iva

Disambig.svg Za druga znacenja, pogledajte

iva

iva (razdvojba).

[Xe] 4f145d106s2 [1]80Hg

Periodni sustav elemenata
Osnovna svojstva
Kemijski element
Simbol
Atomski broj
iva
Hg
80
Kemijska skupina
prijelazni metali
Grupa, perioda, Blok
12, 6, d
Izgled srebrna tekucina
Pouring liquid mercury bionerd.jpg
Gustoca1
13534 na 25C[2] kg/m3
Tvrdoca nema ju pri sobnoj temperaturi
Specificni toplinski kapacitet (cp ili cV)2
27.983 J mol 1 K 1
Tali te -38,83 [1] C
Vreli te3
356,73 [1] C
Toplina taljenja
2,29 kJ mol-1
Toplina isparavanja
59,11 kJ mol-1
1 pri standardnom tlaku i temperaturi
2 pri konstantnom tlaku ili volumenu
3 pri standardnom tlaku
Atomska svojstva
Atomska masa
200,59(2)
Elektronska konfiguracija
[Xe] 4f145d106s2 [1]
iva je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Hg, atomsk
i (redni) broj mu je 80, a atomska masa mu iznosi 200,59(2).
Sadr aj [sakrij]
1
Povijest
2
ivini spojevi
3
Kemijska klasifikacija
4
Fizicki oblik
5
Fizicko kemijska klasifikacija
6
Opasnosti
7
Oznake
8
Dijamant opasnosti
9
Primjena
10
Za tita
11
Izvori
Povijest[uredi VE | uredi]
iva je poznata od davnih vremena (~ 1500. godine prije Krista). Ime je dobio od l
atinske rijeci hydrargyrum to znaci tekuce srebro. To je sjajni, srebrno bijeli m
etal. Prvi pisani dokaz o ivi potjece od Aristotela, a prema ostacima nadenim u e
gipatskim grobnicama pretpostavlja se da su vec Egipcani u 6. stoljecu pr. Kr. p
oznavali postupak dobivanja ive i njezinu sposobnost amalgiranja. Od prvog stolje
ca iva se pocela upotrebljavati u medicinske svrhe, a Paracelsus je uveo lijecenj
e sifilisa ivom. Pri sobnoj temperaturi je tekucina. Lo e vodi toplinu i elektricnu
struju. Stabilna je na zraku. Ne reagira s lu inama i vecinom kiselina. Otapa se
samo u oksidirajucim kiselinama. Tekuca iva otapa mnoge metale dajuci amalgame. O
visno o kolicini otopljenog metala, amalgami mogu biti tekuci ili cvrsti. ivine p
are su vrlo otrovne. Lako se resorbira cak i preko nepokrivenih dijelova ko e. Ima
ju kronicni kumulativni efekt. Organski spojevi ive, kao to je metil- iva, su takode
r jaki otrovi.
U prirodi

ive ima dvadesetak puta vi e nego kadmija. Mo e se pronaci samorodna disper

girana u obliku sitnih kapljica u kamenju i stijenama. Male kolicine ive nalaze s
e i u sastavu granita (0,25 ppm), bazalta (0,11 ppm), pijeska (0,03 ppm) i u sas
tavu mora (210-4 ppm). Ipak se najvece kolicine ive nalaze u spojevima. Nalazi se
u obliku minerala cinabarit (HgS) i u obliku levingstonita . Klor-alkalne elektr
olize su najveci potro ac ive. Upotrebljava se kao katoda kod elektrolize, zbog vel
ikog prenapona vodika na njoj i stvaranja amalgama s produktom. Sa ivom se pune t
oplomjeri, tlakomjeri, baterije ili se izraduju svjetiljke koje isijavaju svjetl
ost bogatu ultraljubicastim zrakama. Cijena redestilirane metalne ive cistoce 99,
998% iznosi 54,90 za 450 g.
U vecini spojeva je jednovalentna ili dvovalentna te posjeduje najvecu napetost
povr ine to uvjetuje da ce se, ako je to moguce, elementarna iva nalaziti u obliku p
ravilnih kuglica.
ivini spojevi[uredi VE | uredi]
ivini(I) halogenidi su Hg2Br2, Hg2F2, Hg2I2 i Hg2Cl2. Svi halogenidi osim Hg2F2 n
etopljivi su u vodi. ivin(I)-klorid poznat je pod imenom kalomel i koristi se u m
edicini kao purgativ te kao insekticid. Dobiva se precipitacijom iz otopine klor
ida kao bijeli kristal.
ivini(II) halogenidi su HgBr2, HgF2, HgI2 i HgCl2. ivin(II)-jodid otapanjem u vi ku
jodidnih iona daje stabilan tetreajodmerkurat(II)-ion HgI2-4 koji se kao zalu ena
otopina naziva Nesslerov reagens i upotrebljava se za dokazivanje i odredivanje
amonijaka.
ivin(II) oksid (HgO) dobiva se kao narancasto ut prah dodatkom NaOH otopini s Hg2+
ionima. Zagrijavanjem se raspada na elementarne sastojke.
ivin(II) sulfid (HgS) javlja se u dvije modifikacije, crvenoj koja se u prirodi n
alazi kao crveni mineral cinabarit i crnoj.
ivin(II) sulfat (HgSO4) sa sulfatima alkalijskih metala stvara dvosoli.
ivin(II) fulminat (Hg(OCN)2) iroko je upotrebljivani detonator za eksplozive.
ivin(II) klorid, korozivna je bijela, kristalna i sublimirajuca, vrlo otrovna tva
r, koja se ranije cesto rabila kao baktericid i fungicid.[3]
Millonova baza (Hg2N)OH kao reagens se upotrebljava za dokazivanje bjelancevina.
Kemijska klasifikacija[uredi VE | uredi]
kovina
Fizicki oblik[uredi VE | uredi]
srebrnobijela te ka tekucina
Fizicko kemijska klasifikacija[uredi VE | uredi]
slaba topivost u vodi
gustoca para 6,9
potpuno isparava na sobnoj temperaturi
Opasnosti[uredi VE | uredi]
sistemski otrov - di ni organi, ko a, bubrezi i sredi nji ivcani sustav
znaci trovanja - ka alj, bol u grudima, te koce u disanju, drhtanje mi ica, nesanica,
glavobolja
akutna izlo enost - jaka razdra ljivost i delirij s halucinacijama
latentna faza - znakovi trovanja se ne javljaju odmah
ima sposobnost prolaziti kroz neo tecenu ko u
Oznake[uredi VE | uredi]
T, N
Dijamant opasnosti[uredi VE | uredi]
3 (za zdravlje)
0 (zapaljivost)
0 (reaktivnost)
Primjena[uredi VE | uredi]
u kemijskoj i farmaceutskoj industriji
za izradu mjernih instrumenata
u elektroindustriji
nekada kori tena za pozlacivanje i posrebrivanje metala te pokositrenje ogledala
Za tita[uredi VE | uredi]
posebne prostorije u kojima se radi sa ivom

sakupiti je bakrenom licnom

Izvori[uredi VE | uredi]
? Jump up to: 1,0 1,1 1,2 Sebastian Blumentritt Periodensystem der Elemente, 6.
izd., Blume-Verlag, Mnster (Savezna Republika Njemacka), 2012., ISBN 978-3-942-53
009-5, str. 1
Jump up ? http://gestis.itrust.de/nxt/gateway.dll/gestis_de/008490.xml?f=templat
es$fn=default.htm$3.0
Jump up ? www.enciklopedija.hr, HE natuknica iva, pristupljeno 15. veljace 2016.
periodni.com.hr :: iva,