Naslov originala

ET-TIBBUN-NEBEVI

Autor
lbn-Kajjim ei-Devzi
Naslov izvornika
MEDICINE OF THE PROPHET
Urednik i prireiva izvornika

Muhammed ei-Akili
POSLANIKOVA MEDICINA
S engleskog na bosanski preveo

Muhidin Hadiahmetovi

Sarajevo, 200 l. l 1422.h.g.

lbn-Kajjim

ei-Devzi

POSLANIKOVA
MEDICINA

S engleskog na bosanski preveo

Muhidin Hadiahmetovi

Predgovor
bosanskom
izdanju

Knjiga Poslanikova medicina (Et-tibbun-nebevi) lbn-Kajjima el

Devzije predstavlja kapitalno djelo klasine islamske kulture. Zapravo radi se o knjizi
sadranoj u ivotnom djelu ovog velikog islamskog uenjaka, koje nosi naslov Zad el
Mead (Priprema za dan povratka) . Cjelokupni manuskript ovog djela prvi put je tampan
u Indiji 1897. Godine. U ovom djelu lbn-Kjjim el-Devzi se bavi Poslanikovim
ivotopisom (sira), islamskim pravom lfikh) i islamskom tradicijom (h adis) . Jedna od
knjiga ovog obimnog djela bavi se Poslanikovom medicinom. lbn-Kajjim el-Devzi je
roen u Damasku 1292. (691. hidretske) godine. Umro je u Damasku 1350. godine,
u pedesetdevetoj godini ivota. ivio je, obrazovao se i djelovao u jednom od, u to
vrijeme, najznaajnijih centara islamske duhovnosti. U Damasku je u svojoj islamskoj
obnoviteljskoj intelektualnoj misiji djelovao veliki muslimanski genij lbn-Tejmijje. lbn
Kajjim el-Devzi je uz poznatog mufessira lbn-Kesira bio najistaknutiji uenik lbn
Tejmijje. lbn-Kajjim el-Devzi je, kao i njegov veliki uitelj lbn-Tejmijje u svom
intelektualnom angaamanu i naunom radu bio usredotoen na odbranu tradicionalne
islamske uenosti i misaonosti pred sve veim uplivom grke filozofije u vjersku misao
islama. Otuda su najvanija podruja zanimanja lbn-Kajjima el-Devzijje hadis, fikh,
tefsir i ahlak. Otkuda, meutim, zanimanje lbn-Kajjima el-Devzijje za medicinu? U
emu je znaaj njegovog djela Poslan ikova medicina (Et-tibbun-nebevi)? Muslimansko
bavljenje medicinom u klasinom razdoblju islamske kulture predstavlja jednu od
najkarakteristinijih odrednica islamske duhovnosti. Ne radi se samo o tome da su se
muslimani s fascinantnom intelektualnom radoznlou vrlo rano u svojoj povijesti susreli
s medicinskim znanjima Indije, Perzije, Rima, Grke i Sirije. Kulturni poduhvat koji
je izvela Kua mudrosti (Daru-l-hikma) u Bagdadu, u devetom i desetom stoljeu,
jedinstven je u povijesti.
U ovoj jedinstvenoj naunoj i prevodilakoj instituciji koju je osnovao abasijski halifa
El-Memun prevodilaku kolu predvodio je lijenik i filozof Hunejn ibn-lshak. Tako su
potaknuti kasniji grandiozni uinci i dostignua u medicini koja su postigli veliki muslimanski
umovi kao to su El-Kindi, El-Farabi, Ibn-Sina, Er-Razi i mnogi drugi.

Naglaeno zanimanje za medicinu u klasinoj islamskoj duhovnosti utemeljeno je na

islamskom uenju da ljudski ivot na ovome svijetu predstavlja vrijednost koju valja
uvati i njegovati. Islamska poruka ovjeku ne sastoji se u tome da se ivot na ovome
svijetu zanemari. U mjeri u kojoj je ivot na ovome svijetu vaan i vrijedan valja posvetiti
panju i tjelesnom zdravlju ljudi, odnosno medicini kao nauci i praksi. S druge strane,
elesno zdravlje povezano je sa duevnim zdravljem i duhovnom snagom. Srea, uspjeh
i spas nalaze se u estaholokoj perspektivi.
lbn-Kajjim el-Devzi Allahovog Poslanika, a.s., doivljava i razumijeva kao prenositelja
Objave koja je lijek za ljude. Poslanikov Sunnet najbolja je praktina primjena tog Lijeka.
Zato on pie knjigu Poslanikova medicina.
Vanost Poslanikove medicine lbn-Kajjima el-Devzijje je viestruka.
Objavljivanje Poslanikove medicine na naem jeziku predstavlja znaajan doprinos
prouavanju i upoznavanju Poslanikovog ivota, njegove poslanike misije i njegovog
Sunneta. Ovo nas djelo u prvom redu upoznaje s jednim znaajnim aspektom
Poslanikova ivota koji je u naoj hadiskoj literaturi do sada bio nedovoljno poznat.
U tom smislu prevoenje i objavljivanje Poslanikove medicine lbn-Kajjima ei-Devzijje
karakterizira pobo7.nost i metafiziko razumijevanje svijeta i ivota, s jedne strane, i
naglaena humanistika crta u razumijevanju svrhe i smisla ljudskog ivota na ovome
svijetu, s druge strane.
Poslanikova medicina predstavlja djelo koje je znaajno i za historiju medicinskih
nauka u islamskoj kulturi i civilizaciji. l konano, Poslanikova medicina predstavlja
znaajan praktini prirunik za svakog muslimana. U njemu se moe nai mnogo uputa
praktine naravi u pogledu slijeenja Poslanika u stvarima vjere, morala, duevnog i
tjelesnog zdravlja, lijeenja Kur'anom i ibadetom, tradicionalnog lijeenja prirodnim
lijekovima, travama, hranom, itd.
U najkraem, prevoenje i objavljivanje Poslanikove medicine lbn-Kajjima ei-Devzijje
predstavlja znaajan nauni, prevodilaki i izdavaki poduhvat. Radi se o djelu koje
ima prvorazrednu vanost za nae upoznavanje sa Poslanikom, s klasinim islamskim
miljenjem, s historijom medicine u islamskoj kulturi i civilizaciji, s tradicionalnom
medicinom i tradicionalnim lijeenjem. Knjizi e se obradovati oni koji se bave hadisom,
povijeu islamskog miljenja, islamskom kulturom i civilizacijom, povijeu medicine i
tradicionalnom medicinom kao i svi oni koji nastoje u svom praktinom i svakodnevnom
ivotu slijediti upute, savjete i preporuke Allahovog Poslanika Muhammeda, alejhisselam.
Devad Hodi

Biografija
imama lbn-Ka.ijima el-Devzija
1292-1350. g.

Zove se Muhammed ibn Ebu-Bekr ibn Ejjub ibn Sa' ad el-Damaski,

nazvan po ocu kao Ehu-Abdullah emsud-Din, poznat je kao Ibn Kajjim el-Devzi.
Roen je u Damasku, Siriji 1292. godine (691g. po H.), a uio je pred svojim ocem,
koji je bio lokalni polaznik (ar. Kajjim) u koli El-Devzija. Kasnije, on je nastavio
svoju potragu za znanjem kod glasovitih uitelja i skolastiara svog doba, podjednako
kao to je prouavao djela i uenja sufijskih ejhova tog doba. Njegovo obrazovanje
bazirala se na islamskoj jurisprudenciji (ar. fikh) , teologiji i hadisu. Konano u svojoj
potrazi za znanjem pridruio se halki imama Ibn Tejmije (1262-1329. g.). On ga je u
svom drutvu smatrao za najblieg (najprijaznijeg) uenika i sljedbenika, a on je kasnije
postao njegov nasljednik.
Ibn Kajjim bio je sran u svojoj privtenosti svom uitelju i bio je izvrstan uenik
i nasljednik velikog islamskog uenjaka imama Tekijjuddina ibn-Tejmije. On je branio
njegove vjerske stavove i pristupe, a sabrao je i izdao veinu njegovih djela i, to je
najvanije, zastupao je isto miljenje kao i. njegov uitelj.
Zbog njihovog opaanja i miljenja, obojica, i uitelj i uenik bili su nepravedno
osueni, mueni i poniavani u javnosti od tadanjih lokalnih autoriteta. Bili su zatvoreni
u istoj eliji, dok su ostali sljedbenici drani odvojeno u Damaskom centralnom zatvoru,
koji je jo do danas ostao poznat kao El-Kal'a. Meu pritvorenim sljedbenicima takoer
je bio i mladi po imenu lbn-Kesir (1302..137 5. g.), koji je kasnije postao najpoznatiji
islamski uenjak i autor najopsenijeg tefsira Kur'ana " Tefsir lbn-Kesir".
Nakon smrti imama lbn-Tejmije, njegovi su sljedbenici puteni iz zatvora, a imam
lbn-Kajjim el-Devzi nastavio je svoje kolovanje, a drao je predavanja i asove za
svoje vlastite uenike. lbn-Devzi poduavao je fikh u koli "Al-Sadrijja" u Damasku,
prije nego to je preuzeo dunost upravitelja kole Devzija za dui period. Veina
njegovih djela bile su kompilacije , meutim i on je sam napisao nekoliko djela, a njegovi
originalni manuskripti se danas uvaju u centralnoj biblioteci u Damasku.
Zapravo, smatrano je au i privilegijom uiti u ovoj haJki. Meu poznatim islamskim
skolastiarima koji su uili od njega u ovoj halki vano je spomenuti Ibn Abd el-Hadija
7

(1305-1345. g.), lbn-Redaba (1337-1396. g.) i ostale koji su esto posjeivali njegove

haJke i traili njegovo prisustvo kao to je imam lbn-Kesir.

Veina skolastiara tog vremena priznali su autorovu izvrsnost i dubokoumno
poznavanje tumaenja Kur'ana, tefsira hadisa i teologije. Njegovo opirno znanje i shvatanje
tefsira Kur'ana prevazilazilo je ak i neke poznate teologe u historiji islama.
lbn-Kesir govorio je o njemu u svojoj knjizi "Al-Bidaja va'-Nihaja": "On je najprijazniji
i dobra srca, nikada nikome nije zavidio, nikada nikoga nije povrijedio, nikada nije prema
bilo kome donio predrasudu, a ja sam mu bio najblii njegovom srcu. Nadalje, ne poznajem
nikoga ko je odani ji u ibadetu od njega u nae doba." Slino miljenje o njemu takoder je
iznio i Ibn-Hidr.
Ibn-Kajjim opskrbio se znanjem iz svih grana islamske nauke, a posebno je bio poznat
i hvaljen po svojim komentarima. Hafiz Ibn-Redab govorio je o svom uitelju sljedee:
"Bio je potpuni uenjak u oblasti islamske nauke, a niko mu nije mogao konkurisati u
njegovom dubokoumnom razumijevanju Kur'ana i Hadisa, njegova tumaenja bila su
jedinstvena (unikatna) u besprijekornosti."
lbn-Redab prenio je da je njegov uitelj Ibn-Kajjim el-Devzi uio hadis od el
ahab el-Nabulsija, Kadi Tekijjuddin Sulejmana i Fatime bint Devhar, izmedu ostalih.
Za vrijeme njegovog ranog uenikog perioda imam lbn-Kajjim traio je drutvo veine
ejhova njegovog doba, a posebno je bio struan u tumaenju hanbelijskog mezheba.
Njegov duhovni ivot

Imam Ibn Kajjim el-Devzi bio je sran i postojan vjernik. Provodio je duge sate u
nonom namazu, bio je u neprekidnom stanju zikra, a bio je poznat po produenim seddama.
Na njegovom licu mogao se vidjeti jasan znak pobonosti i neprekidnog molenja Allahove
nagrade i okrilja.
Za vrijeme njegovog pritvora u El-Kal'a zatvoru u Damasku, redovno je uio Kur'an
i prouavao njegova maenja. Ibn-Redab je zabiljeio da je za vrijeme tog perioda povuenosti
on postigao veliki duhovni uspjeh, podjednako dobro kao to je razvio veliku analitiku
mudrost, znanje i razumijevanje poslanikovih hadisa.
Nakon njegovog putanja na slobodu, obavio je had nekoliko puta, a ponekad bi ostajao
u Meki dui vremenski period zbog molitvi i tavatljenja Kabe.

Njegova djela

El-Nu'man el-Alusi el-Bagdadi je jednom rekao: "Njegova su tumaenja jedinstvena

u besprijekornosti." Poznati islamski uenjak el-Zehebi je jednom rekao o njemu: "On
je dao veliku pozornost detaljima i odnosu hadisa. "Nadalje, ejh Burhan el-Din el
Zari' govorio je o njemu: "Niko nije bio takav poznavalac (niko nije imao takvu spoznaju)
kao to je bio Ibn-Kajjim u svoje vrijeme."
Doprinosi imama Ibn Kajjima el-Devzija islamskoj znanosti vrlo su obimni, a
oni se posebno odnose na komentare Kur'ana, i shvatanje i analizu Hadisa (ar.
Fikh-u Sun na) .

On je pored svojih vlastitih djela, sastavio veliki broj studija ukljuujui: Tahzib
Sunen Ebi-Davud (Ispravak Sunena od Ebu-Davuda); El-Kalem el-Tejjib ve al-'Amei
el-Salih (Bit Allahovih rijei i djela); Komentari na knjigu ejha Abdullaha el-Ensarije:
Menazil-u Sa'irin (Stanja Tragaa), koja se smatra epitomom znanja sufijskih knjiga i
Zad el-Me'ad (Pripremanje za Dan povratka), iz kog je i ova knjiga o Poslanikovoj
medicini izvaena, pored ostalih manuskripata koji su umnoeni njegovom rukom, a
koji se uvaju u centralnoj biblioteci u Damasku u Siriji.
Ibn-Kajjim vidio je svog uitelja Tekijjuddina ibn Tejmijja neposredno nakon njegove
smrtiu svom snu, i pitao ga je o tome ta je Allah rezervisao za njega u ivotu poslije
smrti. Ibn-Tejmijje je zamijetio da njegov uenik ima uzvieno stanje koje nadmauje
stanja mnogih poznatih ejhova, i potom je dodao: "T i si gotovo dostigao nae prisustvo,
tvoje stanje jednako je stanju lbn-Kuzejmea."
Ibn Kajjim el-Devzi preselio je na ahiret u gradu Damasku, 1350. godine, u pedeset
devetoj godini ivota, a ukopan je pored svog oca na tamonjem groblju El-Sagir.
Sa imenom Allaha, Milostivog, Samilosnog
"Gospodaru na, u Tebe se uzdamo i Tebi se obraamo i Tebi emo se vratiti. "
(Kur'an, 60:4)

Gospodaru moj, inim ovo djelo iz ljubavi prema Tebi, T vojoj objavljenoj vjeri
islamu i T vojim iskrenim robovima, da budem svjedokom univerzalnosti, cjelokupnosti,
sveobuhvatnosti i istinitosti Tvojih rijei koje si objavio Svom posljednjem poslaniku
Muhammedu, s.a.v.s., T vojim poslanicima prije njega i T vojim odabranim robovima!
Gospodaru moj, uini ovo djelo mojim malim korakom pribliavanja Tebi i uini
ga jednim od naina postizanja T vog zadovoljstva, T voje milosti i T voje zatite!
Gospodaru moj, sauvaj me od nepohvalnih osobina koje su Tebi mrske, a koje se
mogu javiti kao posljedica djela mojih, jezika, uma, oka i srca mog, jer si me stvorio kao
"nejako bie", pa ako mi T i ne pomogne, ko je taj koji mi moe osim Tebe pomoi?!

Gospodaru moj, T i poznaje srce moje i um moj, i ono to oni taje bolje od mene
samoga, pa Te usrdno i ponizno molim da ih oisti od neistoa i da u njima nastani
islam i sve ono to on sa sobom nosi!
Gospodaru moj, uini moj nefs smirenim u T voj oj blizini i uini da budem
zadovoljan to mi je islam vjera!
Gospodaru moj, T i poznaje namjere djela mojih, pa Te stoga molim da me ne
optereuje preko mogunosti mojih onime to bi moglo umanjiti ili skriti moju
vjeru u Tebe!
Gospodaru moj, podari mi imana, snage, odlunosti, pameti i mudrosti da se borim
i zalaem za T voju vjeru islam za vrijeme cjelokupnog moga boravka na ovom prolaznom
svijetu, protiv onih koji su sa Pravog puta zalutali, protiv onih to su protiv sebe T voju
srdbu i T voj gnijev izazvali, protiv svih onih koji nastoje da unite islam i muslimane,
i pomozi mi protiv naroda koji ne vjeruje!

"A uspjeh moj zavisi samo od Allaha, u Njega se uzdam i Njemu se obraam!"
(Kur'an, ll:88)
Hvaljen neka je Allah, Gospodar, opskrbitelj i odravatelj univerzuma. Svjedoim
da nema boga osim Allaha, da je samo On Gospodar i da On nema partnera, i svjedoim
da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik.
Poslanikova medicina, koja je u ovoj knjizi predstavljena odnosi se kako na duevne
tako i na fizike aspekte zdravlja. Zapravo, Poslanikova medicina se samo moe shvatiti
u svjetlu Kur'ana i sunneta, i nikako drugaije.
Kao to je to ranije izneseno, analitike studije i skolastiarska tumaenja i interpretacije
imama Ibn-Kajjima ei-Devzijja jedinstveni su. Oni potvruju bogatstvo njegovog duhovnog
razumijevanja i njegovo detaljno poznavanje metafizike, kosmologije i filozofije. Nadalje,
oni su takoer rezultat njegovog, temeljitog znanja arapskog jezika, detaljnog prouavanja
historijskih prilika i razmiljanja zabiljeene od samog autora, uz opirno poznavanje
djelovanja priznatih islamskih pravnika, lijenika i naunika 14-og vijeka.
Djelo imama Ibn-Kajjima takoer baca svjetlo na razliite kole miljenja. Opstanak
ovakvog uspjenog metoda lijeenja bolesti koji traje preko hiljadu i etiri stotine godina
dokazuje da u njemu postoje mnogi ispravni naini medicinskog tretmana koji su danas
primjenljivi u teoriji i praksi.

l 10

Predgovor

J.

Njegovo doba

Sastavlja originalnog djela imam lbn-Kajjim el-Devzi (1292-1350.

g.), odrastao je u Damasku, Siriji, u etmaestom stoljeu u vrijeme velikih socijalnih, politikih,
ekonomskih i vjerskih previranja. To je razdoblje takoer odredeno upoznavanjem i utiecajem
grke filozofije medu ostalim kolama miljenja. Za vrijeme tog razdoblja ljudska odanost i
vjera u Allaha Svemogueg, njihova pokornost Njegovim zakonima i njihova iskrenost u
slijedenju Njegovog blagoslovljenog Poslanika, s.a.v.s., stavljeni su na ozbiljna iskuenja.
Historija biljei da je pokret za ponovno oivljavanje islamske duhovnosti vodio Mevlana
Delaluddin el-Rumi (1207-1273. g.), poznati islamski skolastiar i sufija koji je ivio u
dananjoj Turskoj.
Blagoslovi tog perioda takoe ukljuuju slijedenje poznatih ejhova, imama i duhovnih
voda, od kojih su mnogi ivjeli u Damasku. Svi zajedno, oni su igrali glavnu ulogu u ponovnom
oivljavanju duhovnosti, a njihova su djela postigla to da su postala integralni dio muslimanskog
shvatanja. Ova su djela izlazila svakih nekoliko godina i ostala su do dana dananjeg kao
granini kamen islamskih odnosa. Medu poznatim uenjacima tog doba vano je spomenuti
imama lbn-Tejmijja, imama lbn-Kesira, El-Hafiz ibn Redaba, Ibn Abd el-Hadija i ostale.
Ovi su uenjaci, izmedu ostalih, imali jednu namjeru, a njihova je borba bila usmjerena

da odgovori silovitom nasrtaju stranih filozofija i umjetnosti koje su bujale u to doba, i

protiv njihovog bespogovomog prihvatanja u slabim i nekritikim umovima mladih
muslimana. Cilj ovih istinski uenih ejhova bilo je takoder vaan u ponovnom uspostavljanju
i potvrivanju kamena temeljca skolastike islamske teologije (ar. '/lm al-Kelam), nauke
osvjedoenog kredibiliteta i asti (ar. T ezkija) i naina primjenjivanja razboritosti
pravosnane islamske odluke (ar. Ihsan). Zapravo, ove temeljne perspektive igrale su
glavnu ulogu u ponovnom uspostavljanju ispravnog razumijevanja uzviene islamske poruke
kao to je to utielotvoreno i promiljeno od Allahovog poslanika Muhammeda, s.a.v.s.
Prema tome, djela su ovih uenjaka ostala do dananjeg dana glavnim izvorima tumaenja
ispravnog razumijevanja islama (ar. fikh).

ll l

2. O djelu "Priprema za dan povratka"

Originalni je spis naslovljen kao Zad el-Me'ad fi Huda hair al-'ldad (Priprema za
Dan povratka na nain kako je uputio najbolji od svih Allah ovih stvorenja).
Djelo je sastavio imam lbn-Kajjim el-Devzi. Cjelokupni je manuskript prvobitno
bio tampan u Indiji 1897. g., a potom u Egiptu 1923. g., dok je tree izdanje izalo
u Halepu, Siriji 1927. g.
Cjelokupno djelo nas precizno upoznaje sa Poslanikovom praksom do u najistananije
detalje, preko prenesenih objanjenja i zabiljeki. Ono takoer obrauje svaki aspekt
Poslanikovog ivota ukljuujui obiaje, Hadis, djela i odluke. Djelo takoer odslikava
izvanredni uecaj Poslanikovih hadisa, primjera i upute, a i njihovu duhovnu, psiholoku,
etiku, socio-kultumu i ekonomsku ulogu u ivotu muslimana, podjednako kao i njihov
uecaj na druge kulture.
Djelo obuhvata kompletan sistematski rad djela imama lbn-Kajjima. Ono se bavi
Poslanikovim ivotopisom (ar. sira) , Poslanikovim sunnetom i islamskim pravom (ar.
fikh) , i u jednom od njegovih poglavlja ono se bavi tumaenjem medicinskih savjeta
datih od Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Zapravo, djelo je pregled islamske nauke u
komparativnim poslanikim uenjima, a u krugovima islamskih skolastiara po svojoj
vrijednosti nalazi se odmah iza knjige lhja' 'ulum el-Din (Ponovno buenje islamske
nauke) od imama Ebu-Hamida el-Gazalija ( l 058 - 1 11 1. g.).
Mistini i poboni imam Abdullah el-Gaznavi rekao je u svojoj biografiji imama
Ibn el-Kajjima da je on (lbn-Kajjim) uobiavao redovno moliti: "O Najmilostiviji i
Samilosni Gospodaru, pomozi mi da zavrim ovu knjigu i naini je najboljim od svih
mojih djela i pripremom za Dan povratka."1

3. Sri znanja i slijeenje Poslanikove, s.a.v.s., upute

Allah Svemogui kae:

"Ono to vam Poslanik kao nagradu da, to uzmite, a ono to vam zabrani, ostavite. "
(Kur'an, 59:7)
Imam je Buhari (809-869. g.) jednom rekao: "Znanje mora biti postignuto prije
nego to se rijei izgovore, i prije nego to se djela preduzmu. Ovo je stoga to je Svemogui
Allah rekao: "Znaj da nema boga osim Allaha. " (Kur'an, 47: 19)
Prema tome, Allah Svemogui zapoeo je sa poduavanjem Njegovog Poslanika da

1 Nuzhat-ul Havatir, A El-Gaznavi; Afganistan

l 12

on spozna znanje kao izvor razumijevanja i mudrosti, i kao pokretaa duhovnog i

materijalnog napredovanja. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Uenjaci su
nasljednici poslanika. "2 Ovaj hadis je takoer potvren u Objavi: "Mi emo uiniti
da Knjigu poslije naslijede oni Nai robovi koje Mi izaberemo. " (Kur'an, 35:32)
Govorei o Dennetu kao konanoj nagradi za vjernike, On kae: "/ koji molitve
svoje na vrijeme obavljaju-oni su dostojni nasljednici", (Kur'an, 23: l 0). On takoer
kae: "Ali ih samo ueni shvaaju. " (Kur'an, 29:43) Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao je: "Kada Allah Svemogui odlui unaprijediti Svog roba, On mu dadne
ispravno razumijevanje. Zapravo, znanje mora biti uzgajana."
Ibn-Abbas, r.a., rekao je: "Postanite dobri, imajte strpljenje i budite ueni." Dobri
(ar. rabbanijjun - n. Rabb, adj. terbija, odgajanje, odgoj) takoer se tumai u znaenju
da vjerski uenjaci moraju poduavati ljude temeljnim znanjem prije prelaenja na ono
sloenije. Prema tome, znanje je stup vjere, karta puta tragaa i utemeljenje ispravnog
slijeenja istinskog oboavanja.
Upoznavanje sa islamskom medicinom
1.

Kratka historija

Znanje o medicini rairilo se islamskim halifatom izmeu pada Rimske imperije u S

om vijeku i evropske renesanse, takoer u 15-om vijeku. Ipak, bujanje islamskih medicinskih
institucija je poelo za vrijeme 9-og vijeka i podudara se sa zlatnim dobom Abasidskog
halifata na istoku (749-1258. g.).
Ovo je more znanja koje je teklo gotovo etiri vijeka kasnije zaustavljeno od Mongolske
invazije na istoni halifat i propadanja zapadnog halifata u paniji.
Tradicionalna islamska medicina jeste visoko eklektina, a izgraena je na ranijem
medicinskom znanju, ukljuujui tu indijsko, perzijsko, rimsko, grko i sirijsko znanje.
Inicijalna faza razvoja islamske medicine koncentrisala se na prevoenje grkih, perzijskih
i nestorijanskih djela na arapski jezik. Ovaj je period poznat pod nazivom Medresetu
urrah el-lgrikijjin (kola komentatora grkih djela), iji su uenjaci su uglavnom prevodili
sva grka djela o medicini i nauci. Zapravo, muslimani su zasluni za ouvanje mnogih
djela Galena i Hipokrata, izmeu ostalih, i Evropa se po prvi put upoznala sa grkom
medicinom preko arapskih prijevoda.
U sljedeoj fazi brzog stjecanja grkih i perzijskih nauka, nova generacija
muslimanskih naunika izala je sa njihovim autentinim (originalnim) konceptima i
z

Preneseno u Buharijevom "Sahihu".

13 l

doprinosima u medicini a djela ovakvih skolastiara kao to su Ibn-Sina el-Razi,

(Avicena) i ostali dominirala su evropskim medicinskim kolama nekoliko vijekova.
Abasidski halifa Ma'mun preduzeo je gigantski korak u smjeru uspostavljanja
odjeljaka za prevoenje i medicinskih kola kada je on ustanovio Dar el-Hikma (Dom
za lijeenje) u Bagdadu. Ova je glavna institucija sadravala kolu za prevoenje koju
je vodio lijenik i filozof Hunejn ibn lshak el-'lbadi (81 0-873. g.) , koji je takoer
obavljao dunost glavnog prevodioca u to vrijeme a, sluajno, on je bio sin farmaceuta
iz grada Hire u Iraku.
Ove su medicinske kole ustanovile bazu medicinske prakse u to doba i u mnogome
su pridonijele inovacijama u medicinskim svrhama, ambulantnoj brizi za pacijentom i
mobilnim klinikama.
Meu ovim kolama i bolnicama, najvea i najpoznatija je bila El-Nuri bolnica, u
Damasku (1160. g.), koja je ostala aktivna gotovo tri stotine godina, i Mensuri, bolnica
u Kairu, Egipat (1276. g.). jedno vrijeme, Bagdad je imao blizu 600 bolnica, dok je
Kordoba u paniji imala vie od 500. Najvee su bolnice imale biblioteke,
vanambulantne klinike i medicinske kole. Ove su bolnice radile sa pomnim istraivanjem
razdvajanja pacijenata sa vruicama ili zaraznim bolestima, podjednako kao i mentalno
poremeenim. Medicinsko je obrazovanje prenoeno od ovih bolnica. Studenti su tamo
traili teoretsko i praktino obrazovanje, a poznati lijenici i hirurzi birani su da slue
u ovim bolnicama.
Mensuri bolnica bila je prva bolnica koja je njegovala nauku, uenje i socijalnu
skrb. Ona je razdvojila tienike na ene, djecu i one koji se oporavljaju, tienike
oboljele od specifinih bolesti, produenu historiju bolesti i vanambulantne klinike.
Kao dodatak tome, postojale su manje biblioteke i privatne zbirke od kojih su sve
sadravale ne manje od po 1 OOOOO knjiga. Ove su biblioteke sadravale medicinska
djela, pored ostalih naunih djela kao to su ona iz astronomije, hemije, geometrije,
filozofije i drugih grana. U to doba, istoni i zapadni glavni grad halifata postali su
centri civilizacije, a medicinske institucije i nauno-istraivaki rad su bili
finansirani od drave.
Islamski su lijenici isticali u svojim predavanjima kako kliniku tako i bazinu
medicinu. Od studenata medicine zahtijevalo se da budu obrazovani u pogledu
temeljnih nauka i da imaju odgovarajue znanje iz djela autoriteta medicine kao to
su to GaJen, Hipokrat i El-Zahravi, izmeu ostalih. Medicinsko je znanje bilo
sastavljeno u zbirku napismeno, tako da su kliniki testovi mogli biti obrazlagani do
odreene granice, a studenti su ispitivani u temeljnim naukama. Samo onima koji bi
proli dalje bilo je doputeno polagati klinike testove, a potvrda u medicini zahtijevala
je odgovarajue znanje iz oba podruja.
Abasidski halifa El-Muktadir (umro 908. g.) zahtijevao je od poznatog lijenika

14

Sunnena ibn Sabita (umro 976. g.) da ispita sve lijenike i potvrde onih koji su se tek
kvalificirali za medicinsku praksu. Ipak, vijee lijenika i poznati lijenici bili su izuzeti.
Islamski su naunici takoer poboljali i usavrili farmakologiju i herniju. Oni su
opisali mnoge nove lijekove kao to su sena, kamfor, mukatov orah, klinii, itd., a
koristili su nova otapala, za lijekove kao to su ruina voda i voda narane. Takoer su
koristili aldehide, alkohol i ostala otapala podjednako kao to su usavrili metode testiranja
istoe metala i hemikalija. Njihovo istrajavanje u traenju metoda pretvaranja metala u
zlato rezultiralo je otkriem nekoliko hemikalija kao to su kiseli metali, antimon, bizmut,
amonijak i jedinjenja ive. Arapske rijei kao alkohol (ar. kuhul) , sirup (ar. urub) i
ostali, nairoko su koritene. Temeljni hemijski procesi, ukljuujui destilaciju, kristalizaciju
i sublimaciju su isto tako otkriveni. Takoer je poznato da su islamski lijenici koristili
cannabis sativa indica-u (ar. kunnab hindi; haiatul kaif) kao anestetik, a postoje naznake
da su bili upoznati sa inhalacijom pri primjeni anestezije. Djelo El-Kindija o metodu
propisivanja i tano odreene doziranosti lijekova dobro je poznato. On je primijenio
zakon geometrijske progresije u propisivanju lijekova. l konano, glas o Muhammedu ibn
Abdullahu el-A'atu iz Mosula u Iraku kao vrsnom poznavaocu medicine i farmakologije
je doveo studente iz dalekih i bliih gradova da uju njegova predavanja.

2. Muslimanski doprinos u medicini

Meu poznatim lijenicima istonog halifata pod upravom Abasida, ivio je i El
Razi, koji je razlikovao velike boginje od ospica, i Ibn-Sina (lat. Avicena), "Princ
lijenika", koji je pokuao nemogue u svom nastojanju kada je pokuao da kodificira
medicinu dok je sreivao njene elemente sa sistemima Galena i Aristotela. Ipak, njegova
su djela uticala na Evropu vijekovima.
U zapadnom halifatu, a pod vladavinom Umajaida, ivio je najvei kliniar Abdul
Melik ibn Zuhr (lat. Avenzoar) iz Kordobe (umro 1162. g.). On je bio jedan od
nekoliko lijenika koji su nekoliko vijekova ranije prednjaili nad evropskom reneansom,
kada su se hrabrou suprotstavili pisanjima i stavovima Galena.
Nekoliko muslimanskih skolastiara izvadilo je iz korica svoja pera da bi uputili na
vostvo Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u medicini. Meu njima ovdje je vano spomenuti
Hunejna ibn Ishaka (lat. Joannitus; 809-873. g.), koji je napisao nekoliko rasprava
tumaei Poslanikovu uputu, a on je posebno bio poznat po svojoj knjizi iz oftalmologije
pod nazivom Al-1\r maka lat fi al- 'Ajn (Deset rasprava o oku).
Ovdje je, takoer, vano spomenuti Muhammeda ibn Zekerijja'a el-Razija (lat.
Rhazes; 865-925. g.), ije se glavno djelo El-Dudari vel hasba (Velike boginje i
ospice) smatra najranijim djelom te vrste. U njemu on opisuje temelj za razliite dijagnoze

15 l

izmeu ove dvije bolesti. El-Razi je takoer napisao knjigu o djejim bolestima, i po
miljenjima mnogih on se smatra ocem pedijatrije. Historija je takoer zabiljeila djelo
Ehu el-Hasana el-Muhtara ibn Butlana (lat. Elluchasen Elimithar; umro l 065. g.)
pod nazivom Tezkir el-Kahhalin (Zabiljeke za oftalmologe), a ovo djelo predstavlja
najstariji arapski zapis o oftalmologiji.
Potom dolazi Abdul M elik ibn Zuhr (lat. Avenzoar; l 09 1 - 1 1 62. g.), prvi
koji je raspravljao o osjeaju u kostima i izazivaima svraba (ar. Su 'u bat el-Dereb,
L. acarus scabici) , a koji je takoer bio poznat po svom djelu Al-Tejsir fi el-mudavah
vel tadbir (Pojednostavljivanje terapeutika i dijete). Ali ibn el-Abbas (L. Haly
Abbas; umro 994. g.) bio je produktivan pisac poznat po svojoj knjizi El-Kitab
al-Meleki, takoer znanoj kao Kami[ el-San 'a el-tibbijjah (Kraljevska knjiga; lat.
Liber regius), knjiga sadri detaljan tretman nauke i prakse u medicini u kom je on
uporedio dijetetike i materiu medicu, ime je dao svoj doprinos rudimentarnom
konceptu kapilarne cirkulacije.
Ovdje se, takoer, mora spomenuti islamski filozof i komentator lbn-Rud (lat.
Averoes; 1 1 26- 1 1 98. g.) u ijem glavnom enciklopedijsko-medicinskom djelu El
Kullijat fi el-tibb (Openitosti u medicini) raspoznaje se funkcija retine i utjecaj
imuniteta u sluajevima velikih boginja.
U trinaestom je vijeku ivio Ali ibn el-Nafis ( 1 2 1 0- 1 288. g.), koji je napisao
arh tarih el-Kanun (Komentar na analizu Ibn Sinaovog Kanuna), a koji je postao
zabiljeen po unaprjeenju opisa pulmonalne cirkulacije krvi tri vijeka prije nego to
ju je opisao portugalac Servetus, kome je ovo otkrie pripisano.
Trinaesti vijek takoer biljei i najistaknutijeg historiara medicine M. lbn-Ebi
Usajbi'e ( 1 2 03- 1 270. g.) po njegovom kapitalnom djelu "Uju n el-enba ' fi tabakat
al-atibba ' " (Izvori podataka o vrstama lijenika). Ovo djelo predstavlja ranu zbirku
400 biografija arapskih i grkih lijenika.
Konano, ovaj djelimini spisak poznatih islamskih lijenika i njihovog doprinosa
lijenikim vjetinama ne moe biti zavren bez navoenja nekih od ranijih djela "Princa
lijenika" Ehu-Alija el-Husejna ibn Sina' a (lat. Avicene; 980- 1 037. g.), koji je bio
citiran od veine ranije navedenih skolastiara. Ibn-Sina je sabrao medicinsku nauku
svog doba u jedno enciklopedijsko djelo koje je nazvao Kanu n fi el-tibb (Kanon medi
cine). Ova je knjiga prevedena na latinski jezik nekoliko puta, a uecala je na mnoge
generacije studenata medicine u Evropi. Ibn-Sina je, takoer, napisao djela pod nazivom
Kitabul-i/a (Knjiga lijeenja), El-Advija el-kalbijja (Lijekovi srca) i Kitabul-Kuland
(Knjiga bola u crijevima). Ovo su samo neka djela od mnogih iji je on autor. Ibn-Sina
je, takoer, dva puta bio vezir Hamadana, a etiri je mjeseca bio pritvoren zbog svojih
politikih opredjeljenja u to vrijeme. Doktor Kruger, M.D. napisao je o lbn-Sinau
sljedee: "Njegovo je medicinsko iskustvo u transcedentalnom pogledu vee od onog
l 16

Galenovog ... (on) demonstrira um poput onog Geteovog, i posjedovao je genij poput
onog kod Leonarda da Vinija." (C. Kruegeer, M.D. Springfield, III. Charles C.
Thomas, 1963)
3. Tradicionalna medicina

Tradicionalna islamska medicina egzistira na razliitim nivoima sofisticiranosti.

Islamski su skolastiari definirali medicinu (ar. tibb) kao "umjetnost koja se bavi zatitom
dobrog zdravlja, suprotstavljanjem bolesti i vraanjem zdravlja bolesnoj osobi."
Originalni oblici tradicionalne medicine ustanovljeni su na temelju zbirke tekstova,
obiaja, naina i istraivanja. Tradicionalna medicina koristila se teorijom etiri tjelesne
izluevine, tj . crnom ui, krvlju, sluzi i utom ui. Ove tielesne izluevine ili krvna
fluida odgovaraju etirima elementima: zemlji, vatri, vodi i zraku. Emocija i tem
perament su bili odreeni ravnoteom tjelesnih izluevina, rezultirajui, tako usljed
njihovog odnosa u osobinama kao to su melanholija, ivahnost, ravnodunost i
razdraljivost ili naprasitost. U fiziolokoj teoriji tjelesnih izluevina melanholija jeste
posljedica vika crne ui.
Ove etiri tielesne izluevine su, takoer, pomijeane sa primarnim atributima
suhoe, vruine, hladnoe i vlanosti. Ravnotea i omjer ovih tjelesnih izluevina
odreuju odnos zdravlja i bolesti. U unani medicini, grani tradicionalne islamske
medicine, terapija naprimjer koristi suprotan medikament; "vrua" je bolest lijeena
"suhim" lijekovima itd. U ovoj koli medicine djela Galena i lbn-Sina'a su spremno
prihvaena do u detalje, meutim praktiari (ar. hakim) modificirali su neka od njih,
dok se inovacije nastavljaju praviti na polju farmakologije. U Indiji, unani praktiari
su takoer dodali homeopatiju svojim terapeutskim ponudama zbog toga to ona
posebno istie uvarke biljki.
Meutim, moderna medicina pretpostavlja da lijek ima iste posljedice na ljudsko
tijelo, ili priblino iste, dok tradicionalna islamska medicina lijei svakog pacijenta u
skladu sa njegovom, ili njenom, autentinom mjeavinom tjelesnih izluevina, a koja ne
moe biti naena u potpuno istom omjeru kod dvije osobe.
Konano, tradicionalna islamska medicina takoer koncentrisala se na anatomiju i
psihologiju. Meu spisima, koji datiraju jo do u 9-ti vijek, nalazimo djelo El-Muhtesar
fi 'ilm-i tarih (Kratki prirunik anatomije) koje je napisao Abdul-Medid el-Bejdavi i
poznati petnaestovijekovni tekst Tarih el-Mensuri (Mensurova anatomija) iji je autor
Mensur Muhammed ibn Fakih Iljas. Glavni dio Galenove anatomije doao je sa djelom
Ibn el-Nafisa i njegovim otkriem malog krvotoka (malog optoka krvi).

17 l

4. Poslanikova medicina

Poslanikova medicina, takoer znana kao Tibbu nebevi, utemeljena je na osnovu

Kur'anske objave i upute Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Tumaenje hadisa od kanonikih
skolastiara, kao to se nalazi i u ovoj knjizi, prisvoji lo je uspjean i istanan stil. Zapravo,
nekoliko islamskih kanoniara, filozofa, pra"nika, teologa i historiara, izmeu ostalih,
izvadili su iz korica svoja pera i nairoko poja.mili Poslanikovu, s.a.v.s., uputu, a prilino
su bili uspjeni u integriranju islamske medicine sa materijom medicom, koju su nali u
ranijim medicinskim sistemima. Poznati leksikon otomanskog bibliografiara Haddi
Halife, pod nazivom Kaf el-zunnun (Otklanjanje sumnji), a kog je on sastavio 1658.
g., jeste dobar primjer ovakve vrste.
Meu poznatim skolastiarima navedenim u njegovom leksikonu, vano je ovdje
spomenuti jo i bibliografiara ranog sufizma Ebu-Naima ei-Asfahanija, Ehu-Abdullaha
el-Zehebija, enciklopedistu Delaludina el-Sujutija i mnoge druge, od kojih su svi napisali
djela o Poslanikovoj medicini pod nazivom Tibbu nebevi, ili su barem utkali ovakve
studije u svoja djela.
5. Zakljuak

Konano, kao to je italac pozvan da zaplovi ovim morem znanja, da bi otkrio

dobro, analitiku mudrost i jezgrovito tumao:enje hadisa na isti nain kao i imam lbn
Kajjim, r.a., u 14-om vijeku, tako i ja koristim ovu priliku da se zahvalim Svemoguem
Allahu, Koji je dopustio ovom robu da raspozna bljesak Njegovih velianstvenih znakova
(ar. Ajet) i da za trenutak promislim nad ljepotom Njegovog velianstvenog djela.
Slavljen neka je Allah, Koji alje Svoje neograniene blagoslove na najboljeg i
najsavrenijeg od svih Njegovih stvorenja, \llu hammeda, s.a.v.s., koji je posjedovao
n aj u ravnoteenije fizike
psiholoke temperame n t e . Neka nJe
gova porod ica , ashabi, dj eca i slj edbe n ici budi blagoslovljeni zauvijek.
AMIN

l 18

Posla nikova medicina

Uvod

Kaemo, a Allah je pomaga Koji opskrbljuje imetak i kontrolira

djelovanja, da imaju dvije vrste bolesti objanjene u Kur'anu:
1.) bolesti srca i
2.) bolesti tijela.
to se tie oboljenja srca, ima ih dvije vrste. Prva je bolest sumnje i dvoumljenja, a
druga je bolest udnje, privlanost (zavoenje, ar . . . ) Obje su spomenute u Kur'anu.
U tom pogledu Uzvieni Allah kae: "Njihova su srca bolesna, a Allah njihovu bolest
jo poveava " (Kur'an, 2: l 0) . Takoder je rekao: "Oni ija su srca bolesna i oni koji su
nevjernici- kau: " ta je Allah htio ovim kao primjerom? "" (Kur'an, 74:3 1) On,
Najvelianstveniji, zatim kae u vezi s onima koji odbijaju prihvatiti kriterij Kur 'ana i
Poslanikovog sunneta: "Kad budu pozvani Allahu i Poslaniku Njegovu da im On
presudi, neki od njih odjednom lea okrenu; samo ako znaju da je pravda na njihovoj
strani, dolaze mu posluno. Da li su im srca bolesna ili sumnjaju, ili strahuju da e Allah
i Poslanik Njegov prema njima nepravedno postupiti? Nijedno, nego ele da drugima
nepravdu uine. " (Kur'an, 24:48-50) Ovo je bolest sumnje i dvoumljenja.
to se tie bolesti udnje, privlanosti i lahkoumnosti (raskalaenosti), Allah
Velianstveni i Najuzvieniji, opominjui vjernike, poruuje enama Njegovog Poslanika
koje su posluivale i vodile brigu o potrebama sve veeg broja ljudi koji su posjeivali i
molili za savjet Njegova Poslanika, i govori: "O ene Vjerovjesnikove, vi niste kao druge
ene! Ako se Allaha bojite, na sebe panju govorom ne skreite, pa da u napast doe onaj
ijeje srce bolesno i neusiljeno govorite! " (Kur'an, 33:32) . Bolest udnje, koja se ovdje
spominje, jeste bolest bluda, a Allah najbolje zna!
Bolesti tijela

Za bolesti tijela, Allah Velianstveni i Najuzvieniji, kae: " Nije grijeh slijepom, ni
h romom, ni bolesnom! " (Kur'an, 48: 1 7) . On, Svemogui Gospodar, takoder spominje

19 l

lbn-Kajjim el-Devzi

tjelesnu bolest, u vezi s obredom hada, u vezi s postom, i higijenskim osobinama

uzimanja abdesta, bez obzira na druge koristi, On eli prikazati kako praktino tako i
duhovno blagostanje koje je skriveno u slavnom Kur'anu za one koji ga itaju, - ukazati
na djelovanje na temelju ega se shvaaju njegove tajne. Ovo e pomoi da se zadovolje
najvie potrebe pri slijeenju Boanske upute, za one koji razumiju Kur'an, za razliku
od ostalog. Ovo zbog toga jer osnovna tri su pravila u zdravlju tijela: preventivna
medicina, uzdravanje od onoga to je tetno i ienje tijela od izluevina koje mu
tete. Allah Svemogui spominje ova tri principa na sljedea tri mjesta:
u ajetu o postu: ''Post je propisan neznatan broj dana; a onome od vas koji bude
bolestan ili na putu - isti broj drugih dana. " (Kur 'an, 2: 1 84) . Prema ovome, On je
dopustio bolesnome da odloi svoj post sve dok se ne oporavi od bolesti, za putnika
da privremeno odgodi propisani post da bi sauvao snagu, zbog fizikog naprezanja
prilikom putovanja;
u ajetu o hadu On kae: "A onaj meu vama koji se razboli ili ga glavobolja mui,
neka se postom, ili milostinjom, ili kurbanom iskupi " (Kur 'an, 2: 1 96). Ovdje ponovo
Allah Svemogui doputa bolesniku ili onome ko boluje od svraba, peruti ili uiju, ili
nekog drugog konog oboljenja glave da brijanjem glave za vrijeme noenja ihrama, koje
inae nije doputeno, ukloni tetna isparenja koja bi se nagomilala oko glave, zaepila
disanje pora i, moda, uzrokovala infekciju foli kula (pri tia). Kada se obrije glava,
pore se otvaraju i ove isparine izlaze na kou, omoguavajui prirodni proces ienja.
Tako, iz navedenih Kur'anskih ajeta, i to bi se moglo shvatiti iz Boanskih objanjenja,
doputa se poduka u eavanju lakih oboljenja da bi se pomoglo u lijeenju ozbiljnijih
bolesti, pa se zbog toga razvila deduktivna metoda nazvana qiyas za odstranjivanje
(ienje) tetnih toksina i drugih zakrenja. Ova metoda dijeli se na deset podruja
ljudskog tijela ukljuujui: krv, kada kljua (vrije, tee), sjeme (sperma), kada vrvi,
urin, feces, nadutost, povraanje, kihanje, san, glad i e. Svaki od ovih deset elemenata
uzrokuje bolest kada je nagomilan i potom uvjetuje ienje;
sa gledita dijetetskog uzdravanja (ar. himyah) , duhovno votstvo pobrinulo se
u odlomku o abdestu, gdje Uzvieni Allah kae: '/\ako ste bolesni, ili na putu, ili ako
je neko od vas obavio prirodnu potrebu, ili ako ste se sastajali sa enama, a ne naete
vode, onda dlanovima istu zemlju dotaknite i lica vaa i ruke vae potarite. -Allah,
zaista, brie grijehe i prata " (Kur 'an, 4:43) . U ovom sluaju Allah Svemogui
doputa bolesniku da zamijeni uobiajeni abdest sa tejemumom i da izbjegava upotrebu

vode kada je njena vanjska upotreba tetna. Ponovo, ovo je upozorenje da se treba
uvati svega onoga to e nahuditi tijelu, bilo vanjske ili unutarnje prirode. A Allah
je Svemogui uputio robovima Svojim osnovne principe medicinskog lijeenja i
njihova ureenja.

l 20

Poslnnikova medicina

U ovom djelu mi emo, takoer, predstaviti medicinsku uputu uspostavljenu od

Boijeg Poslanika, neka je mir na njega, a zasigurno nema boljeg puta za upotrebu
ovakvog znanja do kroz njihovo votstvo. to se tie lijeenja srca, ono se moe jedino
nauiti preko Boijih poslanika, neka je na sve njih mir i blagoslov, a da bi se izlijeilo
neije srce i oistila od prljavtina, prvo se mora spoznati njegov T vorac i Gospodar,
Njegova imena i svojstva, djela i Njegovi propisi, pratiti Njegovo djelovanje, razmiljati
o Njegovoj mudrosti. l da sve to djeluje na takva srca tako to e voljeti ono to On
nareuje i voli, a uzdravati se od onoga to On zabranjuje i mrzi. l nema pravog ivota
srca i njihovog zdravlja osim na taj nain. Ova znanja mogu biti nauena samo iz
uenja Njegovih poslanika, neka je mir na sve njih, ili e u protivnom razmiljanje biti
potpuno pogreno i neplodonosno. Ne smije se ni pomisliti da se moe raditi suprotno
njihovom slijeenju, a da srca budu zdrava. Prevario se onaj ko tako misli jer je to samo
hranjenje zdravlja i snage njegovog ivotinjskog bia. Njegov e ivot biti besmislen i
slian ivotu ivotinja, dok je istinsko srce pobonosti slobodno od ovakvih niskih
predodbi. Onaj koji ne moe raspoznati razliku izmeu ove dvije stvari srca treba
plakati nad svojim sranim ivotom. Jer on je potpuno mrtav. Istinsko je srce napunjeno
svjetlou dok je mrtvo srce potopljeno u po nore mranjatva.
Medicina tijela

Boiji Poslanik, s.a.v.s., ukazao je da postoje dvije vrste znanja: znanje o vjeri
(religiozno znanje) i znanje o tijelu. Postoje dvije vrste lijeenja (medicine) bolesti
tijela: prva, uroena ljudima i ivotinjama, za koje nije potreban lijenik, a takvi su
gladi, ei, hladnoe i zamor, poto postoje vlastiti prirodni lijekovi; i druga vrsta
bolesti koja zahtijeva dijagnosticiranje i lijeenje, a utie na kombinaciju tielesnih
izluevina i pojava, kao to su vruina, hladnoa, suhoa ili vlaga u tijelu koje prekorauju
njihovu prirodnu ravnoteu. Ove vrste bolesti dijele se na dva tipa bolesti: somatske
(tjelesne) i kolaterarne (indirektne). Dakle somatska bolest manifestira se u obliku
mijeanja (uzburkanosti) krvi ili rasipanja na dijelove (elemente), dok se kolateralna
bolest ispoljava (manifestira) kao posljedica ovakvog pretieranog rasipanja (razdvajanja),
i poslije odstranjivanja pravih uzroka (uzronika). Prema tome, uzronici su bolesti
uniteni (istierani, iskljueni) a oni koji su ostali (malobrojni preostali) djeluju na
kombinaciju tielesnih izluevina i tielesne izluevine.
Somatska bolest (oboljenje) posjeduje podraaje odnosno svoje uzroke. Stoga, ako
oboljenje (bolest) posjeduje vlastiti stimulus (podraaj), prvo se mora dijagnosticirati
prvi uzronik, potom (odrediti) posljedice, a zatim nai lijek i tek na kraju pristupiti
lijeenju. Ili, pak, somatske bolesti koje se ispoljavaju u obliku fiziolokih promjena, kao
to je upljina u organu, smanjenje ili poveanje kanala, deformacija organa (uveano

21 l

lbn-Kajjim cl-Devzi

srce ili mali stomak naprimjer), grubo (hrapavo) ili mekano (glatko) tkivo zida materice,
dislocirane (razmjetene) kosti ili premjeteni organi kao i druge bolesti. Kada organi
stoje u uzajamnoj vezi i rade harmonino, oni formiraju zdravo tijelo, dok, ako su oni
abnormalni, neskladni ili pogreno funkcioniraju (deformisani), uzrokuju istovremeno
pojavu bolesti od kojih su neke organske, a neke ueu na kombinaciju elesnih izluevina.
Ope bolesti jesu posljedica pogrenog funkcioniranja (slabih) elesnih izluevina.
Ova neumjerenost naziva sc "bolest" (oboljenje). Kada se osjeti njihova teta, to se
manifestira na osam podruja: etiri od njih su sloena, a ostala etiri su slabija.
Slabija su: hladnoa, vrue, vlano ili suho. Sloena stanja ispoljavaju se kroz vrue i
vlano, hladno i vlano, vrue i suho i hladno i suho. Ovo je uzrokovano sa ili bez
rasipanja (razdvajanja) komponenti, a ako bolest ne uzrokuje puku nelagodu, to upuuje
na nezdravu ravnoteu tijela.
ovjeije tijelo moe imati tri stanja: prirodno zdravo stanje, nenormalno stanje i
jedno nestabilno stanje. Prirodno zdravo stanje ispoljava uobiajene radnje ine zdravlje
ljudskog tijela, drugo stanje jeste stanje bolesti, a tree je stanje sredina izmedu dva
prethodna. To je med us tanje koje se tretira kao tolerantno (prihvatljivo), bez potrebe
za ljekarom, a lijei se, uzimanjem sredstava sa umanjenje bola. Ovakvo medustanje
"nezdravlja" i " nebolesti" moe se zadrati u istom stanju da loe ne postaje dobro, ali
prije ostaje konstantno i nepromjenljivo.
Uzrok tjelesne "neprirodnosti" moe biti unutarnji ili vanjski. Unutarnji uzroci
ispoljavaju se zbog etiri sloena stanja: vruine, hladnoe, vlage i suhoe, a to se
tie vanjskih uzroka oni se ispoljavaju zbog raznih faktora koji mogu biti prihvatljivi
ili neprihvatljivi za tijelo. Prema tome, javljaju se tete ili bolesti koje imaju za posljedicu
ovakvu neravnoteu i neugodnost, ili koje bi mogle biti posljedica pogrenog
funkcioniranja specifinog organa, ili ope malaksalosti tijela, ili ak slabosti duha
to nosi tijelo. Ovo ope stanje uzrokovano je: poveanom pasivnosti onih tvari koje
moraju biti uravnoteene kada te tvari ne nadoknauju (a moraju da nadoknade)
svoje gubitke; ili smanjenjem potrebnog prilagoavanja izjednaujuih faktora tjelesnih
izluevina kada oni ne nadoknauju zasienje; ili zaepljenjem (zakreenjem) agenasa
koji bi trebali omoguiti isticanje (oticanje) izjednaujuih faktora; ili povezivanjem
agenasa koji grade veze koje dolaze u sukob sa proizvodima ispravne ravnotee; ili
ubrzavanjem onoga to bi trebalo biti umjereno; ili deformacijom molekula; ili
pomaknuem (premjetanjem) organa.
Ljekar je osoba koja moe odrediti ovakve nepravilnosti i takoder eliminirati
(otkloniti) uzronike koji su naruili karakteristinu strukturu zdravog tijela, ili e,
moda, biti u mogunosti dovesti ih u ravnoteu i postepeno, sa odgovarajuim
tretmanom, izai nakraj s boleu koristei ispravan protuotrov. Ili pak prikladnom
(tanom) dijetom (ar. himja) umanjiti pretjeranost i uzdrljivost. Sve ovo dokazuje
l 22

Poslanikol)a medicina

da je najbolji lijek, kao to emo sve ovo vidjeti,prirodno lijeenje medicinom Boijeg
Poslanika s.a.v.s., u kojoj je s Allahovim doputenjem lijek.
2.

U POTREBA PRIRODN I H LIJ EKOVA

Integralni dio njegove upute bilo je lije4:enje samog sebe, ili je pak lijeenje nareivao
onima koji su iz njegove porodice ili dru:ltva. Boiji Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Za
svaku bolest koju je Allah dao, On je odredio i lijek" (Buhari) . Koje je god lijekove
Boiji Poslanik, s.a.v.s., koristio za SV(je vlastite potrebe, on je te iste lijekove
preporuivao i onome sa slinim simptomima unutar svoje porodice: svojim bliim i
ashabima. Prirodna lijeenja koja su koristili Poslanik, njegovi blinji i ashabi bila su
jednostavna i neizvjetaena lijeenja. Niti je on niti ijedan njegov pratilac ikad koristi tio
farmaceutske ili sastavljene lijekove (medikamente) . Veina njihovih lijekova bili su
izvorni ili jednostavni i nepomijeani. Ipak :nogli su povremeno koristiti dodatne hranjive
tvari da otklone otrinu lijekova, ili sporedne biljke da oslabe jainu lijeka ili da ga uine
prilagodljivim. Kad god je hrana priskrbljavala jednostavan odgovor, oni su ga
primjenjivali. Ovakvo je bilo lijeenje vdine Arapa, Turaka i pustinjskih beduina.
Koritenje sloenih lijekova, sastavljenih iz mnotva tvari uveli su Rimljani i Grci. U
Indiji je takoder medicina bila zasnovana na upotrebi jednostavnih i nesloenih lijekova.
Boiji Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "'tomak je kua svake bolesti, a uzdravanje
(ustezanje) je glava svakog lijeka, stoga uinite to svojim obiajem" (Buhari). Neko
je (u) pitao arapskog lijenika El-Harifl a bin KaJadaha (ca.634) : "ta je saetak
(sr) medicine?" On je odgovorio: "Nametanje suzdravanja od jela." Ovakvo e
suzdravanje od hrane prouzroiti stiavanje bolesti i omoguiti tijelu da je eliminira.
Veina lijenika se slae da jedenje ispravne hrane (hranjivih obroka) najbolja medicina
za zdravo tijelo. Lijenici se takoer slau da kad god jednostavan lijek moe uzrokovati
oporavljenje, sloeni lijekovi trebali bi biti zanemareni. Prema tome, kada bolest
moe biti lijeena odgovarajuim (ispravnim) jelom, ili dijetom ili postom, trebalo bi
slijediti taj put u zamjenu za upotrebu lijekova. Mudar ljekar (ar. hakim) ne bi
trebao biti opsjednut davanjem sloenih lijekova za svako nbo!jenje, jer ovo moe
stvoriti zavisnost. Ustvari, kad koliinski prekomjereni lijek ne moe nai stimulans
(koji podrauje) , na koji djeluje ili kog razdjeljuje (otapa) , ili ako postaje nerastvorljiv,
ili ne moe biti izbaen iz tijela, on se pretvara u toksin (otrov) koji e upravljati
tijelom i izaziva (uzrokuje) zavisnost i dalje tjelesne poremeaje. Ovaj se princip
upotrebljava (primjenjuje) za bilo koji tjelesni poremeaj.
23 l

lbn-Kajjim cl-Dicvzi

I skusni lijenici veinom lijee jednostavne bolesti jednostavnim lijekovima, a

sloene simptome mijeanim (sloenim) lijekovima. Ljudi koji jedu jednostavnu i
prirodnu hranu rijee se razboljevaju, dok graani (ljudi u gradu) koji su uobiajili
da mijeaju hranu ili jedu opirno pripremljene obroke kada se razbole veinom
trebaju sloene lijekove. Izvijeteno je od Buharije i Muslima da Boiji Poslanik,
s.a.v.s., nikad nije jeo dvije vrste hrane za isti obrok. Da predstavi zdravu dijetu
(zdravo uzdravanje od hrane) i smanjenje (hrane) Poslanik, s.a.v.s., mislio je da
se treba naviknuti jesti umjereno, podjednako razdjeljujui u stomak jednu treinu
hrane, jednu treinu vode i jednu treinu vazduha. On, s.a.v. s. , je uglavnom ekao
barem pola sata poslije obroka da bi se napio vode.
Veina lijekova moe se nai u prirodi i dosta znanja (saznanja) o biljnoj medicini
(biljnog lijeenja) bilo je steeno kroz eksperiment. Ovo je znano kao empirijska
medicina (isku stveno lijeenje). Neki lijenici (od onih koji upotrebljavaju
primjenjuj u biljno lijeenje) tako svode mnoga saznanja na promatranje odnosa
izmeu divljeg ivota i prirode. Oni su primijetili da ivotinje koriste lijekove
(medicinu) instinktivno. Kada su gladne, one trae hranu, a kada su edne, trae
vodu. Naprimjer, kada se desi da maka grekom pojede otrovnu biljku koja nije
njena zdrava (prirodna) hrana, ona trai bilj ku koja proizvodi jestivo ulje i cijedi
ga sve dok ne izazove osjeaj gaenja i prouzrokuje povraanje da poniti smrtonosne
posljedice. Biolozi su izmeu ostalog primijetili da kada zmije izau na povrinu
sa slabim vidom, one trae biljku anis (lat. Foenicilum vulgare) i trljaju svoje oi
njenim listovima. Zbog toga, biolozi su ponekad preporuivati (predlagali) upotrebu
anisa u sluajevima loeg vida. Slino, ako mladune lastavice postane slijepo,
lastavica majka donijet e joj biljku zvanu lastavija biljka, a trait e je makar i do
Kine. lli pak kad morske ptice imaju zatvor, one ispiru svoj stomak morskom vodom,
a postoji jo mnotvo drugih primjera opisanih u medicinskim djelima.
Ovakvo misteriozno (tajno) znanje pripada srcima i njihovoj duhovnoj snazi;
nji hovom prihvatanju prave medicine (istinskog lijeenja) njihovog Gospodara;
njihovom pouzdavanju u njihovog Jedinog Pomagaa i Dobroinitelja; njihovoj
potpunoj zavisnosti o Njegovoj odredbi; njihovom odbacivanju potajnih stjecanja;
njihovoj dobrovoljnosti da prekinu nji hovu odanost svijetu i da se skrueno pokore
nadnaravni m lijenikim moima njihovog Tvorca i Upravljaa svakog uzroka i
posljedice; pored njihove dobrote (milosra, sadake), molitve, pokajanja, traenja
oprosta, dobre prirode, nasuprot svega ostalog, i pomaganja potrebnome. Pored
ostalih lijeenja (lijekova) - sve ovo je bilo pokuano od mnogih naroda, bez obzira
na nji hovu sudbinu ili religiju i svi oni otkrili su neobjanjive koristi koje samo
mogu biti pripisane Njemu, Stvaraocu i Pokretau svega. Prema tome, umovi
lijenika, bili oni vjernici ili ateisti, uvjerili su se u dokaz (koji je) omoguen kroz

l 24

Poslanikova medicina

njihove pacijente, kao to je navedeno u njihovim knjigama o historiji (anamnezi )

bolesti, a koji su ponekad pripisivani duhovnim udima sve do neobjanjivih
fenomena. Ovakva je istinska mo naeg Tvorca, i ovo je dokaz da samo On ima
kontrolu nad svim, i samo On ima mo da uzrokuje bolest i da proizvede lijek.
ak i danas, iskusan ljekar moe se osjeati neobrazovana u odnosu na mo
Boijeg lijeenja, od kog zavise stvorenja u smislu njhovog opstanka (egzistiranja,
bivstvovanja), i ovakav lijenik postaje kao stara seljanka koja moe propisati pileu
supu u sluaju groznice (vruice, poviene temperature). Dakle, ovakva opaanja,
izmeu ostalog, mogu rezultirati da medicinski (elesni) lijeniki postupci i lijenika
medicina izgledaju kao praznovjerje, premda su njihovi korijeni jo uvijek povezani
sa Boanskom mudrou i Boijim neogranienim znanjem koje se tie uzroka i
posljedice. Ipak, lijenika medicina nije strana duhovno objavljenoj medicini. Kako
bi bilo, kada je jednom ljudsko srce povezano sa Tvorcem, Dobroiniteljem,
Upravljaem svega, ono moe da primi prave lijekove koji su drugaiji od onih javnih.
Ljudsko e srce tako prepoznati da kada je duh (ruh) jak, ono postaje mona (snana)
maina koja e ojaati srce, mozak i prirodne elesne odbrane (odbrambeni sistem
organizma), a zajedno oni mogu svladati i pobijediti bolest, (jer) svi oni su Boije
sluge, i On sam daje da Mu se oni pokoravaju, da Ga oboavaju.
Pa ipak, kako neko moe sumnjati u drugoga koji je postigao (stekao) ujedinjenje
(obnavljanje) fizike i duhovne snage iz blizine svome Gospodaru, i ije je srce
obnovljeno kroz Njegovu ljubav, mir i udobnost u blizini njegovog Stvoritelja i ije
tenje i enje da sretne njegovog Gospodara stalno rastu, i ko u potpunosti vjeruje .
i preputa se (prvenstveno ka) Njegovom vodstvu i nadahnuu - kako moe iko
sumnjati da je ovakav predani (odani) vjernik zaista primio duhovno (boansko)
dobroinstvo koje je najbolji lijek za sve bolesti? Ovako duhovno inspirisana
(potaknuta) snaga omoguiti e onome koji je sposoban da prima s odlunou,
uzdravanjem i strpljivou, da prevlada nedae, da obuzda vrlo veliku bol i patnju
i eventualno (na kraju, zavisno od potrebe) da ih izbaci iz tijela. Samo neobrazovana
osoba i osoba najudaljenija od svog Gospodara, najneupuenija u pogledu duhovnog
smisla ovjeanstva, nosi najvei veo razdvojenosti od Gospodara, i ona iji je duh
glup porei e ovakve tekovine (znanja, postignua).
U ovom djelu, Boijom voljom, mi emo, uz Allahovo doputenje spomenuti
koristi sadrane u reci ti ranju odlomaka iz Boanskih objavljenja (Kur'ana) i njihove
duhovne moi u odstranjivanju ak i smrtonosnog otrova ujeda zmije, opisane od
Boijeg Poslanika, s.a.v. s. , a mi i h prepriavamo u ovoj knjizi, a, Boijim
doputenjem, najbolje to moemo, mi emo ih opisati i objasniti u skladu s naim
ogranienim znanjem, nadajui se Njegovoj nagradi, milosti i pomoi da nam je
dadne u naem svjedoanstvu o Njegovoj Veliini, Slavi i Jedinstvu. "On alje
25 l

lbn-Kajjim cl-Dcvzi

meleke s Objavom, po volji Svojoj, onim robovima Svojim kojim hoe: "Opominjite
da nema Boga osim Mene i bojte Me sef " Sve molitve (dove) upuuju se Allahu,
Gospodaru i Njegovatelju svijeta.
3.

NA I N I LIJ EENJA
Od Dabira bin Abdullaha, r.a., Muslim je prenio u svom "Sahihu" hadis da je
Boiji Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Svaka bolest ima lijek. Poznavanje pravog lijeka izlijeiti
e bolest Boijim doputenjem. "3
U "Musnedu" imama Ahmeda, U sama bin Sharik izvijestio je daje bio prisutan
kada je grupa Arapa dola Boijem Poslaniku, s.a.v.s., i upitala ga: " O Boiji Poslanie,
trebamo li se lijeiti?" On je odgovorio: " Doista, o robovi Boiji, koristite medicinu.
Za svaku bolest koju je Allah stvorio, On je takoer stvorio i lijek, osim jedne. " Arapi
upitae: " Koja je bolest koja nema lijeka?" On je odgovorio: "Starost. "4
Isto tako u "Musnedu" kao i u "Es-sunenu" zabiljeeno je da je Ebi-Khuzame
jednom upitao Boijeg Poslanika, s.a.v.s.,: "O Allahov Poslanie! Vidi sve ove hamajlije
(rukje) koje nosimo sa sobom, molitve to uimo, lijekove to uzimamo i druge postupke
za zatitu to koristimo za oporavljenje od bolesti-da li ijedan od njih sprijeava Boiju
odredbu?" Boiji Poslanik, s.a.v.s., odgovorio je: "Oni su dio Boije odredbe."5
Ovakva prepriavanja Poslanikovih hadisa (ahadith) priznaju uzroke i posljedice,
i pobijaju miljenja onih koji ih ne priznaju. Izjava Boijeg Poslanika, s.a.v.s., u vezi s
propisivanjem lijeka za svaku bolest jeste ope pravilo koje ohrabruje ljude da istrauju
i razumiju medicinke osobine potrebne za lijeenje njihove bolesti. Njegov govor ide
do te mjere da hrabri i potie istraivanje mogunosti lijekova koji, ako se uzmu bez
lijenikog nadzora, mogu ubiti ovjeka. Ovakva stalna istraivanja i pokuaji izmeu
ostalog e prikazati lijeniku ovisnost o onome to je Svemogui Bog stvorio i proirit
e lijenike vidike. Ustvari, samo Bog moe izlijeiti bolest, a ljudsko je znanje samo
ogranieno za ono to je On uinio pristupanim njihovom nivou razumijevanja. Ovo
e objasniti Poslani kovo objanjenje " . . . poznavanje pravog lijeka e izlijeiti bolest
Boijim doputenjem." Za sve to je Allah stvorio On je stvorio i njegovu suprotnost,
1

Muslim u "Esselamu", poglavlje o tome da svaka bolest ima lijek i o preporuci lijeenja, br. 2204

4 Biljai Ahmed, 4/278, kao i Ibn Madde, 3436; kao i Ebu-Davud 3855; Tirmizi, 2039, koji je rekao da

je hasensahih, a lbn-Hibban ocijenio ga je vjerodostojnim.

j

Ahmed, 3/42 1 ; Tirmizi, 2066; Hakim, 3/ 1 99; lbn-Madde, 343 7; U senedu je jedan nepoznat
prenosilac, a ostali su potpuno povjerljivi. Hakim je ga ocijenio jakim i s njim se slae Zehebi.

26

Poslanikova medicina

i za svaku bolest koju je On propisao On je stvorio odgovarajui lijek. Ranije

spomenuto " pravo lijeenje" takoder podrazumijeva odgovarajue doziranje, pa da
bi lijek prekoraio traenu snagu, ili uzet u veim koliinama, on e prouzrokovati
dodatne zdravstvene komplikacije i , drugim rijeima, proizvesti novu bolest. Kako
bilo, kad je lijek nepotpun, ili ako je doziranje nedovoljno, tretman (lijeenje) e
propasti. Svaki lijek takoder ima opseg djelovanja izvan kog njegove lijenike
kompontencije prestaju i ne donose rezultate. S druge strane, ako tijelo odbija lijek,
ili ako je tijelo slabo i nije u mogunosti da apsorbovati i ispravno raspodijeliti lijek,
ili ako se lijek sukobljava sa antitipom, to e prouzrokovati njegovo odstranjenje
(neutralizaciju), i ponovo nee uspjeti da ostvari potrebni kriterij " pravog lijeka"
opisanog u rijeima Boijeg Poslanika, s.a.v.s. Inae, pod ispravnim okolnostima
"pravi lijek" djelovat e Boijim doputenjem. Ovo je bolja od dvije mogunosti:ope
pravilo "svaka bolest ima lijek" i "pravi lijek" koji je posebno pravilo.
Drugo mogue tumaenje Poslanikovog kazivanja: " . . . za svaku bolest koju je Allah
stvorio On je dao i lijek", jeste da kad se pojavi da lijek ne u ti ee na lijeenje, onda nae
tijelo nosi (u sebi) odredene zloudne (maligne) sastojke koji opskrbljuju osnovnu
zatitu i lijek. Uzmimo naprimjer razarajuu oluju vjetra, koja prirodno nije takva, kojoj
je Allah naredio da uniti stanovnike Sodome, a " koji, voljom Gospodara svoga, sve
srui. " (Kur'an, 46:25) - a to je, da uniti svaku osobu odredbom njihovog Hranitelja.
Druge ovakve neprilagodljive bolesti mogu se nai u mnogobrojnim primjerima, ak i
bez nae bliske umijeanosti. Dakle, ako neko razmilja o stvaranju suprotnosti u svemiru,
njihovom stalnom sukobljavanju i pravilu ekoloke ravnotee, on e u svakom sluaju
prepoznati Boiju svemo, Njegovu mudrost, savrenost Njegovih djela i da je samo
On istinski Gospodar, daje On ]edan,Vladar, Osvaja svega. Neko e isto uvidjeti sve
to je Allah stvorio On je stvorio i njegovu suprotnost, a to moe pogotovo postati
prijetnja njegovom postojanju i kontinuitetu, i obratno. Daljnje obraivanje teme pokazati
e da Allah postoji sam po sebi (El-Ghanijju), i da je On izvan svake potrebe, dok
postojanje sveg stvorenog ovisi samo o Njemu.
U upuivanju ljudi da "koriste lijekove" Boiji Poslanik, s.a.v.s., nije ni u kom sluaju
ohrabrio ljude da napuste vjeru i pouzdanje (tavakkul) na Svemogueg gospodara i Hranitelja
svjetova. Ustvari, njegova uenja jasno odgovaraju uobiajenim postupcima lijeenja obinih
bolesti gladi, ei, vruine i hladnoe koje se moraju nadoknaditi njihovim suprotnosti ma:
hranom, vodom, hladnoom i toplotom, bez zanemarivanja vjere u Svemogueg Boga i da
trai Njegovo duhovno vodstvo da im osigura zadovoljstvo iz njihovog koritenja. Ustvari,
neije vjerovanje u Boije jedinstvo (tevhid) nije potpuno dok on ne shvati praktine implikacije
uzroka i posljedice (asbab) koje je Allah poslao kao lijekove; dok zanemarivanje traenja
ovakvih shvatanja da bi se lijeile ope bolesti suprostavlja se opem vjerovanju i djelu
temeljnog religioznog zakonika duhovnih boanskih zakona (erijata) .
. . .

27 l

lbn-Kajjim el-Devzi

Dakle, zanemarivanje ovakve dunosti jeste kao pobijanje istine, a takoer

prouzrokuje klonulost i slabost srca i njegovu vjeru i pouzdanje (povjerenje) u
Svemogueg Boga. S druge strane, zadovoljavanje ovih temeljnih potreba osnauje
vjeru i pouzdanje u Gospodara i pomae u materijalnom, duhovnom i vjerskom ivotu.
Inae, bit e se u suprotnosti sa opim razumom i propisanim islamskim zakonikom
(erijatom), jer su duhovni zakoni temeljni princip i ljudskog postojanja. Neija slabost
ne smije biti zamijenjena sa pouzdanjem (tavakkul) a pouzdanje (tawakkul) ne smije
biti zamijenjeno sa slabou. Dakle, ovo e se odnositi na one to podupiru zavisnost
iskljuivo na principu vjerskog lijeenja, i to diskutuju : " Kako oporavljenje zavisi od
Boanske volje i predodreenim mjerama (kadar) , onda je lijek bez djelovanja, a poto
bolest dolazi samo Njegovim doputenjem, zato nita ne moe sprijeiti neiju sudbinu!"
Ovo je temeljno pitanje koje je bilo doneseno prije Boijeg Poslanika, s.a.v.s., od strane
Arapa. Meutim, ueniji ashabi, neka je Allah svima njima zadovoljan, spoznali su
Allaha i oni su imali bolje razumijevanje Njegove Boanske Mudrosti i svojstava.
Dakle, odgovor Boijeg Poslanika, s.a.v.s., Ebu-Khuzamai zavrio je ovakvim pitanjima
govorei da ovi rukja-postupci, molitve i lijekovi " jesu dio Boije odredbe." Ustvari,
samo Boije odreenje moe dokinuti ono prethodno, a osobine su "pravog lijeka"
predodreene Boanskim zakonikom da e lijeiti predodreenu bolest. Naravno, bolest
je posljedica neijih grijeha, a stvaranjem lijeka, Allah je pokazao Boansku milost i
saaljenje na Njegova stvorenja na ovom svijetu, i On je tako dopustio posrednika zbog
pokajanja i zahvalnosti.
Ako neko lei i zavisi iskljuivo od "ruke sudbine" da doe i nahrani ga, utoli
njegovu e, ohladi njegovu vruicu i ugrije njegovo tijelo, on e zasigurno umrijeti od
gladi, ei, groznice i studeni. Prema tome, bolest mora biti lijeena njenom suprotnou
(antitipom), a virusi se moraju lijeiti njihovim lijekovima, iako ono to era, ono to
je erano i mo iza svega toga, sve dolazi od Svemogueg Boga. Dakle, mi kaemo
onome koji pita, a koji vjeruje iskljuivo u pouzdavanje u vjersko lijeenje: "Ako
primjenjuje isto pravilo u svemu to se tie tvog ivota i uzdravanja, nita nee
postii, donijeti sebi nikakve koristi ili zatiti se od zla, sve dok vjeruje da to e se
dogoditi svakako e se zbiti samo po sebi, a to nije sueno, svakako se nee ni desiti ! "
Ovakav e stav donijeti drutveni nemir i ak unititi neiju vjeru i dovesti njegovo
postojanje do satrvenosti i grinje savjesti. Samo ohola i svojeglava osoba slijedit e
ovakvu tvrdnju, kao to je prikazano u dokazu politeista kad kau: "Daje Allah htio, mi
ne bismo druge Njemu ravnim smatrali, a ni preci nai... " (Kur'an, 6: 1 48) Oni su
koristili ovu tvrdnju da raspravljaju protiv istih (oitih) Boijih znakova i poruke koji
su bili dokaz njihove krivice.
Ima i tree gledite koje bismo eljeli ovdje iznijeti: Allah je stvorio i odredio lanac
koji je posljedica zbivanja. Ako se prvo ispoljava, drugo e se dogaati, a ako se tree

l 28

Poslanikova medicina

ispoljava, etvrto e se dogaati, i tako dalje. Dakle, ako proizvede uzrok, posljedica
e se naravno ispoljiti, na drugi nain nee. Pitalac moe dalje raspravljati: ''Ali ako to
nije bila moja sudbina da mi se desi "uzrok", ja to ne bih uradio ! " Odgovor je : "Da li
e prihvatiti ovaj argument od tvog djeteta kad se ono ne pokorava tvojoj naredbi?
Ako prihvati, onda nikad ne krivi onoga koji ti uskrauje poslunost, ili te novano
vara, ili vri klevetnike napade protiv tvoje porodice, ili skrnavi tvoja prava.
Preneseno je u jednom israilijatu (tradiciji od jevreja) da je bliski Boiji prijatelj
Ibrahim, neka je mir na njega, upitao Svemogueg Allaha: "Moj Gospodaru, odakle
dolazi bolest? " Allah je odgovorio: "Od Mene ! " Ibrahim je ponovo upitao: "Onda
odakle dolazi lijek? " Allah je odgovorio: " Takoer od Mene ! " "A ta je sa
lijenikom? " , upitao je zatim Ibrahim. Allah Svemogui odgovorio je: "On je ovjek
preko kojeg ja aljem lijek."
Allahov Poslanik, s.a.v. s., je rekao: "Svaka bolest ima lijek." Premda se Poslanikovo,
s.a.v.s. obraanje slae sa svim njegovim objanjenjima koje se odnose na boanska
otkria (otkrovenja) medicinskih lijekova, to okrepljuje duh pacijenta i ohrabruje
njegovog lijenika da trai i istrauje "pravi lijek". Ustvari, kad pacijent osjea da
postoji lijek za svoju bolest, njegovo srce biva dirnuto duhom nade, vruina oaja e
zahladnuti, kapija nade e se otvoriti, a kad njegov duh vrati snagu, groznica njegovih
prirodnih izjednaujui h odbrana, takoer zvana uroena vruina, bit e potpomognuta
da obnovi njegove uroene ivotinjske, psiholoke i prirodne doivljaje unutar njega.
Kada su njegovi organski sistemi ojaani, oni postaju pozitivna sila koja e nadii i
prevladati bolest. Isti princip se odnosi i na lijenika: kada jednom spozna da bolest
njegovog pacijenta ima lijek, on e takoer traiti da ga nae.
Odatle su bolesti tijela i one srca sline. l opet, za svaku bolest srca koju je Allah
Svemogui stvorio, On je stvorio i lijek - to je Njegova suprotnost. Kada neko ije je
srce bolesno prepozna bolest i tretira (lijei) je njenom suprotnou, on e ozdraviti
Boijom odredbom.
4.

RAZ U M IJ EVANJ E ZDRAVE DIJETE I

PRAKTINA P RAVILA J E D E NJA l PIJENJA
U "Musnedu" je zabiljaeno, kao i u drugim djelima, daje Boiji Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: " ovjek nije nikad napunio spremnik gore, nego svoj stomak. Zbog toga, bit e
dovoljno za sinove Ademove da zadovolje glad sa par zalogaja da bi povratili vrstou.

29 l

lbn-Kajjim el-Devzi

Ako mora jesti da bi se najeo, onda bi trebao rezervirati jednu treinu (eluca) za
hranu, jednu treinu za vodu i jednu treinu za normalno disanje. "6
Postoje dvije vrste bolesti, bolest srca i fizika bolest koja je posljedica ulaska
supstance ije djelovanje oteuje prirodne funkcije i ravnoteu tijela, i ovo je vrsta
ope bolesti to pogaa veinu ljudi. Ovakva je bolest uglavnom uzrokovana: preeranim
jedenjem; uzimanjem hrane prije nego to se zavrilo varenje prethodnog obroka; jedenjem
hrane koja je deficijentna po svojim sastojcima; jedenjem hrane koja se sporo varili
mijeanjem suprotnih vrsta hrane ili jedenjem zasebno pripremljenih poslastica za isti
obrok. Kada se tijelo navikne na ovakvu dijetu, ono e isto tako naslijediti raznolike
vrste bolesti. Neke od njih mogu se prevazii okretnije (hitrije, bre) nego druge. Zato
kaemo, umjerenost je staza dobrog zdravlja, a tijelo se koristi iz umjerenosti i razlae
jelo vie nego to to moe iz kombinacije hrane i priloga.
Tijelo moe biti naviknuto na tri stupnja zadovoljavanja jelom: potrebno jelo; dovoljno
jelo; i dodatno jelo. Boiji Poslanik, s.a.v.s., je rekao za potrebnu "dovoljnu" dijetu
(iskazujui): " . . . par zalogaja da bi povratili vrstou", a ovakav e tretman zatiti
tijelo i nee dopustiti da oslabi ili izgubi snagu. Ako je neko doveden u kunju da
prekorai onaj elementarni nivo zdravstvene zatite, onda bi trebao da " . . . rezervie
jednu treinu za hranu, jednu treinu za vodu i jednu treinu za normalno disanje", a
ovo je najbolja od opih dijeta. Ustvari, kada je stomak zasien hranom, on nee biti u
mogunosti da primi vodu, a kad hrana i voda prekorae svoj propisani (preporueni)
nivo, moe se patiti od plunih tekoa, a sve se to ispoljava kroz stres i iscrpljenost
tako to plua nisu u mogunosti da lagahno isporue oksidovanu krv. Osjetit e uostalom
i tekoe u tijelu, srcu, a dua e iskusiti klonulost i tromost, dok e udovi zanemariti
poslunost u ispunjavanju temeljnih vjerskih dunosti. Ovakav e poloaj takoer
pospjeiti odreene strasti due. Dakle, pun stomak oteuje tijelo, srce i duu. Ovaj je
sluaj bolniji kada to postane navika, makar se povremeno udovoljavalo sebi u raskonom
obroku, to je zdravije i ugodnije. Izvijeteno je u hadisu da je Ebu-Hurejre, neka je
Allah zadovoljan s njim, pio mlijeko do zasienosti iz jedne zdjele koju mu ponudio
Boiji Poslanik, s.a.v.s., sve dok nije uzviknuo: " Kunem se Onim Koji te poslao s
porukom istine da vie ne mogu popiti ni kapi ! "7 Tradicija isto izvjetava da su
povremeno i drugi ashabi jeli do prezasienosti, zato, kako smo to spomenuli ranije,
pretjerana e hrana uzrokovati elesnu klonulost i tromost makar ih samo pospjeivala.
Kako bilo, elesno zdravlje i snaga dolaze od hrane koju se apsorbira a ne iz kvantiteta
koji se unosi, a budui da je ljudsko bie sazdano od tri elementa: zemlje, vode i zraka,
Boiji Poslanik, s.a.v.s., razdijelio je podjednako njegovu dijetu na ove tri kategorije.
6

Tirmizi, 1 38 1 ; lbn-Madde 3349; sahih sened.

Buharija, 1 1 /346 u Er-Rekaku.

Ahmed, 4/ 1 32;

l 30

Poslanikova medicina

Pitanje str ukture ljudskog tijela i

da li je vatra jedan od elemenata?

Da li je vatra jedan od strukturnih elemenata ljudskog tijela? Sad, ako se neko

raspituje o udjelu vatre koji nije naen u udijelima razdijeljenim u gore navedenom
Poslanikovom obraanju, naa odgovornost jeste ta da pojasnimo da su neki lijenici
govorili da je vatra jedan od elemenata, meutim drugi ueni lijenici i naunici odbili
su tu teorij u i pobili su to sa dva argumenta: vatra je proizvedena iz etera (nadzemaljskog),
a potom se spustila i pomijeala sa vodom i zemljom, ili vatra je proizvedena od drugih
elemenata bez neijeg tijela. Prva je teorija apsurdna iz dva razloga: prvi je taj da je
vatra svijetao element, i prije svega uzlazea materij a, i stoga silazee implicira postojanje
kvazi-elementa koji djeluje kao neutralizator i prisiljava vatru u silazee karakteristike, a
to je neprihvatljivo. S druge strane, u naredbi vatri da sie na zemlju, morala je proi
kroz izuzetno hladnu atmosferu (ar. zamharir) , i mi moemo lahko primijetiti u naoj
neposrednoj umijeanosti da ak velika vatra moe biti ugaena malom koliinom tenosti.
Odatle, da za minutu najmanji djelii vatre prou kroz ovakvu neoekivanoj mrzavajuu
atmosferu, oni bi zasigurno bili ugaeni.
Allah Svemogui izvijestio je o stvaranju ljudskog bia u nekoliko poglavlja Kur'ana.
On je opisao ovo stvaranje o kojem kae da se desilo iz vode, a na drugim mjestima
(ajetima), On je opisao da se stvaranje ovjeka desilo iz zemlje, ili kao posljedica
kombinacije vode i zemlje, zvan glinom (tin) , to je ostavljena na otvorenom i ostavljena
da se osui kao gmarija (Jakhkhar) zbog mijeanja sa zrakom i toplotom sunca. Ustvari,
ni u nijednoj Kur 'anskoj suri nije Allah Svemogui ukazao da je ovjeka stvorio od
vatre, dok je On pripisao element vatre drugoj vrsti stvorenja, zvanoj din. Meu njima
je lblis, prokleti ejtan. Preneseno je u Muslimovom "Sahihu" da je Boiji Poslanik,
s.a.v.s., rekao: "Meleki su stvoreni od svijetla, dini su stvoreni od plamiaka vatre, a
Adem je stvoren u obliku koji je i vama dat. " 8 Ovo Poslanikovo obraanje (hadith)
jeste jasno i to se tie elemenata od kojih je Adem stvoren, a ni u jednom Kur 'anskom
odlomku nije na Gospodar i Stvoritelj spomenuo mijeanje vatre u strukturu Ademovog
tijela. Ma kako, u odgovoru ovakvim hipotezama, svi se slaemo da ljudsko tijelo zaista
posjeduje temperaturu koja je stvorena raznovrsnou faktora a ne vatrom, i veina
naunika se danas ne slau sa teorijom istopredmetne promjene. Mi zbog toga
zakljuujemo u skladu s izjavom svetog Kur 'ana, gdje Allah Svemogui kae: "Njih
stvaramo od ljepljive ilovae. " (Kur'an, 3 7: l l) Ovaj ajet dokazuje da primordijalni
elementi stvaranja ostaju nepromjenljivi. Doista je Allah Onaj Koji opskrbljuje saznanje
i On je skrbnik uspjeha.
8

Muslim, 2996 u "Zuhdu".

31 l

lbn-Kajjim ei-Devzi

s.

PRIRODNA I D U H OVNA (BOANSKA)

M EDICINA
Ebu-Hurejre je priao da je Boiji Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Lijeenje bolesti
onim to je Allah dopustio e je izlijeiti, a lijeenje bolesti onim to je Allah zabranio
nee je izlijeiti." Boiji Poslanik lijeio je bolesti pomou tri vrste lijekova: prirodnim
lijekovima, boanskim lijekovima i kombinacijom prirodnih i boanskih lijekova.
Poinjemo u ovom poglavlju, i onim to slijede opisivati prirodne lijekove koje je on
koristio i propisao drugima, a mi emo nakon toga obraditi boanske lijekove, dok e
potom slijediti kombinacija ovih dvaju lijeenja. to se tie zadnje dvije vrste, a Boijom
voljom, mi emo pokuati samo da ih prikaemo u kratkim crtama, da istaknemo svrhu
i misiju Boijeg Poslanika, s.a.v.s., koja je bila takva da poziva ljude i da ih vodi njihovom
Gospodaru, i da ih poziva da trae Njegov Dennet. On je takoder bio poslan da ih
naui o Tvorcu i Odravatelju svjetova; da im pomogne da spoznaju svog Gospodara;
da ih naui da budu zadovoljni onim ime je On zadovoljan, a da se uzdre od onoga
ime On nije zadovoljan. Kao to je bio peat Boijih poslanika i vjerovjesnika, neka je
mir na sve njih, on je takoder govorio ljudima boanska otkrovenja koja se odnose na
ranije resule i nebijje Allaha Svemogueg, njihovo djelovanje i stanje njihovih naroda.
Nadalje, on je uio vjernike, uz prosvjetljenje njihovog opaanja sa znanjem koje se
odnosi na poetak svijetova: stvaranju ovjeka; njihovo pri emordijalni ugovori (obeanje)
s njihovim Gospodarom; i Boija sveana zakletva da e dovesti sve stvoreno na Sudnji
dan. On je takoer opisao uzroke ljudske patnje i put izljeenja i istinske sree. Dakle,
peat Boijih poslanika, s.a.v.s., donio je ljudima poruku njihovog Gospodara s jasnim
znakovima za one koji o njemu razmiljaju i tuju ga i za one koji to ne ine.
Lijeenje tijela (tibbul-abdan) koje je Boiji Poslanik, s.a.v.s., opisao, dolo je da
upotpuni zakone erijata i da objasni lijekove opisane u Kur'anu. Dunost Boijeg
Poslanika, s.a.v.s., bila je uskladiti ljudsko razumijevanje uzroka i posljedice, tako dobro
kao objanjavanje boanske svemoi i Boijeg beskrajnog znanja o Njegovim stvorenjima.
Prirodno medicinsko znanje, koje je Boiji Poslanik, s.a.v.s., saopio vjernicima, jeste
uglavnom upueno drugima da im pomogne da poveaju svoju vjeru, da osigura fiziku
ugodnost i da izlijei njihove fizike bolesti, kad je potrebno. Ustvari, kad god je
mogue izbjei koritenje lijekova radi ouvanja zdravlja tijela i uma kroz preventivno
lijeenje, mogu se usmjeriti napori i brige na lijeenje i okrepljivanje potreba srca i
due. Ovo e pomoi u spreavanju jo teih bolesti koje unitavaju stvarne potrebe, pa
ak i ljudski ivot, dok puko ouvanje zdravog tijela bez zabrinutosti za zdravlje srca
i due jeste beskorisno u usporedbi sa prvobitnim postojanjem i vjeitim uivanjem
l 32

Poslanikova medicina

ivota poslije smrti. Ustvari, posljedice ovakvih nesmotrenosti mogu danas izgledati
minimalne i kratkotrajne, dok su sutra one ve ozbiljnije. S druge strane, koristi ispravnog
lijeenja neijeg srca i due od prljavtina danas donose vjeitu udobnost i uivanje u
ivotu poslije smrti, a doista je Allah uvar uspjeha.

33 l

DIO I

Poslanikoua medicina

POGLAVUE I
Vrste prirodnog lijeenja

Lijeenje vruice vodom

Abdullah bin Omer prenio je hadis da je Boiji Poslanik, s.a.v.s.,

rekao: '1aina je vruice ta koja pri silno kao da je putena iz kljuale dehenemske
vatre, pa je stoga ohladite sa vodom. "9 (Bu hari i Muslim) U prolosti, ovo je obraanje
zbunilo veinu neiskusnih lijenika i hakima, koji su ak bili u mogunosti uvjeriti neke
nevjerne (sumnjiave) kanoniste da gledaju na to kao na nevjerodostojan (apokrifan)
hadis. Zbog toga, mi bismo trebali, Boijim doputenjem, objasniti sutinu ovog vanog
poslanikog obraanja koje je boansko otkrie (vahj) . esto otkrovenja postanu
kontroverzna medu upuenima kad se pogreno razumiju. Ipak, slijedei modernu
medicinsku praksu, uobiajeno je medu pedijatrima da propiu djetetu koje boluje od
vruice hladnu vodenu kupku sve dok se vruica ne smanji. Mi zato svjedoimo, a
Allah je na pomaga, da je Njegov Poslanik, s.a.v.s., govorio istinu. Poslaniko obraanje
ima dva znaenja: prvo je uopeno za sve ljude, a drugo je iskljuivo i odnosi se samo
na neke ljude. Drugo tumaenje posebno se odnosi na ljude koji ive u izrazito toplim
predjelima kao to su stanovnici Arapskog poluotoka. U njihovom sluaju uobiajeno
je da se pati od kratkotrajnih vruica koje su posljedica izlaganja visokim vruinama, a
ovo mora biti lijeeno pijenjem hladne vode ili kupanjem u njoj. Kako god, izloenost
izrazitoj hladnoi takoder moe izazvati ovakve kratkotrajne vruice, a ovakav sluaj
moe biti lijeen pijenjem vruih pia ili kupanjem u toploj vodi. Ovdje ponovo mi
raspoznajemo teoriju suprotnosti.
Pozivajui se na tibb medicinu, vruica je bioloki neprirodna temperatura koja
nastaje u srcu i raste kroz opadanje (stagnaciju) odredenih krvnih hormona koji su
povezani s duhom ili duom (opisano od Galena kao pneuma); i kroz noenje u sredinjem
smjeru kroz vene i arterije ovakva temperatura iri se cijelim tijelom i raste do
prouzroenja bioloke neravnotee, a ona tetno djeluje na prirodne funkcije tijela.
9

Buharija u Et-Tibbu, 1 0/ 1 46; Muslim, 2209; u Es-Selamu.

37 l

lbn-Kajjim el-Devzi

Postoje dvije vrste vruica: kratkotrajna vruica, koja je uzrokovana upalom,

pretieranim kretanjem, ili izloenou velikoj ljetnoj vruini ili smrzavajuoj zimskoj
hladnoi; pored drugih sluajeva i traumatska vruica, koja se dijeli u tri kategorije.
Traumatska vruica nastaje iz krvi, kao jedne od etiriju tjelesnih izluevina razvija
(povisuje) temperaturu koja se iri kroz cijelo tijelo: kad je temperatura povezana s
duom, a nazvana je jednodnevna vruica (kratkotrajna) , i moe trajati do tri dana;
kada je vruica povezana sa etiri osnovne tielesne izluevine, zvane: u (uta u) ,
sluz, i punokrvnost, to je nazvano trulei ma; i napo kom kad vruica nastaje iz primarnog
organa, to je nazvano iscrpljujua, a kasnije se razvija u vie vrsta.
Pozitivne strane vruice

Ponekad, obje kratkotrajne vruice i traumatske vruice proizvode bioloke koristi

koje ne moe postii ni jedan opi lijek. Ustvari, neke bakterije uzrokuju bolest dok
drugi mikrobakterijski organizmi i enzimi uzrokuju fermentaciju (vrenje) koje pomae
razdvajanju molekularnih kompleksa (sloenih molekula) u organske spojeve. Ovakva je
fermentacija neophodna za kreiranje proteina u tijelu. Jednodnevna vruica koja izaziva
odumiranje (fig.) moe tako pomoi tijelu da razvije potrebne bakterije i enzime koji bi
se teko drugije razvili. Osim toga, vruica je esto korisna za mutne tielesne izluevine,
pomae u lijeenju paralize i otapa koliko tako to pospjeuje otvaranje puteva koje opa
medicina ne moe dosei. Druge prednosti koje ovakve vruice proizvode ukljuuju
koristi za pacijente oboljele od oftalmije i trahoma hronikog spazma i tonikog spazma
(brojnika kontrakcija i tonikih kontrakcija) izmeu ostalih. U odreenim sluajevima
ueni lijenici i iskusni hakimi smatraju prestanak vruice dobrim znakom za oporavljenje
kad je bakterijski uzrok fermentacije tretiran s "pravim lijekom". Dakle, vruica ponekad
osigurava povoljne uvjete za lijekove da bi bila bolje eliminisana iz tijela.
Poslanikove obraanje: " . . . ohladite je vodom" isto tako moe podrazumijevati
lijek za kratkotrajne vruice kroz kupanje pacijenta u hladnoj vodi, ili dajui mu da pije
ledenu vodu, i pacijent nee vie zahtijevati ikakav dodatan tretman. U ovom sluaju,
akutno stanje e sc znatno smanjiti i ohladiti kroz kontakt sa ovako hladnom tvari, ne
izazivajui bioloke reakcije u tijelu. Galen je prepoznao koristi upotrebe hladne vode
protiv nadolazee kratkotrajne vruice u njegovim komentarima: kad debela mlada osoba
sa zdravom koom pati od kratkotrajne vruice uzrokovane izrazito toplim vremenom,
bez oigledne bolne upale ili infekcija, ona moe smiriti vruicu kupanjem ili plivanjem
u hladnoj vodi . . . U stvari, mi obino prihvatamo ovakvu praksu za vrua podneblja."
Iste je potvrde napravio i hakim El-Razi za lijeenje vruice kad je pacijent jo fiziki
jak, i pod istim uvjetima opisanim kod Galena.

l 38

Poslanikova medicina

U hadisu, Boiji Poslanik, s.a.v. s., opisao je takoer vruicu kao da " . . . pri
silno kao da je putena iz kljuale deht:nemske vatre. " Ovaj opis moda ukazuje
sljedee: prvo jeste bioloka potreba, po kojoj je Bog Svemogui stvorio i odredio
njene simptome da pokae ljudskom tijel .J i izjednai uzroke i posljedice koje su bile
potrebne, i drugo miljenje jeste alegorin:) i predstavlja tanki dio koji je ispuh pakosti
dehennemske vatre, a to mogu prepoz.n ati Boiji upuenici ( 'ibad) i razmotriti
obazrivost Poslanikovih upozorenja. U tom pogledu, Poslanikovo je obraanje upueno
da probudi ljudsku savjesnost za stvarnor u jaine kanjavanja u dehenemskoj vatri.
Stoga, ova neudobnost e se razlikovati od veselja, udobnosti, ugodnosti i radosti
koji su nagrada Denneta. Ovakav ugodan okus Allah Svemogui stvorio je i odredio
njegove efekte u ljudskom ivotu na ovom svijetu da ohrabri Njegova stvorenja da
razmiljaju o radosnim vijestima donesen a preko Boijeg Poslanika, s.a.v.s., za one
koji vjeruju, i On je odredio njihove simptome da pokae da postoji bolest u ljudskom
tijelu i da izjednai potrebne uzroke i posljedice kao to je traeno. Dakle, Poslanikovo
obraanje " . . . ohladite je vodom" , takoer podrazumijeva zaleivanje njenih
posljedica. Arapski pjesnik U rve bin Uzejne jednom je rekao:
Kad sam osjetio da vatra ljubavi gori u mom srcu,
Molio sam drutvo dobrih ljudi da je ohlade.
Pretpostavimo da sam bio uspjean u vanjskom hlaenju vodom,
Onda, to e ugasiti kljua/e otvore mojih unutarnjih plamenova? 1 0

Kao to j e Allah Svemogui propisao hladnu vodu koja gasi e, voda n a ovom
svijetu ohladit e uzavrele otvore dehenemske vatre. Enes, neka je Allah njime
zadovoljan, priao je daje Boiji Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ako osjetite vruicu, tuirajte
se hladnom vodom tri noi svaki put do zore. " 1 1 Kad je Boiji Poslanik, s.a.v.s., imao
povienu elesnu temperaturu, uobiavao je traiti bocu hladne vode i izlijevao ju je na
glavu, ili je uzimao njome gusul.
lbn-Madde izvijestio je da je Ebu-Hurejre, neka je Allah zadovoljan njime, prenio
hadis u kojem je vruica spomenuta prije nego to ju je spomenuo Boiji Poslanik,
s.a.v.s., i ovjek ju je kleo. Boiji Poslanik, s.a.v.s., uzvratio je: "Ne kuni je, jer ona
isti tijelo od grijeha na isti nain na koji vatra skida prljavtinu sa eljeza" 12 Ovo je
velika istina, jer je vruica praena uzdravanjem od hrane, postom, propisivanjem
(hranidbene) dijete i uzimanjem "pravog lijeka", od kojih su svi lijekovi koji pomau u
10
1 1
12

E- i'r ve e-uara 580, Zehrui-Adab, 1 / 1 67.

Hakim u "Mustedreku", 4/200; ocijenio ga je p1tpuno vjerodostojnim, s njim se slae Zehebi.
Broj hadisa je 3475, prenosioci su povjerljivi i S!ned je ispravan.

39

lbn-Kajjim el-Dievzi

izbacivanju prljavtina iz tijela i u mjerenju tielesnih funkcija, njihovom izjednaavanju,

i ienju njegovih tvari. to se tie uloge vruice u ienju neijeg srca od prljavtina
i neistoa, ili lijeenju odredenog srca i vaskulamih bolesti ili tumora, ove stvari
ostavljamo kardio-specijalistima da ih prepoznaju, ali zasigurno, Boiji je Poslanik govorio
istinu. Manje-vie, kada doe do odredene srane bolesti koja postane beznadena,
nita je ne moe izlijeiti. Ipak, vruica moe zaista izlijeiti specifine bolesti srca i
tijela, a grditi je to je zasigurno in negiranja i grijeenja.
Slijedei Poslanikovo obraanje, blagoslovljeni ashab Ebu-Hurejre rekao je jednom:
"Ne volim nijednu bolest, koja me pogodi kao vruica, jer ona dosee svaki i najmanji
dio mog tijela, a stoga Allah Velianstveni svakom od njih daje dio nagrade."
jednom, dok sam patio od vruicine groznice, citirao sam stihove pjesnika
koj i je rekao:
"Upija grijeha me posjetio i
Nametnuo mi rastanak.
Proklet da si kao posjeti/ac
I kao agresor.
Kad je odluio da me ostavi, upitao je:
'ta eli? '
Odgovorio sam: 'Ostavi me za
Dobro (zaboga ostavi me), o prekritevu! " '
Kada sam razmislio o ovoj bezbonosti u klevetanju onoga to j e Boiji Poslanik,
s.a.v.s., zabranio proklinjati, rekao sam sebi: "Bilo bi bolje da je pjesnik rekao:
'Upija grijeha me posjetio zbog
Vlastitog zadovoljstva,
Primio sam ga kao posjetioca i
Kao agresora.
Kad je odluio da me ostavi upitao je:
' ta eli? '
Odgovorio sam: 'Ne ostavljaj me sama,
O upijau grijeha prekritelja! " '

l 40

Poslanikooo medicina

Ustvari, ovakav bi stav bio napredniji za njega. to se tie mene, moja vruica je
brzo izjurena (prebrodena).
U jednom predanju, za koje nisam siguran u njegove kanonike osobine, kae se da
je Boiji Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Bolovanje jedan dan od vruice brie grijehe itave
jedne godine. " 1 3 Ovaj ha dis ima dva mogua tumaenja: da ljudsko tijelo ima tristo
ezdeset dijelova (rastavljenih dijelova), i bolovanje od jednodnevne vruice e ukloniti
grijehe jednog dana za svaki dio. Drugo mogue miljenje jeste takvo da posljedice
jednodnevne vruice u tijelu mogu trajati punu jednu godinu. Ovo je tumaenje posljedica
upotrebe deduktivne metode (ar. kiyas) , a pozivajui se na obraanje Boijeg Poslanika,
s.a.v.s.: "Ko bude pio alkohol (khamr) , namaz mu nee biti primljen etrdeset dana"14
Ovo podrazumijeva da e hemijska posljedica opijenosti u tijelu oslabiti centralni nervni
sistem, i druge posljedice alkohola ostat e barem etrdeset dana - Allah zna najbolje.
Imam Et-Tirmizi prenio je u svojoj kompilaciji poslanikih obraanja D ami'u
hadis prenesen od Rafi' -bin Khadija, da je Boiji Poslanik, s.a.v.s., rekao: " Ko god od
vas boluje od vruice, koja je dio dehenemske vatre, neka je ugasi hladnom vodom.
Neka potrai rijeku, stane u nju okreui se struji poslije zore, a prije izlaska sunca, i
moli s imenom Allaha: "Gospodaru, povrati zdravlje Tvog roba i potvrdi istinu koja je
izgovorena Tvojim Poslan ikom, s.a.v. s. " Mora se zatim uroniti tri puta ponavljajui
istu dovu, i raditi tako tri jutra uzastopno. Ako je jo potrebno, moe se ovo raditi pet
jutara, ili ak primjenjivati ovaj lijek maksimalno devet jutara, jer ovakva vruica nee
trajati vie od devet jutara Boijim doputenjem." 1 5
Ovaj j e postupak posebno zdrav z a vrijeme ljetnih vruina, a posebno koristan u
toplim predjelima, kao to je Arapski poluotok. Voda je u tim satima hladnija zbog toga
to ostaje zaklonjena od sunevih zraka cijelu no. Takoder, u tim ranim jutarnjim
satima, tijelo je spremnije nakon odmora, a i zbog svjeeg zraka i spokojstva, u tako
prikladno vrijeme, fizika sposobnost zajedno sa "pravim lijekom", to je hladna voda u
ovom sluaju, suprotstavit e se kratkotrajnoj vruici, ili ak suici kada nije praena
otokom, unutarnjim zapaljenjem (upalama) ili drugim bioloki neprirodnim simptomima,
i ovakva e se vruica povui Boijim doputenjem.

13

Prenosi ga Kadai u svome "Musnedu" od lbn-Mes'uda, slino prenose i lbn-Ebi-Dunja i Ebu-Derda u

predanju: "Bolovanje od vruice jednu no brie grijehe od jedne godine", i prenosi ga Temmam od Ebu
Hurejrea, r.a., u "Fewaidu"

Hadis je sahih, prenose ga Ahmed, br. 6773; lbn-Madde br. 3377; i to od Abdullaha bin Amra bin
Asa, kao i od Ibn-Omera, i lbn-Zerra

1s

Prenosi Tirmizi, br.2085; Ahmed, 5/28 1 ; u senedu ima nepoznanica

41 l

Poslanikova medicina

POGLAVUE II
Regulisanje peristaltike
(rada crijeva)

Prednosti meda

Buharija u svome "Sahihu" prenosi od Ebu-Se'ida el-Hudrija hadis

da je doao ovjek Boijem Poslaniku, s.a.v.s., i rekao da se njegov brat ali na
pogrean rad crijeva. Boiji Poslanik, s.a.v.s., mu preporui: "Neka pije med." ovjek
je doao opet i rekao: "Dao sam mu da pije med i nije pomoglo ! " Boiji Poslanik,
s.a.v.s., davao je isti savjet dva ili tri puta, a ovjek je i dalje dolazio s istim odgovorom.
Poslije treeg ili etvrtog puta, Boiji Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Allah je rekao
istinu, dok utroba tvog brata lae."16 Isti had is zabiljeen je u Muslimovom "Sahihu",
u kom je ovjek rekao: "Utroba je mog brata izbirljiva (preosjetljiva) ", mislei da je
on muljiv, osjea nelagodu i da je njegov digestivni aparat (sistem) nadraen
(Zabljeeno u Sahih-ul-Buhari) .
U medu su sadrane ogromne koristi. On je sredstvo za ispiranje i laksa tiv. Sadri
istee i osnaujue osobine koje iste arterije i crijeva od neistoa. Otklanja zaepljenja
jetre, bubrega i mokranog mjehura. Takoer je i opi konzervans, pomae da ouva
snagu lijekova izmeu drugih prirodnih medicinskih preparata. Med takoer pomae u
spreavanju ulaska vlage u crijeva, kao to je to kod dijareje. Med je bolji od eera u
vie sluajeva, a manje je sladak, ali je jai, a ako se uzima prekomjerno, moe biti tetan
za u, ako nije mijean s ocatom. Med je dobar za starije, on je taj koji spreava kaalj,
a koriten je u tibb medicini u lijeenju neiste (pokvarene) sluzi u stomaku i da zagrije
(omeka, uini gipkim) cijelu strukturu tijela. Med je takoer lijek za pokvaren nagon
za hranom (apetite) , a kada se uzima kao pie pomijean sa vruom vodom i kominom
dobivenom od slatkih rua (neto kao ulbe eer kod nas, p.p.), pomae u lijeenju
bjesnoe, a ustanovljeno je da djeluje kao odbrambeni sistem protiv daljih infekcija.
Med je takoer koriten kao protuotrov (detoksikant) za one koji koriste drogu i kao
16

Buharija u Poglavlju o lijeenju s medom, i o Allahovim rijeima da je "u njemu lijek za ljude", l 0/ l
i Muslim u Poglavlju o lijeenju medom, 22 1 7.

1 9.

43 l

/bn-Kajjim el-Devzi

antitoksin (protuotrov) u lijeenju trovanja sluajno pojedene biljke iz familije none

sjene (Hyoscyamus niger) ili divlje izrasline (otrovne gljive) , izmedu ostalog. Kada je
uzet kao pie pomijeano samo sa toplom vodom, pomae kao lijek za rane nastale
ujedom psa. Kao konzervans, med moe biti koriten da ouva meso do tri mjeseca, i
on je koriten kod kiseljenja krastavaca, tikve, plavog patlidana i razliitih vrsta voa
do est mjeseci. Poznat kao "povjerljivi konzervans", med je takoder koriten kao glavni
sastojak kod balzamovanja mrtvaca.
Mazanje prirodnom vrstom meda, preko kose, kao mast, izlijeit e ui (vake) i
druge parazite. Moe takoder biti koriten kao omekiva kose, osvjeiva i inae
pospjeuje rast kose. Koritenje meda kao masti za oi izotrava vid, dok trljanje zuba
medom dovodi do njihovog izbjeljivanja, a kad je koriten kao sredstvo za ispiranje usta
ojaava desni i otklanja bolesti desni. Prirodne osobine meda takoder ga ine odlinom
nadopunom i otapalom; otvara pore krvnih sudova i olakava menstrualna oticanje,
izbacuje sluz, i otvara zakreenje jetre, bubrega i mokranog mjehura. Med doista ima
veliku nutricijsku (hranljivu) vrijednost i on je pie pia, zaslada zastade, mast masti i
nema druge hrane, od onoga to je Allah Svemogui stvorio za nas, to je jednaka medu
po vrijednosti i nita mu nije ni blizu po strukturi.
Ljudi su poznavali med jo u prastara vremena i prije nego to su poeli da
rafiniraju eer. Ustvari, stari su lijenici samo govorili o medu, dok eer nije nikad
spomenut u njihovim spisima. Kao visoko metabolika (kalorijska) hrana, jak i
poticajan, eer nije potpuno rastopiv, a proizvodi smanjenu toplotnu energiju u
tijelu koja se smanjuje brzo. Ovako brzo montirana (dobivena) energija doputa
tijelu, koje je s tekim radom poremetilo ravnoteu nerastopivih molekula, i
rekonstruisanje unutarnjih zidova arterija koji su oboljeli od oroavanja (abrazije)
uzrokovane prolaskom ovakvih molekula u krv (krvnu struju) . Kako bilo, eer je
tei za stomak i manje je sladak od meda, i manje silniji (od meda) .
Boiji Poslanik, s.a.v.s., uobiavao je (ponekad) piti otopinu vode zaslaene medom
na prazan stomak, i ovakav obiaj sadri velike koristi i rijetke tajne, a, Boijom voljom,
mi emo ih obraditi kasnije u ovom djelu prirodnog lijeenja sa tibb medicinom.
lbn-Madde je zapisao hadis prenesen od Ebu-Hurejrea, neka je Allah njime
zadovoljan, da je Boiji Poslanik, s.a.v.s., rekao: " Ko god jede med (barem) tri puta
mjeseno nee imati veih bolesti. " 1 7

17

lbn-Madde u poglavlju "Lijeenje", br. hadisa je 3450; u senedu je jedan prenosilac koji nije potpuno
pouzdan kao i jedan koji je nepoznat.

44

Po3lanikova medicina

U drugom hadisu, Boiji Poslanik, s.a.v.s., rekao je:

"Koristite dva lijeka (okoristite se sa dva ljeka) : medom i Kur'an-om. " 1 8 U ovom
obraanju, on, s.a.v.s., je povezao ljudsku medicinu i Boansku medicinu; lijekove za
tijelo i one za duu; prirodni faktor i onaj duhovni; i zemaljsku medicinu i onu denetsku.
Kada je ovo jednom shvaeno, vraamo se historijskom sluaju kojeg smo spomenuli
ranije, ovjeku koji se interesovao za lijek protiv stomanih tegoba njegovog brata, i
lijeku propisanom od Boijeg Poslanika, s.a.v.s. U ovom odreenom (specifinom)
sluaju uzrok bratovog zatvora i patnje bilo je upravo preerano konzumiranje hrane i
pre eran i apetit koji je prouzroio dispepsiju (stanje slabe probave) i probavne smetnje.
Boiji Poslanik, s.a.v.s., rekao mu je da dadne bratu pie od meda da omeka stomak.
Ovakav e topli napitak pomoi crijevima da se otvore (pomoi e u slabljenju tonusa
crijeva) i pomoi ekskreciju (izluivanje) otpada (izmeta) . Poto je ovo zaepljenje ova
(ostipacija) uzrokovano preeranim jedenjem dui period vremena, njegova stomana
unutranjost bila je presvuena m ukusom (sluzi) ili masnom tvari koja je uzrokovala
tromost stomanih tkiva i spreavala sekreciju sastojaka, dok je stomak imao kao
barunastu podstavu sa kratkim, gustim i uzdignutim dlaicama (vlasima) , upravo kao
one kod pekira. Kada se ovako viskozna supstanca prilijepi za unutranjost, ona opstruira
(zapreava) normalni digestivni ciklus i kvari hranu (odbacuje hranu) . Prema tome,
uzimanje prirodnog ispiraa i laksativa (sredstva za otvaranje) kao to je med najbolji
lijek (od lijekova) , a pogotovo kada je pomijeao sa toplom vodom. Medicinska svrha
ponavljanja tretmana ima vanu terapeutsku vrijednost, po emu "ispravan lijek" mora
imati tano odreen kvalitet i kvantitet da bi bio djelotvoran. Kad nedostaje lijeka u
zadovoljavanju ovakvih stanja, on nee imati efekta, i kad ispusti zahtjevanu snagu
(traene sastojke) , on e oslabiti i uzrokovati druge slabosti. Stoga, kad je Boiji Poslanik,
s.a.v.s., propisao drugi, a potom i trei recept za lijeenje, on je upuivao na to da je
stanje akutno i zahtijeva daljni tretman, i eventualno daje odreeno stanje prolo. Kada
je Boiji Poslanik, s.a.v.s., rekao ovjeku: "Bog je rekao istinu, dok utroba tvog brata
lae," on je stalno ponavljao (njegov) stav da je med "pravi lijek" za stanje njegovog
brata i da ga je njegova "stomana narav" odbacivala do poetka djelovanja lijeka (dok
lijek eventualno ne bi poeo djelovati) .
Medicina Boijeg Poslanika, s.a.v.s., nije kao medicina ostalih doktora jer je
utemeljena na Boanskom nadahnuu (vahju) , ona je jedna od svjetiljki vjerovjsnitva i
izvanrednog zakljuivanja, dok su veine lijenikih dijagnoza bazirane na intuiciji,
pretpostavci i eksperimentu, i oni ne mogu opovri dokazanu djelotvornost Poslanikove
medicine. Ipak, uope, onaj koji ju prihvata, vjeruje u njenu izljeujuu prirodu, slijedi

16

Prenose ga lbn-Madde pod br. 3452; Hakim u hadisu od Ibn-Ishaka, 4/200; Takoer ga spominje
Zehebi i ocjenjuje ga sahihom kao i Bejheki u "Dokazima vjerovjesni!tva".

45 l

lbn-Kajjim el-Devzi

je s vjerom i dobrovoljno i zadovoljno se podvrgava njenim ljekovitim djelovanjima, on

e se oporaviti od bolesti Boijim doputenjem. Isti princip vodi vjernike, kada Allah
Svemogui govori o Kur'anu na nain da je on: "Lijek za ono to je u grudima. "
(Kur 'an, l0:5 7) Prema tome, kada opominjanje nije primljeno s tom vrstom vjere,
nee se izlijeiti bolesti. Sigurno, to e poveati bogohuljenje bezbonika, rairiti
licemjerstvo razmetljivaca i poveati njihove bolesti - ak i ako oni budu koristili
propisanu Poslanikovu medicinu, i pouzdano, Poslanikova e medicina biti u suglasnosti
uglavnom sa pokornim tijelom istinskog vjernika koji je blagoslovljen vjerom; i slino,
medicina Kur'ana izlijeit e bolest blagoslovljenih dua i ivih srca. Stoga, oni koji
uzimaju izuzetke u Poslanikovoj medicini (Poslanikovom lijeenju) nee se okoristiti
njome, kao i oni koji raspravljaju protiv lijekova Kur'ana ne mogu se okoristiti njome.
Ovo nije greka (nedjelotvornost) medicine, ve prije proilazi iz nedostatka njegove
duhovnosti oskrvnua svetog boravita srca i neposlunosti prema Boijoj poruci
(Kur'anu) .
Allah Svemogui govori u Kur'anu: "Iz utroba njihovih izlazi pie razliitih boja
koje je lijek ljudima. To je, uistinu, dokaz za ljude koji razmiljaju. " (Kur'an 1 6:69)

Zasigurno, Allah je skrbnik uspjeha i On je Sveznajui Gospodar.

l 46

Poslanikova medicina

POGLAVUE III
Lijeenje kuge

lzvjeteno je u " Dva sahiha" da je U sama bin Zejd uo da je Boiji

Poslanik, s.a.v.s. , rekao: " Kuga je nevolja poslana kao Boija kazna na skupinu Benu
lsraila i one koji su bili prije vas. Ako ujete o kugi u nekoj zemlji, ne ulazite u nju, a
ako se ona pojavi u zemlji dok ste tamo (dok boravite u njoj), nemojte bjeati od nje." 1 9
Kuga je zarazna bolest koja je smrtonosna, a posebno ljezdana kuga. U medicini,
ljezdana kuga jeste fatalna upala koja je praena ubrzanim znojenjem izrazitim i
nesnoljivi m bolovima. Ovakva upala uglavnom postaje zloudna i ini napadnute zone
zelenim ili crnim, a potreba za uriniranjem postaje veoma bolna. Kuga se veinom
pojavljuje na tri mjesta: ispod pazuha, iza uha, na unoj resici, i na grumenastim
nakupinama mesa ili kakvim mekanim tkivima.
'Aia, neka je Allah njome zadovoljan, jednom je pitala Boijeg Poslanika, s.a.v.s.:

" ta je kuga?" On je odgovorio: "Otekla lijezda kao ona kod kamile, a pojavljuje se u
preponama i ispod pazuha. "20 Pozivajui se na lijenike (h akim e) , kada se ovakva
zaraza pojavljuje na nakupi nama mesa, iza uha ili une resice i proizvodi otrov (poast,
epidemija) koji gnjije, onda je zvana kugom. Ponekad su kuga i epidemija (poast,
otrov) razmatrane (tretirane) kao jedna te ista bolest. Ovakva je bolest uzrokovana
truljenjem (putrefakcijom) krvi, proizvodei neugodan miris trulei, a ponekad je
pomijeana s krvavim gnojem. Kada zaraena krv doe do srca, ona uzrokuje bre
otkucaje srca, muninu i povraanje koji postaju smrtonosni, a pogotovo vrsta koja
formira renjevite lijezde. Uglavnom, tijelo odbacuje ovakve lijezde, a jedini dijelovi
koji ih prihvataju su slabi (napadnuti) dijelovi, kao to smo prije spomenuli. Kroz
naziv kuga obuhvaene su sve vrste upala, ukljuujui plunu kugu, ipak najgore su
vrste one koje smo naveli. Manje opasne od ovakvih kuga su crvene, potom ute, dok
crne poveavaju epidemiju i ostaju uglavnom smrtonosne. Zarazna bolest je nazvana
zbog toga to nastaje u predjelima koji pate od kontaminiranog otrovnog zraka ili polucije
1;9
20

Buharija u Knjizi o vjeovjesnicima, poglavlje o onome to se prenosi u vezi Benu-lsraila, 6/3 77; Muslim
u Es-Selamu, Poglavlje o kugi, br.:22 1 8.
Ahmed, 6/ 1 45 i 255.
47

lbn-Kajjim el-Devzi

(zagaenosti), a kad se pojavi trule u vazduhu, tjelesne tenosti (sokovi) raspasti e se

i bolest e napasti veinu ljudi. Vrijedno je spomenuti ovdje izjavu da nije svaka kuga
zarazna i da svaka zaraza nije kuga, iako se mnoge ope bolesti ire kontaktom (dodirom),
a kuga je jedna od njih.
Kao to smo ranije objasnili, izmeu ostalih znakova, kuga se manifestira (pokazuje)
u obliku trulee epidemije, krvavog gnoja i infekcija koji se ispoljavaju na gore spomenutim
predjelima ljudskog tijela. Ovi znakovi postaju vidljivi kao posljedica kuge i nisu bolest
sami po sebi. Prema tome, kuga (ta'uun) moe biti opisana na tri naina: vanjski
znakovi bolesti i tekoe pri njihovom zaustavljanju irenja, i to je ono to su lijenici
uglavnom opisali; irenje zaraze (epidemije) i neizbjena smrt, u vezi s onima koji
umru od kuge prenosimo hadis Allahova Poslanika, s.a.v.s.: "Kuga je ehadet (ehidska
smrt) za svakog muslimana"2 1 ; i uzronik bolesti, ili sami virus, a to je povezano s
predanjem da je kuga poslana kao kazna skupini lsraelana.
Lijenici nemaju nikakvih dokaza protiv ove dvije stvari, jer poslanici Boiji nas
obavjetavaju i o onim stvarima koje su nedokuive za ljudsku spoznaju.
Kad ovakva nevolja zadesi ljude, Allah Svemogui uzrokuje odreene oprene
(suprotne) odnose meu duama da se raire i ueu na ljudsko tijelo kroz neusiljeno
(spontano) truljenje i poluciju zraka koji e pokvariti elesne tenosti, manifestirjui to
u promjeni normalne temperature, oslabljenju slabih i zaraenih (inficiranih) elija, a
to je praeno izoblienjem. Za vrijeme ovakve nevolje promjene nastupaju veinom
kad su krv i crna u pomijeani (uzbueni), ili za vrijeme perioda seksualne
uznemirenosti, ili za vrijeme (u toku) spermatocita sperme. U tako pogodnim uvjetima
ili kada se ijedan od gore spomenutih stanja ispoljava, negativni duhovi su nadmoniji
i mogu uecati da takva stanja upravljaju tijelom i dominiraju neijim stanjem na nain
koji inae nije mogu. Ovo je mogue osim ako se ovakvim zlim faktorima due suprotstave
jaki faktori kao to su ispravne molitve, ponizne molitve, pobonost, bliskoa Gospodaru,
dobroinstvo i uenje Kur'ana, to su sve faktori koji promoviraju pozitivni duhovni
ambijent i uzrokuju prisustvo istih (bez mana) duhovnih snaga koje su dominantnije
Boijim doputenjem.
Ustvari, mi smo pokuali, i mnogi su ljudi pokuali praksu stimuliranja (podsticanja)
ovakvog pozitivnog duhovnog okruenja prizivanjem Boijih blagoslova i poticanjem
neprekidne prisutnosti ovih miroljubivih i pozitivnih svojstava dua ili melekskih dua
(arwah malakiyya). Mi smo se takoer osvjedoili, mnogo puta, o zdravstvenim duhovnim
posljedicama njihove blizine i njihove uloge u potiskivanju tetnih elemenata. Kako
god, ovakvo pozitivno duhovno okruenje ili raspoloenje mora egzistirati jae od tetnih
materija (stanja) kad one ponu da djeluju.
11

Buharija, 1 0/ 1 62 ; i Muslim 1 96 1 ; .

l 48

Poslanikova medicina

Ko god da je blagoslovljen i voen Boijim doputenjem, on e ustrajati u odravanju

neprekidnog stanja sjeanja (zikr) da bi primio zatitu ovakvog neprobojnog tita. S
druge strane, kad svjesnost vjernika postaje jadikovanje, on e biti u mogunosti da
razumije namjeru ka grijeenju od zlih poriva dua (ili pak ejtana) i istovremeno da je
prevlada prizivanjem Allahove zatite. Ovo je nazvano pobonou (taqwa), i ovo je
najbolji lijek (od lijekova) . Ipak, u Njegovoj beskrajnoj mudrosti, kad Allah odredi da
izvri Svoju odredbu, On e prikriti ovakvu svjesnost od Njegovog sluge, sluga nee
uspjeti prepoznati ili shvatiti namjeru nametnutih zlih duhova, i bit e prekasno kad on
otkrije njihovu invaziju na njegovu privatnost. Boijom voljom, mi emo dalje (izlagati)
o ovoj temi, kasnije, u ovoj knjizi, budemo raspravljali o superiornosti duhovne medi
cine i upotrebi molitvi, rukje, duhovnih utoita i zdravstvenih koristi od izvravanja
dobrih djela. Ovakva praksa e uvijek ostati nadmonija i potentnija, a medicinsko
lijeniko znanje u usporedbi sa neizmjernom moi duhovnog lijeenja izgledat e nezrelo
i slino djelovanju stare seljanke koja moe propisati pileu supu u sluaju groznice.
Vano je ovdje spomenuti da je meu Allahovim stvorenjima, ljudski duh najosjetljiviji
na okolinu, i stoga je mo duhovnih djelovanja daleko djelotvornija od onoga to lijekovi
proizvode (uzrokuju) u ljudskom tijelu. Dakle, s ovako monom medicinom (tibb) ,
duhovni lijek moe otkloniti (neutralizirati) inae letalne tvari.
Spontana infekcija (zaraza, oneienje) molekula u vazduhu jeste samo jedan od
faktora glavnog uzroka i posljedica je koja je proizvedena kugom. Ovakva promjena
tvari u vazduhu utjee na tjelesne tenosti i uzrokuje irenje bolesti, rezultirajui
raspadanjem molekula ljudskog tijela i razvijanjem trulei, izrazito virulentnih elija i
proizvodei neprijatan miris iz raznih malignih abnormalnosti. Moe se primijetiti da
je kuga vie infektivna (zarazna) krajem ljeta i u jesen zbog ulaska suvine ui i ponekad
nemogunosti tijela da je razgradi. Ovakav otpad (viak ui) gnjilit e i postati infektivan
posebno kada uz njega postoje receptivna stanja, kao to je to sluaj kod debele osobe
koja malo vjeba i pridaje malo panje upranjavaju dobre dijete, pod kojim uvjetima e
uvijek biti podloan kandidat za bolest. Proljee je najzdravije godinje doba.
Preneseno je u hadisu: "Kada se zvijezde pojave u izrazitom liku (tj . u proljee) ,
velike nedae su uzdignute. "22 Rije "nedm" takoer moe biti protumaena da znai
proljee ili mogla bi da oznaava zvijezdu Alcyone (najsvijetlija zvijezda u sazvijeu
Taurus) . U vezi s ovom temom, El-Tamimi naglaava u svojoj knjizi lijeenja (El
Shifa) da inklinacija Alcyon-a u zoru ili njeno izlaenje prije zore ima velikog utjecaja
na zagaenje vazduha i kasnije posljedice na tielesne tenosti. Ebu-Muhammed bin
Qutaiba je pribiljeio da "prije i poslije pojave Alcyone, bolest napada ljude i stoku,
22 Mu ham med bin Hasan u "Asarima", str. 1 5 1 , kao i Taberani u "Sagiru", str. 20, i Ebu Neim od Ebu
Hanife, 1 / 1 2 1 ; afij a, 2/ 1 67, Ahmed, 50 1 2 ; preneseno sahih senedom.

49 l

lbn-Kajjim el-Devzi

dok su njegove nedae (bolesti) dok zvijezda izlazi slabije nego u vrijeme kad zalazi."
Ovdje primjeujemo da izlazak i zalazak zvijezde Alcyone oznaava kraj zime i poetak
proljea. ]o jedna zabi lj eka na ovu temu: preneseno je da je Boiji Poslanik, s.a.v.s.,
zabranio kupovinu i prodaju voa prije nego to sazri u cilju da osigura njegovu korisnost
i naredio da se kontrolie mogue irenje bolesti.
Preneseno je u hadiskim zbirkama da je Boiji Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ako
ujete o kugi u zemlji, ne ulazite u nju, a ako se ona pojavi u zemlji dok ste tamo,
nemojte bjeati od nje." (Buhari i Muslim) Ova poslanika prohibicija (zabrana)
protiv pribliavanja predjelu koji je zahvaen kugom jeste najbolja prevencija. Inae bilo
bi se izloeno udisanju zaraenog vazduha i moglo bi se okoristiti patnjom na vrhuncu
njene jaine, to je u suprotnosti sa vjerskim propisima, i dranjem odstojanja od kuge,
a ova zabrana zatita je za vlastiti ivot. Ova e zabrana ulaska u zaraene predjele
takoer umanjiti nevolju, i to isto tako predstavlja vodstvo protiv ulaska na gnusna
mjesta ili mijeanje sa ljudima ogrezlim u grijehu, jer i njihova je bolest isto tako
destruktivna. to se tie drugog aspekta hadisa: "Nemojte bjeati od nje", ima dva
mogua znaenja: da zaustavi irenje bolesti .kroz karan tin, . da oni koji su ve zaraeni
budu svjesni da e njihov odlazak u drugi kraj odnijeti kugu, a samim time i veoma
moguu smrt brojnih ljudi. U ovome vidimo i pouku da se prinude ljudski umovi i da se
naue vjeri u Allaha Svemogueg, da se iskt.a strpljenje spram Njegove odredbe, i da
se naui kako nai zadovoljstvo i ugodnost u tome i prihvati Njegova presuda; i pozivajui
se na medicinska miljenja, najbolja preventivna medicina za onoga ko se nae u predjelu
napadnu tom kugom jeste da se rijei vlanog otpatka iz tijela, da kontrolira unos tenosti,
i da ogranii dijetu na uglavnom suhu hranu. Ovakva preventivna medicina ne smije
biti popraena bilo kakvim fizikim vjebama ili kupanjem u toploj vodi . Inae, i pod
ovakvim okolnostima, uestvovanje u napornoj fizikoj vjebi ili kupanje (tuiranje)
toplom vodom pomoi e nekom (odreenom) zaraenom otpatku koji ponekad ostane
u tijelu da se mijea sa sokovima eluca (elu.::anim sokovima-izluevinama) i da razvije
dalje zdravstvene komplikacije u vrijeme kad je bolest nadmona.
Umjesto toga, trebalo bi se ograniiti na odmaranje, kontroliranje emocija, i
ograniiti kretnje, da bi se sauvala snaga i priroenim odbrambenim sistemima da
rade za pojedinca. Osim toga, duevni nemir koji je povezan s naputanjem predjela
zahvaenog kugom jeste esto najstresniji i zahtijeva naporan trud, dok bilo kakvo kretanje
pod ovakvim okolnostima moe imati tetne posljedice na tijelo - Allah zna najbolje.
to se tie Poslanikove prohibicije protiv ulaska u predio zahvaen kugom, to
podrazumijeva da slijedi opi smisao u prevenciji daljih patnji i da osigura tijelu veu
ulogu u sluenju i oboavanju Gospodara; da sprijei udisanje zaraenog vazduha i
tako postane plijenom bolesti; da izolira bole:it i da sprijei izravan kontakt sa zaraenim
bolesnicima, kao to je preneseno u Ebu-Davudovoj zbirci hadisa: "Znojenje (ispiranje)
l 50

Poslanikova medicina

je faktor destrukcije"23 , to podrazumijeva, pozivajui se na lbn-Qutaiba: "Fiziki

kontakt s bolesnom osobom potpomae (iri) istu bolest;" i kontakt s boleu moe
utjecati na duu i uzrokovati depresiju, to je takoer faktor destrukcije.
Na kraju, poslanika prohibicija protiv ovakvog izravnog kontakta podrazumijeva
oprez, prevenciju i ogranienu izloenost tetnom okruenju, dok druga prohibicija
protiv bjeanja od nje, ako padne na pamet onome koji se tu zadesi, odnosi sc na to da
onemogui irenje bolesti i da upotpuni vjeru u Allaha Svemogueg, i da se prihvati
Njegova odredba, dok se upotrebljavaju preventivne metode da ogranie zarazu
(kontaminaciju) . Ovakvo Poslanikovo obraanje (hadis) predstavlja obje praktine upute
i kontrolu kroz znanje.
O ovoj temi, preneseno je u "Sahihu" da je jednom Omer bin EI-Hatab poveo
ashabe prema Siriji. Na putu, a blizu njihovog odredita, sreo je Ebu-Ubejdea el
Derraha i druge ashabe koji su ga izvijestili o epidemiji koja je napala tu zemlju.
Razvila se jaka rasprava meu ashabima. Omer je potom rekao lbn-Abbassu da pozove
muhadire na konsultaciju u njegov ator, i oni su bili podijeljeni oko miljenja da li da
nastave putovanje ili da se vrate u M edin u. Omer je potom zahtijevao odvojen sastanak
sa ensarijama koji su takoer bili podijeljeni oko svog miljenja. Potom je zatraio
odvojeno savjetovanje (konsultaciju) sa starijim ashabima iz plemena Kurej, i tamo on
nije naao dvojicu ljudi koji se nisu sloili u pogledu otkazivanja pohoda nadalje, i
Omer, Allah neka bude zadovoljan njime, obznanio je odluku da se vojska vrati natrag
u Medinu. U tom trenutku Ebu-Ubejde ei-Derrah pitao je: "Da li bjei od Allahove
odredbe? " Omer je odgovorio: "Volio sam da me je to neko drugi pitao, o Ebu
Ubejde. Da, zaista emo bjeati od jedne Allahove odredbe ka drugoj. ta misli, ako
ivi s kamilama, otkrije dolinu s dva zasebna pejzaa, jednim zelenim i drugim
neplodnim, i odvede ih u sonu i punu zelenila dolinu, slijedit e Allahovu volju, a
ako ih usmjeri u suhu i neplodnu oblast, hoe li takoer slijediti Allahovu volju?"
Tada pristupi Abdurrahman bin Avf, r.a., i re e im: " uo sam Allahova Poslanika,
s.a.v.s., kako kae: "Ako ujete da je u jednoj zemlji kuga, a vi ste ste u njoj, ne izlazite
i ne bjeite iz nje, a ako ujete da je u jednoj zemlji kuga, ne idite ka njoj ! " 24

23

Ebu-Davud, 3923; i Ahmed 3/45 l ; u senedu je jedna nepoznata osoba.

24 Buharija 1 0/ 1 54, Muslim 22 1 9.

51 l

Poslanikova medicina

Poglavlje IV
Lijeenje edema
(vodene bolesti)

Muslim je zabiljeio u svom "Sahihu" dogaaj grupe beduina koji

su doli u Medinu: "Za vrijeme naeg boravka u Medini osjetili smo abnormalnost
crijeva. Naa su crijeva postala tvrda (neosjetljiva) , nai stom aci naduti, i osjetili
smo uope malaksalost, slabost i krhkost u naim udovima . . . " Kada su iznjeli njihovo
stanje Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., on je rekao: " Trebali biste potraiti stado
kamila od sadake (sigurno se misli na to da su Arapi sadaku kamile davali tako to bi
ih odveli u pustinju, ne bi li se neko njima okoristio u pustinji) i pijte njihov urin i
mlijeko." Kada su tako uinili, slijedei taj tretman, oni su se oporavili od bolesti.
Kada su ozdravili, pobili su pastire, odveli stado kamila i time se borili protiv Allaha
i Njegovog Poslanika, s.a.v.s. (ti. krei Njegove propise i propise Njegova Poslanika) .
Poslanik, s.a.v.s., poslao je po njih potieru koja ih je uhvatila, odsjekla im ruke i noge
i oslijepila ih, a potom ih je pustila da umru na suncu. "25 Ovaj je hadis takoer
prenesen u Buharijinom "Sahihu"2 6
Edem je bolest koja je uzrokovana stranim hladnim virusom koji pokazuje
abnormalnost kako u vanjskim vidljivim znakovima tako u unutarnjim simptomima.
Ova bolest razvija se kroz akumulaciju tenosti u elijama, tkivima ili upljinama u tijelu
gdje su pomijeani hrana i eluani sokovi (gastrine izluevine), rezultirajui nadimanjem
u abdomenu (abdominalno nadimanje) . Postoje tri vrste edema: koni edem (conjuctive)
koji napada tkiva, i on je najozbiljniji; abdominalni ede m (edema) koji izmeu ostalog
(takoer) moe napasti jetru; i membranski (timpanini) edem, to uzrokuje nadimanje
abdomena akumulacijom gasa ili vazduha u crijevima ili peritonealnoj upljini.
Diuretici i laksativi jesu najdokazaniji lijek za edem. Oni osiguravaju (omoguavaju)
tijelu umjeren rad crijeva i redovno oslobaanje urina po potrebi. Ovakvi medicinski
sastojci naeni su takoer u urinu i mlijeku enke kamile za vrijeme njenog ciklusa
21
16

Prenosi Buharija, 1 2/98; Muslim, 1 67 1 ; Ebu-Dawud, 4364, Nesai, 7/93; lirmizi 72, lbn-Madde 2578.
Dakle oni su se odmetnuli od islama, ubili nedune ljude i masakrirali nihova mrtva tijela, opljakali ih
i dali se u bjekstvo noseiono to su ukrali.

53 l

lbn-Kajjim cl-Devzi

parenja. Ustvari, za vrijeme parenja kamilje mlijeko postaje surutkasto, serozno

(sukrviano) ili razrijeeno, isto i teno (vodeno) , i njena surutka postaje prirodni
antitoksin (protuotrov) za bolest. Iz tog razloga (zbog toga) Boiji Poslanik, s.a.v.s.,
preporuio je takav lijek; ovakav kvalitet mlijeka osigurava potrebni deterdent (ista) ,
blagi laksativ, odgovarajue oticanje urina i reguliranje rada crijeva. Posljedica je ovog
lijeka jaa ako se kamilje stado hrani pelinom koji je jakog mirisa (lat. Genus artemisia) ,
ili eurazijskom (mjeovitom) viegodinjom vrstom absinta (lat. Artemisia absinthium)
koja proizvodi tamnozeleno i gorko ulje, movarni rogoz, empres, juno drvo (lat.
Artemisia abrotanum) , zlatnim pelinom (lat. Artemisia camphorata) , artemisinom sauve
(f) , kamfir (lat. Andropogon schoenanthus) , nardom (despikom) (lat. Nadostachys
jatamanis) iz porodice kineskih ljekovitih biljki, koja nosi bjelkaste i ponekad ukaste
cvjetove, a ima miomirisne korijenove, ili kamiljim sijenom kao hranom, meu ostalim
prirodnim lijekovima za edem.

l 54

Poslanikova medicina

Poglavlje V
Lijeenje rana

Preneseno je u " Sahihu" da je neko upitao Sehla bin Sa' da o nainu

na koji je izlijeena rana Poslanika, s.a.v.s , kada je bio ranjen u Bici na Uhudu. On je
odgovorio: " Na dan Bitke na Uhudu, hoiji Poslanik, s.a.v.s., bio je ranjen u lice,
njegov je onjak bio slomljen, a njegova kaciga na glavi slomljena. Vidio sam Fatimu,
njegovu ker, neka je Allah njome zadovdjan, kako isti njegovu ranu i oprezno brie
krv koja je tekla irom njegovog lica. Tako>der sam vidio 'Alija, neka Allah blagoslovi
njegovo dranje, kako stoji pored nje i koristi oklop kao zdjelu da opere ranu vodom.
Kada je shvatila da ne moe kontrolirati oticanje krvi, odrezala je mali komad has ure
(posebna gruba postelja za sjedenje) , spalila ga do pepela i nanijela taj pepeo na ranu
dok se krv nije zgruala. "2 7
Ustvari, pepeo proizveden iz trskine hasure ima jake aglutinacijske efekte (poslje
dice) za nagomilavanje zajedno s krvnim dijama i u zaustavljanju oticanja krvi. Ovakvi
prahovi su visoko prihvatljivi Gako upitlji,.i, visoko absorbirajui) i manje nadraujui
za rane. S druge strane, nanoenje jakih absorbenata i nepostojan ih antiseptika na rane
moe pokrenuti krv (uzburkati krv) i pov eati njeno oticanje. Upotreba suhog praha
od papirusa kao pudera ili njegovo mjeanje sa ocatom moe zaustaviti krv iz nosa
(epistaksis) ili krvarenje iz nosa (arb. ru 'a . U svojoj poznatoj knjizi " Kanun fi tibbi"
(Zakonik Medicine) , Ibn-Sina spomenuco je takoer njegovu upotrebu kao antiseptika
(antiseptinog agensa) za sterilizaciju svjeih rana i za zgruavanje krvi.
Biljka iz koje se pravi papirus obilno raste u predjelu Nila u Egiptu, a bila je
koritena u starom Egiptu kao materijal za pisanje. Biljka papirusa jeste hladna i suha a
korisna je za lijeenje rana u sluajevima gangrene (gangrenoznih rana) u ustima kao
agens za zgruavanje krvi (kao koagulans) , i za spreavanje irer:ja zloudnih (malignih)
ireva.

Buharija u Poglavlju o dihad u, o oblaenju kacige, 6/7 1 ; Muslim, 1 790 u Knjizi dihada, u poglavlju
o Bici na Bedru.

55 l

Poslanikova medicina

Poglavlje VI
Lijee pijem meda, kauterizacija28 i
putaqje krvi zarezivaqjem koe29

Preneseno je u Buharijinom "Sahihu" da je Ibn-Abbas, r.a., citirao

Boijeg Poslanika, s.a.v.s., daje rekao : "Lijeenje se nalazi izmedu upotrebe sirupa od
meda, putanjem krvi zarezivanjem koe i kauterizacije vatrom, ja sam svome ummetu
zabranio kauterizaciju"30
O ovoj temi Ehu-Abdullah el-Mazir je rekao: "Kongestivne (koje izazivaju navalu
krvi-kongestiju) bolesti posljedica su ili krvi, ute ui, sluzi ili crvene ui."
Kada je uzronik krv, onda je lijek putanje krvi (jlebotomija) . Nadalje, ako su
uzronici ostale tri elesne izluevine, onda se njihovi lijekovi sastoje od upotrebe
pojedinih purgativa. U gore spomenutom hadisu, proizlazi kako je Boiji Poslanik,
s.a.v.s., davao prednost upotrebi meda kao vanog ispiraa, blagog okrepljivaa nad
gorkim laksativima (ili openito lakem lijeku nad teim op.p.), i on je dao prednost
upotrebi putanja krvi zarezivanjem koe nad kauterizacijom. Neki su komentatori
protumaili putanje krvi zarezivanjem koe, a kada je lijeenje nedjelotvorno, kauterizacija
vatrom jeste zadnje sredstvo.
U drugom hadisu Boiji Poslanik, s.a.v.s., je rekao: 'Ja lino ne volim koristiti
(upotrebljavati) kauterizaciju."3 1 Ovdje je Boiji Poslanik, s.a.v.s., preporuio
kauterizaciju kao lijek samo onda kada su lijekovi protiv navale krvi (dekongesivni
lijekovi) nedjelotvomi, a ta pojava neznatnog bola ne smije zahtijevati posljednje sredstvo
trpljenja (podnoenja) bola kome je uzrok kauterizacija. Seid ei-Hattabi je prenio da je
Boiji Poslanik, s.a.v.s., kauterizirao Sa' da ibn Muaza da bi sprijeio krvarenje koje je
trebalo biti fatalno da nije odmah lijeeno.
18 ar. "hidama" jeste isputanje krvi iz tijela, najee iz vrata, a moe i iz drugih dijelova tijela. Cilj,
"hidame" jeste da se razrezivanjem koe na mjestu gdje se nalazi jedan od centara gdje se neista krv grua
ta krv izbaci napolje, da bi tijelo na tom mjestu dobilo novu, svjeu krv. A Allah najbolje zna (op. p.)
29

napisati u potpunosti pojam cupping (nj. znaenje).

30

Buharija, poglavlje o tome da je lijeenje u tri stvari, l 0/1 1 6.

31

Buharija, 1 0/ 1 30; Muslim u poglavlju da svaka bolest ima svoj lijek, 2205.

57 l

lbn-Kajjim el-Devzi

Neki lijenici tvrde da su humoralne bolesti (bolesti elesnih izluevina) uzrokovane

interakcijom s tjelesnim tenostima ili bez njih. Kao to smo ranije objasnili, etiri
tjelesne izluevine mogu biti : vruina, hladnoa, vlanost ili suhoa, ili se one
manifestiraju kao izmijeane (spojene) . Stanja su toplote i hladnoe korisna, dok su
ona vlage i suhoe nedjelotvorna.
Redovito, korisno stanje nalazi se s onim nedjelotvornim. Poto ovakve elesne
izluevine postoje u kinetinom (pokretnom) stanju one su protkane elementima (tvarima,
supstancama) tijela, one neprestano reguliraju bilo koju neravnoteu elesnih tenosti.
Zbog toga, bit je poslanikog obraanja, koje obraduje temeljnu narav lijeenja tople ili
hladne bolesti, u ienju krvi njenim putanjem preko zarezivanja koe ili povrinskog
zarezivanja vene u kupicu. Ovakvi postupci imaju za posljedice ienje i dosljedno
dokazuju umirivanje elesne izluevine. S druge strane, lijeenje hladnog stanja zahtijeva
zagrijavanje elemenata, a takva osobia postoji u medu i prema tome zaheva purgaciju
(ienje) , jer med je laksativ, sredstvo za skidanje tankih naslaga (npr. u lobusima ili
crijevima) , otapalo i abluent. Ravnotea (neravnotea tielesnih izluevina) bit e lijeena
umjereno i sigurno u odnosu na neugodnost koja je povezana s upotrebom jakog purgativa
(sredstva za ienje crijeva) .
to se tie upotrebljavanja kauterizacije za svaku vrstu ovih (fizikih) bolesti,
Boiji Poslanik, s.a.v.s., dopustio je njenu upotrebu samo kao posljednji izlaz, jer
humoralna bolest (bolest tjelesnih izluevina) moe izmedu ostalog biti: akutna i
prema tome e, prestati brzo bez potrebe za kauterizacijom ili hronina, pri emu je
kauterizacija najbolje izvodljiva na povrijedenom udu (ekstremi tetu) nakon izvrene
purgacije (izvrenog ienja) krvi. Nadalje, ovakva e bolest postati kronina onda
kad hladan i gust element (tvar) prodre pod kou da bi potom razvio hladnu i hrapavu
(gustu) kras tu, to e opstruirati (spreavati) uravnoteenu funkciju tielesne izluevine,
a to e rairiti i promijeniti susjedne elije u svoju vrstu (u svoj vlastiti tip elije) .
Ovakva zarazna bolest moe biti lijeena kauterizacijom kao posljednjim sredstvom
da bi se izvukao (odstranio) uzronik (uzrona tvar bolesti) . Prema tome, iz ovakvih
hadisa mi uimo o lijeenju fizikih bolesti kada njihova struktura suzbija i najjae
lijekove, kao to smo nauili temeljni tretman (bazini nain lijeenja) jednostavnih
bolesti iz hadisa: 'Jaina je vruice ta koja pri silno kao da je putena iz kljuale
dehenemske vatre, pa stoga je ohladi te vodom."
Putanje krvi zarezivanjem koie u kupicu

to se tie lijeenja bolesti putanjem krvi pomou zarezivanja koe u kupicu

(flebotomije) , kao terapeutske mjere, nekoliko je had isa preneseno u Buharijinom
"Sahihu" i u zbirci had isa prenesenih od lbn-Maddea, izmedu ostalih. Ibn Abbas je
l 58

Poslanikova medicina

takoer prenio da je Boiji Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Blagoslovljen je rob koji puta krv
zarezivanjem koe u kupicu (flebotomiju) . Ovo isti krv, isuuje unutarnje upale i
izotrava vid. "On je, takoder, rekao: " Putanje krvi zarezivanjem koe u kupicu
(hidama) je jedan od najboljih lijekova. "32
Ebu-Hurejreje prenio daje Boiji Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Sedamnaesti, devetnaesti
i dvadeset prvi dani lunarnih mjeseci jesu najolji dani za putanje krvi kroz zarezivanje
koe i njeno oticanje u kupicu (flebotomiju) . Ibn-Madde je takoer prenio da je Boiji
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Neki od vaih najboljih tretmana (lijeenja) nalaze se u uzimanju
(aplikaciji) lij ekova koji se uzimaju umrkavanjem (od prirodnih biljaka) , u putanju krvi
povrinskim zarezivanjem vene u kupicu i u purgaciji." Ovo posebno obraanje jeste
primjenjivije za stanovnike Arapskog poluotoka i zemalja toplog pojasa.
Koristi putanja krvi zarezivanjem koe u kupicu (flebatomije)

Putanje krvi zarezivanjem koe u kupicu (/lebatomija) jeste tretman za raznolike

bolesti. Ono tiera krv van kroz kone pore, isti kou od njenih zaraenih (napadnutih)
dijelova i dovodi prirodne izljeujue agense u to podruje. Ponekad je putanje krvi
zarezivanjem koe u kupicu djelotvornije za kone bolesti nego putanje krvi povrinskim
zarezivanjem vene u kupicu, dok je putanje krvi povrinskim zarezivanjem vene u
kupicu bolji tretman za beznadeno krajnje bolesti. Odluivanje za upotrebu jedne od
dvije radnje ovisi od nekoliko stanja, ukljuujui vrijeme, mjesto, dob pacijenta, tielesne
izluevine u toplim predjelima, topla godinja doba i individualna topla stanja ako je krv
pojedinca uzburkana (uzbuena, agitovana) . Putanje krvi zarezivanjem koe takoer
je korisno za enu u poticanju njenog menstruacionog izljeva. U tom sluaju, putanje
krvi povrinskim zarezivanjem koe u kupicu iznosi van ono to putanje krvi iz vene
ne moe. Putanje krvi povrinskim zarezivanjem koe bolje je za mlae ljude i za one
koji ne mogu podnijeti putanje krvi povrinskim zarezivanjem vene u kupicu. Lijenici
se, takoder, slau da je putanje krvi povrinskim zarezivanjem koe u kupicu bolji
tretman u toplijim predjelima, dok je putanje krvi povrinskim zarezivanjem vene u
kupicu pogodnije za hladnije predjele. Putanje krvi povrinskim zarezivanjem koe u
kupicu trebalo bi biti izvoeno sredinom lunarnog mjeseca i u doba kada je mjesec u
fazi poslije punog mjeseca a prije novog mjeseca (kada je star mjesec) , a pogotovo za
vrijeme tree etvrtine mjeseca. Ovo je dobro stoga to za vrijeme prve polovice mjeseca
krvna je izluevina hladnija, nekongestivna i u stanju je pasivne hi perem ije (abnormalnog
stanja velike koliine krvi u bilo kom dijelu tijela) . Premda svaka tjelesna izluevina

12

Buharija, 1 0/ 1 26, 1 27; Muslim 1 577.

59 l

/bn-Kajjim el-Devzi

sazrijeva u promjenjivim intervalima, sve one doseu svoj vrhunac sredinom mjeseca i
za vrijeme tree etvrtine mjeseca. Isto miljenje iznio je Ibn-Sina (Avicena) , dodajui
da "putanje krvi povrinskim zarezivanjem koe u kupicu ne bi trebalo biti
primjenjivana u vrijeme rastueg mjeseca (period od poetka mjeseca do prije punog
mjeseca)33 zato jer tada tielesne izluevine i njihovi spojevi (ahlati) nisu prezasitili krv
(nagomilali se u krvi) ili se ne nalaze u velikom broju u krvi, i u vrijeme zadnje etvrtine
mjeseca, jer, u suprotnom intenzitet ovakve koncentracije e biti neadekvatan da izvue
sve koristi od putanja krvi povrinskim zarezi vanjem koe u kupicu."
Posebno naglaavanje ovog hadisajeste daje putanje krvi povrinskim zarezivanjem
koe u kupicu dato za one koji ive u toplim predjelima, a zbog toga to je njihova krv
razrjeenija i dovedena je blie povrini koe. U toplim predjelima ovakvo privlaenje
krvi toplotom sunevih zraka moe prezasititi krvlju razliita podruja ispod koe.
Premda stanovnici toplih predjela imaju vee pore, ipak ponekad za vrijeme ovakve
vruine oni se mogu osjeati iscrpljeno i malaksalo. Za ovakvo predvianje, putanje
krvi povrinski m zarezivanjem vene u kupicu opasno je, dok putanje krvi povrinskim
zarezivanjem koe u kupicu uzrokuje prirodno rasprivanje bilo koje formacije krvne
prezasienosti ispod koe. Ovaj prirodni tretman ubrzava lanac metabolikih procesa u
krvi (kao jednoj od etiri temeljne izluevine tijela) koji je praen prirodnom purgacijom
i ienjem ili ispiranjem arterija, a posebno onih arterija i vena koje ne mogu biti lahko
tretirane na ovaj nain. lsplahivanje (procurivanje) to se zbiva u svakoj arteriji osigurava
posebne koristi. Naprimjer, procurivanje krvi iz v. basilicae umanjuje kongestiju i upalu
jetre i slezene. Ono takoer koristi u smanjenju upala plua, pleuritisa (upale porebrice)
i veine kratkotrajnih krvnih bolesti koje pogaaju predio od ispod koljena sve do iznad
bedrenog zgloba. to se tie v.medianae na ruci, putanje krvi iz nje dokazati e koristi
u odstranjivanju prolaznog opeg oticanja (edema) tijela ako je uzrokovan krvnom
izluevinom kao i opom infekcijom (upalom) krvi ili toksikemijom. Isputanje krvi iz
v.cephalicae pomae uravnoteivanju prolaznog drhtanja glave, bola u vratu i kongestije
(poveane koncentracije) krvi ili simptoma cianosisa (plavilo ili bljedilo koe kao
posljedica nepravilne oksigenizacije krvi) uzrokovanih nedostatkom kisika ili patolokim
hemoglobinskim stanjem u krvi. to se tie putanja krvi iz Vv. iugulares, ono pomae
u ispravljanju nepravilnih otkucaja srca (hipohondrija) , astmatinoj nepravilnosti,
hroninoj glavobolji, herpesu i osjeaju teine onih kapaka.
Enes, Bog neka je zadovoljan njime, rekao je: "Boji Poslanik, s.a.v.s., bio je
lijeen putanjem krvi povrinskim zarezivanjem koe izmeu scapulae (lopatice) i
dvije stranje vene vrata (Vv. cervicales superfitiales) ."34 Alija, Bog neka blagoslovi
11

Nazvan tako jer se njegova osvijetljena povrina poveava.

34 Tirimizija u svome "Sunenu", 2052; Ebu-Davud 3860; lbn-Madde, 3483; Ahmed, 3/ 1 1 9; preneseno

sahih senedom, sahihom ga je ocijenio Hakim, a s njim se sloio Zehebi.

60

Poslanik.ova medicina

njegovo spokojstvo, prenio je da je melek Dibril bio taj koji je propisao putanje krvi
povrinski m zarezivanjem koe u kupicu Boijem Poslani ku, neka je mir na njega. 35
Takoer je u "Sahihu" preneseno da je Boiji Poslanik, s.a.v.s., koristio putanje krvi
povrinskim zarezivanjem koe u kupicu protiv glavobolje od koje je bolovao za vrijeme
hada dok je nosio ihrame.36 Takoe u hadisima koje je prenio Ebu-Davud, Dabir je
izvijestio da je Boiji Poslanik, s.a.v.s., primjenjivao navedeno putanje krvi na bedru
zbog odreene nategnutosti (istezanja) koju je trpio.
Primjenjivanje putanja krvi povrinskim zarezivanjem koe u kupicu izmeu dvaju
lopatica (kahil) pomae lijeenju bola u ramenu, bolova u nadlakticama i bola u grlu.
Putanje krvi zarezivanjem koe u kupicu iznad dvije stranje vratne vene (Vv. cervicales
superfitiales) pomae lijeenju drhtanja glave i drugih stanja glave (ti., lica, zuba, uiju,
oiju, nosa i grla) bez obzira da li su ovakva stanja uzrokovana ili usljed infekcije krvi
ili zbog naticanja uzrokovanog krvnom izluevinom.
Pitanja primjene

Medicina sadri razliita miljenja koja se odnose na putanje krvi zarezivanjem

koe u kupicu na tjemenu lobanje (devzet el-kamahduwa) . O ovoj temi , Ebu-Naim
ei-Asfahani u svojoj knjizi, nazvanoj " Poslanikova medicina", navodi da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Primjenjujte putanje krvi zarezivanjem koe u kupicu na
tjemenu lobanje, jer ono lijei pet bolesti"37, meu kojima je naveo lepru. U drugom
hadisu on je takoer preporuio isti tretman, dodajui: " ...jer ono lijei 72 bolesti"36
Oni koji su istraivali ovaj hadis (i ocijenili ga kao dobrog) spomenuli su neke od
njegovih koristi, kao to su: spreavanje abnonnalnog izboenja one jabuice (uveanje
gl. thyreoideae zajedno sa izboenjem one jabuice) , oticanje eone kosti lobanje
(processus frontosphenoidalis) , pored ostalih indikacija, ukljuujui teinu onih kapaka
i obrva. Imam Ahmed ibn H anbel raspitivao se o hadisu putanja krvi zarezivanjem
koe u kupicu na tiemenu lobanje, premda, kada je on sam trebao takav tretman, on je
primijenio tretman na dvije strane tjemena. to se tie lbn-Sina'a (Avicene) , njemu se
nije sviala ovakva upotreba, pa je rekao: "Kada se esto primjenjuje, ono zainje
zaboravnost." Isto je miljenje izneseno u sljedeem hadisu gdje se kae: 'Tjeme lobanje
ll

lbn-Madde u "Sunenu", 3482, sened je da'if.

36

Buharija, l 0/ 1 28, u hadisu koji prenosi Abdullah bin Buhajne.

J7

Biljai ga Sujutija u djelu "EI-Damius-Sagir", a pripisuje ga Taberaniju ibn Sunniju i Ebu-Ne'imu a

koji ga prenose od Suhejba. On ga je oznaio da'ifom.

38

Spominje ga Hajsemi u "Mudmeu", 5/94; u hadisu od Suhejba i kae da ga prenosi Taberani i da su

prenosioci povjerljivi.

61 l

lbn-Kajjim el-Devzi

jeste mjesto memorisanja; njeno putanje krvi (putanje krvi na tom mjestu) zarezivanjem
koe u kupicu zainje zaboravnost." Oni koji raspravljaju o vjerodostojnosti ovog had isa
(i tvrde da on nije ispravan) tvrde da e ovakvo putanje krvi zarezivanjem koe u
kupicu samo oslabiti stranji dio mozga (ocipitalni dio) , kad je nepotrebno izvedeno,
inae, kada je upotrebljeno za nadolazeu krvnu kongestiju mozga ili kap (modani
udar) , ono e zasigurno biti od koristi, pozivajui se i na medicinsko i vjersko pravilo.
Primjena putanja krvi zarezivanjem koe u kupicu ispod brade pomae u smanjenju
zubobolje, bola u licu, ienju glave i smanjuje bol u grlu kada je koriteno u
odgovarajue (pravo) vrijeme. Putanje krvi zarezivanjem koe u kupicu na vrhu stopala
i iznad lanka jeste preporuena zamjena za putanje krvi povrinskim zarezivanjem
vene saphene u kupicu (phlebotomia venae saphenae magnae) koja je velika vena noge
koja zavrava na lanku (maleolusu) . Ovakvo putanje krvi pomae protiv upale testisa,
nonih ireva i zatajenja menstruacije, dok putanje krvi zarezivanjem koe u kupicu
iza koljenja (u fosssi poplitei) pomae u lijeenju aneurizma (proirenja krvnih ila) ,
hroninih abcesa (ireva) , hemoroida i septinih (otrovnih) ireva noge i stopala, dok
putanje krvi zarezivanjem koe u kupicu na sredini bedra (stegna) jeste dobar tretman
za razdraivanje (iritaciju) leda, podagre (gihta) i hemoroida.
Poslanika uputa za najbolje vrijeme primjene "hidame"

Imam Tirmizi izvijestio je takoder ranije navedeni hadis koji je prenio lbn-Abas,
da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Sedamnaesti, devetnaesti i dvadeset prvi dani
lunarnih mjeseci jesu najbolji dani za izvravanje putanja krvi kroz zarezivanje koe i
njeno oticanje u kupicu. "39 U drugom had isu on je takoder rekao: "Lijeite se putanjem
krvi zarezivanjem koe u kupicu i ne dopustite da vas visok krvni pritisak (hipertenziju;
ar. tebejjug) ubije. "40 Medutim, lijenici se slau da je putanje krvi kroz zarezivanje
koe i njeno oticanje u kupicu koristan tretman u bilo koje vrijeme za vrijeme bolesti. U
Ebu-Davudovoj zbirci hadisa, slino obraanje prenio je Ebu-Hurejre, a to je da je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., jednom dodao: "To je lijek za svaku bolest"41 mislei na
svaku bolest uzrokovanu poveanim dotokom krvi u organ ili tkivo ili (uzrokovanu)
kongestijom krvi. El-Halla) je prenio da je imam Ahmed ibn Han bel tretirao sam sebe
putanjem krvi zarezivanjem koe u kupicu da bi obuzdao navalu krvi, bez obzira na
datum i vrijeme. to se tie Ibn-Sina' a, on je preporuio da "putanje krvi zarezivanjem
koe u kupicu bude izvravano oko dva ili tri sata poslije podne odmah nakon kupanja
39

Tirmizi, 2054, sened je da'if.

40

Prenosi lbn-Madde 3486, Ehu Dawud, 386 1 ; Bejheki 9/340; s hasen senedom.

41

Ebu-Davud, 386 1 , sa hasen senedom.

l 62

Poslanikova medicina

toplom vodom, osim gdje je poveana viskoznost krvi, ime bi pojedinac trebao da se
okupa i da se znoji jedan sahat prije aplikacije ku pica za putanje krvi."
Putanje krvi zarezivanjem koe u kupicu ne bi trebalo biti primjenjivana nakon
obroka, jer ono moe uzrokovati probavne smetnje, a pogotovo poslije jedenja prostog
obroka gdje ono moe uzrokovati isecanje kapljica tielesnih izluevina, ili oticanje sa
gihtom. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao."Putanje krvi zarezivanjem koe u kupicu
na prazan stomak jeste lijek, a na pun stomak je bolest i sedamnestog u mjesecu je lijek."
U sutini, davanje prednosti datumu i vremenu u primjenjivanju putanja krvi za
rezivanjem koe u kupicu jeste uglavnom stvar predostronosti protiv nepotrebnih
aplikacija za zdravu osobu. Inae, u sluaju bolesti, a ako lijenik smatra to prijeko
potrebnim, onda pojedinac mora aplicirati putanje krvi povrinskim zarezivanjem koe
u kupicu kad i gdje je to potrebno. to se tie hadisa: "Lijeite se putanjem krvi
zarezivanjem koe u kupicu i ne dopustite da vas visok krvni pritisak ubije", on se
odnosi uglavnom na one koji trenutno boluju od visokog krvnog pritiska, u emu postupak
putanja krvi zarezivanjem koe u kupicu ublaava ovakvu napetost, a istaknuli smo
ranije praksu imama Ahmeda ibn Hanbela koji je praktikovao putanje krvi zarezivanjem
koe u kupicu bez preciziranja datuma i vremena.
Najbolji (najpogodniji) dan za primjenu putanja krvi
zarezivanjem koie u kupicu

U svojoj knjizi EI-Efrad, Ed-Darekutni izvijestio je da je Abdullah bin Omer

citirao Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je on rekao: "Putanje krvi zarezivanjem koe
u kupicu poveava memoriju (pamenje) i razboritost. Primjenjujte putanje krvi
zarezivanjem koe u kupicu sa imenom Allaha, ali ne primjenjujte ga etvrtkom, petkom,
subotom ili nedeljom, dok je ponedeljak najbolji." EI-Hallal u svojoj zbirci hadisa naveo
je da je upitao imama Ahmeda bin Hanbela: "Kojim danima u sedmi ci ti ne odobrava
primjenu putanja krvi zarezivanjem koe u kupicu?" On je odgovorio: "U vezi s ovim
pitanjem ja znam da su subota i srijeda navedene u hadisima, a neki kau i petak." Ebu
Bekr, neka je Allah njime zadovoljan, uobiavao je neprimjenjivati putanje krvi
zarezivanjem koe u kupicu utorkom, a u skladu sa hadisom: "Utorkom se krv dovoljno
ne zgruava. " (Ebu-Davud)42 to se tie putanja krvi zarezivanjem koe u kupicu
srijedom, Ebu-Hurejre, neka je Allah zadovoljan njime, prenio je sljedei hadis: "Ako
onaj koji primjenjuje putanje krvi zarezivanjem koe u kupicu subotom ili srijedom
oboli od leukemije ili lepre, neka krivi samo sebe. "43
42

Br. 3862;
43 Hakim, 4/409; Bejheki, 9/340; sa mekruh senedom.

63 l

lbn-Kajjim el-Devzi

Zak(iuak koristi putanja krvi

zarezivanjem koie u kupicu

U gore navedenim objanjenjima zakljuili smo da, pozivajui se na hadise,

medicinski je tretman neophodan, a putanje krvi zarezivanjem koe u kupicu
preporueno je i treba ga primjenjivati na tano odreenim dijelovima tijela. Putanje
krvi zarezivanjem koe u kupicu moe se vriti za vrijeme hada, ak i ako taj postupak
zahtijeva brijanje kose zbog medicinskih razloga bez potrebe za obrednim otkupljenjem
ili fidjom. Putanje krvi zarezivanjem koe u kupicu ne mora prekinuti post osim pod
jednim od sljedea tri uvjeta: kada je post propisan (u vrij eme ramazana) ; kada pojedinac
nije na putu i kada bolest ne zahtijeva njegovu primjenu. Meutim, imam je Buhari
doista izvijestio u svom " Sahihu" da je "Allahov Poslanik, s.a.v.s., aplicirao kupice
za putanje krvi za vrijeme posta (dok je postio) ", a ovo je moda sluaj dobrovoljnog
posta, Allah zna najbolje.

l 64

Poslani/r.ova medicina

Poglavlje VII
Putanje krvi povriinskim zarezivaqjem
vene u kupicu (flebotomija) i kauterizacija

Dabir bin Abdullah prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v. s., poslao

lijenika Ubejju bin Ka' abu, koji mu je pustio krv iz vene a potom ga kauterizirao. "44
Navedeno je u sahih hadisima da "kada je strijelom ranjen Saad bin Muaz u nadlakticu
(ahlat) , Allahov Poslanik, s.a.v.s., kauterizirao mu je ranu vrhom strijele. Kasnije
rana je otekla i inficirala se, a on joj je pustio krv i potom je opet kauterizirao. "4
Ebu-Ubejde je kazivao da je ranjena osoba donesena prije Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., koji je rekao: " Kauterizirajte njegovu ranu, potom je pritisnite (opranim i)
ugrijanim kamenom". Tako je Allahov Poslanik, s.a.v.s., koristio kauterizaciju kao
zadnje sredstvo, ali je on ipak potvrdio: "Ako postoji izbor u lijeenju izmeu
flebotomije ili kauterizacije, ja lino ne volim kauterizaciju (meni se lino ne svia
kauterizacija) . " (Buhari i Muslim) U drugom hadisu, koji smo naveli ranije, Allahov
Poslanik, s.a.v.s., je zabranio kauterizaciju, ali je on takoer rekao: " ... Bili smo
suoeni s kunjama, pa smo primijenili kauterizaciju, ali ih nismo uspjeli prevazii
niti smo uspjeli. "46 El-Hatabi je tumaio da je "rana Sa' da bin Muaza kauterizirana
da bi se pospjeilo zgruavanje krvi, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., je bio zabrinut, jer
da se taj postupak nije odmah upotrijebio Sa' d bi iskrvario do smrti."
Kauterizacija bi trebala biti koritena samo kao medicinski tretman, i doputena je
samo u sluaju prijeke potrebe upravo kao to je to po ivot vaan sluaj amputiranja.
to se tie njene prohibicije, ona je namijenjena da se suprotstavi drutvenom miljenju
da je to muki i da bi pojedinac mogao umrijeti ukoliko se suprotstavi ovakvom tretmanu,
ak i ako je to zanemarivo rasijecanje. Zbog toga je Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio
njenu upotrebu kao socijalnog obiaja i to usljed ovakve oite namjere. Ovakvo stanovite
je postalo jasnije u sluaju lmrana bin Hasina, koji je vrsto vjerovao u kauterizaciju i
igosanje kao lijek za svaku bolest. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je priznao u sluaju lmrana
da bi kauterizacija njegove rane bila opasna, te je on zabranio njenu primjenu. U ovom
Muslim, 2207.
l

Muslim, 2208; i Ahmed 3/2 1 3.

46

Tirmizi, 4/427; Ebu-Davud, 3865; lbn-Madde, 3490; sa sahih senedom.

65 l

lbn-Kajjim ei-Del)zi

sluaju, na vidjelo izlazi zabrana primjene na kritinim dijelovima tijela, Allah zna
najbolje. O ovoj temi, Ibn-Kutejbe je ukazao da postoje dvije vrste kauterizacije: po
"drutvenim obiajima", kao u sluaju zdrave osobe koja je ta na koju se odnose rijei:
"Onaj koji koristi igosanje ne vjeruje u Alh.ha"; i medicinska, kao u sluaju ognojene
rane ili poslije amputacije, i ovo je ono na ta se odnosi "kao lijek" . Kada se misli da je
kauterizacija potencijalni lijek, ali je to bez vrstog uvjerenja, onda ona nije doputena.
Preneseno je u "Sahihu" da je Allah>v Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Sedamdeset
hiljada ljudi iz mog ummeta ui e u Dennd bez polaganja rauna: oni to ne trae da
se lijee rukjom, oni koji se ne kauteriziraju i oni to nisu sujevjerni i oni to polau
potpuno povjerenje u njihovog Gospodara. " Prema tome, hadisi govore o kauterizaciji
i igosanju na etiri razliita naina: da se upotrebljava; da se ne voli, da se pohvaljuje
onaj koji se odrekne ovakve terapije i da ih zabranjuje. Hvaljen neka je Allah Svemogui
- ne postoji kontradikcija izmedu ova etiri miljenja, a pojedinac moe koristiti ovakav
tretman kada je to medicinski potrebno, inei to dopusti vim iako mu se ono ne svia.
to se tie njene prohibicije, to je stvar izbora i line sklonosti, a pogotovo kada se
koristi kao "drutveni obiaj". Allah zna najbolje.

l 66

Poslanikova medicina

Poglavlje VIII
Lijeenje epilepsije

Ata bin Ebi-Rebbah izvijestio je u sahih predanju da mu je lbn-Abas

jednom rekao: "Da li bi elio da vidi enu koja je jedan od stanovnika Denneta? "
Ata je odgovorio: "elio bih." lbn-Abas je rekao: "Pogledaj u onu crnu enu! Davno
prije dola je Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i rekla mu: "Bolujem od epileptinih napada
i postanem nenamjerno razgoliena za vrijeme tih estokih napada. Molim te, moli
Allaha da me izlijei." Allahov Poslanik, s.a.v.s., je odgovorio: "Ako eli, moe se
strpljivo nositi sa svojim stanjem i biti nagradena Dennetom, a ako eli drugaije,
molit u se Allahu za tvoje ozdravljenje." .ena je odgovorila: 'Ja bih radije primijenila
strpljenje. " Poslije razmiljanja za trenutak, ena je dodala:"Za vrijeme tekih napada
postanem nenamjerno razgoliena, pa stoga moli Allaha da moja stidljivost i ednost
bude zatiena." Allahov Poslanik, s.a.v.s., molio je potom za nju. "47
Postoje dvije vrste epilepsije (ar. sara ') : ona to se manifestira u osobi koja doputa
sebi da bude kontrolirana od dinna i ejtana, i ona je pozata kao opsjednutost; i
psihosomatski poremeaj koji je uzrokovan fizikim otea vanjem tielesnih izluevina u
ljudskom tijelu, poznat u tibb medicini kao izopaenost ah laka ili propadanje primarnih
tjelesnih izluevina. Druga je vrsta ona o kojoj svjetovni lijenici govore i nastoje je
lijeiti, dok je prva vrsta prepoznatljiva samo od sposobnih i vjetih lijenika. Ovakvi je
strunjaci priznaju, ali je ne lijee.Oni takoder prepoznaju da se njen lijek nalazi u
suprotstavljanju utjecaju dina preko prisutnosti meleka. Kada je pojedinac uspjean u
privlaenju drutva meleka, ovakvo e dobro neutralizirati posljedice zla i ponititi
njenu prijetnju. to se tie svjetovnih lijenika koji razmatraju osnovno djelovanje i
neprijatnost, poudne misli kao vrlinu, izazov i pravo, oni odbijaju priznati neprestanu
borbu i utiecaj suprotnih duhova i skloni su nijekanju njihovog emocionalnog i tielesnog
utiecaja nad ljudskim tijelom; i uz sve to bez vrstog uvjerenja u njihovu ulogu. Medutim,
u stvarnosti, ovakva krajnja glupost ne sainjava dio medicinske profesije kada su posljedice
na tijelu oevidne i dokazane. Njihova je namjera da je svedu na psihosomatsku
47

Buharija, l 0/99; Muslim, 2265.

67 l

lbn-Kajjim el-Dievzi

poremeenost djelimino tana. Prastari su lijenici ponekad nazivali epilepsiju

"boanskom boleu", zbog toga jer ona dolazi od duhova. Galen, izmeu ostalih,
analizirao je ovakav naziv i doveo u vezu njegovu etimologiju s poremeajem u glavi i,
prema njemu, ova bolest tetno djeluje na nepovredivu (svetu) vjeru u boanske spoznaje
pohranjene u cerebrumu koji kontrolira svjesne i namjerne procese. Naravno, ovo je
miljenje takoer neistinito i posljedica je neznanja svjetovnih lijenika egzistencije ovakvih
duhova (ar. ervah) , njihove strukture i funkcija. Svjetovni lijenici doli su do svog
zakljuka kada nisu mogli dokazati ita drugo osim propadanja primarnih tjelesnih
izluevina. Ipak, svako s pameu i sa malo razmiljanja moe lahko prepoznati postojanje
ovakvih duhova i njihovih utiecaja, i nadalje, on e se zasigurno smijati ovim lijenikim
neosnovanim tvrdnjama i slabou njihovog dokaza.
Lijeenje epilepsije

Epilepsija moe biti tretirana ili od samog pacijenta ili njegovog lijenika. to se
tie samoterapeutskog djelovanja, ono zavisi od pacijentove vjere i njegove volje da
preuzme kontrolu nad vlastitom emocionalnom poremeenou. Ono takoer zavisi od
snage njegove odlunosti i njegove iskrenosti i istinitog okretanja i traenja pomoi
Uzronika i Stvoritelja svih ivota i njihovog Opskrbljivaa. On takoer mora istinski
i iskreno traiti utoite kod Gospodara svjetova, svojim jezikom istine i najskrovitijih
dubina srca. Ovo je nazvano unutarnjom borbom. Ratnik samo moe pobijediti protivnika
kada on nepokolebljivo vjeruje u svoje oruje, ili kada je njegova ruka nesavladivo jaka i
time kompenzira manje pouzdano oruje. Kada su njegova vjera ili ruka nesposobni da
se umijeaju u ovakvu bitku, oruje e biti neuspjeno bez obzira koje je. Njegovo e
srce biti u rasulu, bijedno i nesposobno da spozna svoga Gospodara, i njemu e
nedostajati istinske vjere, povjerenja, pobonosti ili ak vodstvo. Uistinu, ovakva je
osoba nemona i osuena je na propast, osim ako se Allahova milost ne spusti na njega
da mu pokae izlaz iz njegove nevolje.
Lijeenje epilepsije egzorcizmom
(istjerivanjem duhova)

to se tie spi ritualnog lijeenja epilepsije od vjetog lijenika, ovakav mudrac mora
biti istinski iskusan lijenik i jak vjernik. Inae, njegovo e uplitanje biti bez koristi, i
moe umjesto toga biti opasno za oboje - i pacijenta i njegovog lijenika. U sluaju
istinskog ejha to moe biti dovoljno za njega da istiera ovakav strani duh neposrednim
oslovljavanjem i odlunim obraanjem njemu: "Izlazi iz njega!" (ar. uhrud minhu); ili on
l 68

Poslanikova medicina

moe prizivati mo Allahovog imena na njega govorei: "S imenom Allahovim, izlazi iz
njega! " (ar. Bismillah uhrud minhu) ; ili govorei: "Nema moi ili volje osim s Allahom."
(ar. la havle ve la kuvvete illia billah) . Preneseno je u hadisima da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., uobiavao prizivati ovakve duhove, govorei : "Izlazi iz njega, o Allahov
neprijatelju. Ja sam Allahov Poslanik i naredujem ti to! "
Bio sam oevidac kod mog ejha kada je o n poslao nekoga d a govori stranom duhu
koji je obuzeo ovakvu osobu, a moj ejh mu je rekao: "ejh ti kae da izade iz njega, jer
ti nije doputeno da ostane tako", i odmah bi se pacijent s epileptinim napadom
probudio iz svog napada. Ovakav izaslanik takoder moe dozivati strani duh sam po
sebi naredujui mu da napusti njegovu rtvu. Ponekad, ovakav duh moe biti odbjegli
ejtan (ar.marid) koji e izai iz pacijenta samo kada je prisiljen na to. Ipak, kada se
pacijent probudi iz svog napada, on ne bi trebao osjeati bol od ovakvog kanjavanja.
Osvjedoili smo se ovakvom egzorcizmu, kao i nekolicina nae brae nebrojano puta.
Vie puta, na je ejh uio ajete iz Kur'ana na uho pacijenta, kao npr.: "Zar ste mislili
da smo vas uzalud stvorili i da Nam se neete povratiti? " (Kur 'an, 23: 1 1 5)

Jednom, ejh je uio ovaj ajet i otegao je zadnji slog " .. uuun" dok strani zli duh nije
odgovorio, koristei rtvin glas i govorei: "Zaista! " Odmah je na ejh posegnuo za
tapom od trstike koji je drao pored sebe, i udarao je njime pacijenta, tukui ga po
stranjim venama s obje strane vrata. Ljudi koji su prisustvovali tom inu mislili su da
e ta osoba zasigurno podlei od ovakvog grubog udaranja. Jednom za vrijeme ovakvog
egzorcizma duh je glasno vrisnuo u oaju i rekao: "Ali ja ga volim ! " ejh je odgovorio:
"On tebe ne voli l" Duh je zatim rekao: "elim obaviti had s njim! " ejh je uzvratio:
"On ne eli obaviti had s tobom." Duh se potom sloio rekavi: "Ostavit u ga zbog
tebe! " ejh je odgovorio : "Ne, ne zbog mene, ve iz pokornosti naredenju Allahovom
i onom od Njegova Poslanika, s.a.v.s. ! " Duh je potom priznao: "Onda u ga napustiti
odmah. " Pacijent je smjesta povratio svjesnost kao da je teak teret sputen s njegovih
ramena i sjedio je s upitljivim pogledom, govorei: "ta me je dovelo u prisutnost
uglednog ejha?" Ljudi su upitali: "ta je sa silnim udarcima koje si podnio? " ovjek
je odgovorio: " Kojim udarcima zato bi me potovani ejh udarao. A nisam uradio
nita to zahtijeva ikakvu kaznu? " Ustvari, poslije temeljite istrage i ispitivanja, ispostavilo
se da ovjek nije bio potpuno svjestan onoga to mu se deavalo.
ejh je ponekad, uio ajet o Allahovom prijestolju (ar. ajetu-1-kursijj) (Kur'an,
2:255) . On je takoder uobiavao preporuivati da pacijent i osoba koja ga lijei esto
ue ovaj ajet, pored ostalih ajeta i Poslanikovih dova za zatitu protiv napada zlih
duhova, kao to su sure 1 1 3 i 1 1 4 (El-Muavizetan) iz Kur'ana. Openito, ova vrsta
epilepsije i neospornost ovakvog tretmana moe biti osporavana od nesretne osobe iji
je nedostatak uenja, mudrosti i istinskog znanja nestvarni (nesupstancijalni) .

69 l

lbn-Kajjim el-Devzi

S druge strane, zli i neisti duhovi veinom napadaju slabe ljude koji imaju malo ili
nimalo vjere, ija su srca izopaena i iji jezici nisu naviknuti govoriti istinu, uiti
Kur'an, ili dove Allahovog Poslanika, s.a.v.s., protiv prisustva ovakvih iskvarenih
napadaa. Stoga, ponekad kada zadivljeni (lutajui) zli duh otkrije duhovno iskvaren u,
nemonu i nenaoruanu osobu, ili ak razgolienu osobu, on preuzima kontrolu nad
njom, koristi njeno tijelo kao svoje prebivalite i kontrolira njene radnje. Ustvari, ako se
bude u mogunosti otkriti svjesnost veine ljudi ili da se skine njihov pokriva i pogleda
im se ispod koe, zasigurno e se vidjeti da su podloni ovakvim zlim duhovima na
jednom ili drugom nivou. Ovakvi duhovi zavezat e ih svojim konopcima, manipulirati
njima i usmjeravati ih kako to oni ele. Kada ovakva osoba odbija biti posluna, ona
esto pati od jakog epileptinog napada sve dok ne bude pokorna ovakvim iskvarenim
djelima. Jedini izlaz iz ove vrste epilepsije jeste ispravno dijagnosticiranje bolesti i
razdvojenosti izmeu dvije suprotnosti i samo tada, Allahovom odredbom, pojedinac
e raspoznati da je on bio opsjednuta rtva (ar.masru) ovakvih proganjajuih zlih duhova.
Temeljni lijek ovakvog epileptinog stanja (ar. sara) jeste rahabilitacija duevnog
zdravlja i preporod vjere. Ovaj lijek mora poeti djelovati na sljedei nain: prvo
postajui slobodan od takvih spopadajuih zlih duhova; s rehabilitacijom kroz druenje
sa ispravnim ljudima; sa postajanjem svjesnim boanskog djela; s povinovanjem
boanskim odredbama. Ovo je takoer preventivni lijek koji je baziran na razumu
(ar. akl) , povezan sa istinskom vjerom (ar. iman) . Pojedinac takoder mora raspoznati
da je ono to je Allahov Poslanik, s.a.v.s., donio istina i da su Dennet i Dehennem
istina; da je smrt istina; da je polaganje rauna u kaburu istina; da je ponovno
proivljenje istina i da je Sudnji dan istina. Jednom osloboen i izbavljen od ovakve
nezakonite najezde privatnog ivota pojedinac se mora zagledati nad svijetom i
razmiljati o nevoljama ovog svijeta, slijediti Allahova upozorenja, razmisliti nad
tuim nevoljama, tajanstvenim i pravilnim granicama sudbine i neprekidnim udarcima
nesrea dok je veina ljudi opij ena i nesvjesna uzroka. Kakva kazna!
Ustvari, kada svjetovni ivot postane mjerilo i kao to ruka sudbine napada jae,
veina ljudi postaje zaslijepljena i vidi nevolje kao opu narav. Oni ne prepoznaju svoju
vlastitu bolest niti one kod drugih. Nadalje, a zbog velikog mnotva i stupnjeva epileptinih
stanja, pored masovne destrukcije i kasnije irenja epidemija, postojat e neprestano
nijekanje, a ovakvi zaraeni ljudi okretat e svoje oi natrag i nee prepoznavati rtvu
niti napadaa. Uglavnom, u njihovim neuravnoteenim umovima, svaki trenutak sebinog
zadovoljstva je s one strane zarobljavanja bez obzira na cijenu, i bez obzira ko ispata
za to, a novi nain razmiljanja razvit e se u njihovim umovima. S druge strane samo
ako to Allah Svemogui hoe, On e probuditi savjesnost Svoga roba iz sna. Ovakva
e osoba pogledati nadesno i nalijevo i prepoznati da je veina ljudi svijeta pogoena
sljepilom i hroninim epileptinim stanjima, bezbrina u svojoj vrijednosti i stupnju
njihovog napada. Neki od njihovih estokih napada akutniji su od drugih. Neki izgledaju
l 70

Poslanikova medicina

razborito za trenutak, a ve u drugom trenutku su ludi. Kada se ovakva osoba probudi

iz estokog napada, ona djeluje normalnu i korisno, a kad je nanovo napadnuta, ona
se spotie u grjenim i samounitavajuim beznaajnim slaboumnostima. Opet se
postavlja pitanje: "Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili i da nam se neete
povratiti? " (Kur' an, 23: 1 1 5)

Lijeenje pokvarenih tjelesnih izluevina

to se tie psihosomatske nepravilnosti, ili trulenja primarnih tjelesnih izluevina

(ar. ahlat) , pojedinac mora prepoznati da ova bolest djelimino zaguuje funkcije nervnog

sistema i slabi prirodne voljne pokrete. Ovo je takoer znano kao psihosomatska
epilepsija. Ona se ispoljava u nenormalnom poveanju koliine fluida (cerebrospinalnog
likuora) u lobanji, takoer poznatog kao hydrocephalia, omoguavajui dozrijevanje
gustog ljepljivog mukusa koji uzrokuje otican.:e u membranama glave (delirium), djeliminu
blokadu cerebruma (ar. muhh - velikog mozga) , a ponekad uzrokuje uveanje glave i
deterioraciju mozga. Ovo takoer spreava prirodne reflekse i osjeaj i proizvodi vrstu
epilepsije poznatu kao mioklonusna epilepsija. Ostali simptomi ukljuuju: zatvor
uzrokovan akumulacijom gasova; zgunjavanje i kvarenje zraka u tijelu; razvoj neugodnih
isparina koje uzrokuju neravnoteu i emogunost stajanja; prodor sluzi u mozak ili
drugih akutnih simptoma, pored drugih znakova oteenja centralnog nervnog sistema
i neravnotee sluzi kao krvne izluevine.48 Kada je epileptini napad uzrokovan
iznenadnim unutarnjim otrim napadom, on uzrokuje kontrakciju mozga praenu
grevitom reakcijom udova, inei nesposobnom osobu da dobrovoljno ustane, i kao
posljedica toga on e pasti i ponekad pjeniti na usta. Ovaj sluaj smatra se akutnim, a
pogotovo kad je praen otrim bolom. Na ovom stupnju, ova je bolest tretirana kao
hronina zbog njene estine, trajanja i tekoe oporavka od nje. Ovo je pogotovo istinito
kada osoba koja pati od epilepsije, nadmai 25 godina starosti s boleu koja pogaa
njegov mozak, nervna mu vlakna i elije. Hipokrat iz Kosa (460-3 77. p.n.e.) naziva
ovu vrstu epilepsije "hroninom, koja u potpunosti ne reagira na lijekove sve do smrti".
Kada nam je ovo poznato, pojedinac e razumjeti ranije navedeni sluaj ene koja je
ranije dola Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i rekla: " Bolujem od epileptinih napada... "
Prepoznajui njeno stanje, Allahov Poslanik, s.a.v.s., ponudio joj je izbor izmeu
oekivanog oporavka kroz dove i sigurnog oekivanja obeanog Denneta ako ona
bude primjenjivala strpljenje kod svoje bolesti. ena je nainila svoj izbor primjene
strpljenja, a on, s.a.v.s., molio je da njena ednost bude nagraena. Ovo je druga
46 jedna od etiri elementarne tjelesne izluevine
tromosti i apatije.

:1

sre-:!njovijekovnoj psihologiji oznaena kao uzronik

71 l

lbn-Kajjim el-Devzi

Poslanikova, s.a.v.s., uputa da kada je bolest hronina, ponekad je doputeno

naputanje medicinskog tretmana i moljenje Allahove naklonosti da izlijei pravu
bolest due. Ustvari, Allahova mo lijeenja ne treba dokaz djelotvornosti, jer On
je stvoritelj i pokreta bolesti i njenog lijeka. Iskuali smo, kao to su to uradili i
mnogi drugi ljudi, lijek istinskih molitvi za ono to je oznaeno kao "neizljeive
bolesti ", i pomou Njegove dareljivosti poluujemo oporavak. Pametni lijenici
ve raspoznaju fenomen psihologikih izljeujuih moi i ponekad raspoznaju njihovu
djelotvornost u lijeenju hroninih stanja. S druge strane, nita ne teti medicinskom
zvanju vie od miljenja svjetovnih lijenika od kojih je veina uglavnom egocentrina
i iji su poduhvati samoporaavajui.

l 72

Polani/eova medicina

Poglavlje IX
Lijeenje iijasa
Upala nervus ischiadicusa

lbn-Madde izvijestio je u svojoj zbirci hadisa (Sunen lbn-Madde)

predanje od imama Muhammeda ibn S irina, koji je zabiljeio had is prenesen od imama
Enesa bin Malika da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "lijas moe biti lijeen
rastapanjem masnoe repa (ar. ilja - masnoa repa) arapske ovce, a zatim njenim
dijeljenjem na tri jednaka dijela, a potom pijenjem na prazan stomak u tri jednaka dijela,
jedan svako jutro. "49
Shijatina ila, poznata u arapskom kao irkun-nisa, jeste dugi ivac to polazi iz
regije bedrenog zgloba (ischium) , koja je najnia od tri predjela (sekcije) kuka, a protee
se od stranjeg dijela stegna dolje do pete. Upala n .ischiadicusa moe biti uzrokovana
povredom ili pritiskom, i djeluje na okolne nerve uzrokujui udarajui bol. Bolovanje
od iijasa tokom dueg vremenskog perioda moe proiriti bol iz bedrenog podruja
preko golenjae (tibia) izmeu koljena dolje do glenja. Drugi popratni simptomi
prolongiranog (dugotrajnog) iijasa ukljuuju gubitak elesne teine i mravljenje ili
atrofiju bedra. Gore spomenuti hadis ima dva temeljna znaenja: lingvistiko i medicinsko.
to se tie lingvistikog znaenja, "nassa " u arapskom jeziku oznaava samu ishijadinu
ilu (n. ischiadicus) , i/ili zajedno sa zasebnim otrim i onesposobljavajuim bolom koji
ga prati i uzrokuje da pacijent zaboravi sve osim njega. to se tie medicinskog znaenja,
iijas upuuje na upalu ovog nerva i njemu susjednih nerava, uzrokujui udarajuu bol
dolje do glenja. Napadi su povratni i ponekad traju due vremena, a pacijentove patnje
mogu trajati i nekoliko mjeseci. Bol se obino ponavlja u isto vrijeme u noi.
Kao to je objanjeno u ranijim poglavljima, hadisi Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
dijele se na dvije vrste: opi i specifini. to se tie onih opih, oni se trebaju razumjevati
u odnosu na vrijeme, osobu i stanje. Druga su vrsta oni specifini i u ovom sluaju
ovakav hadis odnosi se na lijeenje iijasa za beduine Arape i ljude okolnih zemalja za
koje je ovaj tretman najbolji zbog njihovog vremena i mjesta. Ako je uzronik ovoga
fraktura zdjelice, dislokacija kuka, blaga artristika upala ili druga potiskivanja koja vre
49

lbn-Madde, 3463; u poglavlju o lijeenju i!ijasa.

73 l

lbn-Kajjim el-Devzi

pritisak na n.ischiadicus, ta vrsta oboljenja uzrokuje suhou ili neravnoteu vlage (tj.
razvitak ljepljive koagulabilne supstance) , te dovodi do vruine, oticanja i gubitka funkcija.
U drugom sluaju neravnotee vlanosti, ovakva supstanca moe biti tretirana preko
otvaranja rada crijeva, preko upotrebljivanja propisane rastopljene masnoe koja, izmeu
ostalog, sadri osobine sazrijevanja i laksativa.
Kada animalna hrana ukljuuje u sebi tople biljke kao to su Caulophyum
thalictroides, korijene biljki iz porodice mirta, pelin i empres, meu ostalom
vegetacijom, medicinske osobine tih biljki postaju dijelom ivotinjskog mesa i
masnoe. Pojedinac moe koristiti ove biljke kao ljekovite trave, ili pak moe koristiti
mast napravljenu mijeanjem ovakvih ulja i utrljavati je duinom nervus ischiadicusa
ili ih nanositi kao tople obloge.
Dakle, kao to smo spomenuli u ranijim poglavljima, bolesti ljudi koji koriste
jednostavnu ishranu lijei se uglavnom jednostavnim lijekovima, dok bolesti ljudi koji
koriste odabraniju i sloeniju ishranu zahtijevaju tretman sloenijim medikamentima.
Ipak, svi lijenici slau se da samo onda kad prirodna hrana ne moe osigurati potrebni
lijek, moe se propisati lijek, dok samo onda kada je jednostavni lijek neuspjean, pojedinac
moe uzeti neki sloeniji lijek.

l 74

Poslanikova medicina

Poglavlje X
Suhoa stanja i
prirodna potreba za
njihovim uravnoteavanjem

Imam Et-Tirmizi izvijestio je u svojoj zbirci hadisa (dami) , kao i

imam lbn-Madde u svom "Sunenu", a preneseno od Esme bint U mej da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., odgovarajui na jedno od njenih pitanja rekao: " ta koristi za ienje
crijeva? " Ona je odgovorila: " Koristim euforbiju50 kao omekiva i laksativ." On je
uzvratio: "To je suvie vrue i jako. Ja lino koristim sjeme sene. "5 1 Takoder je preneseno
u Sunenu od lbn-Maddea da je Abdullah bin Haram uo odgovor Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., na isto pitanje kako odgovara: "Koristim senu i kuminsz (ili anisovo sjeme) ."
Poslanikovo zapitkivanje o Esminoj upotrebi prirodnog laksativa je naravno
namjerno (usmjereno) da joj pomogne raspoznati bolji stimulans da prirodno oisti
stolicu od tvari koje su inae bolne za njeno tijelo. Upotreba prirodnog laksativa za
otvaranje crijeva i prestanak zatvora upuuje na to da upotreba jakih laksativa moe
priiniti vie tete nego dobra za tijelo. Ustvari, zatvor uzrokuje suhou konstitucijas3
i zaepljenje crijeva, i trebao bi biti tretiran svojom suprotnou. Laksativ je u arapskom
nazvan "mai", to znai hodati, kretati se ili funkcionirati. Ovo je stoga to korisnik
nastoji brzo odstraniti nepotrebne produkte varenja i druge fekalije. Kora biljaka iz
porodice mljeika (euphorbiaceae) S4, a posebno indijske vrste, ukljuujui Euphorbiu
antiquorum koja je koritena u davna vremena za lijeenje slezene i edema. Ipak,
njena laksativna svojstva su obino koritena danas kao purgativ u veterinarstvu. Ova
je divlja biljka vrua i suha u etvrtom stupnju, i veina lijenika preporuuje
izbjegavanje njene upotrebe zbog kaustine hemijske reakcije koju uzrokuje u tijelu. s s
so
51
Sl

Ar. ubrum; Euphorbae pitysae (F)

Mekanska sena; (ar. sana; genus cassia) upotrebljavana od herbalista kao laksativ.
Sanut:al/da/ Cumin; Cuminum cyminum ili pimpinella anisum koritena za izbacivanje crijevnog gasa.

Rastopina sene uzeta barem

1 2 sati nakon namakanja lia.

51 U

srednjovijekovnoj terminologiji kombinacija etiri osnovne tjelesne izluevine ije relativne

proporcionalne mjeavine utjeu na mentalno i fiziko stanje.

54

Euphorbia; medicinska biljka koja je navodno dobila ime po Euphorbusu, lijeniku iz prvog vijeka n.e.

5s

Posljednja opasna vrs ta izmeu ovih biljaka poznata danas jeste meksika vatrena biljka (Euphorbia hctcrophy/ia).

75 l

lbn-Kajjim el-Devzi

to se tie sene, najbolja je ona me kanska koja je plemenita i sigurna biljka. Lie
mekanske sene djeluje kao blagi laksativ, a ona se smatra vruom i suhom u prvom
stupnju. Njene ostale koristi ukljuuju ienje ute ui i eme ui a koritena je u
lijeenju srane angine (angina pectoris) , crne utice, hepatitisa, herpes simplexa,
pucanja koe, migrene glave, gubitka kose, uiju, konih bubuljica, svraba i epilepsije,
a i oputa miini tonus.
Recept :
Bolje je variti lie mekanske sene (lat. Cassia angustifolia) ili kuhati ih i piti
njihovu vodu radije nego uzimati je u prahu. Kao otopina, moe se uzimati do tri drama, 56
a u prahu se moe uzimati do pet drama. /skuhan i listovi meka nske sene mogu se mijeati
sa slatkim cvjetovima ljubice i crvenim suhim groem bez sjemena. Imam El-Razi
propis ivao je senu i bujajuu dim njau (lat. Fumus terrae) kao purgative da istjera van
gnjilenje u primarnim tjelesnim izluevinama. Onje takoer propisao upotrebu etiri do
sedam drama sene za ovakav tretman.
Drugi sekundarni laksativi ukljuuju kumin, anisovo sjeme, rumarin, tamjan, anis
(Foeniculum officinale), koji je takoer koriten kao diuretik i u lijeenju greva, dok
ovisnost o anisu poveava seksualni nagon, a seksualna pretjeranost moe uzrokovati ir.
Lijenici su takoer preporuili uzimanje kai kice pomijeanog prizemnog anisa ili neke
od gore spomenutih sjemenki, zajedno sa maslacem i medom kao prirodni blagi laksativ.

56 Apotekarska mjera za teinu: l dram

l 76

3,89gr.

Poslani/r.ova medicina

Poglavlje Xl
Noenje svile u svrhu lijeenja svraba

Preneseno je u Dva sahiha (Muslimovom i Buharijinom sahihu) da

je Katade zabiljeio hadis prenesen od Enesa bin Malika u kom je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., dao doputenje Abdurrahmanu bin Avfu i Zubejru bin ei-Avvamu da nose
svilenu odjeu zbog ozbiljne nadraenosti koe od koje su bolovali. U drugom predanju
Abdurrahman bin Avf i Zubejr bin el-Avvam, neka je Allah njima zadovoljan, alili su
se Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., o nadraenosti koe od koje su bolovali usljed uiju, a
on im je dopustio da nose svilene koulje. 57
Noenjem svile za mukarce bave se dva temeljna stajalita: prvi je kanoniki (fikh) ,
a drugi je medicinski. to se tie kanonikog gledita, jasno je shvatljivo od svih muslimana
da je noenje svilene odjee doputeno enama a ne mukarcima, osim prijeke potrebe,
kao npr. prilikom izrazito hladnog vremena i nemanja za obui iega drugog, ili zbog
medicinskog razloga gdje pojedinac moe nositi svilenu odjeu da bi kontrolisao izrazitu
nadraenost koe uzrokovanu svrabom, uima, ugom ili svrbljenjem. Ovaj je tretman
takoer opisan kod imama Ahmeda ibn Hanbela i imama afije, koji se slau oko
doputenosti lijeenja u medicinske svrhe s onim to je zabranjeno, iako je u ovom
sluaju imam Malik zabranio njenu upotrebu, potkrepljujui to time da se sve dozvole
proteu preko odreenih medicinskih sluajeva obraenih od Allahovog Poslanika,
s.a.v.s. U tom pogledu, preneseno je u sahih hadisima to da kada je neko upitao Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., o vinu, on je odgovorio: "Vino nije lijek."
to se tie medicinskog stajalita, svila je vlakno proizvedeno pomou svilenih
buba (gusjenica iz porodice Bombicidae) u pravljenju njihovih ahura. Svileni je konac
potom dobivan iz kultivisanih ahura da bi se napravio onaj fabriki koji je koriten za
odjeu. Svileni je konac plemenito vlakno i posjeduje mnogobrojne medicinske koristi:
ojaava srce, klasificiran je kao stimulant, dri se kao lijek za melanholiju, dri se kao
lijek za nesuzdrljivost crne ui i njenih komplikacija, poboljava vid kada se koristi
kao praak za oi. Svilaje vrua i suha u prvom stupnju, mada je neki lijenici klasificiraju
57

Buharija 6/73, poglavlje o svili

ratu; Muslim, 2076, poglavlje o odjei.

77 1

lbn-Kajjim cl-Devzi

kao vruu i vlanu. to se tie dugorone kodljivosti, sugerirano je od istraivaa da

kada svilu nosi mukarac due vremena, ona proizvodi hemijsku reakciju ili retardaciju
inter ili intramolekularnih meudjelovanja kao rezultat prostorne strukture molekula
kod mukarca, pored drugih fiziolokih nepravilnosti koje tetno djeluju na promjenu
spermatide u spermatozoid kod muke sperme.
Ista zabrana odnosi se na noenje zlata ili njegovu upotrebu za mukarce osim u
medicinske svrhe. Zlato je jednolino uravnoteeno. Ono takoer ojaava srce, sadrava
prijatnu vruinu, i ublaava nadutost. Dakle, prohibicija protiv noenja svile i zlata za
mukarce se umnogome slae sa negativnom hemijskom reakcijom i retardacijom inter
ili intramolekularnim meudjelovanjima kao rezultat prostorne strukture koju oni
proizvode kod mukaraca, i nadalje, njihova je teta vea od njihove koristi. Stoga, u
vrijeme kada je poslanika mudrost (had is) pogreno shvaena zbog poman kanja znanja
i familijarnosti, za onoga koji se eli okoristiti iz takve upute, pojedinac mora bezuvjetno
pristati na to i boriti se za to do takvog vremena kao to je doba prednosti ljudskog
znanja, a Allah Svemogui doputa pristup u Njegovu bezgraninu mudrost i
objelodanjuje je nekima od mnogobrojnih radoznalih koje je On stvorio.
Klasifikacija vrsta odjee

Imam Razi objanjava da je "svila (ar. harir; ibrisam) toplija od lana, a hladnija od
pamuka." Pozivajui se na njega, "noenje svile unapreuje zdravlje koe, dok noenje
grube odjee isuuje kou, uzrokuje gubitak potkonog tkiva i elesne teine i obratno."
to se tie imama lbn-Kajjima el-Devzija, on klasificira oblaenje u tri kategorije:
odjevni predmeti to griju tijelo i proizvode toplotu; odjevni predmeti to griju tijelo, ali
ne proizvode toplotu i odjevni predmeti to niti griju tijelo niti prizvode toplotu. Ne
postoji takva fabrika koja proizvodi toplotu, a ne grije tijelo. Odjevni predmeti nainjeni
od vune, kose i krzna (ar. wabar) griju tijelo i proizvode toplotu, dok odijevni predmeti
nainjeni od lana i pamuka griju tijelo, ali ne proizvode toplotu, a svila je meka i
hladnija od pamuka. Svila ne proizvodi toplotu kao ni pamuk; umjesto toga, ona je blagi
materijal i manje je efektivna u ponitavanju tvari od kojih se tijelo treba oistiti pod
utiecajem toplote. Bilo koji odijevni predmet s glatkom, mehkom i ulatenom osnovom,
i koji odraava hladnou prikladniji je za tople predjele. Svilu ne ini grubo izraena
osnova i stoga se upotrebljava za lijeenje svraba, a takva upala koe pogorana je
toplotom i suhoom. Dakle, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je dodijelio Abdurrahmanu bin
Avfu i Zubejru bin Avvamu dozvolu da nose koulje od svile da bi se pobrinuo za
njihov oporavak. Nadalje, materijalna prirodna svila kreira okruenje koje je suprotno
onome od uiju i prema tome moe pomoi u njihovom odstranjivanju.

l 78

Poslan ikova medicina

O ovoj temi, preneseno je u sahih had isu da je Ebu-Musa ei-Earij, neka je Allah
njime zadovoljan, prenio da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., iskazao: ''Allah je zabranio
mukarcima od mojih sljedbenika da nose svilu ili zlato, a dopustio je to za ene. " 58 U
drugom had isu prenesenom u "Sahihul-Buhari", Allahov Poslanik, s.a.v.s., je zabranio
noenje svile, brokata ili zlata ili sjedenje na njima, i dodao: "Ovo je za njih na ovom
svijetu, a za vas na buduem. "59

)8

Abdurrezak u "Mussannefu", 1 9930; Nesai, 8/ 1 6 1 , u poglavlju o ukrasima; Tirmizi, 1 720, u poglavlju

o odjei; ovo je sahih hadis i prenosi se od brojnih ashaba.

S9

Buharija, 1 0/242.

79 l

Poslanikova medicina

Poglavlje XII
Pleuritis (upala porebrice, plune maramice)

Imam Tirmizi prenio je u svojoj zbirci hadisa (dami') da je Zejd

bin el-Arkam citirao Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako govori: "Lijeite pleuritis
liem indijske aloe60 i uljem."
Postoje dvije vrste pleuritisa (ar. zatul denb) : pravi i lani. Pravi je pleuritis teka
upala membrane to se nalazi na unutranjoj strani grudnog koa (L. costa,-ae; rebro, ar.
danb: strana) i okruuje plua, uzrokujui oticanje pleure. esto je popraen luenjem
tenosti u upljinu grudnog koa; dok je lani pleuritis koji je takooer karakteriziran
disajnim tekoama popraen bolom pleure, premda je uzrokovan spreavanjem oticanja
tetnih tekih raspadnih gasova izmeou membrana oko strana, a njegov bol moe biti
zamijenjen sa bolom pleuritisa ili sa oticanjem unutranjosti pleure (diaphragmitis) .
Razlika izmeou ove dvije vrste bola jeste ta da kod lanog pleuritisa bol je ponekad
konstantan, dok kod pravog pleuritisa bol dolazi kao iznenadan, estok, otar i popraen
vruicom. Veliki islamski lijenik Ibn-Sina u svojoj knjizi "Zakoni medicine" (Kanun
fi tibb) opisuje ovu bolest kao upalu koja napada membranozni porub, rebra, prsne
miie i okolicu plua poznatu u arapskom kao evsa61 i birsam62 Postoje mnogi
neodreoeni simptomi boli pleure i, vie puta, veina njih su pogreno nazvani pleuritisom
zbog korijena rijei pleura (gr. rebro, strana) . Zbog toga je Hi pokrit preporuio da se
oboljeli od bola u rebru mogu okoristiti uzimajui tople kupke. Drugi su lijenici
dijagnosticirati pleuritis kao bilo koje komplikacije uzrokovane neravnoteom tielesnih
izluevina, popraenih, ili ne, upalom rebara, visokom temperaturom, crvenilom lica,
eou, bolom i znojenjem. Simptomi pravog pleuritisa su visoka temperatura, kaalj,
teko astmatino stanje, nepravilnost pulsa i disaj ne tekoe.

60

6l
62

Takoer pogledaj: a) korijen pleuritisa: sjevernoamerika biljka ili leptirova trava (marihuana) ranije
koritena kao lijek za pleuritis; b) Agallochabaum; e) kalambakovo drvo (Il l dio) .
Ar. evsa; pleuritis (8).
Ar. birsam; pleuritis (8).

81 l

/bn-Kajjim el-Devzi

Prema tome, hadis naveden u ovom poglavlju ne odnosi se na pravi pleuritis, ve

prije na onaj lani uzrokovan zatvaranjem ganva oko prsa. U ovom sluaju, kora aloj inog
drveta smrvljena do praha pomijeana sa mlakim biljnim uljem nanosi se na strane.
Ovakva mjeavina takoder moe biti uzeta i oralno da pomogne izbacivanje zaostalih
zaepljenih gasova i da uravnotei rad crijeYa.
Alojino drvo je toplo, suho i konstipinjue. Ovakva e konstipativnost takoder
pomoi u regulaciji rada crijeva otvarajui olvore i izbacujui zaepljene tetne gasove,
i spreavat e prodor vlanosti. Takoder je reeno da aloj ino drvo koristi mozgu i moe
lahko oporaviti pojedinca od pravog pleuritisa uzrokovanog neravnoteom sluzi, a
pogotovo kada su simptomi slabi - Allah zna najbolje.
Preneseno je u sahih hadisu koji prenosi Ummu Seleme, r.a., daje Allahov Poslanik,
s.a.v.s., boravio pred samo preseljenje (ahiret) u Mejmuninoj kui, neka je Allah njome
zadovoljan, kada se iznenada razbolio. S vremena na vrijeme, a kada se osjeao bolje,
otiao bi i predvodio demaat u namazu. Kada se njegova bolest pogorala, poruio je
da Ebu-Bekr predvodi demaat.Jednom, za vrijeme povremenih bolova, njegove supruge,
amida mu Abbas, Ummu el-Fadl bint el-Haris i Esma bint Umejs okupili su se oko
njega, i u konfuziji, odluili su da mu daju li:'ek nanosei ga po ustima (sa strane usta) .
Kada je napokon otkrio njihovu namjeru, on, s.a.v.s., upitao je:"Ko mi je ovo uradio?
Ovo samo moe biti djelo ena koje su dola ovamo", i pokazao je prema Abesiniji.
Ustvari, to su uradile ummu Selema i E;ma. ene su potom rekle: "O Allahov
Poslanie, s.a.v.s., plaile smo se da moda ne boluje od pleuritisa! " On, s.a.v.s.,
propitivao je nadalje: "ta ste mi to dale?" One su odgovorile:"Praak indijske aloje i
kamale63 pomijean sa blagim uljem". Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovorio je: "Allah
me nikad ne bi kaznio takvom boleu. " Potom je dodao: "Zahtijevam da vie ne
ostajete ovdje osim mog amide (daide) Abbasa, koji se nije sloio sa ovim tretmanom."
Kasnije, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je utivo zahtijevao da se premjesti u Aiine odaje,
neka je Allah njome zadovoljan.64

63

Kamala: praak dobiven iz ljuske sjemena mahune drveta kamala (Malolus phi/ippiensis) ili iz slinog
roda kao to je drvo cejlonski dren.
64 Prenosi lbn-Sa'd u ovom obliku od Vakidija i to je da'if hadis; medutim prenose ga i drugi u sahih
predanjima kao Buharija, 8/ 1 1 3, Abdurrezak u "Musannifu", 9754, a Hakim je rekao da je sahih.

l 82

Poslanikova medicina

POGLAVLJE XIII
Lijeenje glavobolje i migrene

U svojoj zbirci had isa, imam lbn-Madde je citirao hadis u kom je

Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio nanio knu na glavu zbog glavobolje i rekao : "Allahovom
voljom, (ovo) e pomoi."65 Premda postoje neka pitanja o vjerodostojnosti lanca
prenosilaca navedenog hadisa, ipak, Allahovom voljom, kasnije emo u ovom poglavlju
obrazloiti neke koristi kne u odnosu na glavobolju.
Opa je glavobolja uzrokovana ne ravnoteom kombinacije etiri osnovne tjelesne
izluevine, a to je poremeaj tjelesnih izluevina koji prati gotovo svaku bolest.
Tipina glavobolja (ar. suda) moe biti kako masivna tako i djelimina. Kada je
periodina i ograniena na jednu stranu glave, nazvana je mi gren om ili hemikranijom
(ar. akika) , a kada se prostire itavom glavom, nazvana je u arapskom hajda,
havsa ili kaciga radi poredenja sveobuhavatnosti bola glave kao to kaciga pokriva
cijelu glavu. Kada bol pogaa stranji dio glave, naziva sc cefalgijom, a postoje
mnoge vrste glavobolja s isto toliko uzronika.
Uopeno govorei, glavobolja je posljedica toplote i vruice u glavi zbog akumulacije
isparina koje trae izlaz van, i u nemogunosti takvog izlaska, one uzrokuju intenzivno
jaku glavobolju. Ista stvar moe se desiti pri kuhanju u loncu, kada su njegovi sastojci
usijani i trebaju se iriti. Kada se ovakve isparine raire glavom i ire se nekontrolirano,
one uzrokuju poveanje koliine tenosti u kranijumu, oticanje membrane glave, i kada
one ne poputaju, uzrokuju vrstu glavobolje koja je nazvana delirijum (ar. sidr) . Dakle,
vruica glave, ak bez oticanja, ponekad uzrokuje nekontrolisane emocije, nespokojstvo,
uskogrudost i nepovezan govor, inae poznat kao lani delirijum.

<l

lbn-Maddc, 3502; u slinim verzijama prenose ga i Ahmed, 6/462; Ebu-Davud, 3858.

83 l

lbn-Kajjim ci-Devzi

I. Vrste glavobolje

Postoji vie vrsta glavobolje. etiri njih posljedica su neravnotee etiri temeljne
elesne izluevine; peta vrsta glavobolje posljedica je ira stomaka koji uzrokuje glavobolju
preko nervus vagu sa to povezuje mozak i stomak; esta je posljedica ustajalih eluanih
gasova koji se ire do glave; sedma je posljedica oticanja krvi iz gastrine arterije (A .
gas trica dextra et s inistra) ; osma je posljedica preeranog jedenja, i kada se dio hrane
probavlja i putuje u crijeva, ravnotea hrane koja se ne probavlja uzrokuje glavobolju i
umor; deveta vrsta glavobolje javlja se kao popratni efekt spolnog openja usljed prodora
toplote; deseta vrsta glavobolje uzrokovana je sredstvom za povraanje ili purgativom
usljed prodora suhoe ili vlanosti u stomak; jedanaesta vrsta glavobolje jeste posljedica
due izloenosti suncu ili visokoj temperaturi; dvanaesta vrsta glavobolje uzrokovana je
hladnoom i kondenzacijom isparina u glavi; trinaesta vrsta glavobolje uzrokovana je
ustezanjem od spavanja (insomnia) , ili ostajanjem budnim vie sati nou; etrnaesta
vrsta je glavobolje posljedica vrenja pritiska na glavu noenjem tekog predmeta na njoj
ili njenim povreivanjem; petnaesta vrsta glavobolje posljedica je prekomjernog prianja
na taj nain to slabi snagu mozga; esnaesta vrsta glavobolje posljedica je smanjenja
fizikih vjebi i iscrpljenosti; sedamnaesta vrsta glavobolje posljedica je depresije,
emocionalnog stresa i poudnih misli; osamnaesta vrsta glavobolje jeste posljedica gladi,
po emu se isparine uzdiu do glave i uzrokuju bol; devetnaesta vrsta glavobolje
uzrokovana je oticanjem modane ovojnice, ime pojedinac moe osjetiti kao da mu
glava puca ili da je pogoena ekiem; dvadeseta vrsta glavobolje jeste posljedica visoke
vruice ili ozbiljne preleane bolesti. Allah zna najbolje.
\.
2. Uzronik migrene

Migrena ili hemicrania uzrokovana je zaepljenjem krvnih sudova (embolia) u

mozgu koje se razvija dalje u tom pogledu ili tei tome. Ovakvo je zaepljenje posljedica
stranih materija to se ire krvlju (strujom krvi) , a mogu biti pokvareni mjehurii zraka
ili isparina, ili je uzrokovano prevladavanjem elesnih izluevina ili prodorom hladnoe
ili toplote u tjelesne izluevine (ar. ah lat) . Posebni simptomi migrene jesu abnormalno
brz puls, ili abnormalno visok krvni pritisak. Stavljanje poveza oko glave svladat e bol.
U svojoj knjizi "Poslanikova medicina", Ebu-Na'im naveo je da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., ponekad bolovao od migrene to ga je zadravalo kod kue dan ili dva. lbn
Abas rekao je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., jednom odrao hutbu (propovijed) a
vrpca mu je bila oko glave. Uope, vezivanje vrpce oko glave umanjuje intenzitet migrene
(ar. akika) jednako dobro kao i kod drugih tipova glavobolje.

l 84

Poslanikova medicina

3. Lijeenje glavobolje

Svaka vrsta glavobolje tretira se u skladu sa svojom vrstom i uzrokom. Ponekad

glavobolja moe biti tretirana purgativom ili izazivanjem povraanja, a ponekad moe
biti tretirana jednostavno odmorom, tiinom i spokojstvom. Ostale vrste lijee se
pritiskom vrpcom ili nanoenjem hladnih obloga ili ponekad ak toplih obloga, ili
izbjegavanjem buke i mirovanjem.
Kada je medicinski uzronik glavobolje pravilno dijagnosticiran, moe se razumjeti
da tretman koji je koristio Allahov Poslanik, s.a.v.s., kao to je navedeno u gore
spomenutom hadisu o nanoenju kne na glavu , je djelomian ili ogranien lijek za
glavobolju. Ovaj je tretman posebno djelotvoran u ekstremno toplim predjelima kao
to je Arapski poluotok, naprimjer. Stoga, kada glavobolja nije uzrokovana tetnom
materijom koja zahtijeva purgaciju, onda nanoenje ukuhanog soka od kne (ukuhane
kne) na povrinu lobanje moe biti korisno. U lijeenju glavobolje kna takoder moe
biti nanoena kao topla obloga nainjena od njenog praha pomijeanog sa ocatom.
Ovo e odstraniti bol i umiriti nerve. Koristi ovakve aplikacije nisu ograniene na
lijeenje glavobolje, i to je korisno za gotovo svaku bol udova a djelovat e i na ton us
miia. Upotrebljavanje toplih obloga od kne kao poveza oko nabreknutog tkiva usljed
vruine ili oko nabreknutog tkiva tijela umirit e upaljeno podruje. Preneseno je u
Buharijinom " Tarihu", a navedeno je i od Ebu-Davuda u njegovoj zbirci had isa da
kad god se neko alio Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., na glavobolju, on bi propisivao
putanje krvi zarezivanjem koe u kupicu, a kad god bi mu se neko alio na bol u
stopalu, on bi propisivao njegovo oblaganje u knu. 66 Imam je Tirmizi prenio u svojoj
zbirci hadisa da je Selma ummu Rafi' rekla: " Kad god bi se Allahov Poslanik,
s.a.v.s., alio na ranu ili glavobolju, nanio bi kn u na nju. "67
4.

Priroda kne

U prvom stupnju, kna je hladna, a drugo ona je suha. Medicinske osobine i snaga
drveta kne i njegovih grana obuhvataju: o tapajui faktor slabosti organa ije karakteristike
dolaze od uravnoteavajue vlanosti to je sadri. Ona takoder sadri konstipirajue
osobine hladne zemljane tvari. Neke od koristi kne (ar. hana }66 ukljuuju lijeenje
opekotina, podudarnost s nervima kada se koristi u toplim oblogama, a koritena je u
66
67
66

Ebu-Davud, 3858; Ahmed, 6/462; sened ovog hadisa je daif kao to je ve bilo govora.
Tirmizi, 2055; lbn-Madde, 3502; takoder daif;
Ar. el-hinna: Lavsonia. Takoder koritena u lijeenju obamrlosti miia; kamfor.

85 l

lbn-Kajjim el-D.cvzi

lijeenju ireva usta, stomatitisa, opeklina i toplih otoka. Nanoenje ukuhane kne na
posjekotine ima iste medicinske posljedice kao to su one kod drveta "zmajeva krv. "69
Imam Tirmizi i imam Bejheki izvijestili su u svojim zbirkama hadisa da je Ummu
Selema rekla: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije nikad patio od rane ili uboda a da nije
na to stavio kn u." Nanoenje ukuhanog soka od kne i ruinog balzama pomijeani h s
rastopljenim voskom za svijee takoer pomae u lijeenju pleuritisa. Kna takoer
pomae u lijeenju velikih boginja u njihovim ranijim stadijima. Ovo se radi tako to
se stranji dio djeijeg stopala namae knom, pa e ovo sprijeiti porogresiju na oi.
Ovaj je tretman dobro poznata stvar i najopenitiji tretman u sluaju velikih boginja.
Kada se cvjetovi kne stave u vunenu odjeu, oni je namiriu i tite je od moljaca.
Kada se lie kne umoi u svjeu vodu u odnosu 20 naprema 1 O drama eera, a
potom se iscijedi i otopina pije svaki dan etrdeset dana, ili pak ako se kuha janjetina
s navedenom otopinom isti vremenski period, to pomae u lijeenju lepre u njenim
ranim stadij ima. Balzam od kne takoer se moe koristiti u lijeenju lomljenja noktiju.
Ovo se radi tako to se pije voda iscijeenih listova kne deset dana. Pasta od kne
pomae u ouvanju zdravlja noktiju i uljepava ih. Mijeanje praka od kne s preraenim
maslom takoer pomae kod toplih otoka koje proizvodi uta u kada se koristi kao
topli oblog i lijek je za svrab, svrbe i ugu. Kna isto tako pomae rast kose, poveava
mladalaku svjeinu, poboljava vid, poveava seksualni nagon i korisna je u lijeenju
uljeva, bubuljica i konih pritia meu nogama. Na ovu temu, preneseno je u
Buharijevom sahihu da se jedan ovjek alio Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., na bol u
nogama, a on je rekao: "Oboji ih knom." Ebu-Davud prepriao je da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ne postoji biljka draa Allahu od biljke kn e".

69

a) Drvo zmajeva krv (Dracacna draco) koie raste na Kanarskim otocima, bilo koje drvo iz roda Dracena
iz porodice Agava.
b) Ar. dam el-havedda; tamnocrvena, smolasta tvar koja se dobiva iz zmajeva drveta.

86

Poslanikova medicina

POGLAVUE XIV
Hranjenje pacijenta

Imam Tirmizi u svom " Dami'u" i imam lbn-Madde u svom

"Sun enu" izvijestili su da Ukbe bin Amir ei-Duni prenio je hadis u kome je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ne dajite hranu ili pie silom vaim pacijentima jer Allah
Svemogui njih hrani i daje im njihovo pie. "70
Neki su ugledni lijenici zabiljeili da ovaj hadis kao neiscrprno vrelo koristi Boije
mudrosti izreene u ovim konciznim rijc:ima Poslanika, s.a.v.s. Njegove su koristi
viestruke i on podrazumijeva vostvo za sve lijenike isto tako kao i za one koji se
brinu za pacijente. Ustvari, kada pacijent razvije netoleranciju za hranu ili odbija jesti
ili piti, to znai da je njegova priroda zauzeta u borbi s boleu, i indicira gubitak
apetita, slabost njegovih sposobnosti ili gubitak njegovih prirodnih ureenja. to god
bi moglo biti uzronik, hrana ili pie ne smiju biti forsirani nad pacijentom. Kada
pacijent osjeti glad, to znai da njegovo tijdo trai sastojke koje mu njegove sposobnosti
ne mogu pruiti, ili to znai da je prethodr u dozu sastojaka koju je ve imao apsorbirao
ili probavio. Traenjem ovakvih potrebnih sastojaka najudaljeniji udovi se nameu nad
onim bliim, kreirajui tako napetost u sto:naku koja nadalje rezultira traenjem hrane.
Inae, za vrijeme bolesti, sposobnosti e biti zauzete u dozrijevanju, preradi i eliminaciji
neeljenih supstanci. Stoga, nametanje hrane ili pia nad pacijentom u tom e sluaju
okupirati stomak u digestiji nove hrane i, prma tome, sprijeiti prirodni proces eliminacije
bolesti. Ovakve su posljedice pogotovo jae u vrijeme slabosti njegovih sposobnosti ili
za vrijeme krize bolesti to moe dovesti do komplikacija popraenih pretjeranim
znojenjem i opadanjem temperature (ar. buhran) . Ustvari pod ovakvim okolnostima
pacijentu se smije dati samo osnovna nutricionalna dijeta, koja ne uznemirava njegov
probavni trakt, a to e mu pripomoi da sauva snagu i pobijP.di bolest.
Stoga, u vrijeme ovakvih kriza, pacijentu se mogu davati neophodni okrepljujui
sastojci kao to su sok od aromatine nimfe (lat. Nymphaea odorata) , sok od jabuke,
70 Tirmizi, 204 1 ; lbn-Madde, 3444; sam had is je daif ali ima i drugih hadisa koji ga jaaju i daju mu
stupanj hasen hadisa.

87 l

lbn-Kajjim ei-Devzi

ruin sok i slino u ogranienoj mjeri. to se tie obroka, smije mu se davati dobro
pripremljena i ugodna piJea supa. Da bi osvjeio svoj duh, pacijent, izmedu ostalog,
trai miomirisno okruenje i mora primiti ohrabrenje i samo sluati dobre vijesti, jer
pravi je lijenik sluga i dobroinitelj prirode, a ne njen protivnik.
Pojedinac mora znati da zdrava krv nosi potrebne sastojke i tvari neophodne za
izgradnju elija u tijelu, dok je sluz nerazvijena krv. Kada postoji prodor sluzi u tijelu,
a u samilosnoj kretnji, priroda e pomoi u dozrijevanju ovakve sluzi i pretvoriti je u
krv da privremeno nadopuni tjelesne potrebe. Zapravo, priroda je sila ovlatena
Allahovom odlukom da regulie elesne funkcije i da sauva ovjekovo zdravlje za
vrijeme ivotne dobi ovjeka.
Pacijenta rijetko treba hraniti silom, osim kada je nesvjestan ili poremeenog uma.
U tom smislu postoji i had is: "Ne namei te hranu ili pie vaim pacijentima jer Allah
Svermogui hrani ih i daje im njihovo pie" koje se slae sa opim fizikim stanjem i ne
odstupa od pr.irodnog zakona. Znaenje gore navedenog hadisa jeste to da pacijent
moe preivjeti nekoliko dana bez uzimanja hrane ili pia, . to je stanje koje zdrava
osoba ne bi mogla podnijeti bez slabljenja njenih stanja. Hadis Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., " . . . jer Allah ih Svemogui hrani i daje im njihovo pie", izraava suptilno
znaenje to samo lijenici koji obraaju panju na pravo stanje srca i duhovnih zbilja
mogu shvatiti. U njihovom sluaju oni mogu prepoznati funkcije tijela i due, i prirodnu
interaktivnu ulogu u tome. Zbog toga, aludirajui na to, samo kaemo da kada je neiji
um okupiran razmiljanjem o onome to mu je drago ili protiv toga, ili kada je zabrinut
ili uplaen, moe odbaciti hranu ili vodu, i ne mora osjetiti glad, ed, hladnou ili
vruinu. Umjesto toga, njegovi osjeti ostaju uhvaeni u njegovom nastojanju do tog
stupnja da ak on ne mora osjetiti udarac, porezivanje ili tegoban bol. Bez sumnje,
svako se osvjedoio jednom stupnju ovakve vrste zaboravnosti. Ovakvoj navali oblaka
misli i poraza bola, gladi i edi. Kada su misli ugodne, one zamjenjuju hranljive sastojke,
a tijelo postaje zasieno i osvjeeno a njegove snage uveane. Krv e oticati nesmetano
u srce i to e se pokazati kao sjaj na njegovom licu, jer zadovoljstvo razrjeduje krv,
poveava njeno oticanje u arterije i gasi ed. U tom sluaju, zadovoljstvo postaje primarni
elesni sastojak, dok e tijelo voljeti ovakav uitak i postati privremeno uzdravano
njime u zamjenu za konvencionalnu hranu.
Duhovna ishrana

Kada priroda oduzme svoju sklonost, ili postigne vea podruja, njeno zadovoljstvo
nadmauje ono to je podreeno i sekundarno. Zbog toga je vano znaenje obraanja
Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: 'Ja prebivam s mojim Gospodarem, a On mi daje moju
hranu i pie." S druge strane, kada zaziva potakne oaj, tugu ili bol, ovdje, ponovo,
l 88

Poslanikova medicina

priroda postaje preokupirana u borbi, suprotstavljanju i potiskivanju uljeza. Takoder u

ovom sluaju, ovakva borba preuzima vodstvo nad traenjem hrane. Trebao bi pojedinac
pobijediti bitku, pa e se tijelo osjeati preporodeno i osvjeeno, i osvrtat e se za onim
to je propustilo od esencijalno hranljivih sastojaka. Medutim, ako je bitka izgubljena
vlastitom krivicom neprijatelja, onda on gubi snagu i postaje odbaen. Nadalje, u sluaju
nadmetanja, snaga se mijenja. U biti, ovakva unutarnja borba je kao borba izmedu dva
neprijatelja. Pobjednik je slavljenik, a gubitnik e biti ili ubijen ili zarobljen. Poput toga,
bolesna osoba prima od Allaha Svemogueg ruku koja e ga ovlastiti da se okoristi od
blizine njegovog Gospodara. Zapravo, Allahovi ovisnici i robovi blii su Gospodaru
kada su njihova srca slomljena, i ovo e ih omoguiti pribliavanje Allahovoj milosti i
samilosti. Pacijent treba biti poboan i usrdan pa e ovakva duhovna ishrana proeti
njegovo srce, revitalizirati njegovu prirodu (ar. tabi 'a) i ojaati njegovo tijelo. Naravno,
ovakva duhovna ishrana ima daleko veu temeljitost i vanost za tijelo nego hrana i voda.
to su jaa vjera, ljubav za Gospodarem, dobrobit i zadovoljstvo bivanja u Njegovoj
blizini, i to je usrdnija i vatrenija udnja da sretne svog Gospodara, to jaim postaju
njegovo osvjedoenje (ar. jekin) , zadovoljstvo, zadovoljstvo za Gospodarevom voljom i
spoznavanje Njegovih bezbrojnih darova. Ovako obnovljena duhovna snaga neizmjerno
nadoknauje potrebe pacijenta dok znanje svjetovnih lijenika ne moe dostii ovakav
stupanj razumijevanja, opisa ovakvog uda ili shvatanja ovakvog stanja ednosti Gasnoe)
i uznoenja zbog oblanosti to natkriljuje njihov razum i duu, i usljed njihovog pomanjkanja
vjere. Da bi razumio ovaj fenomen, pojedinac moe razmisliti o stanju umjetnikog
entuzijaste koji voli slikanje i skulpture, i kako je njegovo srce zasieno sa ovakvim stanjem,
priblinog oboavanja i divljenja. Zapravo, kada je pojedinac potpuno oaran u ovakvoj
naklonosti prema slikanju, drutvenom poloaju, titulama, novcu, znanju, ili ljubavlju za
svijetom, kroz njegovu nepromjenjljivu koncentraciju, on moe prihvatiti uda i behar s
konstantnim otkriima o njemu samome, podjednako kao i o drugima.
Preneseno je u "Sahihu" da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., uobiavao sprovoditi
odredeni broj dana trajni i neprekidni post, dok je to isto zabranio svojim ashabima.
Kada je upitan o tome, odgovorio je: 'Ja nisam kao vi, ja ostajem u prisutnosti mog
Gospodara, Koji mi daje moju hranu i pie."71 Naravno, ovakva duhovna ishrana nije
uzeta oralno, jer u suprotnom ne bi postojala razlika izmedu posta i jedenja, i u ovom
sluaju on ne bi postio. Ovo takoder podrazumijeva daje on, s.a.v.s., opskrbljen izvanrednim
poastima to ga ini kadri m za ono to oni nisu u stanju da podnesu. Inae, da je oralno
jeo i pio, ne bi rekao: 'Ja nisam kao vi (ar. hai'a)" Pacijent koji je prikovan za krevet i
kome manjka ovakve duhovne ishrane za duu i srce, podjednako kao i njene uloge u
proizvodenju lijeka za njegovu bolest i revitaliziranju njegove prirode, a koji je suoen sa
nedjelotvornou lijeka to ga njegovo tijelo usrdno pokuava probaviti, razumjet e ono
to je ovim reeno, Allah je najbolji unapreiva razumijevanja.
71 Buharija, 4/1 79; Muslim, 1 1 03 .

89 l

Poslanikova medicina

POGLAVUE XV
Upala grla

Preneseno je u "Sahihu" daje Allahov Poslanik ,s.a.v.s., rekao: "Neki

od vaih najboljih lijekova nalaze se u flebotomiji i indijskoj aloji 72 , i ne povreujte vau
djecu pritiskajui njihove usne resice aat. uvulae) kada boluju od upale grla." 73 74 u
drugom hadisu preneseno od Dabira bin Abdullaha, izvijeteno je da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., doao Aii, neka je Allah njome zadovoljan, i zatekao ju je kako se brine o
djetetu iji je nos krvario. On je upitao: " ta je ovo?" Ona je odgovorila: "Vjerovatno
ima upalu grla (ar. 'uzra) ili glavobolju!" Allahov je Poslanik, s.a.v.s., tada rekao: "Ne
ubijajte vau djecu. Kada vae dijete boluje od upale grla ili glavobolje (za njegovo
lijeenje) upotrebljavajte indijsku aloju tretiranu u svjeoj vodi i neka je dijete umrkava. " 75
Aia je odmah potraila lijek, aplicirala ga i dijete se oporavilo. 76
Po njegovom miljenju, Ebu-Ubejde je objasnio da se "uzra" razvija iz upale grla,
ili iz ireva traheje uzrokovanih krvlju (kao jednoj od etiri temeljne tielesne izluevine
srednjovjekovna teorija) . Kada se tretira, pojedinac mora utjeti krai vremenski pe
riod i bit e opravdan za neprianje. Ostali objanjavaju da je 'uzra ir to nastaje iz
upale izmeu uha i grla, a veinom pogaa djecu. Koristi umrkivanja vode indijskog
alojinog praka jesu da 'uzra nastaje u krvi to je prezasiena prodorom sluzi, a indijska
aloja pomae suenju uvulae i omoguava njeno povlaenje na odgovarajue mjesto.
Simptomi 'uzre takoer ukljuuju bolnu i nateenu uvulu i tonsilae, elongaciju i suhou
uvulae, promuklost, a ponekad stanje hunjavice to zagauje krv sa sluzi.
Povremeno, tople bolesti mogu biti lijeene toplim lijekovima. Ibn-Sina u svom
djelu "Kanun fi tibbi" govori o lijeenju upale i elongaciji uvulae aat. uvulaptosis)

72

Indijska aloja: (ar.qusl bahri) ; rod biljke liliaceous (ijiljana) ; drvo aloje. Pogledaj pleuritis, poglavlje

73

Arapski 'uzra: (ar. 'uzur: izgovor) ; upala grla; bolest tonsilae; oticanje uvulae.

74

Buharija, 1 0/ 1 2 7 ; Muslim, 1 577.

XI

7 5 Ar. su'ut.
76 Ahmed, 3/3 1 5; sahih sened.

91 l

lbn-Kajjim el-Dievzi

umrkivanjem prakaste smjese alauna (stipse) 77, sjemenki mirha aat. Commiphora
myrrha) i indijske aloje. Indijska aloja (vidi fusnotu) potrebna za ovo lijeenje jeste
vrsta koja proizvodi bijele cvjetove i okus slatkoe. Ranije, ljudi su uobiavali lijeiti
upalu grla i tonsilitis pritiskajui uvulu. Allahov Poslanik, s.a.v.s., poduio ih je
suprotno tomu, i poduio ih lijeku. S u 'ut (ar. ) jeste bilo koji lijek koji se umrkava
kroz nos, ponekad ukljuuje jednostavne lijekove ili one sloenije. Mjeavina je
usitnjena u fini praak, prosijan i blago ovlaen, a potom ostavljen da se osui. Kada
je potrebno, ovakva je mjeavina otopljena u vodi i inhalirana kroz nos. Pacijent
mora leati na leima s glavom zavraenom unatrag pomou pekira preko ramena da
bi omoguio lijeku koji se uzima umrkivanjem da dosegne mozak, na taj nain
izbacujui bolest kihanjem. Ibn-Abas prenio je da je povremeno Allahov Poslanik,
s.a.v.s., koristio medicinski lijek to se uzima umrkivanjem i to isto preporuio za
lijeenje razliitih bolesti.78

77 Ar. abb jamani upotrebljavan kao agens za zaustavljanje krvarenja iz nosa i krvarenja uope.
7 Ebu-Davud, 3867; sa jakim senedom.

l 92

Poslanikova medicina

POGLAVWE XVI
Uveanje srca

1. Koristi od hurmi

Ebu-Davud je prenio u svome "Sunenu" daje Sa'id rekao: "Allahov

Poslanik, s.a.v.s., za vrijeme bolesti koju sam imao, stavio je svoju ruku izmeu mojih
bradavica (na prsima) , a ja sam osjetio njene hladne blagodati u organima to se nalaze
iza prednjeg zida grudnog koa. " Potom je objasnio: "Boluje od uveanja srca (ar.
mef'ud) . Zovite Harisa bin Kaladaha. On izvodi lijeenje. Recite mu da uzme sedam
osuenih medinskih hurmi (ar. 'ajva) , izmrvi ih zajedno sa njihovim sjemenkama da bi
napravio ljekovitu smjesu, a zatim neka m asira tvoja prsa njome. "79
Medinske burme imaju izrazito bogate medicinske osobine80 i Poslanikov recept
od sedam hurmi za ovaj odredeni tretman ima profinjenu duhovnu vrijednost koja moe
biti shvaena kroz vjeru. Preneseno je u "Dva sahiha" daje otac Sada bin Ebi.Vekkasa
zabiljeio od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako govori: "Ko god uzima sedam hurmi
iz plantae 'Alij eh' za doruak nee bolovati niti od otrova niti od sihira taj dan. " 8 1
Hurme su tople u drugom stupnju, a suhe u prvom. Neki smatraju hurme vlanim.
Hurme su odlina nutricijska hrana, pogotovo za one koji su navikli na njih u svojoj
ishrani kao to su to stanovnici Medine, izmedu ostalih. Hurme osiguravaju potrebne
hranidbene sastojke u hladnim klimama, dok su korisnije za stanovnike toplih klima.
Stomaci stanovnika hladnih klima su topli, a stomaci su stanovnika toplih klima hladni.
Ovo objanjava zato stanovnici Arapskog poluotoka, jemena, Taifa i susjednih predjela

79 Ebu-Davud, 3875.

80

6'

Hurme su bogate mineralima i vitaminima A, B i D. Nutricijske vrijednosti osu!enih hurmi mogu dosei
SS% ukljuujui: 78% ugljikohidrata, 2,5% proteina, 3% glicerida i I ,S% minerala. Hurme su bogate
alkalnim mineralima-solju, to uravnoteava kiselost mesa, jaja i hljeba. Nutricijske komponente vlanih
hu rmi su sljedee: 30% voda, 65% eer, 2% proteini i l % elatin. Nutricijske vrijednosti njihovog eera
duplo su vee onima kod obinog eera.
Buharija, 9/493; Muslim, 2047.

93 l

/bn-Kajjim el-Devzi

toplih klima, naprimjer, podnose unoenje tople hrane kao to su med i hurme, i zato
rado jedu tople zaine i mirodije u njihovim obrocima, dodajui hrani priblino deset
puta vie od koliine onih to se obino koristi u zemljama hladnih i umjerenih klimatskih
pojaseva; i u poredenju stanovnika hladnih predjela oni jedu ljute paprike i umbir i
prezalogaje njihove nusproizvode na isti nain kao to drugi jedu slatkie. Zapravo,
ovakva ishrana se slae sa njima, jer njihovi stom aci ostaju hladni dok toplota njihovih
tijela raste na povrini koe. Ovo je slino izvorima i prirodnim vrelima, gdje je voda
hladnija ljeti, a toplija zimi. Slino tome, neiji stomak moe probaviti prostu hranu
zimi, a moda to isto nee biti u mogunosti urediti ljeti.
Stoga, stanovnici M edine, naprimjer, ovise veinom o hurmama za ishranu na isti
nain kao to drugi ovise o branu. Iz hurmi oni dobivaju potrebne sposobnosti i
temeljne nadopune. Medinske hurme drveta palme aat.Phoenix dactilifera) iz "alijeh"
jesu najbolja podvrsta, i one su crnkaste boje, velike slatke i pune (mesnate) . One su
takoder bile dobile blagoslov da su zasaene od samog Allahovog Poslanika, s.a.v.s.
Hurme su smatrane hranom, lijekom, isto tako dobro kao i voem. One odgovaraju
veini ljudi, poveavaju seksualnu snagu i ne proizvode tetne ili neprobavljive beskorisne
tvari kao to to ini neko voe. Umjesto toga, za estog korisnika, hurme spreavaju
raspadanje tjelesnih izluevina (ar. ahlat) i njihovo kvarenje.
Moda se ovaj hadis odnosi samo na stanovnike Medine i njihove susjede. Zato,
mogue je da agrikultumi proizvodi svakog podruja osiguravaju kritini lijek za vlastite
stanovnike.Treba li ista biljka biti zasaena u drugom predjelu, moda to nee proizvesti
iste ranije spomenute nutricijske vrijednosti ili medicinske posljedice. Ovome je uzronik
vrsta zemljita, vode i vazduha. Zapravo, postoje mnoge raznolikosti tla kao i ljudi, a
svako tlo proizvodi neophodnu nutricijsku hranu potrebnu njenim ljudima. Nekoliko
vrsta biljaka mogu biti jestive u nekim zemljama, dok se u drugim smatraju otrovnim, ili
moda neke biljke mogu biti lijek za neke ljude, dok su hrana za druge.
2. Duhovni smisao sedam hurmi

to se tie duhovnog znaenja sedam hurmi naznaenih u hadisu, ovaj broj se

dogodio Allahovom Odredbom (ar. kadr) prije nego to je dolo do postojanja Allahovih
stvorenja. Broj sedam ustanovljen je erijatom. Zapravo, sve je stvoreno sedmostruko.
Allah Velianstveni je stvorio sedam denneta sa sedam zastupnika; dvije zemlje u
sedam oblika; zavrio je stvaranje ljudskog bia u sedam perioda (ar. a tvar) ; naredio je
da Njegovi vjernici trebaju tavafiti Ka'bu sedam puta; da prelaze razdaljinu izmedu
dva brda, Safe i Merve, sedam puta; da gaaju ejtana na Mini sedam puta sa sedam
kamenia ; i da slave Allaha za vrijeme dva bajrama sedam puta za svaki ponaosob
(ar. 'id) . Allahov Poslanik, s.a.v.s., je govorio, kada se radi o djeci, da obavljaju namaze
l 94

Poslanikova medicina

kad napune sedam godina.82 U sluaju razvoda, Allahov Poslanik, s.a.v.s., utemeljio je
takoer da dijete moe birati izmeu oca i majke kada napuni sedam godina. 63 U
sljedeem had isu on je presudio da je otac djeteta podes niji da zadovolji njegove potrebe,
dok je u drugom specifinom sluaju dao to pravo majci. Za vrijeme njegove posljednje
bolesti, Allahov Poslanik, s.a.v.s., zatraio je od ashaba da izliju sedam mjeina hladne
vode na njegovu glavu. 64 Allah Svemogui naredio je snanoj oluji to je unitila bezboni
narod Ada da napadne neumoljivo sedam uzastopnih noi kao kaznu koja je dostigla
svoj vrhunac u njihovom unitenju. Poslanik, s.a.v.s., molio je Allaha Svemogueg da
mu pomogne da dostavi Objavu njegovom narodu sa sedam blagoslova kao to su oni
datijusufu.65 Potom je dola Allahova usporedba u Kur'anu, po kojoj e Allah umnoiti
nagradu dobroinstva sedam puta. On kae: "Oni koji imanja svoja troe na Allahovom
putu lie na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova i u svakom klasu po
stotinu zrna. -A Allah e onome kome hoe dati i vie; Allah je neizmjerno dobar i sve
zna. " (Kur'an, 2:26 1) Takoer za vrijeme Allahovog poslanika j usufa, neka je mir na

njega, kralj Egipta vidio je u snu sedam klasova ita i kroz tumaenje jusufovo dok je
bio u zatvoru, Egipani su sijali sedam godina. Allahov Poslanik, s.a.v.s., najavio je
unaprijed da e sedamdeset hiljada njegovih sljedbenika ui u Dennet bez polaganja
rauna. Nadalje, nema sumnje da broj sedam ima znaajan duhovni smisao koji se ne
nalazi u ostalim brojevima. Ista vanost broja sedam nalazi se takoer u nonim nafila
namazima: afa' i vitr.
Slini istaknuti osvrti na glavni broj sedam mogu se nai u grkoj fillozofiji i
medicinskim postupcima. Hipokrat je potcrtao u svom uenju da sve u ovom univerzumu
ima sedam svojih strana (septilateralnost) . Postoji sedam planeta u ovom solarnom
sistemu, sedam dana u sedmici, sedam perioda u ivotnom dobu ovjeka , koji su:
period dojenja, djetinjstvo, mladalatvo, adolescencija, srednje doba, starost i iznemoglost,
kojom se zavrava ivot na ovom svijetu. Allah zna najbolje o pravom znaenju, svrsi,
odredbi i mudrosti to ih je On odredio u stvaranju broja sedam, i na svaki nain
navedeno obraanje u potpunosti objanjava znaenje sedam hurmi, grada Medine,
njihovog meusobnog odnosa, i njihovu zatitu od opinjenosti i otrova kao to je
spomenuto u obraanju Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Uz to, isto miljenje ili lijek bili
81

Vidjeti kod Ahmeda i Ebu-Davuda, 494, Tirmizije, 407; u obliku: "Kada dijete napuni sedam godina,
naredujte mu namaz, a kada napuni deset, istucite ga zbog njega."
83 afija, 2/422; Ahmed, 7346; Ebu-Davud, 2277; Tirmizi, 1 357; lbn-Madde, 235 1 ; U afijskom
mezhebu ovo je stav da dijete bira. Ovakav stav su imali i Omer, Alija i urcjh. Ebu-Hanifa i Malik kau
da dijete ne bira tom smislu poto ono to jo nije u stanju jer e moda izabrati onog roditelja s kojim se
igra, a koji zapostavlja njegov odgoj i sL..

Buharija, 8/ l 08.
81

Buharija, 2/4 1 O.

95 l

lbn-Kajjim ei-Devzi

su propisan od Hipokrata i Galena, izmeu ostalih slavnih lijenika, a najvjerovatnije,

lijenici irom svijeta odobrili bi ovakvo otkrie i propisali isto, dok bi njihova miljenja
bila utemeljena na stjecanju prilika i smislu zapaanja. S druge strane, blagoslovljene
rijei Allahovog Poslanika, s.a.v.s., izgovorene su sa znanjem, vjerom i osvjedoenjem,
i bile su objelodanjene kroz Allahovo nadahnue, i one bi trebale biti vrednije od
zanimanja, uenja, odobravanja i povjerenja. Ipak, pozivajui se na lijeenje hladnih
otrova, postoje neki opi prihvatljivi postupci i protuotrovi koriteni u njihovim
tretmanima, i u drugim posebnim sluajevima, postoje druge protuotrovne tvari koje se
nalaze u mnogim biljkama, poludragim kamenjima i mineralima: oniksu, granitu, kristalu
ili tirkizu. l za sva vremena, Allah zna najbolje.
3. Vjera: protuotrov

U daljem razmatranju navedenog hadisa: "Ko god uzima sedam hurmi iz plantae
'"Alijeh" za doruak, nee bolovati niti od otrova niti od opinjenosti za taj dan",
mogue je da medi nske hurme zasebno mogu dokazati da posjeduju potrebni protuotrov
to djeluje protiv zle opinjenosti ili one mogu imati odgovarajui lijek koji djeluje na
specifine vrste hladnih otrova. U kasnijem sluaju, tlo, voda i vazduh blagoslovljenog
grada Allahovog Poslanika, s.a.v.s., osigurat e odgovor. Meutim, postoji pred uvjetno
stanje za ozdravljenje od bol.esti i nedaa to spopadaju ljude a to je uloga vjere u
promoviranju izljeenja. Nadalje, u sluaju da se bolesnik okoristi lijekom, on ga prvo
mora prihvatiti i vjerovati u njegovu djelotvornost u lijeenju njegove bolesti. Stoga,
"priroda" pojedinca (ar. tabi'a) e vrednovati ovakve vrijednosti i koristiti osigurani
lijek da pomogne u prevladavanju bolesti. Zapravo, nekoliko pristupa uspjenom lijeenju
snano se oslanjaju na pacijentovo povjerenje, potpuni pristanak i njegovo iskreno
prihvataje lijeka i vjerovanje u djelotvornost istog. Ovakvi su udni fenomeni ak openiti,
jer pod ispravnim psiholoki m stanjima "priroda" e se jako slagati s lijekom, a dua e
ga prihvatiti s radou, dokazujui autentinost prirodnih funkcija i nadmonosti,
stimulirajui prirodnu otpornost pojedinca i prinuujui njegovu svojstvenu toplotu
(ar. haar garizi) ili prirodna antitijela da proizvode potrebne limfocite i ostale prirodne
antibiotike koji e inhibirati razvoj tetnih mikroorganizama i odstraniti otrov.
Radi poreenja, esto "pravi lijek" moe biti nedjelotvoran kada pacijent ima
neutemeljene rezerviranosti, sumnju i pomanjkanje vjere u njegove okrepljujue posljedice.
Tako se dogaa da "priroda" napravi izuzetak i djeluje s indiferetnou naspram lijeka.
U tom sluaju, nijedan lijek nee biti od koristi. Ovakav primjer moe se nai u
najvrednijem lijeku, najistananijem lijeku za srca, tijela i due i najpovoljnijem tretmanu
koji vodi do koristi pojedinca u ovom ivotu i ivotu poslije smrti. Taj se lijek zove
Sveti Kur'an, i on je lijek za svaku bolest. Ukoliko srca ne vjeruju u njega, nee se
l 96

Poslanikova medicina

okoristiti od njega. Umjesto toga, on e poveati njihove bolesti. S druge strane, ne

postoji lijek koji se brine o nepromjenjljivom, potpunom i trajnom ozdravljenju bolje od
Kur'ana, jer njegova uzviena mudrost, znanje i svjetlost jesu najbolja dijeta i najbolji
lijek za svaku bolest. Uprkos tome, veina srca okreu se od njega; veini manjka
istinske vjere u njegove lijekove za tijelo, um i duu i veina se nalazi na suprotnom
putu u traenju lijeka za njihove bolesti. Njihovi su lijekovi naravno sloeni postupci
koje su oni otkrili kroz pokuaj i greku, i koje su oni uobiajili upotrebljavati iz navike,
zapravo, radije nego dizanja u via podruja i primanja prave medicine. Ljudi ovakvih
srca imaju jae povjerenje nad stvorenim funkcijama i djelotvornou "prirode" u
prevazilaenju njihove bolesti. Ovakva ovisnost raste kroz naviku, ope nastojanje da
trae prevladavajue metode kada su duhovne sklonosti pojedinca nepotpune. Na taj
nain ope i hronine bolesti prevladavaju nad ljudskim umovima, tijelima i srcima.
Kako pacijent tako i njegov lijenik postaju ovisni o ovakvim lijekovima i razvijaju
iskrenu osjetljivost i brigu za njihovu vlastitu vrstu umjesto potovanja medicine Kur'ana
i tradicionalnog lij eenja Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Vjeru, potovanje, duh i pozitivno
miljenje oni duguju uenjima njihovih uenih uitelja, a uenici su zatrovani svojim
novim povjerenjem, potovanjem i vjerom u svjetovna djela, i apliciraju nauku radije
nego rijei svog Stvoritelja i uenja Njegovog Poslanika, s.a.v.s. Kao posljedica ope
bolesti, nove bolesti i najozbiljnije bolesti od svih, .86 srce zadobija nove dimenzije,
razvija dodatne komplikacije, dovodi ljude na koljena i do ovisnosti o ovakvim tretmanima
i dri medicinske umove zauzetim u istraivanju uzroka i eksperimentu u sintetiziranju
lijeka. Zapravo, to vie oni lijee sloene bolesti kompleksnim sinteticima nazvanim
"lijekovima", nadalje e se bolesti intenzivirati i razviti dalje komplikacije i, prema
tome, injenice su tako dokazane, a Allah zna najbolje.
Pjesnik je jednom rekao:
"Kakvo udo! A udnih dogaaja je puno
Lijek je blizu, pa ipak ne trai se (pa ipak niko ga ne trai).
Upravo poput karavana ije kamile su edne,
Dok se voda nosi na njihovim leima u izobiiju. "

116

Lat. ld est

to eli rei, tako rekui.

97 l

Poslanikova medicina

POGLAVUE XVII
Uravnoteavanje ishrane kao
primarno preventivno lijeenje

U " Dva sahiha" prenosi se da je Abdullah bin Da'fer rekao:

"Vidio sam kako Allahov Poslanik, s.a.v.s., jede svjee zrele hurme s krastavcem. "87
(Buhari i Muslim)
Koristi jedenja svjeih hurmi i krastavica

Neophodno je odravati dobro zdravlje kontroliranjem jedenja i uravnoteivanjem

unosa hrane i voa. Kreiranje ravnotee hrane raspriti e bilo koju tetu koju oni
mogu sadravati i optimizirati njihove koristi. Svjee zrele hurme (ar. rutab) jesu
tople i vlane u drugom stupnju. One podupiru simptome loe smjese loih tjelesnih
izluevina stomaka uzrokovane niskom kalorinom vrijednou u ishrani i potpomau
stanje tvari hladne prirode u stomaku. Oni se takoer slau sa stomakom, podupiru
apsorpciju hranljivih materija u crijevima i ispravljaju slabosti digestije, podjednako
dobro kao to poboljavaju toplotu tijela kada su mijeani sa sirupom od meda i
ocata88 ili sa gorkim ipkom. Ipak, zrele hurme se brzo kvare. Svjee zrele hurme
takoer uveavaju sjeme mukarca i seksualnu sposobnost, dok e njihovo prekomjerno
jedenje agitirati krv, razviti glavobolju, zapreavati krvne sudove, razviti bolove u
mokranom mjehuru, poveati e i otetiti zube. S druge strane, krastavice su hladne
i vlane u drugom stupnju. One gase e i stimuliraju snagu ak pomou njihovog
miomirisnog mirisa. One hlade loe stanje (mjeavinu 4 osnovne tielesne izluevine)
stomaka, uravnoteavaju gastrioitestinalne funkcije i sniavaju vruicu. Kada su
sjemenke krastavice osuene, potom samljevene, a zatim prosijane i emulgirane, pijenje
ovakve emulzije ugasiti e e, djelovati kao diuretik i smanjiti bol mokranog mjehura,
dok trljanje zuba sa samljevenim suhim sjemenkama kras tavice izbjeljuje zube. Ovo
su samo neke od mnogobrojnih koristi.
87 Buharija, 9/488, 489; Muslim, 2043.
88

lstonjaka smjesa nainjena od pet dijelova meda naspram jednog dijela ocata.

99 l

lbn-Kajjim el-Devzi

Sve zajedno, svjee zrele hurme su tople a krastavice su hladne. Svake od njih e
nadoknaditi nedostatke one druge, uravnoteiti elesne prirodne odbrane i popraviti
odbrambene digestivne procese. Loe posljedice hurmi mogu biti neutralizirane jedenjem
bademovih i makovih sjemenki. Zapravo, suprotstavljanjem svakoj napasnikoj tvari
njene suprotnosti e je uravnoteiti, odstraniti njene tetnosti i iznjedriti njene koristi.
Ovo je u biti temelj prirodnog zakona suprotnosti, i ovo je temelj medicinskog lijeenja,
utemeljenje ouvanja zdravog i jakog tijela, i nadalje to je sr medicine kao nauke.
Preneseno je u hadisima da je Aia, neka je Allah njome zadovoljan, rekla: " Hranili su
me svim vrstama hrane da dobijem teinu, ali nisam nita postigla. Potom su dodali
krastavac i svjee hurm e u moju ishranu i to mi je pomoglo." Prema tome, hladno je
tretirano sa toplim, toplo sa hladnim, vlano sa suhim i suho sa vlanim. Ovo e izbaciti
njihove tete i uravnoteiti njihove posljedice. Slino ovoj teoriji jeste Poslanikovo
uputstvo mijeanja sene sa maslacem i medom (ar. sunut) kao prirodnog blagog laksativa,
jer sunut89 ublauje posljedice lia sene. Hvaljen neka je Allah i neka On obaspe
Njegove najvee blagoslove na Njegova Poslanika, s.a.v.s., koji je bio poslan da pomogne
popraviti stanja srca, dadne uputu odravanja dobrog zdravlja i da koristi svakome u
pogledu njegove dobrobiti na ovom svijetu i ivotu poslije smrti.

89 Poglavlje

p oo

X.

Suhoa stanja.

Poslani/eova medicina

POGLAVUE XVIII
Nametanje apstinencije (ustezanja) o d hrane

Lijeenje implicira dvije stvari: ustezanje od uzimanja tetnih tvari i

tienje konstitucije tijela kroz odravanje zdrave ishrane da bi se zatitilo od smetnji u
prirodnim funkcijama. Kada osnovne elesne izluevine dosegnu nivo propadanja, javlja
se potreba za izazivanjem ispravnog naina purgacije. Zbog toga, sr je medicinske
prakse utemeljena na ova dva principa. Postoje dvije vrste apstinencije (ar. h imja) : ona
to spreava bolest i ona to zaustavlja njene posljedice i doputa tijelu da je izbaci.
Prva vrsta apstinencije jeste preventivna medicina koja sainjava hranljivu dijetu zdrave
osobe, a druga je temeljna, neophodna dijeta za bolesnu osobu. Kada se jednom utvrdi,
ona uzrokuje da bolest zastane i to pomae da je sposobnost pojedinca izbaci van. Izvor
Allahove upute za nametanje apstinencije od hrane dolazi iz Kur'ana, gdje Allah
Svemogui kae: '/\ko ste bolesni, ili na putu, ili ako je neko od vas obavio prirodnu

potrebu, ili ako ste se sastajali sa enama, a ne naete vode, onda dlanovima istu zemlju
dotaknite. . . " (Kur'an, 4:43). Dakle, dozvola je data bolesnoj osobi da izbjegne upotrebu
vode kada je njena vanjska upotreba tetna. Opet, ova uputa ukazuje na potrebu za
apstinencijom da bi se umanjile sumnjive zdravstvene komplikacije, na taj nain
utemeljujui temeljno pravilo medicinskog tretmana.
lbn-Madde u svojoj zbirci hadisa prenosi da je U mm u el-Munzir bin Kajs ei
Ensarijja rekla: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., uao je u moj ator a s njim je doao Alija,
r.a., koji se oporavljao (ar. nakihun) od bolesti. Tu smo imali palmino drvo s grozdovima
hurmi koje su visile s njega. Allahov Poslanik, s. a. v.s., stajao je jedui s njega, a Alija,
r.a., inio je isto. Allahov Poslanik, s.a.v.s., obratio se Aliji, r.a., govorei: "Blago,
blago, jo uvijek se oporavlja." Alija, r.a., prestao jesti a ja sam mu pripremila zdjelu
repe90 kuhane sa jemom. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je potom rekao Aliji, r.a. : 'Jedi
ovu hranu, jer je ona prikladnija za tebe. "91

90 Ar. silk, lat. Beta vulgaris.

91 lbn-Madde, 3442; Tirmizi, 2038; Ebu-Davud, 3856; Ahmed, 6/364; sa dobrim je senedom,

I OJ

lbn-Kajjim cl-Devzi

Nali smo u zbirci hadisa od lbn-Maddea da je Suhajb rekao : "Jednom sam

doao u posjetu Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., koji je jeo hljeb i hurme. Rekao mi je:
'Doi i jed i . ' Tako sam sjeo i poeo s jedenjem hurmi. Allahov Poslanik, s.a.v.s., mi je
rekao: Jede li hurme kad pati od konjuktivitisa? '92 Odgovorio sam mu: 'O Allahov
Poslanie, vae m na drugoj stran i ! ' uvi to, Allahov Poslanik se nasmijao. "93
U drugom had isu Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: " Kada Allah voli roba, On
ga titi od nedaa ovog svijeta, kao to neki od vas ne prestaju tititi svog pacijenta od
hrane i pia. "94 Kao to su i obina obraanja: "Nametanje apstinencije od hrane i
pia jeste najbolja medicina"; " Stomak je boravite svake bolesti" i "Lijeite svaku
osobu onim na to je njen stomak navikao" ; sve ove izreke obraanja su arapskog
lijenika Harisa bin Kaladaha, i neispravno je pripisati ih Allahovom Poslaniku, s.a. v. s.
Nekoliko uenjaka had isa slau se po ovom pitanju. Ipak, preneseno je da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Stomak je sredinja zdjelica tijela a vene su povezane na
njega. Kada je stomak zdrav, vene e cirkulirati isto, a kada je stomak truho, vene e
apsorbirati ovakvu trule i tkivo takoer. "95

Haris bin Kalad ah uobiavao je rei: ''Apstinencija je saetak medicine." Pozivajui

se na tadanje Arape, apstinencija (ar. himja) podrazumijevala je privrenost dijeti
preventivne medicine da bi se zadralo dobro zdravlje. Oni su takoer tvrdili da dijetalna
"himja" za zdravu osobu ima isto znaenje kao period oporavljanja (ar. nakuha) koji je
potreban za ozdravljenje osobe; i odavanje hrani od zdrave osobe jeste kao truhlenje
tjelesnih izluevina (ar. ahlat) u bolesne osobe. Naravno, nametanje apstinencije od
tetnih tvari za bolesnu osobu i ograniavanje njenog unosa hrane kada je osoba u
oporavljanju jeste najkorisnije za njegov oporavak. Za vrijeme ovakvog perioda,
konstitucija tijela jo uvijek jaa i njegov digestivni trakt je slab. Njegovo zdravlje tada je
najpodlonije degeneraciji i on rizikuje od ozbiljnog ponovnog vraanja bolesti. Ovakvo
vraanje moe biti gore nego poetna bolest i kritinije je za zdravlje.
Trebamo znati da je Allahov Poslanik, s .a.v.s., dao Aliji, r.a., najbolji medicinski
savjet kada mu je zabranio jesti svjee zrele hurme dok se oporavljao. U njegovom
sluaju, svjee zrele hurme koje su ljudi tog doba vjeali u svojim domovima u grozdovima,
u poreenju sa ostalim vrstama voa teke su za digestiju kada je stanje pojedinca slabo,
i kada je " priroda" ne moe troiti lahko zbog toga to je zauzeta izbacivanjem bolesti.
Ovo je pogotovo tano u odnosu na odreene vrste hurmi koje su teke za stomak.
Stoga, njihovo jedenje u toku perioda oporavka donosi vie tete nego koristi za pacijenta.

92

Ar. silk, L. Beta vulgaris.

93

lbn-Madde, 3443; hasen sened; Busiri u "Zevaidu" kae da je sened sahih i prenosioci su pouzdani.

94

H adis je sahih, prenosi ga Ahmed, 5/427.

05

Hadis je daif, nalazi se u "Medme'u zevaidu", 5/ 1 86.

p oz

Poslanikova medicina

U ovom sluaju, ono to ostane od bolesti moe da stagnira u tijelu ili da moda
napreduje dalje. Kada se U mm u el-Munz tr pojavila Aliji, r.a., s posudom repe kuhane
sa jemom, Allahov Poslanik, s.a.v.s . , pozvao ga je da jede iz nje, jer je ova vrsta hrane
zdravija za pacijentov oporavak. Voda u koj oj je kuhana repa hladi stomak, djeluje kao
purgativ i laksativ i osigurava potrebne sas tojke za pacijenta. Ovakav je obrok posebno
koristan kada je jeam kuhan sa stabljikama i liem repe. Ova vrsta obroka osigurava
najbolju ishranu za osjetljiv stomak i ne uzrokuje propadanje elesnih izluevina.
Zejd bin Eslem prenio je da je Omer bin Hattab, r.a., jednom bolovao od visoke
vruice. Bio je stavljen na striktnu dijetu i traeno je od njega da se uveliko sustee
od ikakve hrane i pia. Za vrijeme bolesti, i bez gladi, Omer, r.a . , sisao bi ponekad
kopicu hurme. U zakljuku, d ijetalna apstinencija od hrane za bolesnu osobu u
vrijeme ranih stadija njene bolesti jeste najbolji lijek prije uzimanja lijeka, a kada je
lijek prijeko potreban da se suprotstavi bolesti, apstinencija spreava komplikacije i
pomae tijelu da kontrolie irenje bolesti.

1 03 1

Poslani/cova medicina

POGLAVUE XIX
enje bolesne osobe

Ako pacijent, osoba za vrijeme oporavka ili ak zdrava osoba razvije

jaku udnju za odreenom hranom ili piem koje mu nije doputeno a njegova enja za
tim se poveava, onda nee biti tete u davanju (toj osobi) malog dijela eljene tvari
kojeg njegova konstitucija moe probaviti . Ovakva koliina mu ne teti, i moe mu
vjerovatno koristiti, jer njegova prirodna udnja nagovjetava da e konstitucija njegovog
tijela primiti ono to srce trai s naklonou i simpatijom, a ovakav e pozitivan efekat
neutralizirati i prevazii ikakvu moguu tetu koju mali dio u sebi sadri. Zapravo,
ovakvo uzimanje hrane ili pia korisnije je za tijelo nego jedenje ili pijenje onoga to mu
se ne svia. Ovo objanjava zato je Allahov Poslanik, s.a.v.s., odobrio da Suhejb
moe jesti nekoliko svjeih hurmi (ar. ratib) kada je bolovao od konj uktivitisa. On je
znao da mu one nee uzrokovati tetu. U slinom predanju, preneseno je da je Alija,
r.a., posjetio Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji ga je upitao: "Za im udi? " Alija,
r.a., je odgovorio: "Za svjeim burmama." Allahov Poslanik, s.a.v.s., u svojoj dubokoj
ljubavi i suosjeajnosti prema svojim ashabima nasmijao se dok je dobacivao jednu
hurmu Aliji, r.a., koji ju je primio s puno zahvalnosti. Trenutak kasnije, Allahov Poslanik,
s.a.v.s., dobacio je sljedeu hurmu, potom treu, i nastavio je tako sve dok Alija, r.a.,
nije pojeo sedam hurmi. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je potom: "O Alija dosta ti
je!" U drugom predanju preneseno od Ibn Madde, pripovijeda se da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., dok je posjeivao jednog bolesnika upitao: " Da li udi za neim? "
Bolesnik j e odgovorio: "Za neto peninog hljeba. " Allahov Poslanik, s.a.v.s., okrenuo
se potom ashabima i rekao: 'f\ko ijedan od vas ima peninog brana kod kue, poaljite
neto vaem bratu . " Potom je dodao: 'f\ko va pacijent udi za odreenom hranom ili
piem, dajte mu je (onda mu to dajte) . "96 Zasigurno ova Poslani kova uputa ukazuje na
draesnost medicinske pronicljivosti koju vjeti lijenici mogu shvatiti .

U biti, kada pacijent jede neto to voli bez prave gladi i prirodnog apetita, to
moe biti korisnije za njega nego jedenje ili pijenje neega za im ne ezne. Nadalje,
tijelo e probaviti sa vie lahkoe neto to je uzeto sa eljom i kada instinkt pojedinca
to trai, Allah zna najbolje.
%

lbn-Madde, 1 439.

1 05 1

Poslanikova medicina

POGLAVUE XX
Lijeenje oftalmije
(kojuktivitisa i ostalih onih bolesti)97

Zabiljeili smo ranije kako Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije odobrio

Suhajbovo jedenje osuenih hu rm i dok je bolovao od upale oiju aat. Ophtalmitis) i
kako je savjetovao Aliju, r.a., protiv jedenja svjeih zrelih hurmi (ar. ratib) dok se
lijeio od konjuktivitisa. Na ovu temu, Ebu-Naim je prenio u svojo knjizi, takoer
poznatoj kao " Poslanikova medicina", da Allahov Poslanik, s.a.v.s., ne bi prilazio
nijednoj od svojih ena oboljelih od koknjuktivitisa sve dok ne bi ozdravile.
Ophtalmia (ar. remd) jeste ozbiljna upala konjuktive, a to djeluje na vanjsku membranu
to pokriva onu jabuicu sa izuzetkom comeae. Ovakva upala uzrokovana je rasipanjem
jedne od etiri osnovne tjelesne izluevine. Ako je uzrokovana krvnom izluevinom,
uzrokovat e crvenilo u oku i oticanje sloja mesa, a ako je uzronik uta u, ona e
proizvesti osjeaj peckanja i bol u oku. U sluaju konjuktivitisa, oticanje pogaa vanjsku
membranu, a moe biti uzrokovano prodorom toplih isparina koje se diu ka glavi .
Neke od ovakvih isparina uzdiu se iznenada do konjuktive i ponekad mogu uzrokovati
oni napad. Istog trenutka, tijelo e osigurati prekomjerni dotok zaliha krvi i antitijela
u podruje oka da se suprotstavi nametanju uzronika. Kao rezultat ovoga ovo moe
uzrokovati konjuktivitis, oticanje i zakreenje vena.

1. Ope posljedice pokvarenih osnovnih tjelesnih izluevina

Upravo kao to se isparine diu iz zemlje Gedne su tople i suhe, a druge su tople i
vlane) i svojom kondenzacijom i sublimacijom siunih vodenih kapljica i ledenih
kristala u vazduhu formiraju oblake to zapreavaju nae vienje neba, slian fenomen
odvija se na dnu stomaka i uzdie se do oesophagusa, a to kasnije moe omesti i
pomutiti vid. Ovaj fenomen takoer moe proizvesti nekoliko tipova nepravilnosti i
bolesti u tijelu. Ako je tijelo u mogunosti da se rijei ovakvih isparina ili gasova (koji

97 Konjuktivitis spada u bolesti konjuktiva i upala konjuktiva naziva se konjuktivitis.

1 07 1

lbn-Kajjim el-Devzi

putuju krvlju) kroz nosnice, tijelo e reagovati doputanjem prodora sluzi kroz nos (lat.
Rhinorhea) ili obinom hladnoom ili u obliku upale sluznice (lat. Catarrh) . Inae,
ako isparine odsjednu u uvuli i nosnicama, to e se manifestirati kao grevito guenje,
a ako odsjednu u pleuri, ovakvi gasovi mogu prerasti u angioneurozu (lat. Angioneurosis;
ar. evsa) . Ako se isparine smjeste u pluima, one uzrokuju bronhitis. Ako pak odsjednu
u srcu, mogu uzrokovati srani napad. Ako odsjednu u oku, uzrokuju oftalmiju (lat.
Conjuctivitis) . Ako se spuste u nie duplje tijela, mogu uzrokovati limforeu (lat.
Limphorea; ar. sajalan) . Ako odsjednu u mozgu, mogu uzrokovati privremeni gubitak
pamenja (lat. Amnesia) , i ako se gasovi i isparine i dalje kondenzuju i proizvedu
vlanost u mozgu, oni mogu uzrokovati sputanje suvinih materija iz mozga u plua,
stvoriti abnormalnu tromost (lat. Lethargia) , ili oni mogu uzrokovati prekomjerno
spavanje (lat. Dauernarkose (D)) , i stoga je san vlaan a budnost suha. Ako ovakva
koncentracija gasova odsjedne u glavi i ne nae izlaz van, ovakve isparine mogu uzrokovati
glavobolju i besanicu, a ako odsjednu u jednoj strani glave, uzrokuju migrenu (lat.
Hemicrania) . Ako odsjednu u malom mozgu (lat. Cerebelum) ili u ertexu, oni uzrokuju
poveanje broja leukocita u krvi (lat. Leukosis; ar. da 'ul-baida) . S druge strane, ako
ovakva kondenzacija gasova hladi, topli ili vlai membranu to ovija mozak (modane
ovojnice) i potom stimulira nadutost, ili proizvodi gasove u stomaku i crijevima, oni
uzrokuju kihanje (lat. Apomittosis) . Ako se ovakve isparine ili gasovi i dalje ire da
nadrae vlanost sluzi do stupnja saturacije antitijela, oni e uzrokovati kratke nesvjestice
i napade (lat. Apoplexia) . Ako ovakve isparine ili gasovi nadrae crnu u do stupnja
zamuenosti istorodnosti zraka u mozgu, oni mogu uzrokovati nemir, halucinaciju i
sumnju. Ako oni dosegnu krajnju granicu nerava, mogu uzrokovati skupljanje elija,
takoer poznato kao piknoepilepsija ili ludilo (ar. sar'a). Ako ishlapljenje gasova odsjedne
u mozgu i naini prodor vlanosti u sluz kao jednu od etiri osnovne tielesne izluevine,
ono moe uzrokovati oticanje nervnih zavretaka mozga kao i deterioraciju modanih
elija, a ovo nadalje moe proizvesti akutnu nervnu poremeenost, cerebralnu paralizu
ili se moe ispoljiti u djeliminoj paralizi (lat. hemiplegia) . Ako isparine ili gasovi
uzrokuju upalu modanih opni (lat. Meningitis) i djeluju na cerebrospinalni liquor, to
moe uzrokovati pleuritis (ar. birsam) , a kada je meningitis povezan sa pluima, ovakva
izopaenost moe uzrokovati bolest cerebruma (ar. sirsam) .
Ono to pojedinac mora raspoznati iz ovog poglavlja jeste to da bolovanje od
konjuktivitisa uzrokuje da tielesne izluevine i one iz glave postanu aktivne i pomijeane,
i vrenje spolnog odnosa kada se boluje od konjuktivitisa iritirat e simptome i pogorati
stanje, jer spolno openje uzbuuje itavo tijelo, prirodu i duu. Tjelesna temperatura
rast e, vruina uzbuenja e se poveavati da bi kulminirala u klimaksu, a dua (ar.
ruh) navaljivat e skladno u svojim pokuajima. U biti, spolno openje jeste uvodni
stupanj privlanosti izmeu tijela, srca i due, i ivot hita ka ovakvom spoju da zadovolji

p os

Poslanikoua medicina

cijelo tijelo, dok je svrha ovakve prekomjerne kretnje kao cjeline za prirodu izluivanje
neophodne koliine sperme na vrhuncu openja.
Za vrij eme spolnog openja, cijelo tijelo se kree konstantno; tijelo, priroda, elesne
izluevine, dua, sposobnost i um, a svaki dalji pokret pobuuje ravnoteu elesnih
izluevina (ar. ahlat) i razrjeuje njihovu konzistenciju u smislu da olaka njihovu
prirodnost i oticanje u osjetljive dijelove tijela, a oko je jedno od njih. Zbog toga, pod
upalnim stanjem konjuktivi tisa, oko je ak ranjivije i ovakva prekomjerna kretnja tijela
za vrijeme spolnog openja tetnija je za njega. U ovom sluaju Hipokrit iz Kosa
povlai parabolu izmeu morske bolesti koja se javlja u svrhu pobuivanja tijela za
vrijeme kretanja broda.
I pak, poto priroda ubrzava ienje od tetnih tvari u tijelu za vrijeme bolesti , a
ovo e prvobitno olakati uravnoteivanje elesnih izluevina, konjuktivitis osigurava
obilne koristi za tijelo, ukljuujui: sustezanje od tetne hrane (ar. h imja) ; posmatranje
zabranjenog; ienje od tetni h supstanci ; ienje glave i tijela od tetnog i
neupotrebljivog materijala; i odustajanje od snabdijevanja tijela i duha pogrdnim
svojstvima, ukljuujui ljutnju, brige, melanholiju, osorne kretnje i upotrebljavanje
napornog rada. Vjeti je hakim jednom rekao: "Ne osuujte konjuktivitis, jer on
uklanja uzrok sljepila. "

2. Lijek za konjuktivitis
Postoji nekoliko vrsta oni h bolesti , od kojih neke zahtijevaj u konsultaciju
specijaliziranih dananjih lijenika. Ma kako, kao to smo to izjavili nekoliko puta u
ovoj knjizi, ne bi se trebalo generalizirati ono to je odreeno za pojedinca i mjesta na
to se odnosi Poslanikov lijek, niti bi se trebalo ograniiti ono to je uopeno u njima,
inae, greke e se bez sumnje pojaviti. Ipak, ope miljenje hakima u odnosu na temeljni
prirodni tibb, lijek, za konjuktivitis jeste odmor, spokojstvo i sustezanje od trljanja oka
da bi se ublaio svrbe onog kapka Ger ovo e navui na sebe aktivaciju specifinih
antitijela koja e u velikoj koncentarciji dospjeti u pogoeno podruje kao prirodni
odbrambeni mehanizam) . Ovakav tretman moe biti neophodan s obzirom na nekoliko
onih bolesti, pa ak i kada se apliciraju drugi prirodni lijekovi. Zapravo, oko je toliko
osjetljivo da ga pojedinac ne bi trebao nepotrebno dirati, a lijek za one bolesti jeste
sustezanje od njegovog diranja.
Pored odmora, kada je uzronik konjuktivitisa plin, lijenici takoer mogu preporuiti
isplahivanje oka hladnom vodom, jer je bolest topla i ovakva toplota moe biti uzdrana
hladnom vodom. S druge strane, preneseno je u sahih hadisima da je 'Abdullah bin
Mes'ud jednom rekao svojoj supruzi koja je bolovala od konjuktivitisa: "Zato ne uradi

1 09 1

lbn-Kajjim el-Devzi

ono to je Allahov Poslanik, s.a.v.s., preporuio? To bi bilo bolje i izlijeilo bi bre.

Prvo pljusni hladnom vodom po oima i moli: O Gospodaru ljudi , odstrani moju
nevolju. Izlijei me od ove bolesti, jer Ti si jedini Onaj to ima lijek za svaku bolest.
Gospodaru, dodijeli mi potpuni oporavak koji ne poznaje ponovni povratak bolesti. "'98
Tako mi zavravamo ovo poglavlje sa Poslasnikovom uputom u lijeenju konjuktivitisa.
Allah zna najbolje.

98 Ebu-Davud, 3883; lbn-Madde, 3530; prenosioci su povjerljivi.

p 1o

Poskmikoua medicina

POGLAVUE XXI
Lijeenje katalepsije
(ukoenosti miia)

Ebu-Ubejde prenio je u svojoj zbirci garib hadisa da je Ebu Osman

el-Nahdi rekao: "Grupa je ljudi dola pod drvo i jela voe s njega. Odjednom su se
ukoili kao da je ledeni vjetar ili hladna struja ukoila njihove zglobove i udove. Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao je potom: "Ohladite neto vode u mjeinama i pospite je po
njima izmedu dva poziva (na namaz) . "
Allahov Poslanik, s.a.v.s., savjetovao j e u ovoj uputi ljude d a ohlade vodu u noi i
pospu je po njima u zoru izmedu prvog (ezana) i drugog (ikameta) poziva na namaz.
Vjeti hakim komentirao je ovu uputu govorei: "Ovo je najbolji od tretmana za
kataleptinu ukoenost (ar. dumda ah iza; ili ar. hidran kulli) ." Zapravo, ovo je vrsta
napada kada neija svijest i osjeanje izgledaju privremeno izgubljeni, a ponekad je
popraen ukoenou miia, ime osoba odjednom postaje bezosjeajna, bezumna ili
nepomina. Ovakva ukoenost (ar. kasat) jeste uzrokovana crnom ui koja dovodi do
zakreenja u niim sekcijama mozga, i moe takoder biti tretirana ispiranjem crijeva
(klistirom) . Arapski je naziv za ovu bolest takoder poznat kao hi dran ku l i , i
podrazumijeva potpunu ukoenost tijela i gubitak osjeta. Navedeni tretman takoer
moe biti svojstven stanovnicima arabljanskog poluotoka i zemljama slinih klimata.
Tamo, atmosferska stanja topla su i suha, a tielesne tenosti slabe, pa posipanje hladne
vode po osobama napadnutim bezosjeajnou ili gubitkom pamenja, katalepsijom
izazvat e ok, pomoi skupljanju njihove snage i potaknuti motorne funkcije tijela da
reaguju i izbace uzronika, i ovo e uzrokovati oporavak s Allahovim doputenjem.

llI

Poslanikova medicina

POGLAVUE XXII
Koncentracija bolesti i lijeka

Lijeenj e otrova nJ e govim anti dotom

Ebu-Hurejre je prenio da je Allahov Poslanik, s.a.v. s., rekao: "Ako muha padne u
vae pie, prvo je potopite a potom je uklonite, jer jedno od njenih krila nosi bolest a
drugo njen lijek. "99 Slian je had is prenesen u Sunenu od lbn-Maddea.
Ovaj hadis razjanjava dva vana aspekta: jedan se odnosi na fikh, a drugi je aspekt
medicinsko miljenje. to se tie prvog, on je jasan i koncizan. On doputa da ako
upadnuta muha krepa u piu, to ne mijenja propisanu istou (ar. taharet) pia. Sva
ulema pristaje uz ovo miljenje. Allahov Poslanik, s.a.v.s., savjetovao je da se prvo
insekt potopi prije njegovog odstranjivanja. Ovo podrazumijeva da e muha zasigurno
krepati ako upadne u pie ili toplu hranu, i da je ovo stanje promijenilo (ar. /esad)
njenu propisanu istou, Poslanik, s.a.v.s., ocijenio bi hranu ili pie neistim i odbacio
ih. Umjesto toga, on je savjetovao da se popravi teta i ispravi neravnotea. Kao
posljedica, ovo pravo se nadalje proirilo toliko daleko da pokriva itav lanac insekata iz
reda Hymenoptera, ukljuujui pele, ose ili bilo koje male artropode poput paukova i
slinih insekata. Stoga, poslaniki pravni propis uinjen je bespredmetnim kada je bolest
nadmona i nije primjenjljiv u nepostojanju neposrednog uzronika. U sadanjem sluaju,
poto je neposredni uzronik propisane istoe krv, kao to je vaskularna kongestija
krvi mrtve ivotinje, a poto insekti iz reda Hymenoptera i neki antropodi ne spadaj u u
ovu kategoriju, pravilo propisane istoe ne odnosi se na njih.

1. Propisana istoa (ar. tahara)

Ovu temu Ebu Sa'id el-H udri, r.a., protumaio je takoer objanjavaj ui da poto
kosti mrtve ivotinje nisu smatrane neistim (i mogu biti iskoritene kao instrumenti
99 Buharija, l 0/2 1 3; Ebu-Davud, 3844; lbn-Madde, 3505.

1 13 1

lbn-Kajjim el-Devzi

ispravljanja) , i poto je ovo opravdano u sluaju kimenjaka da kada je mrtva (ivotinja) ,

ona takoer nosi pokvarenu vlanost, otpatke, pokvarenu krv, kongestije (i ostale akumulacije
dezintegriranih materijala, onda ta je sa bubarna i ostalim insektima iz reda Hymenoptera)
koji ne zadravaju ovakvu pokvaren u vlagu, kongestiju krvi ili dezintegrirane materijale?
Zasigurno ovakvi insekti ne mogu otetiti propisanu istou hrane ili vode. Ibrahim el
Nah 'i, r.a., bio je prvi koji je upotrijebio termin "ma la ne/se lehu " 100 u opisivanju buba.
Kasnije, muslimanski su skolastiari usvojili >vaj termin (ar. ne/es, ne/s) i primijenili ga u
svojim djelima.
2. Medicinske posljedice

to se tie medicinskog objanjenja: Ebu-'Ubejde odobrio je miljenje da po tapanje

muhe prije njenog uklanjanja uzrokuje da ona ispusti antitoksin, kao to je to ranije uradila
izluujui toksin (za vrijeme njenog poetnog nepovoljnog stanja, borbe za opstanak nakon
pada u tenu materij u) . Zapravo, muhe nose otrovnu supstancu koja je dokaz za svrbe i
oticanje koji su posljedica njihovog ujeda 1 0 1 Ovo je njihov odbrambeni mehanizam, a da
bi mu se suprotstavilo, Allahov Poslanik, s.a.v.s., zatraio je da se muha potopi u tenost
prije njenog odstranjivanja, tako da otrovu bude suprotstavljen njegov protuotrov kojeg je
Allah Svemogui smjestio u drugo krilo. Zapravo, lijenici su otkrili da panska muha
ima otrov u jednom krilu a njegov antidot u drugom. Ovakva je uputa to emanira iz
Poslanikove upute (ar. mikat) i riznice boanskih nadahnua. Doseg ovakve mudrosti
dran je u Njegovom beskrajnom znanju, a On nadahnjuje onoga koga On namjerava u
unaprijed odreenim mjerama i koga On hoe.
U vezi s ovom temom, lijenici su ranije uobiavali propisivati smjesu pudera od panskih
muha 1 02 , a ona se uzima interno kao diuretik i kao afrodizijak, i ekstemo kao koni nadrailac
da tretira ponekad letalan ujed ose i onaj korpionov (lat. Euscorpius flavicaudus) 1 03 Ovakvi
kantaridi su takoer upotrebljavani za lijeenje upale limfnih vorova oiju (lat. Lymphad
enitis, ar. a 'ara), i time, poslije odbacivanja glava muha, ravnotea je napuderisati i potom
trljati zaraeno podruje. Ostale upotrebe insekata hemipterana i ostalih iz reda
Hymenopterana ukljuuju apioterapiju 104 (ar. el-mu 'alnda bi-zebib el-nahD koja upotrebljava
pelinji otrov u lijeenju raznolikih bolesti. Allah zna najbolje.
100Tj. beskrvan; mrtav. Nefes: ar. Krv
101cf.Hippobosca: (lat. Hippobosca equina) Muhe z reda Diptera koje imaju bolan ujed koji izaziva
oticanje i svrbe kod konja, krava, pasa i ostalih sisara.
10lLat. Cantharis vesicatoria
103lz porodice butidija: lat. Buthidiae
104cf. Melisoterapija; Churchillov medicinski rijenik, ed. (N.W: Churchill Livingstone, 1 989).

p t4

Poslanikova medicina

POGLAVLJE XXIII
Tretman za bubuljice i ireve

Ibn el-Sinni spomenuo je u svojoj knjizi poslanike medicine da je

Allahov Poslanik, s.a.v.s, doao jednoj od njegovih supruga i vidio ir na njenom prstu.
Upitao ju je: "Ima li neto praka od mirtine ae 1 0 s ? " Ona je odgovorila: "Imam."
On je potom rekao: "Apliciraj ga na svoj prst i moli: "Moj Gospodaru, Koji ima mo
smanjiti ono to je krupno i uveati ono to je premalo, uini ono to me snalo malim." 106
Zarira 1 07 je indijski lijek koji se pravi od ae mirte (lat. Hemarthria) , i on je
topao i suh. Pomae otklanjanje oticanja stomaka i jetre; lijei abnormalnu akumulaciju
fluida u tjelesnim dupljama (ti. edem ili vodena bolest) ; i ojaava srce zbog svog
mwmtnsnog mtnsa.
Preneseno je u "Sahihu" da je Aia, r.a., rekla: "Namirisala sam Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., uljem mirte ae za vrijeme oprotajnog hada dvaput, jednom prije
oblaenja i hrama, a jednom nakon toga . " 1 08
ir je upaljeni dio tkiva tijela koji proizvodi otok napunjen gnojem, a uzrokovan je
lokaliziranom infekcijom. Toplota je tada prirodno voena prema povrini, dok jo on
treba dozrijevanje i eliminaciju. aa mirta jeste jedan od tradicionalnih lijekova
upotrebljavanih u ovu svrhu, a osim toga to ima ugodan miomiris, ona hladi vruinu
ireva. Isto je miljenje iznio i Ibn-Sina, koji je dodao: "Ne postoji nita bolje to bi
obuzdalo vruinu ireva od nanoenja kreme nainjene od praka ae mirte pomijeane
sa ruinim liem (laticama) i ocatom. "

101Lancinacija: ar. /alt

106lbn-Sinni, 640; str.

237; prenosi ga i Ahmed, S/370.

1 07Ar. zarira: puder, mirta aa (/at. Hemarthria) .

Ar. kasab el-zarir: takoer po>.nata kao 'ud el-vedd.

1068uharija, l 0/3 1 3; Muslim, 1 1 89; Ahmed,

6/200.

1 15 1

Poslani/eova medicina

POGLAVUE XXIV
Lijeenje oticanja i konih osipa
probijanjem (koe)

Alija, r. a . , p ri povij edao j e : "Jednom sam otiao s Allahovim

Poslanikom, s.a.v.s., da posjeti m bolesnog ovjeka koji je bolovao od o ticanja na leima.
Osoba koja ga je njegovala rekla je: 'O Allahov Poslanie, ovo stanje je tu ve due
vremena ! ' Allahov Poslanik, s.a.v.s., je pregledao otok i rekao: ' Probuite mu to."'
Alija, r.a., tumaio je: "Otili smo tek onda kada su probuili upaljeno podruje
(probijanje koe otricom da bi se istierao van apsces 1 09) dok je prethodno Allahov
Poslanik, s.a.v.s., nadgledao postupak. " 1 1 0
Ebu-Hurejre, r.a., prenio je takoder da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., zamolio lijenika
da lancinira pacijentov abdomen da bi isuio stomak od pokvarenih sokova aat. Sep
sis) i neprobavljivih otpadaka koji bi potom bili izvaeni sukcijom (usisavanjem) . Neko
je upitao: "O Allahov Poslanie, s.a.v.s., da li je medicina korisna ? " On je odgovorio :
"Onaj Koji j e stvorio bolest takoder j e stvorio lijek ija je djelotvornost ponizna iskljuivo
Njegovoj naredbi."

Koni osipi i oticanja

Oticanje je zajedniko svim bolestima. Ono je posljedica kvarenja etiri osnovne
tjelesne izluevine (ar. ahlat) , pored pogrenih tenosti i gustih gasova u tijelu. Ako se
oticanje zgrua u podruje koe, to se naziva apscesom (ar. hirad; ir) . Uglavnom,
toplo oticanje zavrava se jednim od tri sluaja: bilo da sazri; zgusne se ili stvrdne.
Zdravo e tijelo obuzdati infekciju, razgraditi je i protierati je kroz sistem, i ovo je bolji
ishod za nestajanje upale. Inae, antitijela e sazreti infekciju, pretvoriti je u bijelu
tenu materiju i drenirati je kroz otpusnu taku na povrini koe. Inae, ako se ukasto109Apsces je upljina ispunjena gnojem. Gnoj je gusta ukasta ili ukasto-zelena tenost koja se sastoji od
exudirane tenosti, masno degenerisanih i nehotinih leukocita (neutrogila) i u manjoj mjeri od makrofaga
i fibrina.
1 10Ebu-Ja'la, hadis je da'if; nalazi se u "Medme'ul-zevaidu", 5/99.

1 171

lbn-Kajjim el-Dcvzi

bijela tenost zgusne, i ako je tijelo nesposobno da ju izbaci van, onda bi pojedinac
trebao potraiti pomo lijenika da je lancinira, ili upotrebiti ostale poznate medicinske
metode u odstranjivanju ira. Lancinacija (ar. batt) slui dvjema svrhama: dreniranju
pokvarene supstance i odstranjivanju moguih dodatnih prljanja pogoenog podruja.

to se tie Poslanikove upute u drugom hadisu koji se odnosi na Muhammedovo,

s.a. v. s, traenje da lijenik lancinira pacijentov abdomen da bi drenirao njegov stomak
od sepse (ar. davi) , neki lijenici su paljiviji u vezi s ovim poduhvatom od drugih.
Neki se hakimi odnose prema davi kao edemu (vodena bolest) 1 1 1 , to je abnormalna
akumulacija pokvarenih fluida u elijama, tkivima ili dupljama u tijelu koja se ispoljava
u oticanjima i napuhanosti ma pojedinih dijelova tijela gdje dolazi do akumulacije fluida.
Kao to smo to ranije objasnili, postoje tri vrste vodene bolesti: kona vodena bolest
(lat. Conjuctiva) koja pogaa tkiva, i ona je najozbiljnija; abdominalna vodena bolest
(lat. Edem) koja takoer moe pogoditi jetru i membranska 1 12 vodena bolest, koja
uzrokuje nadutost abdomena akumulacijom plina ili vazduha u tankom crijevu ili
peritonealnoj upljini; membranska vodena bolest uzrokuje napuhivanja i akumulacije
nakupina crijeva kao posljedice prodora sluzi i krvi u tijelo, i uzrokuje da stomak zvui
kao bava. Membranska vodena bolest je ozbiljnija od one abdominalne, gdje se seps ni
fluidi akumuliraju u niim dijelovima abdomena i uzrokuju da crijevo zvui kao neskladna
voda u mjeini. Ipak, jedan od moguih tretmana za abdominalnu vodenu bolest (ranije
upotrebljavan) jeste dreniranje van tetne tenosti lancinacijom, a ova je kategorija
operacije smatrana isto kao flebotomija ili putanje van pokvarene krvi iz vena, meutim
to nosi sa sobom ozbiljnu opasnost, kao to smo to razjasnili u tom poglavlju. Unato
tome, navedeni je h adis dao izriitu dozvolu za lanciniranje na nain na koji su to radili
lijenici tog doba. Allah zna najbolje.

1 1 1Vodena bolest; edem; ar. istiska..

1 12Membranska; ar. tabli.

p 18

Po5lanikova medicina

POGLAVUE XXV
Posjeivanje boles11ika

Ebu Se'id ei-Hudri, r.a . , prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,

rekao: "Kada posjeujete bolesnika, ueik ga, iako to ne mijenja njegovu sudbinu, ali to
e smiriti njegove brige i osvjeiti njegov duh." 1 1 3
U ovom hadisu postoji izraz simpat,je, najplemenitiji prikaz suosjeanja, kao i
najpovoljnija vrsta lijeenja. Ovakav stav od posjetioca otklonit e zabrinutosti, osvjeiti
njegov duh i animirati mu srce. Kasnije, ovo e pomoi promjeni njegove "prirode" da
prevazie posljedice, a ponekad e oslabiti ili ak umanjiti simptome i poraziti uzronika
bolesti. Ovo je svrha koja se nalazi iza pozi... anja lijenika, i ovo je opseg onoga to lijenik
moe ponuditi, a to je da uei pacijentovo srce.
Ustvari, simpatikoterapija ponekad radi uda u lijeenju bolesti ili u ublaivanju
njenih posljedica. esto, ovakva nadzem,lljska podrka pomae ljudski duh, podie
pacijentovu volju i osposobljava njegove psihofizioloke procese da pobijede bolest. Kada
draga, voljena ili potovana i uvaavana o.mba posjeuje pacijenta, pojedinac se moe
posvjedoiti kako to njeguje pacijentov duh i C" ivljuje ga kroz blage i umiljate rijei posjetioca,
i ak njegovo puko prisustvo donosi mir u srce pacijenta. Ovakvi uravnoteujui i pozitivni
faktori predstavljaju neke od koristi posjet.:: bolesniku. Kao rezultat, posjeta bolesniku
nudi etiri vrste koristi, i to: mentalne ko:risti za pacijenta da pomogne rekonstruirati
svoje stanje tijela i raspoloenja Allahovim doputenjem; koristi za posjetioca; pomirljive
koristi za njegujuu porodicu i povrh toga svega, ima konstruktivne koristi za zajednicu.
Ranije smo vidjeli suosjeanje i ljubav Allahovog Poslanika, s.a.v.s., prema njegovim
ashabima kada ih je posjeivao dok su bili bolesni, kada je blago upitao bolesnika o
stupnju njegovog nemira, stanja i trenutnim osjeajima. On bi razveselio bolesnika, stavio
svoju ruku preko njegovog ela, a ponekad bi je stavio na njegova prsa izmeu bradavica
i molio za njega. On je takoer propisao pravi lijek za njegovo stanje i ponekad, Allahov
Poslanik, s.a.v.s., uzeo bi abdest i oprao pacijentovo lice ili tijelo tim i dodao: "Dobro si
i zdravo. Moe ovo da bude oiujua posjeta Allahove milosti." 1 14
Ovo je potpuna ljubaznost, najplemenitiji tretman i ispravna osobitost ponaanja.
1 1 l[bn-Madde, 1 438; Tirmizi, 2087.
1 14Buharija, l 0/ l 03.

1 19 1

Po3lani!eova medicina

POGLAVUE XXVI
Dijetoterapija

Bolje je lijeiti tijelo vrstom lijekova i hrana koje je ono naviklo da

apsorbira umjesto propisivanja lijekova koji mogu biti tetni za pacijenta. Ovo je vaan
princip koji lijenik mora podrati. Kada bi on zanemario ovakvo temeljno medicinsko
gledite, mogao bi natetiti pacijentu mislei da mu pomae. Zapravo, samo e neupuen
lijenik propisati ope lijekove koje nalazi u medicinskim knjigama, jer "pravi lijek" i
hrana moraju se slagati sa pacijentovom prirodnom sklonou. Uzmimo naprimjer farmere,
beduine i ostale to su se privikli na grubo ivotno okruenje, i kako pia kao to su
lopo, ruine latice ili drugi delikatni ukuhani sokovi od trava ine malo pomoi njihovom
sistemu, a pogotovo sve izbirljive dijete urbanog stanovnitva, prilozi i ukusna jela nude
malo toga ji hovom sistemu. Iskusni e se lijenici sloiti s tim.
Meutim, kao to smo to obrazloili u prethodnom poglavlju, onaj to razmilja o
medicini Allahovog Poslanika, s.a.v.s., e priznat da ona mora biti relevantna odreenom
pacijentovom stanju, okruenju i lokalnim obiajima. Ovo je jedan od principa izljeujue
vjetine koji lijenik mora vrednovati u svom poslu. Arapi su jako potovali Harisa bin
Kaladaha, koji je za njih bio kao Hi pokrit iz Kosa za Grke, a to je bio lijenik Arapa koji
je mislio na sljedei nain: "Nametanje apstinencije od hrane i pia jeste najbolji lijek"; i
"Lijeite svaku osobu u skladu s onim na to je njeno tijelo naviklo." Sve ove velike izreke
odreivale su zbornik medicinske prakse onda i stoljeima poslije. Haris u bin Kaladahu
pripisano je takoer da je rekao jednom od svojih pacijenata: "Uzmi lijek i dri se
apstinencije od hrane. " Mislio je na potpunu abstinenciju (lat. Nestitherapia ili
Limotherapia) , to je jedan od najboljih tretmana za veinu bolesti koje se odnose na
konzumiranje hrane, akutna gastrointestinalna zakreenja ili teke konstipacij e (opstipacij e),
a to je bolje nego trenutano tretiranje purgativima ili laksativima nebi li stanje splasnulo
prirodno usljed indigestije hrane (lat. Dispepsa) , propadanja elesnih izluevina, njihovog
pobuivanja, agitacije ili ostalih komplikacija u procesu varenja hrane.

121 j

lbn-Kajjim el-Dievzi

to se tie izreke: "Stomak je prebivalite svake bolesti ", ovo se odnosi na stomak
koji je muskularni, vreasti organ to slii staklenoj tikvici (eludac) . 1 1 5 Njegova
unutarnja strana nainjena je od neurofibriloznih komponenata (neuro/ibri/a; ar. lij) ,
koje su podrane i meusobno odijeljene sa tri sloja vezivnog tkiva: jednog formiranog
vertikalno, drugog horizontalnog i treeg dijagonalnog. Stomani otvor (lat. Os
tium) je uglavnom proiljen, dno stomaka je miiavo ili nainjeno od mesa i miia
(lat. Carneous) , dok je unu tarnja strana fibrilozna (sainjena od fibrila) . Stomak je
probavni kanal lociran u sredini abdomena a izmeu oesophagusa i tankog crijeva.
Djelimino je inkliniran na desnu stranu tijela, a kreiran je tako da zadovolji suptilno
znanje to samo Mudri Stvoritelj moe da izmisli. Ovakav je organ , na to Haris bin
Kaladah ukazuje, kao prebivalite svake bolesti, zato jer to je organ kroz koji prolazi
h rana iz jed njaka na odlaganje dok ne ponu rani procesi digestije, takoer poznati
pod nazivom prva digestija. Kada je varenje zavreno, sastojci putuju do jetre i dalje
do tankog crijeva gdje se veina digestije obavlja. Neiskoritene dijelove tijelo ne
moe u potpunosti probaviti zbog njihovog volumena, neprobavljivosti, pokvarenosti
ili pogrene mjeavine, ili kombinacije svih ovih faktora, i zajedno sa ostalim
sedimentima oni putuju valovima miinih kontrakcija u debelo crijevo i izbacuju se
van kao izmet. Ono to tijelo ne moe prirodno ukloniti izravno usljed pogrene
apsorpcije ostat e kao otpad koji e se podvri degenerativnim promjenama, i njegovo
bezuspjeno lijeenje odreenim lijekom uzrokovat e bolest.
Zbog ovoga je Haris bin Kaladah nazvao stomak "boravitem svake bolesti". To je
kao da je aludirao na potrebu da ljudi kontroliu unos hrane, obuzdaju svoj mozak
strast (ar. ne/s) od uivanja i pretjeranosti, i da slijede ispravna i dijetama pravila
umjesto abnormalnom i nezasitom enjom za hranom poznatoj kao fagomanija.
Ovakve tetne navike mogu premaiti vlastitu prirodu, i zbog toga su rekli : "Navika
je druga priroda." To je stoga to navika moe postati jaka, nekontrolirana i ustrajna
sila to regulira ritam pojedinca i modificira njegovo ponaanje.
Uporedimo uecaj jedne supstance kod tri osobe ija su tijela navikla na razliite
vrste hrane, iako oni mogu imati sline karakteristike u razliitim podrujima. Sva tri
tijela posjeduju topao temperament (kao smjesu etiri osnovne elesne izluevine) za
vrijeme njihove mladosti. jedna je navikla jesti toplu, druga hladnu, a trea blagu hranu.
Ako prva osoba jede med, to nee otetiti njen sistem, meutim ako druga osoba jede
med, to e zasigurno uznemiriti njen sistem, a kada trea osoba jede med, to e imati
slabe posljedice na njen sistem. Prema tome, navike igraju glavnu ulogu u ouvanju
zdravlja i u lijeenju bolesti.

1 1 50vdje autor originalno koristi rije stomak, meutim s medicinskog stanovita ovdje ovaj pojam poblie
oznaava eludac. Meutim, zbog autentinosti prevodilac je ostavio izraz "stomak".

I J 22

Poslanikova medicina

Stoga je Poslanikova medicina zasnovala lijekove koji su kompatibilni sa svakom

individuom, i u skladu su sa njenim nutricionim navikama, a ne postoji medicina
bolja od tog.

Planiranje dijete
Pacijentova dijeta mora biti paljivo planirana, i zavisno od lijenike preporuke,
protee se izmedu potpune dijete i one najpotrebnije. U sluaju najpotrebnije dijete,
obroci moraju biti bogati nutricionalnim vrijednostima, lahko probavljivi i ukusni, i
moraju biti u skladu sa pacijentovom uobiajenom hranom.
U vezi s ovom temom preneseno je u " Dva sahiha" od Aie, r.a., da kad god bi
neko u njihovoj porodici preselio na ahiret, ene bi se sakupile, planirale, a potom
razile svojim domovima da pripreme svoj dio hrane kako bi pomogle oaloenoj porodici
preminulog. 'Aia r.a. bi obino upitala ene da pripremi lonac "talbine", to je supa
nainjena od mekinja zaslaenih medom. Aia, r.a., napravila bi zdjelu namoenog
hljeba, mesa i supe od mesa (ar. sarid) i prelila bi " talbinu" preko toga. Aia, r.a., je
tvrdila da je ula Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako govori: "Talbina okrepljuje
najskrovitije srce bolesnika i umanjuje njegovu tugu. " 1 1 6 Takoer je Aia r.a. prenijela
da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: " Kada vas napadne ono to vam se gadi,
upotrijebite ugodnu i hranljivu sup u (ar. talbina) da biste to prevazili. " 1 1 7 Takoer je
preneseno u hadisima da kada se neko razbolio u kui Allahovog Poslanika, s.a.v.s., on
bi drao lonac s upe (ar. burma) na vatri sve dok pacijentu on ne bi pomogao da proe
jednu od dvije krajnosti-namjeravani oporavak ili smrt. Kada bi uo o neijoj bolesti,
Poslanik, s.a.v.s., bi istodbno replicirao: " H ranite ga supom talbine, jer ona pere
pacijentov stomak do istoe isto kao kada neko od vas pere lice od prljavtine. " 1 1 8
Imam Buhari objasnio je da je talbina lagahna supa od mesa to slii mlijeku.
Ovako temeljita, lahko probavljiva, hranljiva, a ponekad bezmesna supa jeste ispunjavajua
i daje olakanje od stresa i tuge. Koristi talbine dolaze od mesne supe od jemenog
brana kuhanog s njegovim mekinjama. Osnovna razlika izmeu ove su pe i one obine
jemene supe od mesa jeste u slijedeem: jeam se kuha cio, a u sluaju talbine jeam je
branast, i ovo uzrokuje da njegovi hranljivi sastojci dou do izraaja. Kao to smo
ranije objasnili, obiajne navike jedenja igraju vanu ulogu u poveavanju koristi lijekova
i hranljivih sastojaka. to se tie stanovnika urbanih podruja, uzavrela jemena voda

1 168uharija, 9/479; Muslim, 22 1 6.

1 17lbn-Madde, 3446; Ahmed, 6/242; Hakim, 4/205; u senedu ima zaboravnih.
1 18Ahmed, 6/79; u senedu ima zaboravnih prenosilaca.

1 23 1

lbn-Kajjim el-Dievzi

izgleda da se bolje slae njihovim digestivnim sistemom. Zapravo, kada je jeam kuhan
cio, njegovi hranljivi sastojci prolaze kroz sistem i pruaju malo koristi. Ipak, pijenje
mesne s upe od toplog jemenog brana pomae ubrzavanju prolaza njenih sastojaka u
pacijentov sistem, djeluje kao jai purgativ i dokazuje se predanije u unapreivanju
prirode pojedinca i zatiti unutranjosti stomaka.
to se tie had isa: "Talbina okrepljuje najskrovitije srce", ovdje ona oznaava
kardiju stomaka, a to znai da ona okrepljuje tijelo i omekava stomak. to se tie
smanjivanja pacijentove tuge, Allah zna najbolje, tuga i oaj hlade elesne izluevine i
slabe elesne odbrane, jer duh (ar. ruh) pojedinca oslanja se na srce koje je njegovo
prirodno prebivalite. Pijenje ovakve mesne s upe grije stomak, reanimira elesne odbrane
i stoga umanjuje traumu uzrokovanu nedaama pojedinca. Ostali mogu rei da e mesna
supa umanjiti patnje pojedinca zbog toga to oslabaa pacijentov duh i zbog osvjeavajuih
supstanci koje su sadrane u nekim jelima. Reeno je da tuga isuuje tijelo a pogotovo
stomak. Naravno, nedostatak hrane dosta pridonosi tome. Ipak, ovakva e topla mesna
supa ovlaiti stomak, ojaati ga i njegovati, a kao posljedica toga ovi efekti doseu srce.
S druge strane, esto, kada je pod stresom, pacijentov stomak proizvodi veu koliinu
eluanih sokova i akumulira sluz i zagnojenost; dakle, uzimanje jemene supe od mesa
pomae ispiranju ovakvih nepotrebnih akumulacija, jednako dobro kao umirivanju tijela,
vraanju njegove odbrane, prekidanju napetosti, uravnoteivanju tjelesnih izluevina,
podizanju duha i pomaganju pojedincu da povrati ravnoteu. Ovo je pogotovo istinito
za stanovnike blagoslovljenog grada Medi ne, koji su navikli jesti jemeni hljeb, koji je
uglavnom bio njihov glavni izvor energije, pogotovo kada je brano bilo skupa roba.
Allah zna najbolje.

I J 24

Poslanikova medicina

POGLAVUE XXVII
Lijeee trovanja hranom

Sedme godine po Hidri, poslije mirovnog dogovora na Hajberu ime

su se jevrejsko-muslimanski odnosi vratili u normalu, jevrejkinja iz Hajbera po imenu
Zejneba bin t Haris ispekla je ovcu i donijela ju je kao poklon Allahovom Poslaniku,
s.a.v.s. U vezi s ovom temom, Abdu-Rahman bin Ka'b bin Malik prenio je da je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., sjeo da jede sa ashabima. Pored njega sjeo je Bir ibn el
Bera', i poslije uzimanja prvog zalogaja Allahov Poslanik ,s.a.v.s., je stao i odmah
rekao: "Zaustavite tu enu ! " Kada je stala pred njega, upitao ju je: 'Jesi li zatrovala
ovu ovcu?" Ona je uzvratila: " Ko ti je rekao? " Drei komad s kog je jeo, odgovorio
je: "Rekla mi je ova noga." .ena priznajui svoj zli in potom je rekla: "Mislila sam da
ako si laac, ovo bi te skonalo, a ako si istinski poslanik, ovo ti ne bi naudilo." Allahov
Poslanik, s.a.v. s., potom je pustio enu da ode. Potom je aplicirao flebotomiju tri dana
i rekao je svojim ashabima da urade isto. Medutim, jedan zalogaj to ga je pojeo Bir
bio je fatalan (smrtonosan) . 1 1 9
U drugom predanju, preneseno je da je jedan od ashaba po imenu Ebu-Hind iz
Medine aplicirao flebotomiju na gornjem dijelu leda i izveo putanje krvi povrinskim
zarezivanjem vene u kupicu Allahovom Poslaniku, s.a.v.s .. Ovaj je otrov pogodio njegovo
tijelo u potpunosti, a tri godine poslije, za vrijeme njegove posljednje bolesti, Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 'lo uvijek bolujem od posljedica otrovnog ovijeg mesa
kojeg sam jeo na Hajberu." 1 20
Trovanje hranom dolazi usljed jedenja odredenih hemikalija ili mikroorganizama i
njihovih toksina. Postoji vie vrsta lijeenja trovanja hranom. Uvijek je najbolje traiti
hitnu pomo u nekom takvom sluaju. Ipak, lijenici tretiraju svaki sluaj trovanja hranom
u skladu s vrstom, supstancom i koliinom unijete zaraene hrane, ako je to poznato.
Ovo se uglavnom vri agresivnim vrstama purgativa, poticanjem povraanja, zavravanjem
1 19Prenosioci su ovog hadisa pouzdani, nalazi se u "Musannefu", 1 98 1 4; prenosi ga i Buharija u "Sahihu",
6/ 1 95.

120Hafiz u "EI-Fethu", 8/99; Buharija, 8/99 - kao muallek had is; Hakim, 3/2 1 9.

1 25 1

Ibn-Kajjim el-Devz.i

detoksifikacije, hematokatarzom, ispiranjem stomaka i intestinalnog trakta, podjednako

kao i uzimanjem ispravne vrste antidota ili protuotrova 1 2 1 i postoporavljajuih
medikamenata kada je tretman zavren bez odgode i u zavisnosti od njegovog uspjeha.
U nedostatku neposrednog pristupa hitnog medicinskog tretmana, pojedinac smjesta
mora uzrokovati povraanje, zavriti purgaciju, a najbolji tretman u doba Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., pod ovim okolnostima bilo je putanje krvi flebotomijom. Kada
trovanje hranom nastupi u toplim predjelima i za vrijeme tople sezone, otrov se brzo
iri kroz sistem pojedinca preko struje krvi i razasipa se venama i arterijama da bi
napokon dosegao srce, i u tom sluaju je fatalan. Dakle, krv je medium to nosi otrov do
srca i ostatka tijela. rtva trovanja hranom potom se mora pouriti da izbaci letalan
toksin iz tijela brzo, a posebno preko putanja krvi , jer e ovaj postupak izvesti van
otrovnu krv a s njom i dosta otrova koji je ve dosegao struju krvi. Ako je aplikacija
uspjena, a purgacija cjelovita i brza, otrov e imati malo ili nimalo posljedica. U ovom
smislu, otrov e ili biti potpuno izbaen ili zaustavljen, a njegovi efekti zaustavljeni.
Kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., aplicirao flebotomiju na gornjem dijelu leda,
gdje su lopatice (lat. Scapula) najblie srcu, a gdje se moe izvesti flebotomija, otrov je
djelimino uklonjen, a njegovi efekti su reducirani na minimalno ope pobolijevanje od
kojeg je Allahov Poslanik, s.a.v.s., bolovao u naredne tri godine. U Svojoj uzvienoj
istananoj mudrosti, Allah Svemogui namjerio je takoder obdariti Svog Poslanika s
blagoslovljenim i poastvovanim poloajem muenitva, "da bi Allah dao da se ispuni
ono to je moralo da se dogodi. . . " (Kur'an, 8:42) Ovo takoder objanjava znaenje
Allahovih rijei u Kur'anu upuenih jevrejima; On kae: "/ kad god vam je koji poslanik

donio ono to nije godilo duama vaim, vi ste se oholili, pa ste jedne u la utjerali, a
druge ubili! " (Kur 'an, 2:8 7) Pred kraj ajeta Allah Svemogui upotrijebio je prolo
vrijeme za "utjerivanje" a sadanje vrijeme za "ubijanje", ukazujui na Poslanika iji je
dolazak bio poznat u njihovim spisima, a kog su oekivali u njihovoj domovini, Allah
zna najbolje.

Lijeenje i suprotstavljanje sihru - inima

Opinjenost je bolest i nepravilno stanje koje mora biti tretirano kao i bilo koja
druga nepravilnost. M edu njenim simptomima su obmana, imaginarna videnja,
fascinacija, oaranost i pogrena shvatanja, pored ostalih pokazatelja, od kojih svi mogu
da prevare ispravnu percepciju pojedinca s vremena na vrijeme.
Uputa Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u ovom podruju podijeljena je na dvije oblasti:

111 Nainjenog od 60-70 vrsta razliitih lijekova pretvorenih

p 26

prah i pomijeanih sa medom

Poslanikova medicina

ponitenje zlog "ina" i sprovoenje purgacije i uravnoteivanje tjelesnih izluevina.

Prva je dosljednija i uvjetuje otkrivanje zlog "ina", njegovo ponitenje i ukinue.
U vezi s ovom temom, Aia, r.a., prenijela 1 22 je da je ovjek iz plemena Beni
Zurejk, poznat kao Lubejd bin al A' sam izveo zli "in" nad Allahovim Poslanikom,
s.a.v.s., koji je potom osjetio nekoliko odvojenih glavobolja, nelagodu i opu slabost.
jednog dana Allahov Poslanik, s.a. v. s., odmarao se u svojoj postelji kada su dva meleka
stala pored njegove glave. jedan od njih je raspitivao: "Od ega boluje? " Drugi je
odgovorio: "Opinjen je. " 1 2 3 Prvi je melek potom upitao: " Ko mu je to uradio ? "
Drugi j e odgovorio: " Lubejd b i n el-A' sam. " " Kako?" Prvi je upitao, a drugi melek je
odgovorio: "On je ovo izveo upotrebljavajui Poslanikov vlastiti ealj, par dlaka kose
to je dolo s njim i koru polena palme. " Prvi je upitao: "Gdje ih je zakopao ? " Drugi
je odgovorio: "Zakopao ih je unutar bunara Sarvan." Nedugo poslije toga Allahov
Poslanik, s.a.v.s., je otvorio oi i okrenuo se Aii, r.a. govorei: "O Aia, Allah me
pouio u pogledu onoga to sam Ga upitao", i rekao joj je ta se desilo. Opisujui
izvor, on je dodao: "O Aia, boja njegove vode pretvorila se u tamnocrvenu kao to je
ekstrakt lia kne. Nadalje, vrhovi palmi u blizini izvora izgledali su kao glave ejtanove."
Allahov Poslanik, s.a.v.s., naredio je potom da se zli "in" otkrije, bunar porui i
napuni zemljom, a Allah Svemogui dodijelio mu je potpuni oporavak i obdario ga sa
nepogreivom zatitom (ar. 'isma) od ljudskih zlih namjera ubudue.
Navedeno predanje slikovito prikazuje ljudsku narav Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
koji je takoer bio predmet mnogih nedaa i uznemiravanja koje su njegovi ashabi
takoer doivjeli, kao i mnogi Allahovi poslanici i vjerovjesnici, a.s., ranije. Ovakve
ljudske osobine ne ine ni na kakav nain suprotnost njegovom uzvienom poloaju
koji je peat svim Allahovim poslanicima i vjerovjesnicima ili uzvienoj misiji koju je
obavio da izvede ovjeanstvo iz tame na svjetlo. Premda neki uenjaci raspravljaju o
autentinosti ovog had isa, on je zabiljeen u svim glavnim zbirkama sahih hadisa, a u
svakom sluaju, na je cilj ovdje da raspravimo izlaz za rtvu opinjenosti da se oslobodi
od zlih ini.
Prva stvar koju pojedinac raspoznaje iz navedenog garib hadisa1 2 4 jeste to da to
prije otkriju zle ini, njihovi efekti e se prekinuti i pojedinac e se vratiti u svoje
prirodno stanje. Ovo je slino izbacivanju pokvarene materije iz tijela purgacijom ili
podvrgavanjem terapiji potpune detoksifikacije. Ovo nas dovodi do druge vrste tretmana,

122Sahih Buhari; Knjiga medicine, cf. 658

' 2 '0pinjen; ar. matbub; tibb, medicina.
1 24Garib hadis: Naziva se onaj hadis koji iz generacije u generaciju prenosi po jedan ravija (prenosilac) , ili
ga u nekim generacijama, ili pak u makar jednoj generaciji prenosi samo jedan ravija. Spada u vrstu sahih
hadisa podvrste ahad.

1 27 1

lbn-Kajjim cl-Devzi

a to je potpuna purgacija i uravnoteavanje elesnih izluevina, a pogotovo u podruju

pogoenom zlim inima. Zapravo, vraanje moe pogoditi elesna stanja i poremetiti
prirodnu ravnoteu elesnih izluevina. Kada simptomi opinjenosti ili urokljivog oka
pogode podruje tijela, pojedinac mora poeti s izbacivanjem van pokvarene supstance
iz tog dijela svog tijela.
U svojoj zbirci garib hadisa Ebu-' Ubejd prenio je to da kada je opinjenost bila
usmjerena protiv Allahovog Poslanika, s.a.v.s., on je lijeio svoju nelagodu apliciranjem
flebotomije na emenu. U ovom smislu medicina oznaava zle ini. Zapravo, vraanje
predstavlja zlu namjeru vraara zajedno sa ejtanima koji su vojska dehenemske vatre.
Kada je uspjena, ovakva bezbonost moe ponekad tetno djelovati na prirodnu
ravnoteu pojedinca i na herniju mjeavina osnovnih elesnih izluevina. Ovo je pogotovo
istinito kada su zle ini nainjene da prouzroe zastranjenje i amneziju, prouzrokujui
povremeni gubitak pamenja, a ova vrsta vraanja ima jako djelovanje i utjecaj nad
opim stanjem pojedinca.
Prema nekoliko uenjakih izvora, mada se protive u njihovim miljenjima, u njegovom
prvom odgovoru na ope pobolijevanje, Allahov je Poslanik, s.a.v. s., inicijalno aplicirao
flebotomiju na odredeno podruje koje je bilo uzronikom glavobolje i pobolijevanja.
Moda je pripisao svoju nelagodu pokvarenoj krvnoj supstanci koja je moda prodrla u
mozak i tetno djelovala na frontalni lobus cerebruma. U tom sluaju, flebotomija bi
bila najbolji tretman prema obojici: Hipokritu i Ibn Sinau. Ipak, kada je Allah Svemogui
objelodanio pravu prirodu zlih ini usmjerenih protiv Njegovog Poslanika s.a.v.s., on
ih je odmah otkrio, zakopao njihove posljedice i povratio snagu . To je bilo kao da je on
osloboen uklanjanjem vrstog konog remena. Namjera iza ovih ini je bila da tetno
djeluju na njegovo tijelo i oslabe njegove snage, i ni na kakav nain to nije moglo tetno
djelovati na njegovo srce ili prosudbu. Raspoznajui to, Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
tretirao je navedeno u skladu sa njegovom prirodom, a Allah najbolje zna.

Duhovni lijekovi
Duhovni su lijekovi stvarni antidot protiv vraanja i opinjenosti, jer je istina zakleti
neprijatelj lai, svjetlo je antiteza tami, a zahvalnost je suprotnost nevjerovanju. Uistinu,
nita ne moe suzbiti i neutralizirati zle posljedice i nadalje poraziti zloudnost i
izopaenost bezbonih ejtana bolje od vjere pojedinca i blizine njegovom Gospodaru.
Ovo je duhovna medicina kojoj se nijedna bolest ne moe oduprijeti, ovo je ljem i tit
kroz koje nita ne moe proi, i ovo je zadobijena pobonost koju ratnik mora neprestano
nositi u sebi i na sebi.

p 28

Poslanikoua medicina

Da bi se suprotstavio ovako patvorenim duhovima, pojedinac se mora jako koncentrirati

na Pravi put. Pojedinac mora zadobiti jasno znanje mudraca i zavriti posao obuavanja
ratnika. Kao to kad se dvije vojske meusobno sukobljavaju, svaka od njih mora biti
spremna i dobro opremljena, ali jedna e biti pobjednik, a druga poraena. Poput toga,
srce vjernika mora biti napunjeno svjetlom Allaha Svemogueg, zasieno uzvienim
mislima i osposobljeno znanjem svoga Opskrbljivaa. Njegovo tijelo, um i dua moraju
tragati za putem uzlaznih ljestava s iskrenou i odlunou. Uspjeh njihovog obuavanja
odredit e udobnost kojom on nadvladava svoje pokuaje. Njegov jezik mora izgovarati
rijei koje njegov najdublji bitak raspoznaje i objanjava mu ih du puta. Ovako jasni
znaci du putovanja jesu njegov vodi u zaobilaenju prepreka i mogunosti postajanja
rtvom i moljenja ejtanima.
Kao to su oi prozori to sprovode svjetlo u tijelo koje ga potom transformira u
ojaavajue sastojke, slino tome zikr e izotriti sluh i vid i potkrijepiti sposobnosti.
Zapravo, jedino ovakva spoznaja u neijem srcu moe raspriti tamu snenog mozga i
pomoi pojedincu da nadvlada inae neizbjean poraz i trajan gubitak.
Raspoznavanje ovakvih atributa podii e velove misterije i dopustiti pojedincu da
vidi i iskusi oevidne znakove njegovog Gospodara. Ovo su stupovi vodilje na Allahovom
putu; On ih je postavio na otvorenom za ljude da ih vide. S druge strane, potvoreni i
prokleti ejtani izmislili su i organizovati opaki rat koji je uperen da navodi na pogreno
shvatanje neupuene, nevine i slabe. Ovakav je rat prevare zapleo i zaveo veinu ljudi
kroz historiju. Samo najbolje obueni, najestitiji i najiskreniji bit e u mogunosti da
pobjegnu i dobiju bitku.
Zapravo, naredba Alahovog jedinstva u Njegovoj objavi i vrhovna vlast pripada
iskljuivo Njemu; Njegovi blagoslovljeni poslanici ine jedno bratstvo, i Allahov poziv
i upozorenje poslati su cijelom ovjeanstvu. Niti Nemrud niti faraon nisu bili u
mogunosti da tome prkose, niti e bio ko drugi biti u mogunosti da sprijei Njegovu
odluku i, konano, Njegova e Volja dokazati da je ona ta koja pobjeuje. ak i ejtani
to znaju. Kakvo udo! Njihov je sluaj kao kod onog koji je obolio od ljezdane kuge
to zavidi ostalim ljudima na njihovom zdravlju, i eli da sa svakim ovjekom dijeli
bijedu. Da bi to uradio, stavit e masku da prevari ljude znajui da e njegov puki
kontakt s njima rairiti njegovu zaraznu i fatalnu bolest. U skladu s tim Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao je: "Iz kontakta dolazi propast.'' 125
Meutim, uenje zikra, ku'anskih ajeta i neprestano traenje i molenje za Allahovom
uputom jeste najbolji lijek koji e zasigurno ponititi zli "in" vraanja i probiti se kroz
njegovu mreu. Zapravo, vraanje i aranje mogu ozbiljno tetno djelovati samo na

12SPoglavlje Ill, Lijeenje kuge

1 29 1

lbn-Kajjim cl-Devzi

slaba srca 1 2 6, emocionalno uznemirene ljude, one neupuene i one to trae granice
strasti. Ovakvi e ljudi ak smatrati tekim bjeanje od dominacije njihovih strasti , dok
je zadatak njihovih zlih gospodara da dre vn;to vlast nad njima i da ih dre omamljeni ma
sve dok im smrt ne nastupi.

Zene, omladina, neuki i stanovnici divljine jesu opa kategorija takvih rtava. Meu
mnogobrojnim kategorijama takoer dolaze vjernici to se ne pokoravaju naredbi njihovog
Gospodara, prihvataju ono to On naredu)e i klone se onoga to je On zabranio, i
vjernici to imaju malo sree u okoritavanjt iz njihovih redovnih molitvi koje bi mogli
spojiti zajedno koristi dobrih djela pojedinca, zatititi ga od zamki i dovesti ga u blizinu
njegovog Gospodara.
Takoer je reeno da je opinjena osoba ona to pomae da njen neprijatelj preuzme
kontrolu nad njom samom. Drugim rijeima, on je oparan i on je osoba koja u tom
uiva i fasciniran je time. Svaka iluzija koju nadalje vidi zavodi ga dalje. Zapravo,
ejtani mogu samo prikupiti ovakvu kontrolu kada nadu prijemivu osobu koja lahko
moe biti poremeena i koje su prenatrpane udima i povremenim podraajem i
uzbuenjem, i ele ono to ejtani ele za njih. Ovakvim ljudima manjka jaina
bogobojaznosti, ija je snaga utemeljena na znanju, vjeri i predodredenju. Ovakav duh
bogobojaznosti u ljudskom biu jeste svjetlo koje je ovlateno da raspri tamu.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Zli duhovi od dina nemaju pristup ljudskim
biu osim kroz zle due drugih ljudskih bia." Stoga, pojedinac mora birati svoje
okruenje, biti probirljiv u pogledu prijatelja, odgovoriti pozivu Allaha Svemogueg i
moliti za zatitu i uputu.

1 26 ' 'A/i, ti, doista, neci imati nikakve vlasti nad robovima Mojim!" (Kur'an, 1 7:65).

p 3o

Poslanikova medicina

POGLAVLJE XXVIII
ienje kroz povraanje

Imam Tirmizi prenio je u svojoj zbirci hadisa Dami', hadis prenesen

od Ebu-Derda'a, u kom se kae da je Allahov Poslanik, s.a.v.s. povraao a potom
obnovio svoj abdest. Imam je Tirmizi potom rekao: "Sreo sam G ednog od prvih ashaba)
Sevbana u Damasku, koji je potvrdio navedeni sluaj i potom dodao:"Ebu-Derda' je
govorio istinu, a ja sam bio taj koji je polijevao vodu za abdest." 127
Povraanje je jedna od pet temeljnih vrsta ienja, a to su: dijareja; povraanje;
flebotomija i krvarenje iz nosa (ar. tebehhur) i uriniranje. Sve su ove vrste spomenute
u hadisima. Govorili smo u ranijim poglavljima o dijareji i radu crijeva, o kojima je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Neki od vaih najboljih tretmana nalaze se u uzimanju
medicinskog umrkivanja, putanju krvi zarezivanjem vene u kupicu, flebotomiji i u
ienju." Takooer smo govorili o putanju krvi i flebotomiji u njihovim pojedinanim
poglavljima i, Allahovom voljom, govorit emo o nagomilavanju isparina u sljedeem
poglavlju. to se tie ienja preko isparavanja ili znojenja, ovo je obino prirodna,
nevoljna emisija prekomjerne vlanosti koju priroda odstranjuje njenim izvooenjem van
kroz pore u koi. to se tie povraanja aat. Emesia) , to je istjecanje stomanog
sadraja kroz gornji trakt, dok je ispiranje crijeva postupak oiavanja nepotrebnih
materija i ienje crijeva preko forsiranja purgacije kroz anus.
Postoje dvije vrste povraanja: neprisilno povraanje, koje je nevoljno istiecanje
eludanog sadraja usljed munine i uljivosti; i poticanje povraanja sa ili bez emetika
(sredstva za poticanje povraanja) . Prva vrsta ne zahtijeva niti spreavanje niti
stimuliranje, osim u sluaju ako se pojedinac ne boji kasnijeg propadanja i hipertoksinosti.
Iskljuivo tada ono mora biti suzbijeno sredstvom za umirenje da bi se ponitila njegova
kiselost i zaustavile njegove posljedice. to se tie poticanja povraanja, ono je spasonosno
za ivot u sluaju hitnog lijeenja trovanja hranom, a to je korisno kada e se ienje od
nepotrebnih materija pobrinuti o ravnotei tielesnih izluevina i kada vrijeme i stanja
zahtijevaju ovakvo ienje.
127Tirmizi, 87, takoder je rekao da je ovo jedan od najvjerodostojnijih hadisa na ovu temu; Ahmed, 6/443;
Ebu-Davud, 438 1 ; Darekutni, 1 /57; Tahavi, 1 /347; Hakim, 1 /426.

1 3J I

lbn-Kajjim el-Devzi

1.

Uzronici povraanja

Povraanje se stimulira pomou jedanaest prisiljavajuih sila: uljivou, ili utom

ui koja se prelijeva preko kardije stomaka i trai put van kroz gornji trakt; pokvarenou
stomaka, prekomjernou m ukusa i pobuivanju stomaka; slabom probavom; pogrenim
dodacima hrani i jedenjem sirovog povra i nedozrelog voa; prekomjernim jedenjem i
pijenjem, uzrokujui tako nervozu stomaka; odbacivanjem nemjesive hrane iz stomaka;
ozljedama u crijevima; sredstvom za povraanje i pretvaranje stomanih sokova u reum
(vodenkasta izluevina sluznice) ; netolerancijom hrane, muninom iz psiholokog gaenja
sa neistoom (lat. Coprophobia) , nadraujuom hranom ili hipersenzitivnou prema
naroito neugodnoj hrani (lat. Opsophobia) , ili ak strahom od pukog jedenja (lat.
S itophobia), to takoer moe uzrokovati gadljivost i povraanje; psiholokim i
emocionalnim stresom, melanholijom, brigama, tugom, razvijanjem motorne abreakcije
(oslobaanjem emocionalne napetosti steene kroz sakupljanje oteavajueg traumatskog
iskustva) uzrokovane bolnim sjeanjima i emocijama; komunikativnim povraanjem
uzrokovanim pukim osvjedoavanjem da neko drugi povraa. Zapravo, postoje mnoge
vrste prenosivih bolesti koje se ire srodnom prijemivou-ukljuujui svrab, ireve,
zijevanje, mrkanje, strah i smijeh itd. Naravno, ovakvo stanje prijemivosti mora biti
neaktivno kod onoga koji prima prije nego to je potaknut senzornim kontaktom iz
mozga da to opozove.

2. Humoralna reakcija u digestivnom procesu

Poto tielesne izluevine (ar. ahlat) u toplim klimatima i toplim godinjim dobima
postanu rjee i ire se, poticanje povraanja tada je najbolji tretman. Poto tielesne
izluevine u hladnim predjelima i hladnim godinjim dobima postaju guste, teke i tee
za izvlaenje, njihovo ienje je ispiranjem crijeva ili klistirom tada korisnije.
Odstranjivanje pretierane koliine tielesnih izluevina vri se bilo preko privlanosti

(ar. dezb) ili preko odbijanja (ar. daj') . Privlaenje se vri iz nejudaljenije take, a
odbijanje se vri iz one najblie. Razlika izmeu njih je ta da kada se uljivost rasipa
preko kardije stomaka, ili se uzdie, to stanje se eliminie preko privlaenja (ispiranjem
crijeva) . Ako se uljivost nastavlja uzdizati, taj sluaj tada zahtijeva odbijanje
(povraanjem) . Stoga, kada pokvarenost tetno djeluje na gornji dio tijela, ona se
odstranjuje kroz nie predjele, a kada ona tetno djeluje na nii dio tijela, ona se
odstranjuje kroz gornje dijelove. Ako niti ispiranje crijeva niti povraanje ne djeluju, ili
ako je prekasno, a uljivost je ve postala stacionarna, onda se ona oslobaa iz najblie
mogue take. Ovo je razlog zato je Allahov Poslanik, s.a.v.s., primjenjivao putanje

p 32

Poslanikova medicina

krvi povrinskim zarezivanjem vene u kupicu na gornjem dijelu lea, ponekad na emenu,
a ponekad na Talusu. Koristei ovakav tretman on je bio u mogunosti istisnuti pokvaren u
krv preko najblie take, a Allah zna najbolje.

3. Koristi i tete od povraanja

Openito, podsticanje povraanja isti stomak, ojaava i podmlauje proces varenja
hrane, izotrava vid, oslobaa tekou glave, pomae lijeenju upale bubrega, venerinih
i genitalnih mehkih ankira; ono takoer pomae u lijeenju hroninih bolesti kao to
su lepra, kuga, paraliza i trzanje miia (lat. Myo/wmia) jednako dobro kao to pomae
u lijeenju utice (lat. lterus) .
U prolosti, poticanje je povraanja preporui vano ak za zdrave ljude. Koristili su
ga do dva puta mjeseno kao opu terapiju ienja tijela da isera nepotrebne materije.
Hipokrit je uobiavao preporuivati upotrebljavanje sredstava za povraanje ljeti, a
ienje upotrebom purgativa zimi. Ipak, prekomjerna upotreba ovakve terapije moe
uzrokovati degenerativne bolesti, otetiti unutranjost (lat. Serosis) stomaka i stvoriti
ovisnost, inei stomak nesposobnim da nezavisno probavi hranu. Prekomjerna upotreba
ovakve terapije takoer moe otetiti oi, zube i ujnost i moe uzrokovati izljev (krvi) ,
vruinu i prekomjerno znojenje. Ovako tetna terapija takoer mora biti izbjegavana od
oboljelih od hronine upale grla, astme ili osoba s uskim grlom ili kada se iskaljava krv
(lat. Hemoptysis) , ili onih osoba koji se podvrgavaju naprezanju pri pokuavanju
povraanja bez izbacivanja iega van. Ovakvo je upozorenje pogotovo korisno ako se
osvrnemo na one to su zaboravili odgovarajue u ravnoteavajue navike jedenja, one
koji se prederavaju jedenjem previe hrane, a potom povraaju rutinski (cf Bulimerexia
ili Anorexia) . ta god bio uzronik ovakve patnje ljudi, ovdje mora biti zamijeeno da
rutinsko povraanje ili pokuavanje povraanja zajedno sa sindromom nadraenosti
crijeva uzrokuje gastrinu fermentaciju, suhou stomaka, slabost crijeva (lat. Viscera) ,
abnormalnu eskobu nad imanjem imaginarne bolesti (lat. Hypochondriasis) ili ope
pobolijevanje i elesnu onemoalost, a pod ovakvim stanjima pospjeivanje povraanja
izrazito je opasno.
Recept

Ipak, pod razliitim okolnostima pojedinac bi trebao slijediti bilo koju vrstu povraanja
s odgovarajuim abdestom, ili pranjem lica hladnom vodom, a potom bi trebao piti sok od
jabuke kome je dodala mala koliina uija indijskog oraia drveta triije128 pomijeanih
s ruinom vodom.

126Drvo trilja: lentisk; lat. Pistacia lentiscus iz porodice indijskog oraia. Ar. mastaki, ili batm arki.

1 33 1

lbn-Kajjim el-Devzi

M us l i m ov d o p r i n o s l ij e n i k i m vj etinama

svojoj zbirci poslanikih uputa (ar. Muvatta ' Malik) , imam Malik, r.a., prenio
je da je Zejd bin Eslem prenio da je za vrijeme Allahovog Poslanika, s.a.v.s., jedan
ovjek bio ranjen, njegova je rana postala zaraena a njegova krv prenatrpana. ovjek je
pozvao dvojicu samoukih lijenika iz plemena Beni-Anmar da pregledaju njegovo stanje.
Pozivajui se na ovo predanje, Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio je tu prisutan i upitao ih
je: "Koji je od vas dvojice bolji lijenik? " Ranjeni ovjek je upitao: "O Allahov
Poslanie, postoje li ikakve koristi u lijeenju na ovom nivou?" Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
odgovorio je: "Onaj Koji je stvorio bolest, takoder je stvorio i lijek." 1 29
Poetne koristi koje pojedinac moe primiti iz ovog hadisa ukazuju da se mora
traiti pomo najkvalificiranije osobe u svakom podruju. Miljenje je strunjaka
pouzdanije i vrednije, i ono e uglavnom prevagnuti. Ipak, pobudivanje medicinskih
miljenja bi trebalo prvo poeti s najboljim poznatim praktiarem, a potom slijediti
drugo miljenje. Naprimjer, ako pojedinac smatra da nije u mogunosti samostalno da
odredi ispravan pravac ka Ka 'bi u Meki da bi klanjao namaz, on bi trebao potraiti
ueniju osobu, uenjaka, ili stati iza poznatog imama. U drugom primjeru, za vrijeme
putovanja morem, pojedinac se osjea ugodnije i udobno kada vjeruje da je kapetan
broda iskusan, pridrava se karte i zna ta radi. Pojedinac mora traiti ovakvog vodia
i zavisiti o njegovoj ekspertizi.
U tom smislu, prirodno uredenje (ar. fitra) jeste uzvieno djelo Allaha Svemogueg
koji je to nainio svojstvenim kod svih stvorenja. Vjerski zakoni, prirodna uredenja i
opi smisao usklaeni su u vezi s ovim pitanjem. Obraanje Allahovog Poslanika,
s.a. v.s.: "Onaj Koji je stvorio bolest, takoder je stvorio i lijek", potvruje da je Allah
Najuzvieniji stvorio lijek za svaku bolest i nainio ga dostupnim istinskim i ozbiljnim
tragaima, dok veina ljudi to ne zna. Zbog toga je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
'Jasno je za one koji to znaju, a ne moe se razlikovati za one koji su neupueni." Neki
iskazi ranije navedenih hadisa koristili su izraz: "postavio", "objelodanio", "stvorio",
"dostavio" , "sauvao", "spustio" ... , svaki od ovih izraza upuuju na radnju meleka
koji su zadueni za ovu odredenu dunost, da spuste (ar. inzal) lijek i ostave ga na
zemlji za one kojima je potreban i one koji ga trae. A Allah Najuzvieniji smatrao je
djelotvornost ovakvih lijekova ovisnim o Njegovoj naredbi, iako sekularni lijenici mogu
raspravljati o tom (negirati to) , ipak veina pacijenata raspoznaje sljedee injenice, a
U

129Malik u "Muvettau", 4/328; mursel hadis.

j l 34

Poslanikova medicina

pogotovo kada se njihovo stanje rapidno pogorava. Ipak, samo nekolicina rijetkih ivi
s ovim znanjem o oporavku s Allahovim d:1putenjem. Prema tome, postoje meleki koji
se sputaju iz Denneta Njegovom odrecbom, a koji su zadueni da slue Allahovoj
volji na Zemlji, a pogotovo da slue potreb<ma koje je On takoer stvorio za ovjeanstvo.
Slino tome jeste ivot to ga On stvara u materici majke, porod, njegov ivot i
uzdravanje na Zemlji, sve do smrti i kasnijeg ponovnog oivljavanja. Svaka je od ovih
dunosti povjerena ovim blagoslovljenim hiima, melekima.
Ostali teolozi objanjavaju da lijekovi smjeteni na zemlji ostaju neaktivni sve dok
ne dou u dodir s kiom koja ih oivljava iz njihovog mrtvila. Poput toga, hrana,
hranljivi sastojci, lijekovi i bolesti, i ak njihovi agensi koji ih prenose, uzrok i posljedica,
svi oni oivljavaju preko kie. Nekoliko su lijekova minerali koji su smjeteni na visokim
nadmorskim visinama, ostali su smjeteni t'. razliitim naslagama zemlje podjednako kao
i u rijekama i biljkama . . . , od kojih svi ovi odgovaraju izrazu tenzil (spustiti) .
Stvaranje lijeka za svaku bolest dokazuje nadmonost Allahove mudrosti, vrhovnu
vlast Allahove suverenosti i Njegovog izvanrednog suosjeanja prema Njegovim
stvorenjima. Onaj koji je stvorio bolesti takoer je utvrdio zakone prirode i obznanio je
znakove koji pokazuju ko je taj koji upravlja univerzumima. Onaj koji je stvorio nedae,
patnje i pokuaje stvorio je takoer lijekove da pomognu ljudima da se oporave iz
njihove nezahvalnosti i udovoljavanja eljama, a On je isto tako stvorio lijek za svaku
bolest. On daje ljudima ansu da operu svoje grijehe putem pokajanja, a On nagrauje
dobra djela, pokuaje i patnje vjernika poput ljestvi koje ih uzdiu na poloaje i dovode
ih u Njegovu blizinu. to se tie ostalih, i nakon njihovog pokajanja, njihovi pokuaji
postaju protutea njihovoj odvratnosti iz vremena njihove neupuenosti. Kao to je On
dao ovjeanstvu izazov suprotstavljanja ejtanima, On takoer pomae vjernicima da
nadvladaju sile tame vojnicima svjetla to su Njegovi blagoslovljeni meleki. Allah
Svemmogui stvorio je prirodne udnje i zadovoljstva, ali ih je On takoer regulirao sa
zakonima doputenog ispunjenja, a on je taj koji je odredio prolazne i vjene koristi iz
toga. Stoga, ta god zabrinjava i oteava (na ovom svijetu) Njegovi se robovi mogu s
tim suoiti za vrijeme njihovog putovanja u ovom ivotu. On ih je takoer opskrbio
nainima da to prevaziu i nainio vjeru svjetlom to raspruje navalu sila tame. Razlika
meu ljudima jeste njihov nivo znanja i neusiljenost s kojom oni mogu pristupiti ovakvim
koristima. Zaista, Allah je najbolji pomaga.

1 35 1

lbn-Kaiiim cl-Devzi

Lijen i kova
1 . 1 Prakticiranje

odgovornost

medicine bez kvalificiranosti

Imam Ebu-Davud, imam Nesa'i i imam lbn-Madde izvijestili su iz predanja

Amra bin u'ajba da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko god tvrdi da je lijenik,
iako ne poznaje ovu profesiju, to je predmet njegove line odgovornosti (ar. dam in)."
1.2

Medicina (ar. tibb) u jeziku

Ranije navedeni hadisi dijele se na tri podruja: lingvistiko, pravniko (fikhsko) i

medicinsko. to se tie lingvistike interpretacije, rije tibb u arapskom jeziku nosi
nekoliko znaenja, izmeu ostalog: popraviti, obnoviti, urediti, poboljati, ispraviti,
podjednako kao ljubaznost, ekspertizu, razboritost, vjetinu, sposobnost, taktinost,
spremnost, mjerodavnost, zrelost, otroumnost, naviku, ispravnu praksu, pronicljivost,
inteligentnost, profinjenost, mudrost, djelotvornost, mogunost pregovaranja, vladanje
steenim vjetinama, istananost, kao i tenju i drage vijesti.
Pored imenica iznesenih u navedenom popisu, tabib (lijenik) u arapskom jeziku
mogao bi takoer znaiti: onaj koji lijei ili vraar, dok bi bolest (mered) mogla znaiti:
nesposobnost opinjenost, nesklad, umobolnost, napadnutost, oboljenje, iscrpljenost,
potitenost, zaljubljenost i razoaranost. Arapi su koristili termin bolestan u znaenju:
bolestan u srcu (bolesna srca) , ispunjen ljubavlju, zaljubljen, bolesna duha, ranjena
srca, nezadovoljan, zasien, lud itd .. Upotrebljavajui idiom tibb u znaenju zaljubljivanja,
arapski pjesnik El-Hamasi rekao je:
'1\ko sam bolestan 130, onda neka ovo bude moja trajna bolest
A , ako sam opinjen131, onda neka bude nesalomljiva arolija. "

Izraz "tvrditi" upotrebljen od Allahovog Poslanika ,s.a.v.s., u znaenju "ispovijedati

bivanje lijenikom", takoer znai: samozvan, izjaviti, ukazuje na ili izmiljati. to se
tie tvrenja neega to to pojedinac nije, bilo da to radi namjerno ili nenamjerno,
moe jo uvijek vjerovatno proizvesti tetne posljedice. To takoer podrazumijeva
pretvaranje i izvjetaenost, koje su primjetljive kod onoga koji primorava sam sebe da
djeluje kao lijenik, kada on ne posjeduje prirodnost i kvalifikacije osoba koje treba da
1 10Bolestan; ludo zaljubljen; ar. matbub.
1 310pinjen; ar. meshur; matbub.

j 136

Po5/anikova medicina

sprovode ovu profesiju (iz ove struke) . Ovo ukljuuje znanje, ravnoteu, samopouzdanje,
strpljivost, uzdrljjivost, strah od grijeenja i sline profesionalne osobine, pored vladanja
upotrebom materijala profesije.

1.3 Odgovornost lijenika u islamskom medicinskom pravu

U skladu s erijatom, odgovornost samozvanog lijenika ukljuuje: prekraj, krivino
djelo, prevaru i ugroavanje tuih ivota. Ovakav in takoer dokazuje da "zlobnik", u
ovom sluaju, brine veoma malo o ljudskom ivotu, i neodgovorno i uurbano se odaje
profesiji u kojoj on moe imati skrivene motive ili pak iskljuivo novanu dobit. U
takvom sluaju on vara pacijenta u vrijeme kada je njegova vjera veoma slaba, a njegova
enja za oporavkom veoma jaka. "Zlobnik", u ovom sluaju, odgovoran je za sve
ranije navedeno, pored ostalih oteavajuih optubi, i mora platiti kompenzaciju za sve
tete koje je prouzroio. Veina muslimanskih uenjaka slau se s takvim stavom. Ipak,
u razliitom vienju, EI-Hattabi 1 32 je dodao: "Ne poznajem sluaj koji se ranije dogodio
a u vezi kojega je izreena presuda i koji slui kao primjer za kasnije sline sluajeve a
da je izreena razliita presuda za samozvanog lijenika pored ranije navedenog. Uprkos
tome, presuda moe biti suspendirana, jer dozvola da djeluje bila mu je data od pacijenta
i on ne bi bio u mogunosti da djeluje bez ovakve dozvole, a pacijentov propust da
istrai svjedodbe njegovog lijenika ostaje njegova vlastita greka.
1.4

Pet kategorija lijenika

Nepovoljni rezultati ili "greke" prouzrokovani od lijenika prema pacijentima

mogu biti klasificirani u pet kategorija: lijenik koji je visoko obuen, koji se dri etike
profesije i koji je izveo svoje usluge u skladu s pravilima, dok u skladu s Allahovom
Voljom pacijentova sudbina uzela je nepovoljan smjer ili iji pacijent nije slijedio
lijenikove upute i kao posljedica toga njegovo stanje se pogoralo, rezultirajui gubitkom
ope prirodne mogunosti, organa i li uda, ili moda ije bi zdravstvene komplikacije
mogle dovesti do smrti . U takvom sluaju svi muslimanski uenjaci slau se da lijenik
nije odgovoran. Pogoranje izmeu ostalog moe biti uzrokovano patogenim organizmima
(ar. sirada) ili nekim drugim uzronim agensom. Ista je presuda data u sluaju
obrezivanja aat. Posteotomia) , naprimjer. Ako kvallificiran lijenik primjenjuje svoju
ekspertizu i izvodi operaciju na djetetu prikladnog doba i prikladnom vremenu, i ako bi
poslije hirurkog zahvata dijete patilo od komplikacija, ili ako takve komplikacije uzrokuju
132EI-Hattabi, lbn-Habaz, Mejmun bin 'Ali, umro 673.g.

1 37 1

Ibn-Kajjim el-Dcvzi

trajnu povredu djetetovog reproduktivnog organa, lijenik je jo uvijek osloboen od

bilo kakve odgovornosti. Isto miljenje primjenjuje se u sluaju lancinacije (buenja; ar.
ba tt) bilo da je pacijent mentalno zdrav (lat. Orthophrenic) , ili drugaije, jo uvijek u
skladu s islamskim zakonima, struan lijenik nije odgovoran.
Ovakva je islamska pravna presuda u bilo kojoj operaciji ili tretmanu odobrenih od
pacijenta (ar. sirada ma savn a-odricanje) . I pak, koristi preporuene od Poslanikove
upute da se trai pomo od najkvalificiranije osobe u svakom polju (nauke) su najvrednije
i ak, pod ovakvim okolnostima, kada bi neto polo protivno lijenikim namjerama, to
bi bilo pripisano "djelu Allaha".
'

I. 5 Odgovornost prema etverici imama

Imam Ebu-Hanife i imam afi ' slau se da poast kao posljedica ispravnog
sprovoenja obaveze nije predmet nadoknadivanja, dok bilo koje tete koje su posljedica
krivinog djela, prevare ili nesavjesnosti ovlauju pacijenta ili u sluaju njegove smrti
njegovu porodicu za traenje nadoknade. Nadalje, u pogledu line odgovornosti, imam
afi ' je napravio izuzetak u sluaju smrti iznajmljene ivotinje za posao ili putovanje,
pri emu ako ivotinja podlegne kao posljedica zlostavljanja ili za vrijeme trajanja
putovanja, iznajmljiva je jo uvijek odgovoran za potpunu nadoknadu.
Zapravo, pravilo odgovornosti, kao to je dogovoreno od velikog broja muslimanskih
skolastiara dokazuje da su posljedine tete (ar. siradat el-dinaja) predmet
odgovornosti, dok strune nezgode, komplikacije ili gubici (ar. siradat el-vadib) nisu
predmet restitucije od lijenika. Razlika u miljenju izmedu etverice uenjaka je ta da
je imam Ebu H anifa nainio pravilo potpunim i razmotrio je da je pacijentov pristanak
dat kao povjerenje u sposobnost lijenika da djeluje; imam je afi' iskljuio "djelo
Allaha" od line odgovornosti; dok su imam Ahmed i imam Malik razmotrili pacijentov
pristanak kao potreban element koji oslobaa lijenika od bilo kakve odgovornosti.

1 . 6 Odgovornost zlobnika
Druga kategorija odgovornosti jeste odgovornost varalice ili neupuene osobe koja
je u mogunosti da prevarom uvjeriti pacijenta u svoju strunost da ga lijei. Kao
posljedica toga pacijent moe podlei ili se njegova bolest moe pogorati. U tom
sluaju, ako je pacijent znao da njegov bolniar nije lijenik i ako je on odobrio predloeni
tretman, onda ne postoji odgovornost. Ova odreenost se ne suprotstavlja ranije
navedenom hadisu . Ipak, ako pacijent nesumnjivo misli da je osoba koja nudi svoje
usluge lijenik, ili ako kasnije "lijenik" uvjerava pacijenta posredno i zraenim

I J 38

Poslanikova medicina

prikazivanjem, prisilom ili zagovarajui vrsto znanje u spornom pitanju, ili ako zlobnik
propie lijek i nakon njegove upotrebe doe do pogoravanja bolesti kod pacijenta,
onda je silnik odgovoran, kao to je to jasno navedeno u ranije spomenutom hadisu.
I. 7

Odgovornost za nehotian in

Trea kategorija odgovornosti jeste ona kod uenog i iskusnog lijenika koji izvodi
svoje usluge u skladu s propisanim pravilima, i ako nehotino njegova ruka posegne za
zdravim dijelom pacijentovog tijela i oteti ga grekom, lijenik je odgovoran. U ranije
navedenoj odluci, za vrijeme obrezivanja, naprimjer, ako lijenik grekom izvede rez u
uretri, ili ako njegova otrica nehotimino oteti skrotum ili testis djeteta, lijenik se
dri odgovornim za tetu, i mora je nadoknaditi pacijentu ili njegovoj porodici. Prema
islamskom zakonu ovo je nazvano " nehotian in" (ar. dinajat el-hata ') .

1.8 Odgovornost za davanje pogrenog lijeka

etvrta vrsta odgovornosti jeste ona dobro obuenog i uenog lijenika koji daje
sve od sebe, a jo uvijek pravi netanu dijagnozu, ili grekom pripisuje tetni lijek . Kao
rezultat njegove odluke, pacijent pati od komplikacija, i, ako l ijeenje rezultira
pacijentovom smru, odgovornost ostaje lijenikova. Ipak, u ovom sluaju, nadoknada
moe biti plaena od lijenika ili muslimanske riznice (ar. Bejtul-mal) . Jedan od ranijih
sluajeva koji se primjenjuje za ovakvu situaciju utemeljio je imam Ahmed, a odnosi se
na greku u presudi koju je nainio vladar ili sudija.

1.9 Odgovornost za djelovanje bez pacijentovog odobrenja

Peta kategorija odgovornosti jeste ona odgovornost koja se javi kod dobro obuenog
i uenog lijenika koji izvodi svoje usluge prema propisanim pravilima, dok u sluaj u
obrezivanja i l i u sluaju operiranja mlade ili mentalno retardirane osobe, naprimjer,
lijenik previdi da dobije odobrenje porodice, i kada bi pacijent ili dijete patil i od
komplikacija ili gubitka, lijenik je definitivno odgovoran. Prema tome, ako mentalno
retardirana ili adolescentna osoba da odobrenje lijeniku kao dobrotvornost, onda
lijenikova odgovornost moe biti bilo nepobitno dokazana ili odbijena. U ovom sluaju,
lijenik ini dobroinstvo, pa zbog toga osoba s dobrom namjerom ne bi trebala biti
osuena za eventualne negativne posljedice. M iljenja muslimanskih uenjaka razilaze
se u vezi s ovim pitanjem. Najotrije od miljenja zahtijeva da lijenik uini nadoknadu

1 39 1

/bn-Kajjim el-Dievzi

pacijentu ili njegovoj porodici, bilo da je on dobio dozvolu od mlae osobe ili ne. U
ovom sluaju, neki teolozi to smatraju kao povredu, naruavanje pacijentovih priroenih
prava i profesionalnu nesavjesnost.
2. Ko je lijenik (ar. tabib) ?
U

ranije spomenutom had isu: "Ko god tvrdi da je lijenik ... ", arapska rije

"tetabbebe " koju je Allahov Poslanik, s.a.v.s., upotrijebio podrazumijeva: onoga koji

dijagnosticira ljudske bolesti, lijei njihovu bolest savjetom i receptima, prodajom biljaka
i biljnih lijekova, dopustivim balzamima, stimulansima, lijekovima, antidotima,
purgativima, sredstvima za povraanje, lijekovima za kaalj ili bilo kojim sredstvom za
ublaavanje boli, i koji takoer preporuuje korisniku usluga njihovo doziranje i upotrebu,
takoer poznat u arapskom kao taba'i'i ili strunjak u prirodnoj (naturalnoj) medicini;
praktiara bilo koje od grana umijea lijeenja, ukljuujui proizvoae i prodavae
medicinskih recepata; hirurga; ortopeda; veterinara; ili bilo kojeg odnosnog ili poznatog
praktiara terapeutske medicine, ukljuujui lijeenje vjerom (vjersko lijeenje).
3. Pravila medicinske dijagnoze i tretmana

Iskusan i inteligentan lijenik slijedi dvanaest pravila u dijagnosticiranju i lijeenju

pacijenta, ukljuujui:
- kao prvo, on odreuje i klasificira vrstu bolesti;
- istrauje etiologiju bolesti, njeno porijeklo i uzronika;
- istrauje tjelesnu konstituciju, pacijentovo trenutno stanje i njegova svojstva jakosti
i slabosti. Ako je pacijentovo stanje u mogunosti da se bori s boleu, lijenik bi se
trebao uzdrati od, ili odloiti, propisivanja bilo kojih lijekova;
- ispituje ravnoteu elesnih izluevina;
- identificira stanje naruene tielesne izluevine;
- razmatra dob pacijenta;
- razmatra njegove navike;
- razmatra sezonu i vrijeme godine, i koji bi tretman tada mogao biti djelotvorniji;
- razmatra domovinu pacijenta i vrstu tla na kom je odrastao;
- razmatra uvjete ivljenja i nivo zagaenosti vazduha koji okruuje pacijenta;
- poblie odreuje vrstu okrepljujueg sredstva koju pacijent moe prihvati;

I J 40

Polani/r.ova meclicina

- odreuje snagu lijeka to ga namjerava propisati i neophodnu doziranost potrebnu da

se nadvlada bolest;
- lijenikov cilj ne bi trebao biti ogranien na nadvladavanje simptoma ili njihovo izoliranje,
ve, umjesto toga, koncentriranje na izbacivanje bolesti na nain to nee pospjeiti
pogoranja ili ozbiljne popratne efekte. U takvom sluaju, radikalna eliminacija bolesti
zahtijeva postupno opadanje njenog intenziteta, prije odluivanja da li je potrebna
operacija ili bilo koja druga vrsta tretmana, kao to je to u primjeru proirenja vena,
osim u ozbiljnim sluajevima;
- u obinim situacij ama, lijenik mora koristiti svoj u mudrost u propisivanj u
najjednostavnijeg tretmana prije odluivanja na poveanju njegove snage. Naprimjer,
trebalo bi d a b u de zad ovolj stvo l ijeni ku zapoe ti s odreivanjem bolesti
uravnoteavanjem pacijentovih obroka prije njegovog lijeenja dijetamim dodacima, i
on bi trebao propisati jednostavne lijekove prije propisivanja onih sloenih, itd . ;
- lijenik mora prouavati bolest i odluiti kada ona moe biti lijeena, a kada n e . Za
hroninu bolest, lijenikov ubacak (lijek) mora biti ogranien na reduciranje boli i
patnje, kada je to mogue, na izoliranje bolesti, na ograniavanje njene tete, kada je
to mogue, i na smanjivanje mogunosti njenog irenja na druge. Lijenik bi takoer
trebao potovati sebe i profesiju, i ne pourivati se da upotrijebi beskoristan tretman
za beznaajne novane dobiti ;
- lijenik ne bi trebao pokuavati s purgacijom preeranih tvari ili naruenih tjelesnih
izluevina prije njihovog odgovarajueg dozrijevanja, ve, umjesto toga, on mora
saekati njihovo potpuno dozrijevanje prije pribjegavanja purgaciji ;
- lijenik takoer mora posjedovati znanje raznolikih bolesti srca i dua, mudrost da se
nosi s njima i njihovim djelotvornim tretmanima. Posjedovanje ovakvog znanja igra
glavnu ulogu u procesu lijeenj a, pogotovo u sueljavanju emocionalnim stresom kao
posljedicom bolesti. Ovakav je potpuni lijenik (ar. hakim) . to se tie praktiara
kome manjka ovakva strunost, i ak ako je on bio vjet u dijagnosticiranju bolesti i
propisivanju odgovarajueg antidota, jo uvijek e on lijeiti pola bolesti. Zapravo,
potpuni lijenik (ar. tabib /dami/) mora se raspitivati o stanju pacijentovog srca,
moralnoj normi, pobonosti, vjeri, privrenosti, zahvalnosti, strpljivosti, duhovnim
odreditima, sklonosti za prolazni m svijetom, ljubavi i eljom da sretne svog
Gospodara, inae on nije istinski lijenik, umjesto toga on je nepotpuno izveden
praktiar medicinske profesije (ar. tabib kasir) . Nadalje, najbolji lijekovi za ljudske
bolesti ostaju u sjeanju na Allaha Svemogueg, dobra djela, dobroinstvo, molitve,
prizivanje Allahovih lijepih imena (ar. esma el-husna) i zikr. Ovakva zazivanja imaju
veliku vanost u potiskivanju bolesti prije nego to se one jave, i Allahovom voljom,
postizanju lijeka za neije bolesti. Zapravo, uivanje zdravog tijela bolje je nego
upotrebljavanje najboljih prirodnih lijekova, dok sve to zavisi od pojedineve psiholoke

14J I

lbn-Kajjim el-Devzi

naklonjenosti, vjere i volje da saslua poziv njegovog Stvoritelja;

- lijenik mora imati suosjeanja s pacijentom, i mora ga lijeiti ljubaznou i
razumiJevanJem;
- lijenik se mora sluiti prirodnim l ijekovima podjednako kao i onim duhovnim. On
mora koristiti svoju inteligenciju, psihologike tehnike, duhovne i ideoloke sposobnosti
i ak mentalno uvjeravanje pacijenta koje e biti dobro ili ono to e njegovu bolest
brzo prebroditi. Zapravo, iskusan lijenik koristit e doputenu metodu da pomogne
oporavku njegovog pacijenta i napokon,
- lijenik mora paziti na ciljeve lijeenja pacijenta, slijedei est esencijalnih preduvjeta
svoje profesije, a to su: kultiviranje pacijentove trenutne snage; pomaganje da pacijent
ponovo stekne izgubljeni dio svoj ih prirodnih mogunosti to je mogue prije;
odstranjivanje uzronika bolesti, kada je to mogue; zaustavljanje bilo kojih daljih
komplikacijai u sluaju pootrenih rizika izabiranje manjeg rizika da bi se lijeio onaj
vei i uzimanje pravca manje opasnosti da se odstrani mogunost one vee. Ovih su
est pravila sr lijeenja pacijenta. Lijenik koji ne podrava ovakva pravila nije ak ni
lijenik, a Allah zna najbolje.

Patologija bolesti

4.

Bolest prolazi kroz etiri patoloke faze: embrioloka faza ili poetak bolesti;
patobolizam ili progresija putanje bolesti; potpuno dozrijevanje i njeno opadanje. Lijenik
mora dati tano odreen razlog za svaku od ovih faza i u skladu s tim lijeiti ih. Naprimjer,
ako u ranim fazama bolesti on nae da pacijentov rad crijeva slabi, on mora propisati
potrebne laksative i purgative da bi se ubrzalo varenje. Inae, ako on propusti to uiniti
na poetku bolesti zbog oprenih razloga, on to mora izbjei raditi kada je bolest u
progresiji. Umjesto toga, on bi trebao saekati njeno potpuno dozrijevanje i stabilizaciju
prije pokuavanja purgacije. Ovo e pomoi tijelu da skupi snagu u pobjeivanju bolesti,
a kada je bolest stabilizirana, lijenik onda_ smije izvesti purgaciju, a odstranjivanje
uzroka vrit e kada je bolest slaba.
5.

Etiki lijenik (ar. taba1i1i)

Imperativ je za obuenog lijenika da slijedi jednostavne procedure prije izvoenja

onih sloenih, i osim ako se boji komplikacija ili brzog pogoranja pacijentovog stanja,
on mora propisati jednostavne lijekove prije pokuavanja s onim sloenim, i treba
pokuavati sa dijetarnim pristupom prije propisivanja lijekova. Pod oprenim stanjima
lijenik mora propisati odgovarajuu dozu sa senzitivnou, tako da tijelo postaje manje

I J 42

Poslanikova medicina

priviknuto na l ijekove, a prilagodljivije svojoj svrsi . Lijenik ili taba'i'i mora ustanoviti
da li je bolest topla ili hladna i ne smije biti iskuavan na eksperiment bilo kojim l ijekom
sve dok nije u potpunosti uvjeren u njegovu provedbu. Pretpostavljajui da bolest ima
sloene simptome, on bi prvo trebao poeti s onim najdominantnijim. Naprimjer, kada
je ir stomaka popraen unutarnjom upalom, on bi prvo trebao raditi na otklanjanju
vruice i upale prije l ijeenj a zagnojenosti. U d rugom pri mjeru , ako on l ijei
scpticophlebitis, koji u krvi uzrokuje gnjilenje kombinovano s akutnom upalom vena,
ovdje ponovo, on prvo mora otkloniti vruicu i upalu . 1 33 Ako l ijei hronino oboljenje
popraeno oteanim simptomima, on bi prvo trebao lijeiti neposredne nadolazee
simptome, dok istovremeno treba voditi rauna o duboko ustolienom stanju sve dok su
simptomi jai nego bolest, kao npr. u sluaju colibacillosis-a (ar. kavlendun) , lijenik
obino lijei prvo mogue bolno zaepljenje, inae on smije zapoeti lijeenjem boli, a
potom se usmjeriti na lijeenje bolnog zaepljenja. Ako on moe slijediti prirodni tretman
detoksifikacije ustezanjem od hrane postom ili odmorom, on bi se trebao odrei purgacije.
Poput toga, da bi potkrijepio stanje, on ga mora uravnoteiti s njegovom jednakou, a
da bi poboljao stanje, on ga mora lijeiti njegovom suprotnou.

8
O

Izbj e gavanj u zaraze

-stu d ij a

h a d i s i ma-

1. Leproznost Oepra)
Dabir bin 'Abdullah izvijestio je da je delegacija iz plemena Sukejf dola u Medinu
da iskae svoju pripadnost islamu i lojalnost Allahovom putu. Sa sobom, oni su poveli
ovjeka koji je bio obolio od tekog i neizljeivog leproznog stanja. Prije njihovog
dolaska Allahov Poslanik, s.a.v.s., poslao im je po kuriru poruku, govorei: "Vratite se
vaem domu, primili smo vae obeanje. " 1 34
Takoer u Muslimovom " Sahihu" Ebu-Hurejre je prenio da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao: " Bjeite od leprozne osobe kao to to inite od lava." 135 Imam lbn
Madde prenio je u svojoj zbirci hadisa da je ak Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:

m0vo se odnosi na sepsu koja zahtijeva brz tretman.

1 14Muslim, 223 1 .

1 358uharija, l 0/ 1 32 .

1 43 1

lbn-Kajjim el-Devzi

"Ne buljite ekstenzivno u leprozne ljude. " 1 36 U drugom hadisu prenesenom od lbn
'Abbasa, Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Neka nosilac zarazne bolesti ne posjeuje
zdravu osobu. " 1 3 7 On je takoer rekao: "Obraajte se leproznoj osobi s udaljenosti od
jedne ili dvije duine koplja. " 1 38
Leproznost (lepra) jeste zarazno oboljenje uzrokovano izljevom crne ui kroz
tijelo, uzrokujui tako masivno propadanje elesnih izluevina pri tom proizvodei
fizike promjene i deformaciju udova. Na vrhuncu, bolest uzrokuje gnojno raspadanje,
rak, priguene bolove i postepenu dezintegraciju udova. Takoer ponekad je ovo znano
kao leontiasis, a lijenici pripisuju ovaj naziv: manifestaciji lavljih karakteristika; injenici
da bolest daje izgled slike lava na licu oboljelog i injenici da zaraza prodire svakoga ko
doe u dodir s njom (licem u lice) .
Lijenici smatraju ovo oboljenje nasljednim, podjednako kao i opasno zaraznim.
Onaj koji se priblii leproznoj osobi osjetit e neugodan zadah i neugodan smrad koji
izaziva povraanje, a to je posebno odvratno za onoga koji ve boluje od bilo kog oblika
pulmonalnih (plunih) oboljenja.
2.

Faktor tjeskobe

U njegovom savrenom suosjeanju i ljubavi za svoje sljedbenike, Allahov Poslanik,

s.a.v.s., savjetovao im je da izbjegavaju kontakt sa smrtonosnim zlom zbog posljedica
diranja kod prenosivih bolesti i mogueg kvarenja njihovih tijela i srca. Neki su ljudi
skloniji od drugih ka ovim bolestima i imaju pritajenu sklonost i osjetljivost koja treba
puki kontakt da se razvije virus. Ponekad, bojazan ubrzava irenje ovakvih zaraznih
bolesti. Zapravo, psihiki udar to ga izazivaju bojaznost i brige na konstituciju tijel
pojedinca ne moe biti ignorisan. Dakle, bojazan, tjeskoba i brige postaj u dominantni
faktori koji e kontrolirati snagu i prirodu pojedinca. Ponekad, kada zadah bolesti
dosegne zdravu osobu, on uzrokuje muninu, te ovakav zadah postaje neposredni
prenosni agens. I pak, a kao to smo to ranije ustanovili, prijemnik mora ve biti sklon
ovakvoj reakciji i osjetljiv na bolest (prema bolesti) .

1 l6Jbn-Madde, 3543; i Ahmed, 2072.

l l78uharija, l 0/206; Muslim, 222 1 .
1 188iljei ga Abdullah bin Ahmed, daif had is; isto ga biljai Heisemi u "Medme'u" 5/ 1 O I .

j l 44

Poslanikova medicina

3. Razumijevanje poslanike upute

Allahov Poslanik, s.a.v.s., oenio se jednom iz jednog od susjednih plemena, i prvu
branu no otkrio je da je mlada zadobila neke kongenitalne abnormalnosti, izmeu
ostalog pokazujui bijele kone pigmentacije u podruju psoasa (lat. Leukoderma) , te ju
je on zamolio da se vrati svojoj porodici . 1 39 Ponekad, u njihovoj ignoraciji, odreene
individue se mogu usuditi da dovode u pitanje Poslanikovu mudrost, a pogotovo kada
poslanika sklonost demonstrira akcije drugaije nego to obini ljudi ele vjerovati, ili
ono to oni ele vidjeti da on radi. Drugi ljudi koriste suprotstavljene hadise da dokau
abrogaciju senzitivnih poslanikih hadisa. U vezi s ovom temom, imam je Tirmizi
naveo u svom Dami'ul hadisu prenesenom od Abdullaha bin Omera, r.a., da je u
svom ogromnom suosjeanju i ljubavi prema svojim ashabima AIIahov Poslanik, s.a.v.s.,
jednom uzeo ruku le prozne osobe, stavio je u mjeinu vode i molio: "S imenom Allaha,
vjerujui u Allaha i oslanjajui se na Allaha."
Slian je hadis prenesen od imama lbn-Maddea. Ovaj had is je prenio Dabir
bin Abdullah. Ipak, vjerodostojnost ovog hadisa smatra se slabom, kao to emo kasnije
vidjeti u ovom poglavlju.

U drugom hadisu, Ehu Hurejre, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s. a.v.s.,

rekao: "Ne postoji zaraza i ne postoji praznovjerje." Naravno, ovaj hadis mogao bi biti
uzet izvan konteksta, i ljudi sa slabom vjerom ili sa sumnjivim namjerama mogu se igrati
sa ovim rijeima, naalost, na njihovu vlastitu tetu. Ipak, a Allahovom M ilou, ne
postoji kontradikcija u uenj ima Allahovog Poslanika, s.a. v. s. Ako pojedinac nae dvij e
suprotnosti, makar u dobro provjerenim hadisima, mogue je da su mu jedan od ta dva
hadisa pripisani od neprijatelja, ili bi hadis mogao biti nepravilno prenesen od
prenosilaca, ili da je jedan od hadisa mogao izgubiti neto od svojih uputa kroz dugi
lanac prenosilaca. S druge strane, takoer je mogue da svaki svjedok ne moe shvatiti
poslaniku mudrost na isti nain i stoga kako vrijeme prolazi, dokaz na temelju indicija
njegove mudrosti u to vrijeme moe biti pogreno shvaen. Ovo je dosta mogue ak i
kada je autoritet prenosioca nepobitan. Ipak, neki su hadisi zaista dokinuli one ranije,
kao to su ranije okolnosti dozrile u prijemljivije okruenje. Inae, kontradikcija moe
biti u umu sluaoca i bazirana na njegovom nivou razumijevanja, radije nego na samom
hadisu. U svakom sluaju, mora postojati jedno od ova tri objanjenja, inae nije mogue
nai dva istinita hadisa koji su meusobno kontradiktorni, Boe sauvaj , to ak nije
shvatljivo ni za najsavrenije Allahovo stvorenje, ije su rijei posljedica Allahovog
nadahnua, a to je da se u hadisu nalaze oprene izjave. Ako se ikad nau, onda je
bolest ona koja se javlja usljed pomanjkanja pravog znanja, pomanjkanja odgovarajue
139Ahmed, 3/493; daif hadis.

1 45 1

lbn-Kajjim el-Devzi

interpretacije i razumijevanja ili pomanjkanja razumijevanja arapskog jezika tog doba, a

posljedni uzrok je veoma uobiajen danas, a Allah je najbolji vodi.
U vezi s ovom temom, u svojoj knjizi "O suprotnostima u hadisima" (ar. ihtilaful
h adis) , lbn-Kutejba naveo je da su neprijatelji hadisa jednom raspravljali: " Izvijestili
ste oprene had ise. U jednom hadisu navodite da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
'Ne postoji zaraza i ne postoji sujevjerje. ' L drugom predanju rekli ste da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'Neka nosilac zarazne bolesti ne posjeuje zdravu osobu . '
Takoder ste prenijeli da j e Allahov Poslani1{, s.a.v.s., rekao: 'Obraajte se leproznoj
osobi sa udaljenosti od jedne ili dvije duine koplja.' l prenijeli ste da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao: 'Bjeite od leprozne osobe kao to to inite od lava. ' U drugom predanju,
izvijestili ste da kada je leprozna osoba dola ponuditi svoju lojalnost, Allahov Poslanik,
s.a.v.s., poslao joj je poruku prije njenog dolaska, zahtijevajui od nje da se vrati kui i
da je prihvatio njen zavjet u odsustvu, i sva su ova predanja meusobno kontradiktorna.
Kako je to mogue ? "
Imam Ebu-Muhamed ibn Sirin reagovao je n a ovakve navode i mi takoder
potvrujemo njegovo objanjenje da ne postoje oprenosti ni u jednom od navedenih
hadisa. Svaki od navedenih had isa odnosi se na specifino vrijeme i okolnost. Kada se
stave u njihov odgovarajui kontekst, "opre<:nosti " e nestati.
4.

Seksualno prenosive bolesti

Kako bilo, u odnosu na ranije navedene hadise, postoje dvije vrste zaraze: u sluaju
leproznosti, ona moe biti prenoena kroz kontaminaciju zraka. Dakle, ako pojedinac
sjedi dui vremenski period priajui i udiui okolni zaraeni zrak leproznog okruenja,
mogue je da on postane zaraen boleu; drugi je uzronik seksualna transmisija kada
leprozna osoba stupi u spolni odnos sa svojom suprugom, i time ona takoder moe
dobiti bolest, podjednako kao i potencionalno novoroene u svom kasnijem dobu
ivota. Ista vjerovatnoa odnosi se na oboljele od tuberkuloze (lat. Tuberculosis) ,
pneumophtitisa, omphalophlebitisa ili treponematosisa, pored ostalih seksualno prenosivih
bolesti. Lijenici uglavnom izoliraju pacijente zaraene tuberkulozom, i oni e zasigurno
staviti u karantin leproznu osobu i nametnuti ograniene kontakte i li ak striktnu izolaciju
s bilo kojom ovakvom boleu, a, u njihovom sluaju, mnogi su l ijenici danas mnogo
udaljeni od vjere i vjerovanja u praznovjer;e ili loe slutnje, dakle oni ne sprovode
ovakve predostrone korake iz pukih religioznih razloga.
U sluaju treponematosisa, ova bolest obino napada stoku i proizvodi vrstu vlane
uge (lat. Psoriasis) . Obini i prolongira:-ti ken takt sa zaraenim ivotinjama ili gacanje
po nji hovoj zaraenoj mokrai uzrokovat e njeno irenje na ljude.

j l 46

U njihovom sluaju

Poslanikova medicina

neki od parazita u trepopnematosisu ud omaile su se kod ivotinja ili ak ptica, i

patogeni su za ljude i mogu uzrokovati sifilis i frambeziju. 1 40 U ovom je smislu Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Neka nosilac zarazne bolesti ne posjeuje zdravu osobu . "
Njegov savjet upuuje d a zdrava osoba n e mora sudjelovati u patnjama osobe zaraene
zaraznom boleu. U drugom primjeru, Allahov je Poslanik, s.a.v.s., isto tako mrzio da
zdrava osoba dijeli svoje boravite s ludom osobom, u strahu (iz bojazni) da bi za
vrijeme prolongiranog zajednikog ivljenja, zdrava osoba mogla poprimiti neke od
abnormalnih id iotskih i zraza i osobi na u procesu usl unosti za neophodnim
komunikacijama. Dakle, ovakvi izrazi"fnogu pokazati trajne otiske na zdravu osobu.
Primjer druge vrste zaraze jeste poput epidemije iii ljezdane kuge naprimjer. U
ovom sluaju postoji i obraanje Aliahovog Poslanika, s. a.v.s.: "Ako ujete o kugi u
zemlji, ne ulazite u nju, a ako se ona pojavi u zemlji dok ste tamo (dok boravite u njoj) ,
nemojte bjeati od nje." U ovom sluaju, on se bojao za ljude to se tie mogueg
irenja zarazne bolesti. Takoer, to je kao da je govorio da ljudi ne bi trebali misliti da
mogu pobjei od Allahove odredbe, a pogotovo za vrijeme epidemije, jer ovo ih nee
nuno sauvati; pored toga to je opasno za druge ljude. To takoer podrazumijeva da
e ostajanje na odstojanju od ovakvih bolesti donijeti mir i uehu za srce pojedinca i
pomoi mu da unaprijedi svoje tenje.
to se tie obraanja: "Bjeite od leprozne osobe kao to to inite od lava", Allahov
Poslanik, s.a.v.s., dao je ovakav savjet kao vanjsko preventivno pravilo i standardni
predostroni korak. to se tie jedenja s leproznom osobom, on je to uradio da bi
demonstrirao da to nije zabranjeni in. Neki su uenjaci objasnili da ova dva hadisa
indiciraju odreene okolnosti, a ne ope pravilo. to se tie njegovog obraanja: "Ne
postoji zaraza i ne postoji sujevjerje", objasnili smo ranije da je ovo obraanje uzeto van
konteksta osim ako pojedinac razumijeva okolnosti koje se odnose na ono izreeno.
Zapravo, ovaj je odreeni hadis izgovoren u pogledu praznovjernih umova i odnosi se
na stavljanje prijekora na greke pojedinca zbog ljudskog urokljivog oka.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: " Poslan sam kao uitelj . " Prema tome, kao
uitelj, on je govorio svakoj osobi u skladu sa njenim stupnjem razumijevanja. Neki
ljudi imaju jau vjeru od drugih i njihovo vjerovanje i pouzdanje u Allahovu zatitu i
vostvo moe im pomoi da prevaziu zarazu jednako dobro kao i mnoga nepovoljna
stanja. Njihova je vjera poput zdravog mladog tijela; kad god virus ue u njega, elesne
prirodne odbrane odmah uzvrate udarac i eliminiraju ga. Ostali ljudi nisu u mogunosti
da apsorbiraju isto to. Njihovo shvatanje moe biti manje istanano. Dakle, Allahov
Poslanik, s.a.v.s., obraao im se upozoravajui ih s obzirom na preventivne zdravstvene
mjere. Zapravo, Allahov Poslanik, s.a.v.s., ustanovio je dva naina gledanja da pokae
primjer koji vjernici mogu slijediti i umanjiti odgovornost onih to posjeduju manju
140Tropska kona bolest.

147 1

lbn-Kajjim el-Deuzi

sposobnost shvaanja hadisa. Oba su pravca ispravna. Jedan je namijenjen za vrstog

vjernika, a drugi za vjernika ija je vjera slabija. Svaki od njih imat e svoj vlastiti
primjer koji e slijediti i dokaz koji e prihvatiti. Isto se razumijeva kada je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., primjenio kauterizaciju pod oprenim okolnostima, premda je
preporuio ustezanje od upotrebe ove vrste medicinske procedure. Postoji nekoliko
koherentnih primjera ranije navedenog koje pojedinac moe nai u sunnetu. Ako je
pojedinac poastvovan ovakvom mudrou i moe ispravno razumjeti sebe, kada on
izvodi odgovarajui tretman za svaki sluaj, on moe sauvati sebe od mnogih kritikih
argumenata i zaobii sukob.
Druga grupa kritiara raspravlja da izbjegavanje kontakta s osobama zaraenim
zaraznim bolestima jeste prirodna ljudska reakcija da se izbjegne potencijalna opasnost.
Dakle, da bi se ograniila zaraza, oni preporuuju da se zaobilazi dodirivanje i da se
ogranii meusobno mijeanje i udisanje kontaminiraanog vazduha koji okruuje bolesnu
osobu sve do njenog oporavka. Ipak, ogranieni kontakt ili ak jedenje jednom zajedno
sa bolesnikom od njegovog njegovatelja ili lijenika jeste neophodno, i ak ogranieni
kontakt, ako se potuje ispravno higijensko pravilo od lana porodice osigura psiholoke
koristi i osjeaj brige, i neophodno ne prenosi bolest. Dakle, kada je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., savjetovao protiv ograniavanja pojedinca to sa sobom nosi zaraznu bolest, on
je mislio da kontrolie irenje bolesti, a posebno one najzaraznije vrste. I pak, ovdje
ponovo, neke vrste kuga nisu prenosive zrakom, dijeljenjem hrane ili dodirom, a svi
oboljeli ne nose zaraznu bolest. Neki su zaraeni, potom lijeeni, zaustavljajui tako
bilo koje dalje razvijanje bolesti i kontrolirajui njeno irenje u vlastitom tijelu. Dakle,
sve dok se oboljeli bori da lijei svoju bolest i da nosi svoju poast i ako je ispunjen
strpljivou i zahvalnou svom Gospodaru, za njega je razumljivije da pazi da ne iri
svoje patnje na ostale.
Trea grupa kritiara tvrdi da su u neznanju, za vrijeme paganizma (ar. dahilijjeta) ,
ljudi vjerovali da se zarazna bolest iri sama, a bez Allahovog udjela. U ovu svrhu
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je morao da ponititi ovakva kriva vjerovanja i stoga je dijelio
hranu s leproznom osobom, da bi razjasnio ovu stvar i da bi poduio ljude da je Allah
Onaj Koji kontrolie bolest i brine o oporavku. S druge strane, kada je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., savjetovao protiv ovakvog kontakta, u svom kazivanju: " . . . iz kontakta dolazi
destrukcija", on je objasnio da je kontakt jedan od agenasa kojeg je Allah Svemogui
stvorio kao potencionalnog prenosioca bolesti. Stoga, dokaz ovakvog uzroka jeste u
njegovom savjetu, i dokaz Allahove kontrole nad svim, i dokaz da nijedna bolest ne
moe proizlaziti iz same sebe ili se iriti kako joj je volja ustanovljen je kroz njegovo
jedenje s leproznom osobom. ak ni sam, virus, nema kontrolu nad svojim kretnjama.
Allah je S tvoritelj i On upravlja svime. Ako Mu je volja, On ima potpunu kontrolu i
mo da lii sve njihovih elementarnih atributa, a ako Mu je volja, sve e funkcionirati u
skladu s odredbom koju je On orginalno stvorio.

p 48

Poslanikova medicina

etvrta grupa uenjaka tvrdi da kasniji hadisi dokidaju i zamjenjuju one ranije.
Ovaj je postupak u arapskom nazvan nash. Dakle, oni gledaju datum i uspostavljaju
reference svakog hadisa prije nego to razmotre koji e slijediti. Ostali smatraju da neki
hadisi moraju biti uvani (kao zakon) svakako, a bez obzira na njihovu prednost i bilo
da oni potpadaju u podruje nasha ili ne. Njihov argument proizlazi iz Ebu-Hurejreove
naracije hadisa: "Ne postoji zaraza i ne postoji praznov.ier:ie." Na poetku, Ebu-Hurejre,
r.a., prenio je hadis, a kasnije se ispostavilo da je on zaboravio kako je isti bio izgovoren
od Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Kad su ljudi otili do njega da ga ispitaju o tome, rekli
su: " uli smo te kako govori . . . ", a on se suzdrao od svog ponovnog sasluavanja prije
njih . Ebu-Seleme je komentirao Ebu-Hurejreovu kasniju poziciju govorei : '1a ne
mogu utvrditi da li ga je Ebu-Hurejre zaboravio ili da li je poniten od kasnijih
prenosilaca." to se tie hadisa prenesenog od Dabira u kome stoji da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s. , uzeo ruku leprozne osobe, stavio svoju ruku s njegovom u mjeinu
vode i molio ... Imam Tirmizi opovrgao je ovo predanje i nazvao ga neistinitim ili
garibom. Imam Tirmizi dodao je i kako treba potvrdio, da se isto predanje odigralo od
Omera bin Hattaba, r.a., a ne Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Allah zna najbolje.
9

Zab rana propisivanja o n oga to se smatra neistim

Ebu-Derda' prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Allah je stvorio

bolest i lijek i On je nainio lijek za svaku bolest. Koristite medicinu, ali ne lijeite vae
bolesti onim to je zabranjeno. " 1 4 1 U istom smislu, imam Buhari prenio je u svom
"Sahihu" da je Ibn-Mesud izvij estio da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'J:\llah nije
nainio va oporavak od bolesti sa onime to je On inae nainio zabranjenim." 1 42
Ebu-Hurejre izvijestio je takoer da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio upotrebu
lijekova loih osobina. 1 43 U drugom predanju, Tarik bin Suvejd el-Daafi je upitao o
koristima upotrebe vina (ar. hamr) u medicini, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovorio
je: "Ono nije lij ek ve bolest . " 1 44 U Su nenu od imama Nesaija preneseno je da je jedan
arapski lijenik spomenuo upotrebu abe u medicinskim preparatima, a Allahov Poslanik,
s.a.v.s., zabranio je njeno ubijanje u ove svrhe. U drugom hadisu Allahov Poslanik,

14 1 Ebu-Davud, 3874; hadis je hasen.

1418uharija, ga prenosi kao "mual/eq

",

l 0/68.

141Ebu-Davud, 3870; Tirmizi, 2046; lbn-Madde, 3459; Ahmed, 2/305; s jakim senedom.
144Muslim, 1 984.

1 49 1

lbn-Ka.iiim el-Devzi

s.a.v.s., rekao je : " Ko god koristi alkohol u lijeenju svoje bolesti , Allah mu nee
dati oporavak. " 1 4 5
Lijeenje bolesti neetikim i neistim lijekovima jeste gnusan in sa stanovita dvoga:
rezonovanja ili zdravog razuma, a pozivajui se na islamsku jurisprudenciju. to se tie
propisanih zakona, mi smo ve naveli nekoliko hadisa u vezi s ovom temom. to se tie
zdravog razuma (ar. 'ak!) , zaista, Allah je Svemogui zabranio upotrebu neistih tvari
zato to su one neetike i zloudne, dok On nikada nije zabranio vjernicima ita dobro
ili im je ograniio neto korisno kao kaznu za njihove grijehe. Stoga, On je odredio to
je korisno, a zabranio ono to je tetno, i ovakva je prohibicija nainjena zbog ljudske
vlastite koristi i s ciljem da ih zatiti od veih oboljenja. Stoga, nije pristojno vjerniku
da trai oporavak od bolesti pomou onoga to se smatra tetnim, ak i ako ova supstanca
moe donijeti povremeno olakanje, jer vea e teta zasigurno slijediti. Drugi aspekt
tete koji mora biti ovdje naznaen odnosi se na istotu vjernikova srca. Zapravo,
neetiko se pripisuje onome to je zabranjeno i moe olakati jedan aspekt fizike bolesti,
dok e njegova malignost zasigurno proeti srce pojedinca i generirati nove bolesti, i
bit e direktnim uzronikom spiritualnog pada pojedinca, te e on nesumnjivo zastraniti,
njegove e namjere teturati a njegova e se usmjerenost kolebati.
Istina je da zapovjedi Allaha Svemogueg moraju biti bespogovorno izvravane, a
ono to je On zabranio mora biti izbjegavano u svakom moguem pogledu. Ako je ono
to je On zabranio bilo ita drugo osim zloslutnog i proricanja, On to ne bi zabranio,
jer On je stvorio ovaj svijet za Svoja stvorenja da obitavaju na njemu i da se tu smjeste
odredeni vremenski period. Allah Svemogui je Vrhovni zakonodavac, a kada On u
Svojoj boanskoj mudrosti odobrava vodstvo za Svoja stvorenja, On bi im u tu svrhu
doista pomogao da razlue dobro od zla. S druge strane, ljudsko e tijelo i dua svakako
reagirati na svaku neistu supstancu. Dakle, kada je neto zloslutno i proricanje, ovakvi
atributi e zasigurno opsjednuti bie pojedinca. Kojegod zlo oni nosili, u sebi e
kontrolirati pojedinca i ispoljavat e se kao on sam. Zbog ovoga je Allah nainio neku
hranu , pie i odjeu zabranjenim, jer one e prikazati njihovog konzumenta kao
pokvarenog, a On je nainio ostalu hranu, pie i odjeu doputenim, jer oni demonstriraju
robovljevu pobonost i odanost njegovom Gospodaru.
Drugi aspekt ovakve pokvarenosti i bezbonosti pokazat e se u osobnoj slabosti,
sklonosti ka konstantnom traenju ovakvih nedoputenih supstanci, a pogotovo kada
nezreo um i zaslijepljeno srce misli da je ovakva supstanca dobra za njega ili da e to
izlijeiti njegove bolesti. Ipak, Uzvieni i Vrhovni Zakonodavac suprotstavio je ovakvim
neosnovanim izlikama osiguranje odgovarajueg i ispravnog lijeka, i osigurao potrebnu
uputu za njegovo traenje. Nadalje, Allah Svemogui dao je jasan dokaz onoga to je

1 5Sujuti, i kae da je daif.

p so

Poslanikova medicina

doputeno i onoga zabranjenog, i niko to ne moe osporiti. Dakle, poto je ubijanje

abe u medicinske svrhe nezakonito, a neke iz njihovog roda su ak otrovne, onda kako
moe majka nevaljalosti i zloudnosti biti dobra? Kako alkohol moe biti lijek? Allah
Svemogui ga nikad nije namijenio za lijek. Zapravo, nairoko je poznato da alkohol i
vino pogaaju mozak i funkcije centralno3 nervnog sistema onoga koji ih konzumira. l
lijenici i teolozi se slau u tome. ak je Hipokrit govorio o alkoholizmu kao jednoj
izrazito tetnoj bolesti, dodajui da je "a;kohol bolest koja je u suprotnosti s tijelom i
samoozljeujua i bolest koja moe postati hronina. " Zapravo, tetni efekti alkohola
ire se brzo do mozga, mijenja se stupanj humoralne ogranienosti (ar. ahlat) i uzrokuje
njihovo dranje na povrini. To usporava memoriju pojedinca, pogaa njegovo
razluivanje i iskrivljava mu ravnoteu. /utor djela "Liber Regius" (ar. El-kamil)
dodaje da alkohol oteuje mozak i nerve
to se tie ostalih zabranjenih lijekova, postoje dvije vrste: jedna to je uzeta
dobrovoljno, dok je tijelo odbacuje, kao to su otrovi, bilo koja tvar to se nalazi u
zmijskom otrovu, bilo koji antidot146 protiv zmijskog ujeda koji sadri meso zmije ili
sline fecesne substance koje e ultimatirno ostati integralne, neprobavljive i postati
bolest umjesto lij eka; i druga vrsta koja uz10kuje cibofobinu reakciju i gaenje, kao kod
posebno pomijeanih pia prodornoga mirisa ili bilo kojih ostalih lijekova ija je
posljedina teta vea od njihovih koristi; u ovo spada anestezija koja se daje trudnici
prije poroda. Dakle, i priroeni i zdrav razum slau se sa vjerskom jurisprudencijom u
vezi s ovim pitanjem.
Zapravo, postoji istanana duhovna ljubaznost u onome to je Allah Svemogui
nainio lijekom, ukljuujui posebne blagoslove sadrane u onome to je On nainio
doputenim, jer je najbolji lijek ono blagoslovljeno, i ovakav e lijek tijelo spremno
prihvatiti. Ista stvar se odnosi na blagos'ovljene ljude, gdje god oni bili, ostali e se
okoristiti njima, njihovim znanjem i njihovim drutvom. Puka injenica koju musliman
prepoznaje jeste da ono to je doputeno u medicini donijet e mu svoje koristi. to je
vea vjera roba u njegovog Gospodara i Njegovatelja, to mu je lake odbaciti ono to je
nedoputeno. Treba li pojedinac iskoristit! ovakve lijekove bez obzira na njegovo znanje
o njihovoj nedoputenosti, onda e oni zasigurno izazvati bolest, osim kada pojedinac
zanemaruje svoja vlastita odbojna osjeanja naspram ovakvih lijekova ili suprotstavlja
svoju priroenu fobinu reakciju ovakvim supstancama i njihovoj nazadnoj i
degenerativnoj prirodi, i to isto premjeta u svom umu ljub:.wljti prema tome. Ipak,
pravi vjernik nikada nee to uraditi, a Allah zna najbolje.

1 46Ranije upotrebljavani antidot nainjen od 60-70 vrsta lijekova pulveriziranih i pomijeanih s medom.

I SJ I

lbn-Kajjim el-Devzi

Lijeenje uiju

Preneseno je u "Dva sahiha" (Buhari i Muslim) da je K'ab ibn 'Ajra doao do

Allahovog Posalanika, s.a.v.s., bolujui od uiju. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao mu
je: "Doista, bolovao si tako puno!" U drugom hadisu, preneseno je da mu je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao da obrije glavu i da nahrani do est ljudi ili da zakolje ovcu kao
kurban ili da posti tri dana. 147
Ranije u ovoj knjizi, objasnili smo lijeenje uiju medom. Ui (ar. kami) su
beskrilni insekti koji se umeu u korijene kose, a rastu kao paraziti na domainu. Ui
polau jaja ovalnog oblika zvane gnjide, koje se izlegu u roku od jedne sedmice i
privruju se na bazu foli kula kose. Ui se ire lahko s jedne osobe na drugu, pogotovo
u prenatrpanim i nesanitarnim uvjetima. Kada se n aslauju gnjilenjem krvi ,
komplikacija njihovog estog pojavljivanja takoer moe razviti sistemsku bolest koja
proizvodi patogene mikroorganizme koje dodaje krvnoj toksinosti, to je stanje poznato
kao trovanje krvi. Nekako, djeca su izloenija ovakvom estom pojavljivanju zbog
pojavljivanja vlanosti uzrokovane njihovim igranjem i mijeanjem u mogue zaraenim
sredinama. Ovo objanjava zato je Allahov Poslanik, s.a.v. s., na poetku preporuio
brijanje glave da bi se eliminirale tetne isparine koje bi se inae nakupile iznad glave
i sprijeile disanje pora, i moda uzrokovale infekciju folikula. Poslije brijanja, pore
e se otvoriti i ovakve tetne isparine bit e isputene da bi se omoguio prirodni
proces ienja. Poslije brijanja glave, a da bi uticao na potpuno ienje od uiju,
pojedinac bi trebao staviti rastvor paprike u siretu ili zobnu koru namoenu u sire
na glavu, a bilo koji od ova dva rastvora uzrokovat e izbacivanje uiju prije njihovog
ispiranja van , ili pojedinac moe dodati ulje rute (lat. Ruta graveolens) smjesi da bi
ubio bilo koja novo izleena jaja, ili moe staviti ekstrakt samljevenih kolumbijskih
sjemenki direktno na inficirana podruje.

1 7Buharija, 4/ 1 0; sluaj se desio za vrijeme obreda hada kada je inae zabranjeno brijati glavu. (op.p.)

j 1 52

DIO II

Poslanikova medicina

1. 1 Lijeenje rtve pakosnog urokljivog oka

Imam Muslim izvijestio je u svom "Sahihu" predanje od Ibn Abasa u kome stoji
da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: " Pakosno urokljivo oko jeste injenica. Kada bi
postojalo ita bre od sudbine (ar. kadr) , pakosno urokljivo oko bi to bilo. " 146 Takoer,
u istoj zbirci sahih had isa Enes je izvijestio da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., dao dozvolu
ljudima da ue dove i ajete izlijeenja (ar. ru/da) da bi sprijeili moguu pakost urokljivog
oka, njegove kasnije vruice i ekcem 149 (ar. namla) . Spreavanje pakosnosti urokljivog
oka takoer moe biti izvreno obinim uenjem odreenih ajeta iz Kur'ana protiv
ovakvog zavedenog urokljivog oka. Ovo je takoer nazvano rukja. Imam Ebu-Davud je
izvijestio u svom Sunenu da je Aia, r.a., rekla daje Allahov Poslanik ,s.a.v.s., uobiavao
narediti onome to bulji u drugu osobu s pakosnou urokljivog oka da uzme abdest, a
da voda njegovog abdesta bude posuta po ovoj drugoj osobi. 1 50
Sufjan bin 'Udejne prenio je da je Esma bint 'Umejs rekla: "O Allahov Poslanie,
porodica Beni-Da'afera izgleda da je konstantno napadnuta od pakosnog uecaja
urokljivog oka (ar. 'ajnun) . Hoe li moliti za njih?" On je odgovorio: " Da. Kada bi
postojalo ita bre od sudbine, pakosno urokljivo oko bi ga vodilo." 1 5 1 Imam je Tirmizi
takoer prenio predanje od Ehi-Imama bin Sahila ibn Hanifa koji je rekao: 'Jednom je
'Amir bin Rebi'a vidio Sahila kako se kupa i prokomentarisao je : 'Nikada nisam vidio
(meu Arapima) ovako lijepu plavu kou. ' S ahil je odmah pao na zemlju bez svijesti.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio je potom pozvan. Kada je stigao, a nakon sasluavanja
izvjetaja ljudi, on je postao ogoren, te je prokomentarisao: 'Zato bi ijedan od vas
ubio svog brata (vlastitim oima) ? Zato nisi uputio Allahu dovu za bereket? ' Potom
se okrenuo Amiru bin Rebi'u i rekao: 'Uzmi abdest i operi svog brata njegovom
vodom (vodom kojom je uzeo abdest) .' Amir je to uradio, i odmah je sjeo da brie
S ahilovo lice, ake, podlaktice, koljena i stopala. Potom je uzeo olju te vode, uvukao ju
je pod Sahilovu odjeu i prosuo je, a potom je izlio ostatak abdestne vode po Sahilovoj
glavi. Nedugo poslije toga Sahil se probudio i povratio svjesnost.'' 1 52
Imam Tirmizi dao je komentar o odgovarajuoj proceduri za oslobaanje od utiecaja
ovakvog urokljivog oka, govorei: "Osobi urokljivog oka mora biti nareeno uzeti abdest,
a ta voda se treba sakupiti u zdjelu. Potom on mora umoiti svoju desnu ruku u nju,

"Muslim, 2 1 88.
'"Ekcem: promjena na koi.
1 10Ebu-Davud, 3880.
111Tirmizi, 2059, kae da je hadis hasen sahih; Ahmed, 6/438; lbn-Madde, 35 1 0.
1 12Malik u "Muvetau", 2/938.

I SS I

lbn-Kajjim el-Devzi

iznijeti neto vode, isprati rtvina usta i ispustiti vodu natrag u zdjelu prije pranja
rtvi nog lica. Potom bi trebao umoiti svoju lijevu ruku u istu zdjelu, iznijeti neto vode
u malu olju i preliti je po rtvinom lijevom koljenu. Slijedei to, on bi trebao umoiti
svoju lijevu ruku u zdjelu, iznijeti neto vode u istu olju i izliti je na rtvino desno
koljeno. Potom bi trebao posuti jo vode preko rtvine odjee. Konano, on mora
pljusnuti vodu iz druge olje preko rtvi nog emena straga u jednom pokretu. Ovdje je
vano da olja na bude sputena na tle izmedu pojedinih faza.
1.2 Vrste urokljivog oka

Postoje dvije vrste urokljivog ili pakosnog oka: ljudsko oko i dinskog oko. U vezi
s ovom temom, preneseno je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., vidio u U mm u Seleminoj,
r.a., kui slukinju kako prodorno bulji u njeno lice, pa je prokomentarisao: "Ona ima
urokljivo oko (ar. sa 'afa) . Neka uzme abdest." 1 53 El-Husejn bin Mesud el-Farra'
objasnio je ovaj hadis: "Sa'afa podrazumijeva opsjednutost od urokljivog oka dina-a to
znai da je ona napadnuta od pakosnog uecaja urokljivog oka dina za kog je kazano
da je tetniji od prohoda (uboda) neprijateljskog koplja." 154 Dabir je dalje komentarisao
da "urokljivo oko moe pojedinca poslati u grob i smjestiti kamilu u lonac za kuhanje. " 1 55
Ehu-Seid el-H udri je prenio da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., uobiavao da obino
trai utoite kod Allaha Svemogueg od urokljivog oka dinna i onog ljudskog. 1 56
Ipak, grupa nesretnih muslimana to imaju malo mudrosti i razumijevanja jo uvijek
poriu postojanje urokljivog oka i tvrde da je to puka imaginacija, zla slutnja i nagaanje.
Naravno, ovakvi ljudi imaju najmanje mudrosti, oni sluaju malo i oni shvataju malo.
Oni su takoder najudaljeniji od istine, najgluplji su, najzasljepljeniji su velovima
razdvojenosti od njihovog Gospodara, i najdalje su od pravog znanja dua i duhova,
njihove prirode, sposobnosti i uecaja. ak vode i mudri ljudi veine naroda na zemlji,
a bez obzira na njihova religiozna vjerovanja i tradicije, ne poriu egzistenciju urokljivog
oka, dok se oni mogu raspravljati o njihovom uzroku i stupnju utiecaja.

1 138uharija, 1 0/ 1 7 1 ; Muslim, 2 1 97.

114Vidjeti " erhus-sunne" 1 3/ 1 63 .
ISS Ovaj govor jeste kao hadis daif, prenosi ga Ebu-Ne'im u "Hilijetu", 7/90.
1 16Tirmizi, 2059; Nesai, 8/27 1 ; lbn-Madde, 35 l l ; Tirmizi kae da je hasen.

p s6

Poslani/cova medicina

1.3 Izvori urokljivog oka

jedna grupa ljudi tvrdi da pakosno urokljivo oko nastaje iz vlastitie zle sklonosti
pojedinca, njegove osjetljivosti na zlo miljenje, njegovih vlastitih iskuenja, njegove
sklonosti ka eksperimentalnim i iskustvenim stvarima, ak i ako su one pogubne za
njegovu vlastitu dobrobit, i vlastitog koketiranja s poudnim i zlim mislima i preputanja
zlim djelima. Izvan ovakve osobe, struja pakosnih isijavajuih energija emitira se iz
njegovih oiju i odmah pogaa rtvu. Druga grupa razmatra daje navedeno objanjenje
razlono i slino je istoj letalnoj energiji koju neke zmije emituju dok gledaju u svoju
lovinu, a rtva se odmah smrzava i ponekad istodobno umire od sranog udara. Isti je
energetski fenomen takoer naen kod nekoliko vrsta dragog kamenja, eliksira i ostalih
minerala, pri emu oni emituju nepogreivo jake energije ili radijacije; neke od njih su
letalne, a ostale mogu uzrokovati hladnou, pasivnost, apatiju, tromost, podlonost
neemu, naprezanje, tjeskobu, preplaenost, udnju, navikavanje, povlaenje ili
pustoenje, itd ..
Druga grupa mislilaca tvrdi da, to se tie ostvarenja, Allah Svemogui uzrokuje
ta god odlui Njegova volja, bilo korisno ili tetno, jer On sam upravlja sudbinom
dobra i zla. Pozivajui se na njih, ova je u potpunosti izvedena odmah kada vlasnik
ovakvog pakosnog urokljivog oka usmjeri svoj prodorni upiljeni pogled u bilo koga ili
bilo ta to moe izgledati da uzgaja njegovu ili njenu zlu prirodu. Pakosne e energije
potom prodrijeti u rtvu kroz pore njene vlastite koe i uznemiriti njenu prirodnu
ravnoteu. Vlasnik ovakvog urokljivog oka je samo transmiter, i on nema moi niti
uecaja sam po sebi, niti on moe inicirati ovakve akcije, dok je on sam istovremeno
pogoen ovakvim zlom. Ipak, ovakvo miljenje ostaje kao miljenje onih to ne vjeruju u
neospomost svojstvenih sila koje je Allah Svemogui umetnuo u svaku eliju stvorenja
irom cijelih univerzuma. Neke je energije On drao zatajenim ili neiskoritenim sve
dok one nisu bile otkrivene, a ostale je On nainio konstantnim i aktivnim. Dakle,
ovakvi su mislioci definitivno zamutili vlastiti vid, ograniili vidokrug razumijevanja
vlastitih okruenja i njihovu sposobnost da ispravno meudjeluju s njihovim okruenjem.
Nadalje, oni su se definitivno suprotstavili zdravom razumu i prihvatljivim miljenjima
uenjaka. Zapravo, niko razuman ne moe porei ope posljedice dua i duhova na
tijelo. Oni su ak materijalni, to svako moe vidjeti a ponekad i osjetiti. Uzmimo
naprimjer onoga to se crveni kada sree uvaenu osobu ili govori neto ega bi se
mogao stidjeti, ili kada nalazimo da neije lice postaje uto kada sree neto ili nekoga
koga se boji, i naravno ljudi ponekad raspoznaju osjeaj bolesti ili gubitka snage poslije
njihovog susreta s nekim ili sluanja opomene ili ak osjeaja spolnosti. Sve ovo se vri
kroz primanje neega ili bivanjem subjektom "namjere" neega drugog koje posljedino
izraava njegove ili njene namjere kroz njihove oi.
1 57 1

Ibn-Kajjim cl-Devzi

Dakle, pojedinac moe biti pogoen preko oiju nekog drugog, to je ustvari dokaz
jake veze izmedu njihovih duhova, dua i oiju. Oi same nemaju nita s tim, dua i
duh su ti koji nose ovakav utiecaj. Svaka dua i duh nose svoje vlastite svojstvene
utjecaje, snagu, prenosnike, bazine karakteristike i prirodu. Naprimjer, ljubomorna
osoba moe definitivno povrijediti svoju rtvu i stoga je Allah Svemogui zapovijedio
Svome Poslaniku, s.a.v.s., da trai utoite kod Njega od moi tete koju samo on moe
kontrolirati, i On mu je zapovijedio da trai utoite kod Njega od bilo koje tete koju
ljubomorna osoba moe poiniti nad njim. Zapravo, teta ljubomorne osobe koja pogaa
njegovu rtvu samo moe biti opovrgnuta od nekoga ko je slijep za ljudsku prirodu.
Zapravo, ljubomorna ljudska je priroda svojstvena bolest to uzima oblik ljubomornog
i bijesnog duha unutar samog pojedinca. On spopada lahkovjernu i nesumnjivu rtvu i
djeluje u skladu sa svojstvenim zlim karakteristikama. Slino tome jeste primjer otrovne
zmije. Njen otrov nalazi se neaktivan u njenim otrovnim zubima, a nakon vienja njene
potencijalne rtve, zmija odjednom biva spopadnu ta estokim napadom bijesa i ljutnje
kao da ona postane opsjednuta, i, odmah, otrov iklja van preko zmijskog ujedanja
rtve. Otrov je potom osloboen da bi se ulio u rtvu i ubio je. Zbog toga neki ljudi
uporeuju pakosnu, zlobnu i ljubomornu osobu sa zmijom. Dakle, ljubomora je veliko
prikriveno zlo. Ponekad ona ak moe uzrokovati pobaaj, a u ostalim prilikama moe
uzrokovati sljepou. Zbog ovoga je Allahov Poslanik, s.a.v.s., jednom upotrijebio
analogiju egrtue, zmije otrovnice (lat. Echis) 1 s7 i afrike guje to izbacuje otrov (lat.
Bilis arietans) l SB , imajui na umu da one mogu uzrokovati pobaaj ili ak sljepilo.
Ostale vrste zlobnih i bolesnih bia mogu pogoditi svoje rtve pukim gledanjem u
njih, a bez ikakvog fizikog kontakta, zbog njihovog visokog stupnja otrovne zlobnosti,
njihove bolesne prirode i loih energija to ih oni nose. Dakle, pakosnost urokljivog oka
ne treba neophodno kulminirati u fizikom kontaktu da bi djelovala, kao to neki ljudi
koji se malo razumiju u zakone fizike i erijat mogu tvrditi. Zapravo, ovakve povrede
mogu se dogaati preko neposrednog kontakta, neposredne konfrontacije, sretanjem
oi u oi ili preko izvanredno osjetilnih psihikih poruka, gdje duh vlasnika urokljivog
oka djeluje kao posrednik koji putuje da sretne rtvu i tetno djeluje na njeno stanje. U
drugim prilikama, teta moe biti uzrokovana preko mentalne moi vlasnika urokljivog
oka ili ak preko uenja odredenih dova, insinuacija, vraanja ili ak flertovanja s
pojedinevom imaginacijom. Takoer je mogue zauzdati neije bolesne namjere
suprotstavljajui im se i obrui ovakvu bolesnu namjeru uenjem suprotnih dova na
temelju osjeanja ovakvih vibracija, ili ak na temelju sumnjienja ovakvih mogunosti.
Dakle, uspjenim obrtanjem smjera urokljivog oka zaetnik sam postaje rtva svoje vlastite
1;7

Ar. Abtar.

1 ;8Zu-tafjetejn.

I J 58

Poslanikova medicina

inicijative. Inae, pojedinac se moe zatititi od ovakvog zla estim uenjem dova za
vlastitu zatitu protiv urokljivg oka.
Utjecaj i pakost urokljivog oka ne zahtijeva neophodno neposredni kontakt oiju.
Zlobna i bolesna osoba moe ak biti i slijepa, a kada neko drugi opisuje odreeno stanje,
osobinu, sluaj ili osobu za njega, njegove zle misli mogu proizvesti isti efekat kao i sami
vizuelni kontakt. U mnogim sluajevima teta uzrokovana urokljivim okom prenesena je
preko tree osobe kojoj je reeno o primjeru, osobini ili osobi, njegovom bogatstvu, snazi,
dobrom zdravlju, duhu, uspjenom poslovanju ili planovima za put itd ...
U vezi s ovom temom, Allah Svemogui rekao je Svome Poslaniku, s.a.v.s.: "Gotovo
da te nevjernici pogledima svojim obore kada Kur 'an sluaju. " (Kur'an, 68:5 1) On mu
je takoer rekao: "Reci: 'Utjeem se Gospodaru svitanja od zla onoga to On stvara, i
od zla mrkle noi kada razastre tmine, i od zla smutyivca kad smutnje sije, i od zla
zavidljivca kad zavist ne krije. "' (Kur'an, 1 1 3)

Prema tome, svaki vlasnik urokljivog oka jeste ljubomorna osoba, ali svaka ljubomorna
osoba nema urokljivo oko. Poto su ljubomorni ljudi uobiajeniji nego vlasnici urokljivog
oka, traenje utoita kod Allaha Svemogueg od ljubomorne osobe ukljuuje vlasnike
urokljivog oka. U njihovom sluaju, zlo je projicirano iz njihovih oiju kao nevidljive
strijele njihove zavisti. to se tie rtava, ponekad ih pogode strijele ljubomore i zavisti,
a u drugim prilikama one promae. Kada ovakve strijele nau metu - nezatienu i
neoklopljenu osobu- one zasigurno tetno djeluju na nju. Ipak, ako strijele ljubomore i
zavisti nau ciljanu osobu opreznom, naoruanom i kako nosi neobrubljen i neprobojan
pancimi kaput, one mu nee nakoditi. Umjesto toga, one se ak mogu odbiti natrag da
pogode i natete osobi koja ih je odaslala, a koja potom postaje rtvom zla kojeg je ona
sama zaela. Ovo je upravo poput strijelca i njegovih meta. Jedna vrsta je strelarstvo
umova i dua, a drugo je strjelarstvo tijela i sjena.
Korijen ljubomore i zavisti proizlazi iz gledanja pojedinca u neto, njegovim
simpatisanjem toga, mrnjom da gleda priznanje nekoga drugog i udnjom tog istog za
sebe. Ovo je obino praeno s pojedinevom bolesnom i zavidnom zlom duom koja
progoni potencijal nu rtvu, a potom ubrizgava svoje otrovne zrake ili podsvjesne poruke
buljei u njega s pakou. Ponekad, pojedinac moe namjerno gajiti zli duh koji nosi. U
drugim prilikama on to moe uraditi nenamjerno ili ak podsvjesno, jer ljubomora moe
biti njegova druga priroda. Zapravo, ovo je najgora vrsta ovjeka (ljudskog bia) . Neki
muslimanski uenjaci ak tvrde da kada se zna da neka osoba ima zlobnu, pakosnu i zlu
prirodu, ona bi trebala biti segregirana iz drutva, a sve u cilju eliminacije irenja
njenog zla, a vlada bi trebala osigurati bazina joj sredstva za ivot sve do njene smrti.

1 59 1

lbn-Kajjim d-Devzi

1.4 Lijeenje irtve urokljivog oka159

U biti, poslanika je uputa usmjerena u pravcu lijeenja ove bolesti i ona osigurava
razliite metode lijeenja. U vezi s ovom temom, imam Ebu-Davud je prenio u svom
Sunenu daje Sahil bin Hanif rekao: 'lednom sam s grupom ljudi proao pored vodopada.
Otiao sam i tamo se okupao, a kada sam izaao (iz vode), bio sam napadnut ozbiljnom
groznicom. " Kada je ovaj sluaj iznesen Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., on je
prokomentarisao: "Recite Ehu-Sabitu 1 60 da ui ajete traenja tita Allahove zatite (ar.
ta 'viza) . " Neko je upitao: "ta je s obinim uenjem rukje -da li bi mu to koristilo?"
Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovorio je: "Uenje je rukje samo za psihike bolesti, vruice
i otrovne ujede."1 6 1
Urokljivo je oko takoer poznato u arapskom jeziku kao nefs-pa, prema tome, znailo
bi dovoenje u vezu urokljivog oka i neije uroene zle prirode ili "sebe", dok otrovni
ubod podrazumijeva ubod korpiona (lat. Euscorpiusflavicaudus) ili neeg slinog. Medu
redovnim dovama molenja neprekidnog tita zatite doputeno je uiti dva zatitna poglavlja
(ar. El-Mu'avizatejn) . Ovo su 1 1 3 sura u Kur'anu koja je ranije citirana i 1 1 4 sura koja
u prevodu znai: "Reci: 'Traim zatitu Gospodara ljudi, Vladara ljudi, Boga ljudi, od
zla ejtana-napasnika, koji zle misli unosi u srca ljudi-od dina i ljudi! "' El-Fatiha, koja u
prijevodu znai: "S Imenom Allaha, Milostivog, Samilosnog. Tebe, Allaha, Gospodara
svjetova, hvalimo, Milostivog, Samilosnog, Vladara Dana sudnjeg, Tebi se klanjamo i od
Tebe pomo traimo! Uputi nas na Pravi put, na put onih kojima si milost Svoju darovao,
a ne onih koji su protiv sebe srdbu izazvali niti onih koji su zalutali! " (Kur 'an, l) , i ajet
o Allahovom prijestolju, koji u prevodu znai: "Allah je, nema boga osim Njega, ivi i
Vjeni! Ne obuzima Ga ni drijeme ni san! Njegovoje ono toje na nebesima i ono toje na
Zemlji! Ko se moe pred Njim zauzimati za nekoga bez doputenja Njegova?! On zna ta
je bilo i prije njih i ta e biti poslije njih, a od onoga to On zna-drugi znaju samo onoliko
koliko On eli. Mo njegova obuhvata i nebesa i Zemlju i Njemu ne dojadi odravanje
njihovo; On je Svevinji, Velianstveni! " (Kur'an, 2:255)

Pored ovih Kur'anskih ajeta, pojedinac takoder moe uiti Poslanikove dove, kao to su:
1 ) "Traim zatitu s Allahovim savrenim rijeima protiv bilo kog zla koje moe
poticati od Njegovog stvorenja. "

1 59Ar. 'ajn.

1600vo je njegovo prezime.

161Ebu-Davud, 3888.

j 1 60

Poslanik_ova medicina

2) "Traim zatitu s Allahovim savrenim rijeima protiv bilo kog ejtana,

uznemirenosti ili briga i protiv bilo kog prijekornog oka."

3) "Traim utoite u dvorcu Allahovih savrenih rijei koje niti pobona niti bezbona
osoba ne moe naruiti od bilo kojeg zla koje moe poecati od onoga to je On
stvorio, odredio, od onoga to On odrava i kasnije vraa na suenje; od onoga to
se sputa sa nebeskog svoda i to se penje prema njemu; od bilo koje opasnosti koju
je On stavio na zemlju i bilo koje tete koju ono moe da prouzroi; od iskuenja
noi i dana; od bilo kog obilaska (posjete) u tami ili svjetlu, osim gostujueg nosioca
dragih poruka od mog Milostivog Gospodara."

4) "Traim utoite s Allahovim savrenim rijeima od Njegove srdbe i kazne; od

bilo kog zla koje je potaknuto od Njegovog stvorenja i od zlih ulagivanja ejtana ili
njihove blizine mojoj prisutnosti."

5) "Gospodaru, traim utoite u Tvom velianstvenom licu i Tvojim savrenim

rijeima od zla stvorenja ije krajnje granice samo Ti kontrolie. Gospodaru,
Ti sam ima mo da oslobodi nedae i promijeni nepravednosti. Gospodaru,
Tvoji vojnici su nepogreivi i Tvoje obeanje ne propada. Slavljen neka si Ti i
Tebi se sve dove upuuju."

16J I

lbn-Kajjim cl-Devzi

6) "Traim utoite u Allahovom velianstvenom i najslavnijem licu, i traim zatitu

u svetosti Njegovih savrenih rijei koje niti pobona niti bezbona osoba ne moe
povrijediti; traim utoite u Allahovim svetim atributima ija imena znam i ija
imena ja ne znam od bilo kojeg zla koje moe proizai iz onoga to je On stvorio,
odredio, od onoga to On odrava i kasnije vraa na suenje, od tete bilo kojeg zla
koje ja ne mogu nositi, i od svakog zla i od stvorenja ije krajnje granice samo Ti
kontrolie. Uistinu moj Gospodar postupa pravedno. "

7) "Gospodaru, Ti si moj jedini opskrbitelj. U Tebe ja vjerujem, a Ti si Gospodar

Velianstvenog uzvienog prijestolja. to Allah eli bit e, a to On ne eli nee
biti. Uistinu, nema moi ili volje osim one kod Allaha. Znam i svjedoim da Allah
ima mo i prevlast nad svim stvarima. Njegovo znanje obuhvata svakoga i sve, i
samo On zna broj svega i svakoga u svemJ stvorenom. Gospodaru, ja traim utoite
kod Tebe od mog vlastitog zla i od zla prokletog ejtana, njegovog politeizma, i ja
traim utoite kod Tebe od zla svega to se kree na ovoj zemlji i to egzistira na
njoj- od svih stvorenja ije krajnje granice samo Ti kontrolie. Uistinu, moj Gospodar
postupa pravedno."

p 62

Poslanikova medicina

8)

"Traim utoite kod Velianstvenog Gospodara. Nema boga osim Njega. On je

uistinu moj Bog i Gospodar svega. Traim utoite u mog Opskrbi telja i Opskrbitelja
svega. Ja iskreno vjerujem u ivog Gospodara, Koji ne umire. Branim se od svog
zla sveproimajuom moi, 'nema volje ili moi osim one u Allaha.' Dovoljan mi je
Allah, a On je najbolji vodi. Dovoljan mi je moj Opskrbitelj i iskljuivi Opskrbi telj
cijelog postojanja. Bolje je primiti moje potreptine od Vrhovnog pribavi telja nego
ih primiti od Njegovih ovisnika. Bolje je traiti zadovoljstvo Stvoritelja nego ono
od stvorenja. Dovoljan mi je moj Opskrbi telj. Dovoljan mi je iskljuivi Upravitelj
svih svjetova. On sam uva i niko ne moe stati uz Njega. Dovoljno mi je Allahovo
sluanje mojih molitvi i samo On ima mo da ih ispuni. Zaista, Allah je jedini cilj
i ne postoji nita osim Njega. U Njega ja vjerujem i uistinu je On Gospodar
Velianstvenog boanskog prijestolja."

Nema sumnje da ko god je pokuao bilo koju od navedenih dova, njima se je i

okoristio, i moda je shvatio njihovu vrijednost i prijeku potrebu njihovog pravilnog
uenja. Ovakve jedinstvene, djelotvorne i blagoslovljene dove imaju mo odvratiti bilo
koje zlo usmjereno od pakosnog urokljivog oka. Ipak, sve zavisi od nivoa vjere pojedinca,
1 63 1

lbn-Kajjim el-Devzi

snage njegove odlunosti, njegove konstantne budnosti (opreza), njegovog nepokolebljivog

pouzdanja u njegovog Gospodara i stupnju osvjedoenja i ravnotee njegovog srca, jer
sve navedeno jesu oruja, a djelotvornost oruja ovisi o njegovom korisniku.
I. 5 Spreavanje uzrokovanja tete drugima

Kada jedna osoba sumnja da posjeduje pakosno urokljivo oko i strahuje od

uzrokovanja nehotine tete drugima njegovom nevoljnom prirodom, onda, nakon vienja
neega ili nekoga, on bi trebao moliti: "Gospodaru, blagoslovi ono to on ima." Ovaj
je ha dis nauen kada je Amir bin Reb i' a pogodio Sahila bin Hanifu svojim pakosnim
okom. Allahov Poslanik, s.a.v.s., mu je tada rekao: "Zar nee zazvati blagoslov (na
svog brata) ? " Pritom je mislio, zar nee rei: "Gospodaru, blagoslovi ono to on
ima. " Hiam bin 'U rve je prenio da kada bi njegov otac vidio neto to mu se svialo,
ili kada bi uao u neiju kuu ili plantana polja, uobiavao bi moliti: "Samo e ono to
Allah odredi biti. Zasigurno nema neovisne moi osim one u Allaha."

JJ, !, i) 'J J;.'J ' : (.

Pojedinac takoer moe upuivati ovakve dove nakon vienja neega to mu se

svia ili na nekoga na iju bi sreu na ovom svij etu mogao pozavidjeti.
Takoer je u ispravnom lancu prenosilaca prenesena dova (ar. ru/da) Allahovog
meleka Dibrila, r.a., koji je prouio dovu za zatitu Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
uei: " Oklopljavam te Allahovim imenom od bilo koje tete koja te moe pogoditi i
od bilo koje pakosne prirode bia ili zastranjenja ljubomornog oka. Uistinu, Allah je
Onaj Koji lijei i vrhovnom skrbnitvu Njegovog imena ja te povjeravam."1 62

Kada bi prepoznali ovakvu bolest u naijoj prirodi, a da bi umanjili bilo koju

potencijalnu tetu prema drugima, neki su ejhovi otili do tog stepena da su preporuivati
da odreeni ajeti iz Kur'ana, ukljuujui sve navedene ajete, budu napisani na papir, a
papir bude umoen u vodu koja bi vlasniku urokljivog oka bila data kasnije da ju pije.
162Muslim, 2 1 85.

p64

Po5/anilr_ova medicina

Muslimanski je mislilac Mudahid komentirao ovu praksu govorei: "Nemam nita

protiv pisanju Kur'anskih ajeta, ispiranja sadraja u vodi i davanja te vode bolesnoj
osobi (ar. 'a 'in) da je pije." 1 63
Pojedinac moe nai sline upotrebe u mnotvu hadisa, ukljuujui predanje od
Ebu-Kalabea u kojoj se kae da je lbn-Abas, r.a., preporuio pisanje odreenih ajeta
za koristi trudnice, da bi se molila Allahova naklonost da iznese dijete. U drugom
hadisu Ejjub je izvijestio daje on vidio da je Eh-Kalaha napisao odreeni ajet na papir,
zatim ga umoio u vodu, a vodu dao bolesnoj osobi da je pije, da umanji, i Allahovom
voljom, ublai njegov bol i patnje.
1.6 Koristi abdesta u lijeenju ljubomorne osobe

Ono to je dosljedno u navedenim predanjima jeste to da je nosilac pakosnog

urokljivog oka zasigurno bolesna osoba, a ako je ona istinski vjernik, ona mora biti
lijeena i trebala bi se podvri ispravnom nainu lijeenja.
Druga Poslanikova metoda spomenuta u navedenom hadisu: "Uzmi abdest i operi
svog brata sa njegovom vodom", a kako je to opisano od strane imama Tirmizija da bi
se odstranio uecaj urokljivog oka, dijeli se na tri aspekta: ceremonijalnu istou (ar.
gusl) za napadaa (ar. 'a 'in) ; sugestivnu terapiju za obojicu, napadaa i rtvu i ok
terapiju za rtvu, upotrebljavajui element iznenaenja da bi se otklonila pacijentova
napetost u sluaju konvulzije (grenja) i kome.
Ovo se vri ceremonijalnim zavlaenjem ruke ispod pacijentove odjee i prosipanjem
olje vode od napadaevog abdesta, a prije pljuskanja druge olje vode preko njegove
glave otpozadi kao elementa iznenaenja. Ovakav tretman smatra se ispravnim i korisnim
u sluaju konvulzije ili kome, dok se svaki lijenik s ovim ne slae, ali se meutim u
skladu s njihovim zakljucima, obino, ovakav tretman pokazuje djelotvornim. Zapravo,
ono to neki obini lijenici mogu ismijavati ili smatrati nepotpunim s onime to oni
tretiraju kao nauni dokaz moe samo biti dokaz pomanjkanja u njihovom vlastitom
znanju o ljudskim stanjima i zasigurno njihovog pomanjkanja vjere i odgovarajueg
razumijevanja Boijih ustanovljenih zakona uzroka i posljedice. Unato tome,
uravnoteeni e se umovi sloiti sa djelotvornou ovakvog tretmana. Ovo se razumijeva
priznavanjem da se otrov zmije nalazi u njenom vlastitom mesu i, stoga, lijeenje jako
uzbuene osobe jeste u hlaenju njenog bijesa, i suzbijanje njene vatre njenim izvoenjem
van iz nje, milovanjem njene glave ili ramena, a istovremenim pokazivanjem ljubavi i
161Za ovu praksu preporuujemo upotrebu netoksinog papira i upotrebu u vodi topivog biljnog
sastojka za pisanje sugeriranih ajeta, jer prije pijenja vode, a kada se papir izvadi iz nje, ne ostanu
nikakve zabiljeke na njemu.

1 65 1

lbn-Kajjim el-Devzi

zabrinutosti za njeno stanje. Ovo je poput suprotstavljanja onome koji eli baciti vatru
na tebe, s obzirom na to, ti je moe ugasiti pljuskanjem vedra vode ka njemu jo dok je
vatra u njegovoj ruci, a prije nego to te vatra dosegne. Ovo je samo zdrav razum.
Zbog toga je Allahov Poslanik, s.av.s., rekao nosiocu ljubomorne prirode da moli:
"Gospodaru, blagoslovi ono to on ima." Ovo je zbog izbacivanja posljedica neije
vlastite bolesti preko molitvi. Ovo je ono to se naziva spoznajom (ar. ihsan) neije
vlastite bolesti i traenje lijeka za nju, a kao to smo to razmatrali u ranijim poglavljima,
svaka bolest mora biti tretirana njenim antidotom. Zbog toga, poto ova vrsta zloudne
bolesti pogaa najosjetljivije dijelove ljudskog tijela i poto ova bolest pokuava izai iz
ljudskog tijela kroz dijelove koji imaju finije pore na koi, ali bez koristi, ona se konano
smjeta u podrujima pogodnim za iskuenja zlih duhova i njihovih djelovanja;
prosipanjem abdestne vode pod pacijentovom odjeom eli se postii gaenje vruine
ove bolesti i izbacivanje otrovne pakosti. Druga svrha ovakvog abdesta jeste takva da on
djeluje na srce, koje je najosjetljivije, najspremnije i najbre u odgovaranju na krizu.
Vjernikovo e srce prirodno odgovoriti i ublaiti posljedice otrova, i ugasit e vatru
zavisti. Dakle, rtva je izlijeena Allahovim doputenjem. S druge strane, kao u primjeru
ose, kada jednom ubode svoju rtvu i kada je otrov otputen, ona se osjea spokojno, a
isto tako se rtva osjea zadovoljnom kada je ubije (osu) , i napokon na (rtva) poinje
vraati svoju snagu. Njegovo zadovoljstvo mu pomae da prebrodi bol i, nadalje, njegovo
tijelo sabire prirodni antidot da se suprotstavi otrovu i odstrani ga. Dakle, ispiranje
pod odjeom pomae rtvi psiholoki i priprema njeno srce da ustane naspram pakosnosti
urokljivog oka, dok iznenaenje pljuskanja vode preko rtvine glave pomae gaenju
vatre urokljivog oka i ponitava njegove pakosne posljedice.
Ovakva e vatra biti istovremeno ugaena u podjednako, kako kod rtve tako i kod
ljubomorne osobe. S druge strane, rtva e se dizati u svome duhovnom stanju, dok e
zlotvor pasti. Ovakve su koristi sline onima kod kovaevog vedra za vodu koje on
koristi u hlaenju vrueg komada elika nakon njegovog arenja, a prije odreivanja
njegovog konanog oblika. Ovakva je voda koritena u medicinskim receptima u prirodnoj
tibb medicini.
Dakle, uporeujui ono to travari (ar. taba 'i'i) sakupljaju i izdaju svojim muterijama
s propisanom medicinom Allahovog Poslanika, s.a.v.s., jeste poput usporeivanja
prodavaa biljaka s potpuno obuenim lijenikom, a, ak i tada, to nije doraslo istinskoj
biti i vrijednosti Poslanikove medicine. To je poput usporeivanja lijenikovog
razumijevanja s istim kod Allahovih poslanika (resula i nebijja) . To je ak nemogue!
Ipak, postoji prefinjen odnos izmeu onoga to oni upotrebljavaju u lijeenju njihovih
pacijenata, poto je Stvoritelj i Vrhovni zakonodavac jedan i isti, dok je svakome dato
znanje u skladu s njegovim nivoom razumijevanja.

p ss

Poslanikova medicina

Nadalje, pojedinac moe razumjeti u ovoj knjizi profinjenu i posve osobnu vezu
izmeu mudrosti, nauke i erijata, i ne poftoji kontradikcija meu njima, bez obzira na
sve. Doista Allah vodi onoga koga On hoe, bez obzira koja mu vrata On otvara, a On
e zasigurno otvoriti vrata uspjeha onome koji neprestano kuca na Njegova vrata. Dakle,
uspjeh i pobjeda Njegov su dar i dostini SIJ samo Njegovom milou. Uistinu njegovih
potpora je mnogo a Njegov je dokaz nepo)itan.
I. 7 uvanje tekovina

Meu ostalim preventivnim lijekovima protiv urokljivog oka jeste i to da se bude

slobodan od razmetanja i podravanje potpunog uvjeta (zatite) , bez obzira to drugi
mogu to smatrati zanemarivim. Imam El-Begavi u svojoj knjizi arh-ul-sunna prenio je
da je halifa Osman bin 'Affan, r.a., jednom vidio lijepo dijete (dijete lijepog izgleda) i
zamolio je njegove roditelje da ublae njegov izgled da bi ga zatitili od urokljivog
oka. 1 64 Aia, r.a., prenijela je da je Allahov Poslanik jednom odrao govor o noenju
ukraenog crnog turbana. 1 6 5 El-Hattabi je iznio to predanje da bi rasvijetlio znaenje
pjesnikovog stiha:
"Tvoje uzvieno savrenstvoje neoborivo
i ne treba mu sugestivan udar vjetra
da ga zatiti od urokljivog oka. "

1.8 Mo dova u ponitavanju posljedica urokljivog oka

Ebu Abdullah el-Tadahi prenio je da je jednom na putu na had prema Meki

jahao na ugodnoj i brzoj devi. U tom karavanu takoer je putovao ovjek koji je postao
poznat po svom pakosnom urokljivom oku. Rijetko bi pogledao u neto, a da se to ne bi
sruilo. Na pola puta, neko je rekao Ehu -Abdullah: "uvaj svoju devu od pakosnog
oka ovog ovjeka!" Ehu-Abdullah je odgovorio: "On ne moe nanijeti tetu mojoj
devi." Taj neko se vratio drugoj osobi i izbrbljao o onome to je uo od Abdullaha.
Ponos i arogancija pakosne osobe ekali su sve dok Ehu-Abdullah nije bio zauzet
daleko od svoje deve, a on je stao ispred deve i zagledao se u nju. Istovremeno deva je
postala razjarena i pala je na zemlju. Kada se Ehu-Abdullah vratio, reeno mu je da je
pakosna osoba zaarala devu. Ehu bdullah je zapovijedio: "Vodite me njemu." im
'>Vidjeti, " erhus-sunneh", 1 3/ 1 1 6
1618uharija, 7/92; Muslim, 1 358; Ebu-Davud, 4016; Tirmizi, 1 7351; Nesai, 5/200 i 20 1 ; lbn-Madd!e,
3585.

1 67 1

lbn-Kajjim el-Devzi

je vidio tog ovjeka, Ehu-Abdullah je prouio sljedeu dovu: "S Vrhovnim imenom
Allaha, ija mo obuzdava nasrtanje, ije je sklonite nepovrjedivo i ija je prepreka
nesalomljiva, a to je gorua buktinja protiv smutljivca; a Njegovom premou ja opozivam
i ponitavam posljedice pakosnog urokljivog oka i odbacujem ovakve posljedice natrag
na napadaa i ono to mu je najdrae. (Potom je citirao Kur'an) : "Pogledaj paljivo
(ponovo pogledaj) vidi li ikakav nedostatak? Zatim ponovo vie puta pogledaj, pogled
e ti se vratiti klonuo i umoran. " (Kur'an, 6 7:3-4)

Odmah su one jabuice zlotvora ispale iz njihovih duplji, a deva je ustala na noge
odbranjena i neozlijeena.
1. 9 Poslanikova uputa u pogledu opih zatitnih dova (ar. rukja)

Ebu-Davud je izvijestio u svom sunenu da je Ebu-Derda' uo Allahovog Poslanika,

s.a.v.s., kako govori: "Ako se alite na urokljivo oko ili ako bi se njegov brat alio u vezi
s neim, uite dovu: i\llahu, Gospodaru na Koji si na nebu, Tvoje ime je blagoslovljeno.
Tvoja volja kontrolira nebo i Zemlju kao to je Tvoja Samilost na nebu, uini je na
Zemlji. Oprosti nam prestupe i grijehe koje smo uinili. Ti si gospodar dobrih. Neka
se Tvoja milost spusti na nas i poalji lijek od Tebe da ublai ovaj bol", i njegove patnje
e biti otklonjene Allahovim doputenjem." 1 66

1 66Ebu-Davud,

I J 68

3892; Ahmed, 6/2 1 ; daif had is.

Poslanilcova medicina

Takoer u Muslimovom sahihu je zabiljeeno da je Ebi-Sa'id el-H udri prenio da

je blagoslovljeni melek Dibril, r.a., doao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i rekao: "O
Muhammede, ne osjea se dobro?" On je odgovorio: "Zaista." Dibril, r.a., potom
je prouio: "S Imenom Allaha zatiujem te od bilo koje tetne bolesti, od zlih duhova
i od urokljivog oka ljubomorne osobe. Zaista, Allah osigurava tvoj lijek i (s moi)
Njegovim imenom ja te uzdiem (izvan njihovog dometa) . " 1 67
Ako neko raspravlja o hadisu citiranom ranije: "Hamajlije su samo korisne protiv
urokljivog oka, vruice i otrovnih uboda", mi dodajemo da Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
nije u ovom obraanju zanijekao doputenost uenja odreenih dova u ostalim sluajevima,
osim ove tri kategorije. Ispravna interpretacija navedenog hadisa na njegovom arapskom
maternjem jeziku jeste ta da nita ne umanjuje posljedice urokljivog oka, vruice i otrovnih
uboda bolje od dova (ar. ru/&a) , takoer oznaavajui i hamajliju. Ovo je dobro razumljivo
iz konteksta predanja kada je Sahil bin Hanif, koji je bio napadnut od strane urokljivog
oka upitao Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: "O Allahov Poslanie, postoje li ikakve koristi
u rukja molitvama?" Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovorio je: "Rukja je najkorisnija
protiv urokljivog oka, vruice i otrovnih uboda." Zapravo, mi imamo brojne tano
odreene poslan ike dove (ar. pl. ruka ') za uenje u ope svrhe i u one specifine.
Moe se takoer proitati u Muslimovom sahihu daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., dozvolio
uenje rukje protiv urokljivog oka, otrovnog ujeda i ekcema. U pogledu uenja tano
odreenih dova rukje, preneseno je da je 'Avfbin Malik jednom ispitao njihovu primjenu,
pitajui Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: "Misli li kao to smo radili za vrijeme dahilijeta?"
Ljudi su potom pitali Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: "O Allahov Poslanie, kako na to
gleda? " On je odgovorio: " Prouite mi vae odlomke." Nakon njihovog sasluavanja,
on je objasnio: "Sve je ispravno i dobro, uvij ek je osigurano da ne postoji sugestija
politeizma u njima."
Tano odreene dove (ar. ruva) i noenje hamajlija korisni su kada su prihvaeni
od pacijenta i primljene jednoduno kao metod za oporavljanje od bolesti. Zapravo,
nekoliko hadisa pogreno je interpretirano danas zato to ljudi podmeu interpretaciju
koja pripada drugom vremenu i dijalektu nego onima koritenim u hadisima. Ovo je
aktuelno, uprkos injenici da su islamske kutubhane religioznih interpretacija danas
pune dobro dokumentiranih referenci (upuivanja na izvore) .

167Muslim, 220; lbn-Madde, 35 1 3; Ebu-Davud, 3884; Tinnizi, 2058.

1 69 1

lbn-Kajjim el-Devzi

1. 1 O O ponitenju posljedica otrovnog ujeda pomou uenja Fa tihe

U "Dva sahiha" prenosi se da je Ehu-Seid el-H udri rekao: "Grupa ashaba Allahovg
Poslanika, s.a.v.s., otila je na put. Na putu su doli do jednog logora beduina i traili
su njihovo gostoprimstvo. Beduini su odbili primiti ih, pa su ashabi odsjeli u blizini i
krenuli na poinak. U meuvremenu, zapovjednik beduina razbolio se od uboda
korpiona (lat. Euscorpius flavicaudus) . Njegovi su prijatelji pokuali sve to su znali
(da ga izlijee) , ali bez uspjeha. Napokon, otili su i upitali ashabe da li imaju ita to
bi izlijeilo njihovog vou. Jedan od ashaba je odgovorio: "Uistinu, slavljen neka je
Allah, ja znam koje se djelotvorne dove ue kao lijek za otrovan ujed. Ipak, mi smo vas
upitali da nas primite, a vi ste odbili da ponudi te gostoprimstvo, i ja neu prouiti ove
dove dok se ne nagodimo." Beduini su ih obradovali i obeali ih nagraditi s nekoliko
ovaca ako uspiju u lijeenju njihovog voe. Odmah, ashab je otiao u voin ator i
poprskao ga svojom pljuvakom dok je uio s uru El-Fatiha (Kur'an, l) . Najednom,
zapovjednik je povratio snagu kao da je vrsta vrpca otputena. Kada su ga ashabi
napustili, zapovjednik je povratio svu svoju snagu. Poto su beduini ispunili svoje
obeanje, ashabi su rekli: "Podijelimo nagradu." Onaj ashab to je prouio rukju
odgovorio je: "Ne inimo nita dok se ne vratimo Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i
ispriamo mu na sluaj." Kasnije, kada su doli pred njega i ispriali mu ta se desilo,
on je prokomentarisao: "Kako ste znali da je El-Fatiha rukja? Uistinu, bili ste u pravu.
Sada, podijelite ono to imate izmeu sebe i ostavite jedan dio i meni. " 168
Imam lbn-Madde je izvijestio o hadisu kog prenosi Alija, r.a., da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Najbolja je medicina Kur'an." U ispitivanju ovog obraanja,
slaemo se na dobro poznatoj injenici da neke rijei djeluju na ljude razliito. Neke su
rijei korisne, a neke su tetne. Ako je ovo to se odnosi na ljudske rijei istinito, onda
ta bi pojedinac mislio o svetim rijeima samog Allaha Svemogueg? Djelotvornost
uzvienih rijei u odnosu na ljudske rijei jeste kao svetost naeg Stvoritelja naspram
Njegovog stvorenja. Jer Svemogui Allah vrhovna je sigurnost protiv bilo koje bolesti,
bilo duevne ili elesne; On je apsolutna zatita, vodee svjetlo i sveobuhvatna milost.
Kada bi se Njegove rijei spustile na planinu, ona bi se raspala i smrvila pred Njegovom
slavom i velianstvenou. To smo vidjeli kada je Allah Svemogui manifestirao Svoju
blizinu na planini Sinaju, gdje je Musa, a.s., stajao, a planina se raspala od straha i
potovanja prema njenom Gospodaru.

168Buharija,

I J 70

1 0/ 1 78;

Muslim.

Poslanikova medicina

1. 1 1 Bit

sure

El-Fatiha

Svemogui Allah kae: "Mi objavijujemo u Kur'anu ono to je lijek i milost

vjernicima. " (Kur'an, l 7:82) Ovo je kazano da bi se poblie oznaila karakteristika, a
ne da bi se kvalificirala sutina. Ovo je poput Njegovog obraanja: '1\ onima koji
vjeruju i dobra djela ine Allah obeava oprost i nagradu veliku. " (Kur'an, 48:29)
Navedeni ljudi u ovom ajetu su svi vjernici i svi oni koji su poznati kao ispravni. Kako
pojedinac moe dosei velianstvene koristi sure El-Fatiha, kada niti Tevrat Musaov,
niti lndil lsaov, niti Zebur Davudov, niti bilo koja ranija objava nije nadmaila punou
njenih znaenja. Zapravo, ovo posebno poglavlje od sedam ajeta sadri kompletnu
sutinu cijelog Kur'ana i podvlai tri esencijalna uzviena imena Allah, Rabb
(Gospodar) i Rahman (Milostivi). Sva tri jasno odreuju prvobitno znanje naeg
Stvoritelja namijenjeno za Njegova stvorenja kako bi Ga ona spoznala. U njoj je takoer
podsjetnik tano odredenog sastanka za stvorenja, dan na kom e oni stajati pred svojim
Stvoriteljem da bi se suoili s Njegovom presudom. U njoj su takoer spomenuta dva
vrhovna atributa Njegove jednoe: Jed noa tovatelja (ar. rububijjet) ijednoa Njegove
vrhovne vlasti i suverenosti (ar. uluhijjet) . U ovoj je suri takoer opisana ovisnost
stvorenja o njihovom Stvoritelju i njihovo traenje upute i uzdravanja od Njega, i
nadalje, posebno raspoznavanje da je iskljuiva vlast Njegova u svakom pogledu.
Takva je najbolja i prvobitna (temeljna) molitva, koja najbolje lijei srca i tijela, i
ijoj istini je podvrgnuto sve stvoreno. Dakle, ta stvorenje treba najvie pored Allahove
upute i bivanja na Pravom putu? Da radi ono to je On zapovijedio, da se kloni onoga
to je On zabranio i da zadri postojanost na Njegovom putu dok mu smrt ne doe.
Sura takoer opisuje tri vrste ljudi: vrstu koja je blagoslovljena da zna njihovog pravog
Gospodara, da Ga voli i da djeluje u skladu s ovim znanjem; drugu vrstu ljudi koja je
prokleta zbog njihovog posrtanja i obezglavljenosti nakon znanja da je Allah istina; i
treu grupu ljdi koju predstavljaju oni koji su zalutali i koje nije ak strah koliko su
opasna i tetna njihova djela za njihove vlastite due na ovom i buduem svijetu. Ovo su
tri vrste stvorenja. Ova sura takoer potvruje sudbinu i predestinaciju i nadmo erijata.
Ona takoer objelodanjuje Allahova imena i atribute, Sudnji dan, predskazivanja,
prosuivanje vrijednosti dua, korekciju i proiavanje srca, i ona govori o Vrhovnoj
pravdi i Allahovom poznavanju sposobnosti Njegovih stvorenja, to oni mogu i to ne
mogu uiniti. Zapravo, postoji nekoliko opirnih studija i komentara o blagoslovljenoj
suri El-Fatihi.
Dakle, ovako blagoslovljene Allahove rijei jesu najvrednije u lijeenju bolesnih,
ukljuujui otklanjanje nedaa i promjenu smjera djelovanja otrova u krvi kao posljedice
zmij skog ujeda i korpionovog aat. Euscorpius flavicaudus) uboda itd. Prema tome,
sura El-Fatiha predstavlja stav poniznosti kojeg rob pokazuje prema svom Gospodaru,
171 1

lbn-Kajjim el-DeiJzi

veli4 Ga, povjerava sve svoje potrebe Njemu, ovisi o Njemu zbog Njegovog upuivanja
i preklinje Ga da obaspe njegovu duu blagoslovima, koji su uzviena uputa i svjetlo, i
koji prizivaju dobroinstvo a klone se srdbe.
Neki su komentatori rekli da je glavna bit raserivanja nevolja u ovoj suri, i to u
moi i blagoslovima rijei: "Tebi se klanjamo i od Tebe pomo traimo!" (Kur'an, l :4)
Jer ove dvije rijei: klanjamo (ar. na'budu) i pomo (ar. neste'in) jesu najjai elementi
najdjelotvornijeg lijeka za bilo koju bolest. U njima pojedinac nalazi pouzdanje,
povjerenje, sklonite za oporavak, raspoznavanje da su potrebe i zavisnost pojedinca
iskljuivo kod samog Opskrbitelja i spajanje traenja krajnjih odredita, koja su oboavanje
samo Jednog i ]edinog Gospodara i samog Potovatelja i traenje od Njega da dadne
dobro zdravlje, da ojaa predanost, odanost, robovanje i pobonost pojedinca. Prema
tome, najplemenitije znaenje za postizanje ovakvog zdravlja i ne umanjenog dobra jeste
pitati samog Opskrbitelja da pomogne Njegovom stvorenju da izvri svoje dunosti.
Zbog ovoga ovo je najbolja dova za oporavljanje od bilo koje bolesti, bila ona duhovna,
mentalna ili fizika.
Jednom sam se razbolio za vrijeme mog boravka u Meki i nisam mogao nai lijenika
ili potrebni lijek, pa sam popio vode iz vrela Zemzem, prouio ajete ove sure nad
mojom oljom nekoliko puta prije pijenja, a to mi je priskrbilo moj potpuni oporavak,
Allahovim doputenjem.
1 . 12 Koristi uenja sure El-Fatiha kao rukje

Velike i istanane koristi nalaze se u uenju sure El-Fatiha u lijeenju otrovnih

ujeda. Kao prvo, a kao to smo raspravili u ranijim sekcijama ovog poglavlja, otrovni
gmizavci i otrovni insekti nose u sebi odvratne uroene zle osobine, a njihovo jedino
oruje u odravanju ovakvih osobina jeste otrovni ujed i smrtonosni ubod. Nadalje,
ovakva stvorenja mogu itrcavati van svoj otrov kada su podraena estokim napadom
bijesa. S druge strane, Allah Svemogui stvorio je lijek za svaku bolest, antidot za svaki
otrov i za sve On je stvorio njegovu suprotnost.
Kao to smo ranije diskutirali, duh urokljivog oka pogaa prirodnu reakciju u duhu
njegove rtve. Na isti nain, a nakon njihovog kontakta, duh onoga to izvodi egzorcizam
(ar. raki) 1 69 prodire kroz duh rtve i instinktivno se oba uzdiu da bi se meusobno
opovrgli, upravo poput hemijske reakcije otrova i njegovog antidota, kada on ue u
tijelo da se bori i odstrani posljedicu otrova, upravo poput prirodne bitke izmeu
crvenih i bijelih elija za vrijeme bolesti. Djelotvornost lijeka zavisi o jakosti antidota,
169Rukia

u arapskom jeziku, izmedu ostalog, znai "uzdii se iznad neega".

Po&lanik;ova medicina

pretpostavljajui da je to ispravan lijek, a, Allahovim doputenjem, dove odstranjuju

posljedicu otrova i tijelo obavlja zadatak izbacivanja preostalih ostataka.
Slina tome jeste i reakcija izmedu duhovne bolesti i duhovnog lijeka, i isti je sluaj
kod fizike bolesti i njene reakciji na duhovni lijek. U tom smislu, upotrebljavanje
puhanja i pijuckanja nad rtvom od osobe koja izvodi egzorcizam hladi rtvino tijelo i
vlai zrak, a kada su oni spojeni sa invokacijama i dovama koje dolaze iz oboga-srca
osobe koja izvodi egzorcizam preko njenih usta, u ovom sluaju djelotvornost dova
izmjeana je sa njenim dahom i pljuvakom, a oni postiu veu snagu. Zapravo, hemijska
reakcija u mijeanju dova i pljuvake slina je smjesi sloenih lijekova. Kada jednom
nastane (taj sloeni lijek) , njegovo stapanje proizvodi suprotne posljedice od onih
uzrokovanih uzronikom (nedae) .
Duh osobe koja izvodi egzorcizam napada pakosni zli duh s izrazitom estinom i
smatra nametanje urokljivog oka kao neto odvratno i neprihvatljivo.

to su jai duh,

vjera, istota i dove osobe koja izvodi egzorcizam, to je jaa njegova rukja. Njegova
upotreba pijuckanja protiv urokljivog oka je takoder zbog suprotstavljanja korpionovoj

aat. Euscorpius flavicaudus) upotrebi njegovog uboda i zmijin og letalnog ujeda.

I dobri i zli duhovi koriste svoje pljuckanje. Zbog ovoga vraari u nekim oblicima
opinjenosti veu vorove i pljuckaju nad njima dok ue kletve. Ovo je dobro naznaeno
u ajetu u kom se trai Allahova zatita protiv zla i opinjenosti onih "Jeoji puu nad

uzlovima " (Kur'an, 1 1 3:4; prevod E. Kari) dok ue kletvu. Ovo je zbog toga to kad
se duh (ar. ne/s) suoi s moguom borbom, on se stapa sa stanjem bijesa i postaje ljuti
borac koji bljuje svoj pisak na neprijatelja, poput onoga koji baca svoje letalne strijele na
protivnika, a njegovo pljuckanje koje je popraeno sa neto pljuvake pojaava
pogoravanje i djelotvornost svrhe. Vraari ponekad koriste svoju pljuvaku
nadomjetajui tako potrebu da budu u neposrednom vizuelnom kontaktu sa rtvom.
Ovo se radi uz uee i pomo zlih podzemnih dinna. Da bi se tome oduprijelo,
blagoslovljeni i dobri meleki suprotstavljaju se ovakvom nametanju odbijanjem preko
uenja ajeta iz Kur'ana i puhanjem ovakvih svetih rijei protiv njih te praenjem ovog
uenja pljuckanjem. jai e borac u ovakvoj borbi pobijediti i dominirati.
Bitke duhova i njihovi instrumenti su slini onim materijalnim bitkama, njihovim
orujima i ratovima. Bojno je polje zemlja njihovog sretanja neprijatelja zajedno sa njihovim
orujima i vojnicima. Ipak, kada je pojedinac proet sa svojim fizikim osjetilima, on ne
moe raspoznati prisutnost duhova, njihov uecaj, reakcije i namjere zbog toga to su
njegova elesna osjetila dominantna, i on je daleko od raspoznavanja svijeta duhova, njihovih
zakona, ciljeva i tenji. Ukratko, ako su neija vjera, dua i duh jaki, i ako se prilagoava
sutini sure El-Fatiha, a Allahovim doputenjem, uenjem Njegovih svetih rijei i puhajui
ih na pogoenu osobu popraenim pljuckanjem nad rtvom, Allahovom voljom, ovakvo
e uenje navui reakciju zlih duhova i uzrokovati eliminaciju njihovog zlog ina, a
Allah zna najbolje.

1 73 1

lbn-Kajjim el-Devzi

1 . 13

Lijeenje korpionovog (lat. Euscorpius flavicaudus) uboda

pomou ajeta iz Kur'ana

Ibn-Ehi iba izvijestio je u svom Musnedu da je Abdullah bin Mesud rekao:

"Stajali smo u namazu iza Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i kada smo otili na seddu,
korpion gaje ubo svojim bolnim ubodom. Allahov Poslanik, s.a.v.s., se odmah pomakao
u stranu i rekao: "Allah je prokleo korpiona, jer on ne ostavlja na miru od svog zla niti
Poslanika niti bilo koga drugog." Allahov Poslanik, s.a.v.s., je potom zatraio vr vode
i soli i nanio je vodu sa solju na ranu i puhao je iz svog blagoslovljenog daha u nju dok
je uio: "Reci: 'On je Allah-jedan! Allah je Utoite svakom! Nije rodio i roen nije, i
niko Mu ravan nije! "' (Kur'an, 1 1 2: 1 -4) . "Reci: 'Utiem se Gospodaru svitanja od
zla onoga to On stvara, i od zla mrkle noi kada razastre tmine, i od zla smutljivca kad
smutnju sije, i od zla zavid[jivca kad zavist ne krije! "' (Kur'an, 1 1 3: 1 -5) "Reci: 'Traim
zatitu Gospodara ljudi, Vladara [judi, Boga ljudi od zla ejtana-napasnika, koji zle
misli unosi u srca ljudi-od dinnova i od ljudi! "' (Kur'an, 1 1 4: 1 -6) Allahov Poslanik,

s.a.v.s., je ponovio ovaj tretman dok se bol i otrovne posljedice nisu povukli." 1 70
U ovom hadisu moe se raspoznati primjena sloenih lijekova: prirodnih i duhovnih.
U suri Ihlas takoer se identificira najsavreniji stav naunog i znanstvenog znanja
Allahovog jedinstva. Ovi ajeti takoer dokazuju pripadanje apsolutnog suvereniteta
iskljuivo Allahu, jedinom Stvoritelju i Onome Koji upravlja univerzumima, a ovi ajeti
opovrgavaju bilo koji oblik politeizma ili pripisivanja suparnika ili jednakih Njemu.
Oni takoer naglaavaju da sve stvoreno u njihovim najviim i najniim trai (ar. tasmud)
i nalazi sve svoje potreptine u Njegovom vlasnitvu, i svi su oni u zavisnosti o Njegovom
opskrbljivanju. Ovi ajeti odbacuju nepravilnu ljudsku predodbu raanja i roenja (ar.
lem jelid ve lem juled) , koja je puka ljudska bojazan to se odnosi na koncept stvaranja i
zahtijeva od ljudi da se suzdre od ovakvih navoda. Ovi ajeti takoer pobijaju neosnovanu
ljudsku ideju identificiranja porijekla i opsega Allaha Svemogueg ili pravljenja
komparacija, zakljuaka, projiciranja slinosti, istorodnosti ili pravljenja jednakosti s
Njim. Ovako mona otkrovenja jesu najvia uputa i ona odvlae vjernika od puteva
konfuzije, tame, nerazboritosti i krajnjeg razaranja. Ovo je otkrovenje naeg Stvoritelja
o Njemu samome, a esencijalno znanje je to koje ini da ova sura obuhvata sadrinu
jedne treine cijelog Kur'ana.
Njegov uzvieni atribut "Utoite" (ar. El-Samed) , koji je neosporna posljedica
traenja Njega od Njegovih stvorenja za sve njihove potrebe i njihove opstojnosti
iskljuivo o njegovom opskrbljivanju, dokazuje Njegovu uzvienost i perfekciju. S druge

170Tirmizi, 2905; u senedu ima jedan prenosilac slabog pamenja.

I J 74

Poslanikova medicina

strane, opovrgavanje pukog postojanja jednakosti spram Njega dokazuje Njegovu

uzvienost, svetost i to da On nije subjekt antropomorfizma ili pripisivanja ljudskih
karakteristika nainom navoenja primjera.
Njegov uzvieni atribut 'Jedan" (ar. Ehad) jeste jasno pobijanje pogrenog ljudskog
koncepta postojanja ostalih stvoritelja pored Njega, ili saradnika, ogranaka, ili ak
pomagaa. Sveti atribut Ehad jeste takoder velianje Njegovog autorstva i Njegove
iskljuive prisutnosti velianstva i slave.
Ova tri uzviena atributa: El-Samed; Ehad; i Lem jelid ve lem juled, jesu sutina
znanja koje stvorenje mora obuhvatiti (sadravati u sebi) i oni su glavni nain priznavanja
Njegove jed noe.
to se tie dvije zatitnike sure ( 1 1 3. i 1 1 4.) (ar. el-Mu 'avviztatejn) , one
predstavljaju zatitni tit i molbu stvaranja za neoborivo i neprobojno utoite u Allahovim
svetim rijeima od bilo kojeg i svog zla ukljuujui zla koja izlaze u tami noi (ar. gasi/V
i njenom glavnom znaku mjesecu kada je njegovo svjetlo nejasno ili tamno. Ovako zli i
tetni duhovi kriju se za vrijeme dnevne svjetlosti, gdje oni ne mogu izai na povrinu,
i uzimaju prednost none tame da djeluju, uzrokuju pustoenje i haraju kroz psihike
sfere pospanih i onih nepravednih, slabih, nepromiljenih ljudi, s nemarnou njihovih
obaveza spram njihovog Gospodara, i onih zaboravnih i neupuenih-dakle, traenje
utoita u zatitnikoj moi Allahovih svetih rijei od zlih ini arobnjaka i vraara koji
veu vorove na konopac, pljuju i puu na njega s kletvama i proklinjanjima. Uzvieno
utoite traeno u ovoj dovi takoder ukljuuje zatitu protiv onih zavidnih, njihove
tetnosti, zloslutnosti kao i zatitu od urokljivog oka.
Posljednja sura El-Nas ili Ljudi, predstavlja potrebnu dovu za slugu i ovisnika (ar.
'abd) prema zalihama njegovog Gospodara, koji trai Allahovu zatitu protiv bilo kog
i svakog proklinjanja, i da rasera zlo od ljudskih i dinskih ejtana.
U biti, obje sure osiguravaju zatitu od ovakvog zla prije nego to ono pone
djelovati. One su najbolji tit, a njihova mo je neoboriva. Zbog ovoga je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., preporuio 'Ukbeu bin 'Amru da ih ui redovno poslije svakog namaza,
i rekao mu je: "Nijedan traga Allahove zatite nije nikad primio bolji tit nego to su
to ove dvije dove." 171 (Preneseno od imama Tirmizija)
Takoder je preneseno u sahih hadisu da se prije objave ove dvije sure Allahov
Poslanik, s.a.v.s., osjeao bolesnim zbog zlog vraanja njegovih neprijatelja koji su izveli
njihovo zlo djelo vezivajui jedanaest vorova na konopac i puui nad njima izgovarajui
specijalnie kletve. Ove su mu dvije sure tada objavljene, a melek Dibril, r.a., spustio ih
je od njegovog Gospodara. Svaki put kad bi ih uio, po jedan vor bi se razvezao, sve

171Ahmed, 4/ 1 55; Tirimizi, 2905; Ebu-Davud, 1 523; Nesai, 3/68; sened je sahih.

1 75 1

Ibn-Kajjim el-Devzi

dok svih jedanaest vorova nisu postali razvezani, i napokon Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
ustao je na noge kao da je vrsto vezan povez skinut i on je postao slobodan od
njihovog zlog ina.
1. 14 Koristi od soli

to se tie posljedica prirodne medicine i upotrebe raktificirane soli, ona je koritena

kao antidot za vrui i hladni otrov. Ona privlai otrov i razlae ga, a posebno je
djelotvorna protiv korpionovog otrovnog uboda. Ibn-Sina (Avicena) preporuio je
pravljenje kreme od soli i lanenog sjemena i njene primjene kao toplog obloga. Ostali
tradicionalni lijenici takoer spominju so i opisuju njenu osobinu privlaenja otrova i
njegovog razlaganja i njenu korisnost kao purgativa u stimuliranju povraanja,
poboljavanja apetita ili kao okrepljujueg napitka. Preerana upotreba soli izaziva
svrab, dok njena ublaena upotreba uljepava boju koe. So je takoer koritena u
omekavanju vode za kupanje i kao konzervans i stabilizator.
Poto korpionov ubod uzrokuje osjeaj peenja koji zahtijeva rashlaivanje,
privlaenje i razlaganje, apliciranje soli ili slane vode na ranu osigurava lagahni nain
njegovog lijeenja.
Imam-Muslim izvijestio je u svojoj zbirci sahih hadisa predanje od Ebu-Hurejrea
da je jedan ovjek doao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., i rekao: "O Allahov Poslani e,
ubo me korpion sino! " Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovorio je: "Da si samo molio
prije svog odlaska na poinak: 'Traim utoite u Allahovim savrenim rijeima od bilo
kojeg zla koje proizlazi iz Njegovih stvorenja', nijedno zlo ti ne bi moglo nakoditi ! " 1 72
Pojedinac bi trebao shvatiti da su duhovni lijekovi djelotvorni u oba sluaja: prije i
nakon to se nedaa desi. Redovno uenje dova moe sprijeiti ovo deavanje, ak i ako
se ono desi, no zlo e biti poniteno Allahovim doputenjem, dok primjena dova nakon
to se nedaa desi ponitava zlo i raspruje njegovo deavanje. S druge strane,
upotrebljavanje prirodnih lijekova moe biti djelotvorno nakon to se nedaa desi. Dakle,
redovno uenje dova za zatitu (ar. ta 'viza) moe sprijeiti uzronika ili smanjiti njegove
posljedice. Stupanj djelotvornosti ovakvih dova, izmeu ostalog, ovisi o uenju ispravne
zatite, njene snage ili njene slabosti.
Stoga, uenje tano odreenih izljeujuih rukji ili noenje hamajlije ili prizivanje
ta'viza koriteno je u ouvanju zdravlja ili nadvladavanju bolesti. to se tie prve svrhe
uenja ta'viza, preneseno je od Aie, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., uobiavao

1 72Muslim, 27 09.

I J 76

Poslani/cova medicina

uiti sure lhlas i El-Mu'avizetejn (Felek i Nas), potom je puhao u dlanove i potirao je
njima lice i ostale dijelove tijela to su ruke mogle dosegnuti. 1 73 U drugom hadisu
'Uvza Ebi-Derda' preneseno je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., prije odlaska na poinak
uobiavao moliti: "O Allahu, Ti si zaista moj Gospodar. Nema boga osim Tebe. U
Tebe ja vjerujem i Ti si Gospodar Velianstvenog prijestolja." Mi smo ranije objasnili
ovu Poslanikovu dovu i ko god je ui ujutro, nijedno zlo mu nee nahuditi do veeri, a
ko god je ui uveer, nijedno zlo mu nee nauditi do jutra. 174
Preneseno je u " Dva sahiha" da ko god proui posljednja dva ajeta sure El
Bekare naveer, imat e opirnu zatitu. 1 75 Ova dva ajeta u prijevodu znae: "S
imenom Allaha Milostivog, Samilosnog. Poslanik vjeruje u ono to mu se objavljuje od
Gospodara njegova, i vjernici-svaki vjeruje u Allaha, i meleke Njegove, i knjige Njegove
i poslanike Njegove: "Mi ne izdvajamo nijednog od poslanika Njegovih. "[ oni govore:
' ujemo i pokoravamo se; oprosti nam, Gospodaru na, Tebi emo se vratiti. 'Allah
nikoga ne optereuje preko mogunosti njegovih: u njegovu je korist dobro koie uini, a
na njegovu tetu zlo koie uradi. Gospodaru na, ne kazni nas ako zaboravimo ili to
nehotice uinimo! Gospodaru na, ne tovari na nas breme kao to si ga tovario na one
prije nas! Gospodaru na, ne stavljaj nam u dunost ono to ne moemo podnijeti,
pobrii grijehe nae i oprosti nam, i smiluj se na nas. Ti si Gospodar na pa nam
pomozi protiv naroda koji ne vjeruje! ' " (Kur'an, 2:285-286)
Takoder je preneseno u Muslimovom "Sahihu" da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: "Kada neko doe na neko mjesto i odmah proui: 'Traim zatitu AHabovih
savrenih rijei od bilo kojeg zla koje moe proizai iz Njegovog stvorenja,' nita mu
nee natetiti za vrijeme njegovog boravka tu. " 1 76
Takoder je preneseno u Ebu-Davudovom Sunenu da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
uobiavao moliti u sumrak za vrijeme putovanja:"uj me, o zemljo! Moj Gospodar i
tvoj Gospodar je Allah. Traim utoite kod Njega od tvog zla, od bilo kog zla kog
nosi u sebi i od bilo kog zla koje hoda po tebi. Traim Allahovu zatitu od lava ili bilo
kog divljeg stvorenja, od zmije ili korpiona, od bilo kojih zlih stanovnika ovog mjesta i
traim Allahovu zatitu od bilo kog stvorenja i onoga to ono nosi." 177to se tie druge
vrste rukje, ve ranije smo je objasnili u ranijim poglavljima.

11l8uharija, 1 1/ 1 07; Muslim, 2 1 92.

174Prenosi lbn-Sinni u 'J\melu jevmin ve lejletin", str. 20,2 1 ; !raki ga pripisuje Taberaniji, hadis je daif.
11SBuharija, 9/50; Muslim, 808.
176Muslim, 2708.
177Ebu-Davud, 2603; Ahmed, 2/1 32; U senedu ima jedan prenosilac koga samo lbn-Hibban smatra
povjerljivim, ostali prenosioci su u potpunosti povjerljivi.

1 77 1

lbn-Kajjim el-Devzi

1 . 1 5 Lijeenje ekcema rukjama

Naveli smo u ranijem poglavlju predanje koje je prenio Enes, r.a., zabiljeeno u
Muslimovom "Sahihu" da je Allahov Poslanik ,s.a.v.s., dopustio uenje rukji za odbranu
od urokljivog oka, otrovnog ujeda i ekcema. U vezi s ovom temom preneseno je u Ebu
Davudovom Sunenu da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., jednom doao do Hafse i tu je
zatekao afa'u bin t Abdullah kako je ui da pie. On je zapovijedio: "Kao to je ui
kako da pie, zato je ne naui rukji za ekcem? ! " 1 78
Ekcem (ar. nemleh) jeste kono oboljenj. koje se manifestira upaljenom, svrbljivom
upalom koe koja esto sadri male pritie ispod koe i formaciju krljuti. Dermatitis,
koji je uzrokovan vanjskim podraiocem jeste esto zamjenljivi termin s ovakvom upalom
koe poznatom kao ekcem koji u nekim sluajevima proizvodi osip slian onome od
iritirajue kiseline uzrokovane mravljim ili paukovim ujedima. Ovakvi insekti ubriz
gavaju u njihove rtve bezbojnu kiselinu koja je takoer naena u ari kod mnogih
biljki. Postoje tri vrste ekcema: eritrodermini ekcem (ekcem kod kojeg je koa crvena) ;
ekcem uzrokovan pretieranim i abnormalnim luenjem lijezda lojnica; i ekcem koji
izluuje tekuinu. Postoji takoer nekoliko vrsta konih osipa koji lie na ekcem i poznati
su kao ekcematoid.
Preneseno je da je afa' bint Abdullah takoer uobiavala uiti rukje u vrijeme
dahilijeta. Primila je islam u Meki i dala je prisegu Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.,
malo prije nego to je on uinio hidru. S obzirom na ranije navedeni hadis, izvjeteno
je da je afa' potom rekla: "O Allahov RJslanie, uobiavala sam uiti rukje prije
islama, trebam li ih prouiti pred tobom?" Potom je prouila: "S imenom Allaha, ovaj
osip mora se isuiti kroz pore koe i da ne uzrokuje vie tetu. O Vrhovni gospodaru,
otkloni ovu nedau, o Pazitelj u i Branitelju ljudi. "
afa' bin t Abdullah uobiavala je uiti ovu dovu sedam puta nad biljkom alojom ili
boura (lat. Paeonia) , smrviti njeno lie i cvjetove, pomijeati ih s ishlapljen im ocatom
na istom kamenu i utrljavati to preko iritiranog podruja. Obino, ovaj tretman je
onda bio djelotvoran.
1 . 1 6 Upotreba rukji protiv zmijskog ujeda

Preneseno je u Sunenu od lbn-Maddea da je lbn-ahab el-Zahiri rekao: 'l ednog

od ashaba Allahovog Poslanika, s.a.v.s., je UJela otrovna zmija. (Da bi istakao validnost
rukji) Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitao je: " Ima li iko ovdje ko zna odreenu rukju za
1 78Ebu-Davud, 3887; Ahmed, 6/372; sened je sahih.

I J 78

Poslanikova medicina

ovo?' Ashabi su odgovorili: 'Porodica Hazam uobiavala je da ui odreene rukje u

otklanjanju posljedica otrovnog zmijskog ujeda, ali otkako je to zabranjeno, oni su odustali
od toga." Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je potom: 'Zovite Ammar bin Hazama! '
Kada j e o n stigao, reeno m u j e d a proui njegovu tano odreenu rukju, a kad j e to
uradio, Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 'Ne postoji nita loe u tome,' i on mu je
dao doputenje da to ui, a rtva zmij skog ujeda se kasnije oporavila. " 1 79
1. 1 7 Lijeenje gnojenja, ireva ili posjekotina rukjom

Aia, r.a., prenijela je da kada bi se neko alio Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., na

gnojenja (lat. Pyosis) , ir ili ranu, Allahov Poslanik, s.a.v.s., uobiavao bi pokazati
vrhom kaiprsta a potom dodirnuti prainu (ar. turab) njime i moliti: " S imenom
Allaha, Koji je stvorio prainu od nae zemlje i nainio pljuvaku nekih od nas ljekovitom
tvari za nae bolesne-Njegovim doputenjem, na Gospodaru."Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
dodirnuo bi potom zaraeno podruje prainom koja se sakupila na njegovom kaiprstu
dok bi uio ovu dovu. 180(Preneseno u Buharijinom i Muslimovom Sahihu)

,. ,
;

.-:
,
.-: . -" 1

_J.,
'.)
-

.".,.""

",.

...

<- "" ,

4J

l::,U lJ. )\.,

:..

!JI- 41.11
,
l ;

Navedena je dova lagahna i korisna, a smatra se sloenim tretmanom dostupnim

svakome. To je blaga terapija i naznaava istanano i duboko znanje. Pomou nje
pojedinac moe lijeiti inficiranu ranu svog brata, posjekotinu, ir, rane ili zagnojenost,
pogotovo kada pristup ostalim lijekovima nije mogu. S druge strane, zemlja je izvor
i majka svakog lijeka. Nepomijeano i isto tlo je hladno i suho, i blago nanoenje
njene praine na inficiranu kou pomoi e isuivanje vlanosti i gnoja koji su se ve
formirali pod koom.
Obino neki ljudi osjeaju nelagodu ili uzrujanost nakon zadobijanja obine rane
ili kada rana propada sa zagnojenou. Njihov osjeaj nelagode takoer predstavlja
neravnoteu vruine kao jedne od etiri elesna temperamenta. Kombinacija vruine
prirodne klime, vruine temperamenta i vruine same rane ili njenog gnoja suzbijaju se
hladnom i suhom zemljom koja je hladnija od mnogih jednostavnih hladnih lijekova, a
pogotovo kada je praina oiena i osuena za ovu svrhu.
179Muslim, 2 1 99.
'60Buharija, 1 0/ 1 76 i 1 77; Muslim, 2 1 94.

1 79 1

lbn-Kajjim el-Devzi

Ovakve su infekcije ponekad popraene smrdljivim vlanostima i (gnojnim) iscjetkom

aat. Pyorrhea) , a suha i hladna zemlja ili oiena glina uestvuje u postepenom i
progresivnom ishlapljivanju ovakvih vlanosti koje bi inae sprijeile oporavak. Ovaj
progres pomae uravnoteivanju tjelesnih izluevina u inficiranom podruju, a kao
posljedicu toga imamo Allahovim doputenjem, eliminaciju uzronika i popratne boli.
Kao to je objanjeno u navedenom hadisu, Allahov Poslanik, s.a.v.s., polizao bi
potom vrh kaiprsta i dodirnuo njime prainu, potom bi polahko stavio svoj prst na
pogoeno podruje sa svom prainom koja je ostala na njemu dok bi uio navedenu
dovu. Blagoslovi ovakve dove ukljuuju zazivanje Allahovog svetog imena, povjeravanje
svih stvari Njemu i oslanjanje na Njegovu dobrotu da podari opooravak. Prema tome,
prirodne i duhovne su jezgre kombinovane, a djelotvornost namjere postaje jaa. to se
tie izbora rijei "naa zemlja" od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., ovo bi moglo oznaavati
majku zemlju, podjednako dobro kao i blagoslovljeno tlo grada Medine. Skolastiarska
miljenja variraju u ovom sluaju, ipak ope je poznata stvar danas da je nanoenje
oiene gline na kou najkorisnije za mnoge vrste oboljenja i konih bolesti. Galen je
naveo u svojim djelima da je on vidio u Aleksandriji (Egiptu) ljude koji su bolovali od
splenomegalije (uveanja slezene) i od vodene bolesti, a koji su aplicirali egipatsku
glinu oblaui je na svoja stegna, lea ili rebra, i izgledali su kao da im ova terapija
prija, a ona je poznata kao peloterapija ili pelopatija.
Nadalje, oblaganje koe ovakvom prirodnom glinom osigurava snano isuivako
djelovanje, djeluje kao jak apsorbent i moe pomoi u mnogim vrstama septinih ireva,
trovanja krvi, mlitavosti koe i ostalim konim abnormalnostima. U nekim dobro
dokumentiranim sluajevima oboljeli od trajne tjelesne gojaznosti kao posljedice
abnormalnog abdominalnog ili vaginalnog istiecanja krvi, podjednako kao i od intenzivne
purgacije krvi povrinskim zarezivanjem koe u kupicu iz njihovih nogu ili bedara i
oboljeli od. brojnih hroninih bolesti koje pogaaju osjetljive dijelove tijela koji su u
potpunosti oporavljeni, okoristili su se uveliko od apliciranja ove prirodne gline.
Prirodna je glina bogata mineralima i vodenim aluminij um silikatom koji efikasno
upijaju vodu. Ovakva je glina nastala hemijskim razlaganjem stijena. Terra sigillata je,
naprimjer, sredstvo koje zaustavlja krvarenje. Upijajua i zatvarajua snaga ovakve gline
takoer potpomae prozirnost elija, kontrakciju tkiva i formiranje novih elija koje
zaepljuju ireve.
Ako su ovakve osobine prirodne gline iz obinog tla, ta onda trebamo misliti o
najblagoslovljenijem tlu na zemlji, koje je tlo grada Medine, grada svjetlosti, pogotovo
kada je pomijeano sa najblagoslovljenijom pljuvakom Allah ovog Poslanika, s.a.v.s., i
kada je ovakav in popraen s istinskim prizivanjem najuzvienijih atributa Njegovog
gospodara? l kao to smo ranije objasnili, djelotvornost rukji umnogome ovisi o stanju
i vjeri zazivaa, i reakcije koju pokazuje bolesna osoba spram toga i njene vjere u
p so

Poslanikova meJicina

djelotvornost rukje. Ovakvi aspekti ne mogu biti opovrgnuti od bilo kog mudrog lijenika.
Ako onaj to izvodi ovakvu rukju nae u sebe pomanjkanje pravog stanja umijea (znanja)
ili se osjea neadekvatnim da proizvede ovakve posljedice, onda neka on moli ta god
njegovo srce moe skupiti, i on bi trebao zavriti svoje prizivanje rijeima: "Maaallah"
(Allahovom voljom bit e uraeno) .

1 . 1 8 Lijeenje boli i ope slabosti rukjom

Imam je Muslim prenio u svom "Sahihu" da se Osman bin Ehu-el-As jednom

alio Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., na neku hroninu bol od kog je bolovao jo od
ranih dana njegovog prelaska na islam. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je potom rekao: "Stavi
svoju (desnu) ruku na mjesto koje te boli, i moli: 'S imenom Allaha', tri puta, a onda
ponovi sedam puta: 'Traim utoite u moi Allahovoj i Njegovoj vrhovnoj vlasti nad
svim protiv onoga to ja proivljavam i muke koja me iscrpljuje. "' 1 6 1
Pojedinac e u ovom receptu nai prizivanje Allahovog vrhovnog imena,
povjeravanje sudbine u ruku Istinskog izljeitelja, oslanjanje na Njegovu milost i samilost,
i traenje utoita u Njegovoj suverenosti i moi protiv potekoa i patnji koje bol moe
prouzroiti. Ponavljanje ove dove blagotvornije je i sigurnije, i ono je poput obnavljanja
recepta za izbacivanje bolesti. to se tie ponavljanja zazivanja sedam puta, nema sumnje
da broj sedam evocira odreene koristi koje se ne mogu nai u ostalim brojevima, kao
to smo to diskutirali u ranijim poglavljima.
Takoer je preneseno u "Dva sahiha" da kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., posjeivao
bolesnu osobu u svojoj porodici, on bi uobiavao premazati ga (uljem) prelazei svojom
blagoslovljenom rukom preko bolesnikove glave dok bi molio: "O Gospodaru i
Opskrbitelju ljudi, otkloni ove nedae i izlijei ovog roba. Uistinu, samo Ti ima mo
lijeenja i samo Ti moe dati neprekidan oporavak." 1 62

181 Muslim, 2202.

182Buharija, l 0/1 78; Muslim, 2 1 9 1 .
1 8J I

lbn-Kaiiim el-Devzi

Ova rukj a prekl i nje Allahovo na)SJre savrenstvo , suverenost jedinih

samoodravajuih atributa (ar. rububijjet) i Njegovu milost, koja obuhvata sve da bi
obdarila ovakve blagoslove oporavka, i da samo On ima ovakve moi i niko drugi ne
moe postii oporavak od bolesti (osim Njega) . Dakle, ova dova obuhvata velianje
Njegove jednoe (ar. tevhid) , spoznaju (ar. ihsan) Njegovog poznavanja svega i
priznavanje Njegovog apsolutnog gospodarstva (ar. rububijjet) .
1 . 1 9 Nadvladavanje vruice uzrokovane nedaom i tugom

Allah Svemogui kae: 'i'\ ti obraduj izdrljive, one koji, kad ih kakva nevolja
zadesi, samo kau: "Mi smo Allahovi i mi emo se Njemu vratiti! " Njih eka oprost od
Gospodara njihova i milost; oni su na Pravom putu!" (Kur 'an, 2: 1 55- 1 5 7)
Mi takoder nalazimo srodno upuivanje na navedeni ajet u mesnedu imama Ahmeda,
u kojem stoji da je Allahov Poslanik, s.a.v. s. rekao: "Ko god je napadnut s nedaom i
kae: 'Mi smo Allahovi i mi emo se Njemu vratiti. Gospodaru, Ti budi moj pomaga
u ovom pokuaju i zamijeni moj gubitak s onim to je bolje.' Allah e mu sigurno
pomoi i nadomjestiti njegove gubitke s onim to je bolje." 1 83

Ovakve rijei mudrosti predstavljaju krajnji lijek za patnje. One demonstriraju

spoznavanje Gospodara i najkorisnije su za dobrobit na ovom i buduem svijetu. Ove
rijei takoer jasno obuhvataju dva uzviena elementa, i kada ih rob shvati, oni e
zasigurno okupirati njegovu panju i uiniti da njegova nedaa izgleda beznaajnom.
Prije svega, navedena dova podrazumijeva da rob, njegova porodica i njegov imetak
istinski pripadaju Allahu. Koje god darove Allah d.., dao da bi opskrbio privremene
potrebe Njegovog roba za vrijeme njegovog ivota na ovom svij etu, On ima puno pravo
zadrati ih ili ih obustaviti. Kada ih Allah Svemogui uzme natrag, oni su poput
pozajmljene stvari, gdje pozajmljiva ima puno pravo obnoviti zakljuak o vremenskim
granicama. Egzistencija roba na ovom svijetu opkoljena je takoer dvjema prazninama:
jednom prije njegovog roenja (dolaska) na ovaj svijet, i drugom nakon njegovog odlaska
s njega. U ovom smislu, Vlasnik ima puno pravo odrediti upotrebu bilo kojeg dara kog
je On uinio dostupnim na vremenskoj osnovi i pod specifinim uvjetima ili liiti Svoje
183Ahmed, 4/27 ; kaao i Muslim, 9 1 8, u poglavlju o denazi - ta se kae kod ku!nje.

p 82

Poslanikova medicina

stvorenje od daljeg njegovog koritenja. :\Jadalje, to dokazuje da ovakve podreene

komponente nisu nagovjetavajue za apsclutnu zavisnost i da Istinski vlasnik kontrolie
vremenske periode njihove upotrebe. Dak!e, kako moe prolazna egzistencija prihvatiti
neprekidno vlasnitvo? Ovakvi pozajmljeni elementi nemaju mo da istinski podupiru
ili tite pojedinca od nedae, ili da ga brane nakon to on napusti ovaj svijet. U ovom
smislu, Allah je Svemogui iskljuivi Vlasnik svega, i niko nema istinsko vlasnitvo bilo
ega osim Njega i pojedineva upotreba ovakvih elemenata mu ni u kom sluaju ne
doputa da raspolae njima kako mu je volja (po svom nahoenju) . Umjesto toga,
ovakva je prolazna upotreba subjekat vremenskim periodima i uvjetima Vlasnika.
Drugi aspekt navedene dove bavi se nedvojbenom destinacijom roba i njegovom
konanom i neophodnom povratku svom Gospodaru. Mudrost je Stvoritelja nainila
ovakav povratak obaveznim za sva stvoren.ia, i da oni moraju iskusiti smrt, razdvojenost
od svijeta i dolazak pred istinskog Vrhovnog Gospodara i stati goli kao na dan kada su
bili stvoreni. Niti porodica niti pleme na taj dan nee biti tamo da ga brane, ve
umjesto toga, vlastita dobra i loa djela ske osobe bit e ispravno izvagana. Kada je
ovakvo elementarno stanje shvaeno, one a kako moe iko posjedovati ita, veseliti se
imanju neega ili biti alostan zbog gubitka neega? U ovom pogledu, pojedinac mora
drati svoj fokus na njegovom konanom cilju, imajui na umu putnikova pravila opstanka.
poznavanje sudbine (ar. kadr) takoder potvruje neminovnost deavanja i
nedeavanja odreenih dogaaja. Allah :)vemogui potvruje ovaj aspekt u Kur'anu
govorei: "Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas, a koja nije, prije nego to je damo,
zapisana u Knjizi, to je Allahu, uistinu, lahko, da ne biste tugovali za onim to vam je
promuklo, a i da se ne biste previe rador;a/i onome to vam On dadne. Allah ne voli
nikakve razmetljivce, hvalisavce. " (Kur'an, 5 7:22,23)
Kao lijek za ovakvu bolest, pojedina.: bi trebao stati za trenutak i razmisliti nad
njegovom tzv. "nesretnou" i okolnostima, i on e zasigurno nai da paralelno sa
njegovim gubicima, njegov mu je Gospodar (ar. Rabb) , u Njegovoj neizmjernoj milosti
i nedokuivoj velianstvenosti, zadrao dar jednake vrijednosti ili ak bolji. S druge
strane, kroz ovakvu nedau, Allah Svemogui dao mu je mogunost da razmilja o
Allahovoj dobroti i raspozna misteriju Allahove kontrole (ar. kujumijja) nad svim
univerzumima. Nadalje, primjenjivanjem strpljivosti nad nedaom, pojedinac e otkriti
da je Allah Svemogui sauvao za njega veu nagradu, i poto je tc Allahova volja, On
sigurno ima mo da to uini neizmjernim. Kroz razmiljanj,!, pojedinac e takoer
raspoznati da Allah Svemogui ima mo da nanese vee nedae i da je, zbog Njegove
milosti prema Njegovim stvorenjima, On uvidavno ograniio utjecaj onoga to Njegov
rob shvata kao nedau.

1 83 1

lbn-Kajjim el-Devzi

1 .20 Gaenje vatre zbunjenosti

Da bi se ugasila vatra osjeaja zbunjenosti ili potitenosti kao rezultata nesree,

pojedinac bi trebao pogledati oko sebe i sagledati da bi njegova nesrea mogla biti vea.
On bi takoer trebao promatrati druge koji moda proivljavaju vee nedae u procesu
uenja njihovih vlastitih lekcija, i gledajui blie, on e shvatiti da svjetlucanja "idealne
porodice" koja moe izgledati da ima dobru sreu, takoer mogu kriti duboku tugu i
nezadovoljstvo.
Dakle, ako pojedinac pogleda na desnu stranu, hoe li on vidjeti ita drugo osim
iskuenja i nedaa? A ako on pogleda na lijevu stranu, hoe li vidjeti ita drugo osim
tuge i nezadovoljstva? Zapravo, ako pojedinac bude traio irom cijelog svijeta, on e
nai da nijedna dua nije osloboena od bilo koje vrste iskuenja. To je bilo gubitak
drage osobe ili aljenje o rutinskoj dnevnoj glavobolji na poslu. Pojedinac e takoer
shvatiti da istinska srea na ovom svijetu jeste san koji se moe desiti prilikom neijeg
spavanja ili daje on poput sjene koja e nesumnjivo nestati netom kao kad zalazi Sunce
i da ta god uzrokuje veselje, to e ultimativno uzrokovati mnogo tuge i teki jad. On e
takoer shvatiti da ono to nekoga ini sretnim jedan dan na ovom svijetu moe uzrokovati
njegovu tugu decenijama u ivotu poslije smrti, da e neije privremeno zadovoljstvo
zasigurno biti praeno produenim periodom neimatine, da je kua puna opskrbe i
zaliha takoer puna praha, da kad god svijet nudi nekome jedan dan mira i radosti, on
svakako ima jedan nepovoljan dan za njega.
lbn-Mesud, r.a., jednom je rekao: "Prevelika e koliina zadovoljstva zasigurno
biti slijeena s mnogo tuge, a sretna porodica e jednog dana biti napadnuta s izrazito
dubokom alou kada bude oplakivala svog umrlog." Imam lbn-Sirin rekao je jednom:
" Kad god postoji smijanje, to e sigurno biti praeno plakanjem." Hind bint Nu'man
rekla je jednom: '1ednog jutra vidjela sam moju porodicu kao najjau i najbogatiju, a
sa zalaskom sunca, postali smo najmanji i najogoljeniji od (svih) ljudi. Sigurno, kad
god Allah Svemogui napuni jednu kuu obiljem, On je takoer zaogre prahom."
Neko ju je zamolio da ispria svoju priu, a H inda je odgovorila: "Naa porodica je
doivjela dan kada nije postojao nijedan Arap koji nas nije usrdno molio da upotpuni
svoje potreptine, a kasnije mi nismo mogli nai nijednog Arapa koji bi pokazao
milost prema nama."
Njena sestra Harka bint Nu'man naena je jednom kako plae za vrijeme procvata
dinastije Nu'man. Neko juje upitao: "ta te je rasplakalo, da li te je neko povrijedio?"
Ona je odgovorila: "Ne! Upravo sam se osvjedoila procvatu moje porodice, i spoznala
da rijetko srea napuni jednu kuu bez bivanja iznenadnog pojavljivanja tuge." Ishak
bin Talha ju je jednom posjetio i upitao ju: "Kako se osjea u prolazu kraljevstva?"
Ona je odgovorila: "Ono to proivljavamo danas jeste zasigurno bolje nego ono juer.
p s4

Po$/ani/cova medicina

Ipak, nalazimo u knjigama (historije) da nijedan ovjek nije nikad okusio dan klicanja
bez podnoenja kao posljedice toga preokreta i da ivot nije nikad pokazao ikome
bilo koji dan zamamne ljepote i privlanosti da mu kasnije nije pokazo svoje zube. "
Potom je rekla:
'1ednog dana vladali smo ljudskim interesima i konana odluka je bila naa. Odjednom
smo postali potrebni njihovog dobroinstva, nadajui se da e oni biti etini i upravo
poput nas! Teko svijetu ija udobnost ne traje, iji tokovi njegove ljude uzdiu a
kasnije ih sputaju, i lano se pojavljuje kao da je to bio onaj koji upravlja njihovom
sudbinom! "
1 .21

Ostali tretmani protiv zabrinutosti i tuge

Pojedinac takoer mora znati da zabrinutost, tuga, depresija i zbunjenost ne lijee

bol niti mu pomau da nadoknadi gubitke, ve, naprotiv, umjesto toga, pored njihovog
pogoranja, oni su dio same bolesti. Pravi lijek nalazi se u strpljenju i preputanju svih
odgovornosti Allahu Svemoguem. To je zbog toga da bi se On usrdno molio i da bi se
pribliilo Njegovoj blagoslovljenosti, milosti i uputi. Allah je obeao spustiti ovakve
blagoslove na vjernike koji su strpljivi. Padanje u istu greku u ovom sluaju tetnije je
nego inicijalni ok. Zabrinutost, depresija i tuga kod pojedinca uzrokuju zlobnu radost
neprijatelja, uzrokuju bol prijateljima, oduevljavaju pojedinevog osobnog ejtana,
degradiraju njegovu nagradu, ograniavaju njegova postignua i slabe njegov duh. Radi
kontrasta, kada je pojedinac uspjean u strpljivosti i duboko razmilja o dogaaju, a
Allahova volja je iza svega, on e biti u mogunosti odagnati svog ejtana, izopiti svoja
ulagivanja i nezadovoljstva, umanjiti svoje potrebe. U meuvremenu, volja pojedinca
odobrovoljila je njegovog Gospodara, ueila je one koji brinu za njega, zadovoljila srca
prijatelja i uznemirila njegovog neprijatelja. Suoavanjem s nedaom i njenim
podnoenjem s hrabrou i strpljivou, pojedinac e biti u mogunosti ueiti svoje
prijatelje prije nego to oni dou da mu daju podrku. Ovo je istinsko podnoenje i
najvei oblik savrenstva, a niti je depresija, beznadenost, malodunost, glasno
jadikovanje, zamjeranje neijoj vjeri ili nezrelo mijenjanje nadolazeeg (deavanja) .
Drugi lijek za zabrinutost, tugu, depresiju i zbunjenost jeste znati da primjenjivanje
strpljivosti i promiljanje o mudrosti koja je iza dogaaja (ar. ihtisab) jeste blagoslov
koji e donijeti neprestano voe krajnjeg veselja, poastvovanosti i zadovoljstva, koji
usporeeni sa prolaznom i ogranienom perspektivom emocionalnog uzbuenja veu
se nedoivljavanje nedaa, netrpljenje gubitaka ili postepenim umanjivanjem pojedinevih
sklonosti na ovom svijetu. U ovom sluaju, najvrednije je za vjernika znati da kad on
primjenjuje strpljivost i izraava zahvalnost (ar. el-hamd) njegovom Gospodaru za sve
to mu se desi, Allah Svemogui nagradit e ga prebivalitem onih koji su zahvalni,
1 85 1

lbn-Kajjim el-Devzi

poznatim kao bejtul-hamd, koje je rezervisano za istinske robove stanovnike Denneta.

U ovom smislu, pojedinac bi trebao vrednovati nagradu i razmisliti koje je vea nedaa
i gubitak: ono prolazno ili ono vjeno? Da li bi radije odustao od onoga to on nema
moi da zadri ili izgubi ono to on inae ne moe dobiti? Svakako, gubljenje kue
zahvalnosti u Dennetu vei je gubitak.
Imam Tirmizi je izvjestio da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Na Dan polaganja
rauna, ljudi e poeljeti da su imali kou izrezanu karama na ovom svijetu, jednu
mrvicu nekada, u odnosu na ogromne blagoslove i velianje za one koji su podnosili
svoje nedae sa strpljivou i zahvalnou na ovom svijetu."184 U ovom pogledu, jedan
od naih predaka rekao je: "Kada na dunjaluku ne bi bilo iskuenja i patnji, uli bismo
u Dennet kao siromasi."
Drugi lijek za ovu bolest jeste da se utiei srce pojedinca s nadom i oekivanjem da
e Allah Svemogui sigurno nadoknaditi vjernikove patnje neim boljim. Ustvari, svaka
patnja na ovom svijetu jeste nadoknadiva osim gubitka pojedineve povezanosti sa
Svemoguim Allahom. Drugi lijek sastoji se u vjernikovom nesumnjivom znanju da
njegov udio u nedai nije mogao biti izbjegnut. Dakle, ako je on zadovoljan, onda su
kreposti zadovoljstva njegova nagrada, a ako je on uznemiren, onda su tokovi
nezadovoljstva pogubno grotlo njegovog gubitka.
U ovom smislu, pojedincu je dat izbor izmedu dobre ili loe sree. Ako ga njegova
nedaa razbjenjava, uzrokuje mu srdbu, nezadovoljstvo i nezahvalnost, njegovo e
ime biti upisano u spisak osoba gubitka i destrukcije. Ako njegova nedaa prouzrokuje
zabrinutost, depresiju i zanemarivanje njegovih tekuih dunosti, kako duhovnih tako i
onih religioznih, ili ako to uzrokuje da on zakorai u zabranjena podruja, njegovo e
ime biti upisano u spisak onih nemarnih i nepaljivih. Ako ga njegova nedaa primorava
da se ali i da bude nestrpljiv, njegovo e ime biti upisano u spisak onih nesretnih i
zavedenih. Ako pojedineva nedaa uzdie njegov prigovor Allahovoj volji, on je pokucao
na vrata ateizma (ar. kufr) ili se zapleo u putevima otpadnitva. S druge strane, ako
vjera ovjeka vodi da se suoi s nedaom sa strpljivou i ako to uzrokuje zadovoljstvo
s Allahovom voljom, njegovo ime e biti upisano u spisak blagoslovljenih i zadovoljnih,
a ako ga nedaa tiera da bude jo zahvalniji svom Gospodaru, njegovo e ime biti
upisano u spisak onih zahvalnih. Ako mu nedaa poveava njegovu ljubav i enju da
sretne svoga Gospodara, njegovo e ime biti upisano u spisak onih iskrenih koji istinski
vole svoga Gospodara.
U vezi s ovom temom, nalazimo u Musnedu imama Ahmeda i Sunenu imama
Tirmizija predanje od Mahmuda bin 'Ubejda, hadis da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: "Kada Allah voli neke ljude, On ih stavi na iskuenja. Oni sretni zadovoljni su
i sretni njihovim Gospodarem, a oni nesretni srditi su i ogoreni." 185
164Tirmizi, 2404; daif.
1 85 Hadis je sahih, Ahmed,

p 86

5/427; Tirmizi, 2398; lbn-Madde, 403 1 .

Poslanikova medicina

Tajna i priroda lee u pojedinevom bezuvjetnom ugovoru i harmoniji s njegovom

voljenom. Dakle, ako neko nae kod sebe prigovaranje, ljutnju ili ogorenost prema
onome za koga on tvrdi da ga voli, on zasigurno nema ljubavi spram te osobe. On
nekako voli da odobroljava voljenu osobu i predstavlja samog sebe kao osobu koja
zasluuje prijekor, i on postaje glavnim svjedokom svog vlastitog dvolinjatva i lai. U
vezi s ovom temom, Ebu Derda', r.a., rekao je: "Kada Allah neto odlui, On voli da
Njegovo stvorenje pristane uz to. " Za vrijeme njegove bolesti lm ran bin Hasu n
uobiavao je rei: "Ono to ja najvie volim jeste ono to On najvie voli. "Govorei o
nedaama, Ebul-Ali uobiavao je rei: "Iskuenja su mehlem i lijek koji su djelotvorni
samo za istinskog zaljubljenika i nikome drugom nije doputeno da se okoristi od tog."
Kao to smo objasnili ranije, da bi prevaziao stanje tuge i bolesti, pojedinac
mora izvagati vrijednost dvaju veselja i zadovoljstava: onih prolaznih i onih vjenih,
i on mora razmotriti koje od dvoga je postojanije, trenutana pomo ili neprekidan
lijek. Dakle, zadovoljstvo i zahvalnost za svoju nedau postaje prolaznim zadovoljstvom
koje vodi prema uivanju Allahove vjeite nagrade, koja je rezervisana za one koji su
istinski zahvalni. Kada je ovakav izbor dat, to predstavlja mogunost da se utielotvori
nadmonost pojedinevog zadovoljstva nad ostalim. Kada bi pojedinac teio prema
veoj ponudi, on bi trebao biti veoma zahvalan Allahu zato to ga vodi. Inae, ako
on tei prema manjem stanju, on mora shvatiti da je nedaa od koje pati iz njegovog
uma, srca, religiozne inverzije i bezbonitva, i ona je mnogo vea nego njegove
ovozemaljske nedae i bolesti.
Nadalje, pojedinac mora znati da Onaj Koji zapovjeda i upravlja promjenom
svih prelaznih i neprekidnih stanja jeste Mudri i Pravedni Gospodar, a On je
Najmilosniji i Samilosni, i da On ne odreuje ovakve dogaaje u ivotu pojedinca na
ovom svijetu da bi ga unitio, da bi ga povrijedio ili da bi ga razorio. Umjesto toga,
kroz Njegovu sveobuhvatnu milost, On ga je suoio s ovakvim iskuenjima bilo da
unaprijedi njegov razvoj ili da mu dopusti da shvati svoje stvarno i ogoljeno stanje.
Ovakva e iskuenja pomoi robu da raspozna svoje istinsko stanje vjere, zadovoljstva,
zahvalnosti, uzdravanja i strpljenja s njegovim Gospodarem. Za vrijeme ovakvih
iskuenja, Allah Velianstveni elio bi takoer uti Svoga roba kako Ga doziva,
preklinje Ga, vraa se Njemu, ustrajno kuca na Njegova vrata, trai Njegove blagoslove
i naklonost, trai Njegov oprost za svoje grijehe, da uje za njegov neuspjeh da bi dao
odgovarajuu panju njegovom ugovoru, njegovom gubitku svoje panje ili za bivanje
udaljenim od Njegovih stvarnih neprekidnih koristi zbog svjetlucanja dunjaluka. Kada
bi vjernik shvatio ozbiljnost svog stanja, on bi zasigurno bio slomljena srca, a njegovo
pustoenje ga mora probuditi iz bezglavosti i drijemea, i on mora dii svoje ruke ka
dennetima, plakati za oprost i raspriti sjene nezadovoljestva, otpora, negodovanja,
ogorenosti i neposlunosti prema svom Gospodaru.

1 87 1

lbn-Kajjim el-Devzi

ejh Muhjiddin Abdul Kad ir Gejlani. r.a .. rekao je jednom: "Dijete, iskuenja ne
dolaze da te unite, ona dolaze da iskuaju tvoju strpljivost i vjeru. Dijete, sudbina je lav
a lav ne jede le(inu) ." Dakle, nedae su vikanja sluge, a ovaj je svijet livnica gdje
pojedineve vrijednosti mogu biti rastopljene njenom vruinom da bi se modelirala
njegova finalna uloga. Konani ishod moe biti bilo zlato ili pak ljaka. Kao to je jedan
pjesnik rekao:
"Rastopili smo to mislei da je srebro
Da bismo saznali da je to samo rastaijena eijezna ijaka. "

Prema tome, ako pojedinac ne odobrava i ne prihvata koristi rikanja ovog svijeta,
onda neka on prieka uasnu riku dehenemske vatre u ivotu poslije smrti. Rob takoer
mora shvatiti da u skladu s razvojem i proizvodom konane uloge, imperativ je da on
bude ovisan o jednoj od dvije rike: iskuenjima ovog svijeta ili iskuenjima dehenemske
vatre. Ako on to razumije, onda bi on trebao biti zahvalan i znati da ga je uistinu Allah
poastio i blagoslovio da pretrpi prolazna iskuenja ovog svijeta umjesto onih trajnih u
ivotu poslije smrti. Pojedinac takoer mora znati da kada bi rob bio imun na ovakva
iskuenja i muke, on bi bio napadnut fatalnim bolestima ponosa, arogancije, pobune,
faraonizma i stamene bezosjeajnosti, a ovakve e osobine ultimativno i zasigurno
uzrokovati da on nestaje u ovom svijetu i da iskusi trajne i neprekidne osjeaje koji
izazivaju bol u ivotu poslije smrti.
Ovakvo je uzvieno suosjeanje kada On posjeuje Svoga roba s neophodnim
lijekovima koji se ispoljavaju kao iskuenja na ovom svijetu. Ovo je ustvari preventivna
medicina koja eliminira vjerovatnou bilo kog malignog rasta ili fatalne bolesti. Ovakav
je lijek stvoren da zatiti pojedinevu vjeru i pobonost, da izbaci van preko purgacije
mune posljedice pokvarenog uma i duha i da iznjedri originalnu namjeravanu istotu.
Pjesnik je jednom rekao:
"Ponekad Allah blagoslovi roba s nedaama,
ak s onim tekim da ih podnosi,
a u drugim prilikama, izobilje je najvea od svih nedaa. "
Ipak, svaki rob prima potrebnu i neophodnu koliinu lijeka da pomogne purgaciju
i ispiranje akumuliranih letalnih supstanci u njegovom umu, srcu i dui, i da oisti svoj
sistem. Ovo je in milosti i ljubavi koje Allah Samilosni daje Svome robu kao odreenu
pomijeanu dozu koja e meudjelovati s njegovom boleu, a koja ima mogunost da
nadvlada smrtonosnu bolest. Ovo su bolesti uma, srca i due. U skladu s obinim
ljudskim opaanjem, one su nazvane iskuenjima i nedaama. Meutim, uistinu, ovakvo
je lijeenje osnovno iskuenje pojedinevih stvarnih bolesti i preventivni lijek za one
p ss

Poslani/cova medicina

mogue.

U ovom procesu Allah isti i preiava Svoga roba za najasnije od stanja na

ovom svij etu, a to je da Ga on velia, da Ga gleda i da on prebiva u Njegovoj blizini.

Lijek je takoder naen u pojedinevoj realizaciji i shvatanju da je gorina ovog svijeta
ta koja donosi slatki okus ivota poslije smrti i da samo Svemogui Allah ima mo da
prouzroi ovakvu transformaciju supstance. Pojedinac takoder mora shvatiti da slatki
okus ovog svijeta projicira gorak kraj u ivotu poslije smrti. Dakle, privremeni prelaz iz
gorine u slatkou bolji je od njegove antiteze. Ako pojedinac ne moe jasno shvatiti
znaenje ovoga, onda bi on trebao razmiljati o blagoslovljenom hadisu Allahovog Poslanika,
s.a.v.s.: "Dennet je ogranien s iskuenjima i tekoama, a dehenemska vatra je ograniena
uzbuenjima i privlanou."
Ljudski umovi ne mogu podjednako prihvatiti potpunu sutinu i znaenje ovog hadisa,
koji takoder dokazuje da ljudi imaju razliite nivoe razumijevanja. Za vrijeme ovakvih
iskuenja ljudska istinska sutina izlazi na povrinu, jer veina ljudi vie voli prolazno
zadovoljstvo nad onim vjeitim. Zapravo, veina ljudi ne voli da pretrpi ak jedan sahat
osornosti i naprezanja da bi zadobili vjeito zadovoljstvo i ugoaj, oni ne vole da podnesu
jedan sahat ogorenja da bi zadobili neprekidnu slavu i, ako je mogue, oni bi radije da ne
pate jedan sahat nelagode u cilju zadobijanja neprekidnog zdravlja. U njihovim umovima,
sadanjost je dokazana a budunost je nepoznata. Njihova je vjera slaba i njihova udnja
i strast gospodare njima. Njihovo duboko ukorijenjena bolest ne zainje u njima nita
drugo osim uurbanosti i davanja prednosti smrtnim i prolaznim zadovoljstvima ovog
svijeta i njihovom osporavanju postojanja ivota poslije smrti i onoga to e sigurno doi.
Ovo je stanje onih koji samo mogu raspoznati i prihvatiti ono okusno, dodirljivo i
elementarno i koji e posvjedoiti samo ono to njihove fizike oi mogu vidjeti. Ipak, sve
to se dalje zuri i ulazi u more prepreka koje ograuju ovaj prolazni svijet ili sve to se vie
dosee izvan njegovih granica da bi se shvatila uzviena svrha i da bi se raspoznaJe
konsekvence svakog ina, to stanje je sve vie rezervisano za ljude mnogo veeg stanja
svjesnosti. Ovakvi se istinski uitelji trae i njihovi primjeri slijede. To su oni koji su dragi
Allahu, Njegovi vjerni robovi, Njegovi izaslanici (ar. evlija) i Njegovi tienici. Za njih
Allah je pripremio najveu i vjenu nagradu, vjeito uivanje i zagarantovao im je krajnju
pobjedu. Radi poredenja, ono to je On pripremio za bezglave i one koji odugovlae jeste
sigurno nemilost, patnje i vjeita tuga.
Prema tome, izaberi koje od ova dva stanja ti bolje odgovara. Ipak, najvjerovatnije e
ljudi poluivati ono to oni ostvaruju, dobivat e svoju vlastitu vrstu perja i naginjati se
prema svojim vlastitim slabostima, i to je najprirodnije. Nadalje, treba li ti pristati uz ovaj
tretman, potom se nositi s njim i ne posmatrati to kao neto preopirno, jer intenzivna
potreba za njim nainila je od lijenika ono to je pacijent zahtijevao, a da je Allah
Svemogui to omoguio, uistinu On je najbolji vodi.

1 89 1

lbn-Kajjim el-Devzi

1.22 Lijeenje ialosti, briga, boli i obeshrabrenosti

lbn-Mesud, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Nema roba

kojeg e pogoditi i zadesiti tuga ili briga, a on kae: "Gospodaru, ja sam Tvoj rob, iji
su otac i majka Tvoji robovi; moja sudbina je u Tvojoj ruci, moja sudba kree se u
skladu sa Tvojom odredbom. Ti si uistinu pravedan u Tvojoj presudi. Prizivam Tvoja
sveta imena i svaki sveti Atribut kojim si Ti nazvao Sebe ili si ga objavio u Tvojoj
Knjizi ili si pouio bilo kom Svome stvorenju ili onome koga dri kao Tvoju iskljuivu
tajnu. Gospodaru, naini velianstveni Kur'an snagom mog srca, svjetlom moje due i
jasnim milosrem koje rasprava moju tugu i zabrinutost." Ko god moli ovako, Allah
e ukloniti njegove brige, raspriti njegove alosti i zamijeniti ih radou. " 1 86

Ibn -Abas, r.a., prenio je da je za vrijeme nedaa Allahov Poslanik ,s.a.v.s., uobiavao
moliti: "Nema boga osim Allaha, Velianstvenog, Blagog. Nema boga osim Allaha,
Gospodara Velianstvenog prijestolja. Nema boga osim Allaha, Gospodara sedam
nebesa i Gospodara Zemlje i Gospodara Plemenitog prijestolja. " 1 87

Takoer je izvjeteno u Dami'u imama Tirmizija da je Enes, r.a., prenio hadis u

kojem se kae da kada bi Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio suoen sa zabrinutou, on bi
uobiavao moliti: "O ivi, o Upravitelju univerzuma, prizivam Tvoju sveobuhvatnu
milost da mi dodijeli izlaz iz ove nametnute tegobe. " 1 88
1 86Ahmed u "Musnedu", 1 /394 i 452; sened je sahih, a lbn-Hiban proglasio ge je takoer sahihom, 2372.
1878uharija, 1 1 / 1 22 i 1 23, u poglavlju o dovama; Muslim, 2730, u poglavlju o zikru i dovama.
168Tirmizi, u poglavlju o dovama, 3522; hadis je daif.

1 ' 90

Poslanikova medicina

Ebu-Hurejre, r.a., izvjestio je da kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio suoen sa

iskuenjima, on bi uobiavao podii ruke ka nebu i moliti: "Slavljen neka je Allah,
Velianstveni Gospodar" , a kada bi zavrio sa ovom dovom, dodao bi: "O ivi, o
Upravitelju univerzuma." 189

EbuBekre, r.a., prenio je daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., nauio osobu u alosti da
moli: "Gospodaru, molim Tvoju Milost. Ne prepusti me samome sebi ni jedan tren.
Gospodaru, nadoknadi moje stanje onim boljim. Uistinu, nema boga osim Tebe." 1 90

Takoer je preneseno u Ebu-Dawdovom sun enu da je Esma bint 'Umejs prenijela da

joj je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: " Da da te nauim nekoliko rijei koje moe
izgovoriti kada si jako uzbuena ili napadnuta brigama ili kada ih oekuje? Reci:
'Allah je moj Gospodar i ja Njemu ne pripisujem druga."' 1 9 1 U drugom predanju reeno
je da ova dova moe biti ponovljena sedam puta. 1 92

'69Tirmizi, 3432; hadis je mekruh.

'90Ebu-Davud, 5090, u poglavlju " ta se kae kada osvane"; Ahmed, 5/42; Buharija u "Edebul-mufredu",
70 l ; sened je hasen.
1
19 Ebu-Davud, 1 525; lbn-Madde, 3882; lbn-Hibban, 2369; hadis je hasen.
191Nemamo izvora za ovaj hadis, ali Taberani u "Eddu'u" spominje da se ovo ui tri puta.

1 9J I

lbn-Kajjim el-Devzi

Sa'd bin Eb-Vekas prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., jednom izvjestio o

poniznoj molitvi Allahovog poslanikajunusa, s.a.v.s., kada je on bio u utrobi kita (ribe) ,
a koja glasi: "Nema boga osim Tebe. Slavljen neka si Ti. Uistinu ja sam zgrijeio."
Nijedan musliman nee moliti ovom dovom radi neega a da mu nee biti usliano. 1 93

Ebu-Sa'id el-H udri prenio je daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., jednom vidio ovjeka
po imenu Ebu-Umame kako sjedi sam u damiji mimo vremena predvienog za namaz
i kako izgleda zabrinuto. Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitao ga je: "Zato sjedi sam u
ovo doba, o Ebu-Umame? " On je odgovorio: "Neki stari dugovi koje je teko vratiti i
neprestane brige, o Allahov Poslanie." Allahov Poslanik, s.a.v.s., je potom rekao:
" Da li bi elio da te nauim nekoliko rijei? Kada ih izgovori, Allah e raspriti tvoje
brige i pomoi ti da isplati tvoje dugove." Ebu-Umame je odgovorio: " Da, o Allahov
Poslanie." Allahov je Poslanik, s.a.v.s., zatim rekao: "Ui svako jutro i veer:
'Gospodaru, traim utoite kod Tebe od alosti i tuge, od slabosti i lijenosti; i traim
utoite kod Tebe od kukaviluka i krtosti; traim utoite kod Tebe od zaduenosti i
od podlonosti ljudskoj nepravinosti."' Ebu-Umame je dodao: "Uradio sam tako, a
Allah je rasprio sve moje brige i pomogao mi da isplatim moje dugove." 1 94

Ibn-Abbas, r.a., prenio je daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Allah e raspriti
brige onoga koji redovno moli za oprost. On e ga voditi izvan pokuaja i dodijeliti mu
opskrbu iz izvora kog on ne oekuje. " 1 95
Takoer je preneseno u "Musnedu" da kad god je Allahov Poslanik, s.a.v.s., iskusio
potekoe, on bi pourivao ka namazu napominjui da je Allah Svemogui rekao:
"Pomozite sebi strpljenjem i molitvom. " (Kur'an, 2 : 45) 1 96
Ibn-Abbas prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: " Kada je pojedinac
1 93Tirmizi, 3500; Ahmed, 1 / 1 70; Hakim kafe da je sahih, 1 /505; s njim se slafe Zehebi.
1Ebu-Davud, 1 555; u senedu ima jedan prenosilac koji nije potpuno pouzdan.
19Ebu-Davud, 1 5 1 8; u senedu je jedan nepoznat prenosilac.
196Ahmed, 5/388; u senedu je jadan prenosilac koga samo lbn-Hibban smatra potpuno vjerodostojnim.

p 92

Poslanilcoua medicina

preoptereen sa brigama i bezvoljnou, trebao bi esto uiti: "Ne postoji snaga ili
mo izvan one u Allaha. "

Ova dova je takoer potvrena u dvjema zbirkama sahih had isa i da je to jedno od
skrivenih blaga Denneta. 1 97
Ako ove dove ne predstavljaju lijek za neije brige, bol i bezvoljnost, to znai da je
njegovo stanje ozbiljno i zahtijeva temeljito ienje njegovog sistema kroz potpunu
purgaciju ili detoksifikaciju popraenu s istinskim zikrom i ustrajnom pobonou.
Navedene dove predstavljaju etrnaest vrsta duhovnih lijekova, ukljuujui:
1 - raspoznavanje jednoe Uzvienog Gospodara (ar. rububijje t) ;
2 - raspoznavanje vjerovanja u jednou boanstvenosti (ar. uluhijje t) ;
3- shavtanje jednoe Uzvienog Allaha, znanjem i vrstim vjerovanjem;
4- priznavanje da je Allah Svemogui ist od nepravde i da On nee nikad uzrokovati
Svome robu bilo koje tegobe bez potrebe ili razloga;
5- priznavanje da nasilje dolazi samo od robova;
6- molenje Allaha Svemogueg Njegovim uzvienim imenima i atributima, koji su
otkrovenja koja Njegovo stvorenje mora raspoznati, a meu njima je najobuhvatnije
i najopsenije od svih imena: El-Hajj (ivi) i EI-Kajjum (Upravitelj) ;
7- molenje samo Njegove pomoi;
8- priznavanje roba da je Allah jedini osiguravalac koji moe upotpuniti neije potrebe
i da je On jedini Koji se trai;
9- potvrivanje pojedineve ovisnosti o Njemu, oslanjanje na Njega i priznavanje da
se pojedineva sudbina kree u skladu s Allahovom odredbom; da On sam ima
mo da to promijeni; da ono to je On odredio slijedi taj pravac i da je njegova
odredba pravedna;
l 0- traenje da srce hoda po baama Kur'ana, ivljenja po njemu i raspoznavanje toga
kao svjetla pojedinevog srca i due. Kroz to, pojedinac e izbjegavati sumnju,
pobijediti enju, prebroditi strast i pohotu i raspriti tamu. Redovno uenje Kur'ana
takoer okrepljuje pojedinevo srce i pomae fokusiranju pojedineve namjere poslije
materijalnih gubitaka i prilagoava pojedinevu sklonost ka onome to je vjeno,
nasuprot onome prolaznom;
l 1 - traenje oprosta za grijehe;
1 2- pokajanje za pogreke;
1 3- dihad - borba na Allahovom putu;
197Buharija, 1 1/ 1 80; Muslim, 2704.

1 93 1

lbn-Kajjim el-Devzi

1 4- uzimanje smjera molitvi da bi se primila uputa i konano

1 5- nijekanje bilo koje volje ili moi koja moe utjecati na stvari i ispravno pripisivanje

sve volje i moi samo Allahu SvemogUt5em.

1 .23 Uinkovito djelovanje lijeka

Allah je stvorio Adem ovog sina; On je opskrbio svaki ud njegovog tijela njegovom
vlastitom ravnoteom i savrenstvom. Kada ud osjeti bilo koju neravnoteu u mjerilu
njegove uroene savrenosti ili neuspjeha u njegovim prirodnim funkcijama, on e osjetiti
bol. Allah je takoer opskrbio srce koje je kralj tijela njegovom vlastitiom ravnoteom i
savrenstvom. Kada bi srce postalo ogoljeno i kada bi izgubilo ovakvu izjednaenost,
ono bi osjetilo bol, patnje, alost, depresiju, eskobu i. tugu. Poput toga, ako oi izgube
svoju mo gledanja i ako uho izgubi svoju mo sluanja i ako jezik izgubi svoju mo
govora, oni gube svoju svrhu i postaju lieni svakog savrenstva.
Srce je stvoreno pri roeno da raspozna svog Stvoritelja, voli Ga, velia Njegove
pohvale, slavi Njegovo jedinstvo, osjea zadovoljstvo u Njegovoj prisutnosti, uiva
spoznajui Ga i da bude zadovoljno Njegovim upravljanjem i gospodarenjem nad svim.
Srce je stvoreno da bude zadovoljno svojim Gospodarem i Njegovim odlukama, da
vjeruje u Njega, da se oslanja na Njega, da voli ono to On voli, da mrzi ono to On
mrzi, da titi Njegovo ime, da voli one koji tite Njegovo ime i da nepre-stano ima na
umu Njega, da bude napunjeno Njime i da dri njegov spomen. Srce je stvoreno da
nema vee ljubavi od one prema njegovom Gospodaru, da ne nalazi satis-fakciju u
drugome osim Njemu, da ne potuje nita vie od njega, i srce je stvoreno da ne poznaje
radost, uitak, zadovoljstvo ili ak da se osjea ivim u odnosu na ostalo, osim navedenog.
Ovakvo je znanje neophodna briga koju srce zahtijeva da bi postojalo. Ako srcu nedostaje
bilo koji od ovih prirodnih hranljivih sastojaka, ono e se zasigurno osjeati bolesnim,
kao posljedica toga, bit e nadvladano brigama, tugom, eskobom, nezadovoljstvom,
optereenjem i zabrinutostima. Ono e osjeati da se svaka nedaa sputa na njega, a
ono postaje rtvom i zarobljenikom njihovog pritiska.
Najvei su neprijatelji srca: politeizam, grijesi i bezvoljnost; nezainteresovano
lijeenje onoga to Allah tretira kao sredstvo za jaanje; nemarno prosuivanje onoga
to On smatra vanim; umanjivanje znanja i otkrovenja pojedinevog Stvoritelja; voljenje
nekoga drugog osim Njega; pripisivanje zadovoljstva u neemu drugome osim Njemu;
osjeanje zadovoljstva u prisutnosti drugoga osim Njega; pripisivanje suparnika Njegovoj
upravi i kontroli univerzuma; neslaganje s Njegovim odlukama; pomanjkanje povjerenja
u Njega; oslanjanje na drugoga osim Njega; voljenje drugoga osim onoga to On voli;
udnja za onim to on mrzi; preziranje Njegover odredbe; izgovaranje Njegovog imena
bez potovanja; saraivanje s onima to koriste Njegovo ime bogohulniki; nehajanje za
I J 94

Poslanikova medicina

Njega; slabo razmiljanje o Njemu; odbijanje da se bude podsjeano na Njega; sumnjanje

u Njegovo obeanje; uzimanje olahko Njegovog upozorenja; traenje radosti, uivanja,
mira i zadovoljstva u drugome osim u Njegovom drutvu i, konano, osjeanje ivota u
drugome osim Njemu.
Ovakvo e oboljenje definitivno uzrokovati da pojedinac pati od briga, tuge tieskobe,
uznemirenosti, nezadovoljstva, obeshrabrenosti, optereenosti i zabrinutosti. Ako
pojedinac ispita veinu slabosti srca, on e sigurno nai neke od navedenih bolesti,kao
njima sline kako se nalaze u srcu, a istinski je lijek za ovakve bolesti u onome to je
ranije opisano u hadisima. Zapravo, kao to smo razmatrali u prethodnom poglavlju,
svaka bolest mora biti lijeena svojom suprotnou, a dobro je zdravlje zatieno na
analogan nain.
Prema tome, zdravlje mora biti zatieno najboljom od svih tradicija, a to je tradicija
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., dok su bolesti uzrokovane zbog suprotstavljanja njima.
Iz ovih tradicija pojedinac raspoznaje: vjera u Allahovo jedinstvo (ar. tewhid) otvara
vrata blagoslova, ugodnosti, mira, uivanja, zatite i zadovoljstva; zikr pomae ienje
loih tjelesnih izluevina (ar. ah/at) i pokvarenih supstanci koje su neposredni uzronik
bolesti, to pomae pojedincu da se uzdri od mijeanja suprotnih elemenata. Dakle,
vrata blagoslova i sree otvaraju se kroz spoznavanje Allahove jednoe, dok zikr i
traenje Allahovog oprosta za grijehe zatvaraju vrata zla i tete.
Sabit bin Karrah tumaio je jednom da "fizika dobrobit dolazi iz ogranienosti
pojedinevog unosa hrane; dobrobit due dolazi iz uzdravanja od nedoputenog; a
zatita jezika dolazi iz ograniavanja govora." Arapski lijenik jednom je rekao: "Da
bi zadrao dobro zdravlje, pojedinac bi trebao manje jesti, a da bi se zadralo isto
srce, pojedinac se mora suzdrati od nedoputenog. " Zapravo, grijesi su otrovi za
srce, a ak ako ga oni ne ubiju, oni e ga sigurno oslabiti. Kada je srce jednom
oslabljeno, ono ima malo otpornosti za obine bolesti. Lijenik srca, ejh Abdullah
bin el-Mubarak rekao je jednom: "Grijeh umrtvljuje srce, a privrenost grijehu zainje
ponienje. Izbjegavanje grijeha oivljava srce i bolje je suprotstaviti se goruoj udnji
i kontrolirati strast."
U ovom smislu strast i udnja jesu fatalne bolesti, a suprotstavljanje njima najbolji
je lijek. S druge strane, nefs je stvoren neupuen, nepravedan i slijep za svoje vlastite
pogreke. Nefs vjeruje da se njegov lijek sastoji u sistematskom zadovoljavanju svoje
udnje i enje za stvari, dok, ustvari, njegovanje ovakvih udnji jeste neposredni uzronik
njegove sljepoe i ishodine destrukcije. Njegovo zlodjelo i sklonost zainju oholost i
odbijanje bilo kog savjeta. Umjesto toga, sklonost je letalna bolest koja tretira bolest kao
lijek, a lijek boleu. Ovakve bolesti uglavnoim zbunjuju umove lijenika kada oni
pokuavaju da ih dijagnonsticiraju i kao posljedica toga oni esto ne uspijevaju izlijeiti
ih. Najgore se deava kada nefs inicijalno pripisuje svoju bolest sudbini i odbija prihvatiti
1 95 1

lbn-Kajjim cl-Devzi

odgovornost i indirektno optuuje svog Gospodara i Opskrbljivaa da uzrokuje

ovakvo zlo. Kada se bolest intenzivira i bolesni nefs ne nalazi izlaz iz nevolje, on
oevidno optuuje svog Gospodara i jezik se onda usuuje izraavati bogohulne
optube protiv svoga Gospodara. Kakvo udo? Kada bolest dostigne ovakav stupanj
samo Allahov in milosti moe sauvatii nefs, dati mu novi ivot i voditi ga na
ispravan put zikra i oprosta.
Ovo objanjava "dovu klonulosti" u predanju Ibn-Abbasa, r.a., koji je prenio da
je za vrijeme nedaa Allahov Poslanik, s.a.v.s., uobiavao moliti: "Nema boga osim
Allaha, Velianstvenog, Blagog. Nema boga osim Allaha, Gospodara Velianstvenog
prijestolja. Nema boga osim Allaha, Gospodara sedam nebesa i Zemlje i On je
Odravatelj Uzvienog prijestolja. "
Ovo pitanje takoder objanjava i njegova druga dova: "O ivi, O Upravitelju
u niverzuma, prizivam T voju sveobuhvatnu milost da mi dodijeli izlaz iz ove
nametnute tegobe. "
Ovakva zazivanja veliaju jednou uzvienih odravajuih atributa (ar. rububijjet)
i onih njegovog iskljuivog gospodarstva. suverenosti i upravljakih atributa (ar.
uluhijjet) . Oni takoder raspoznaju atribut slave i uzdravanja, od kojih oba obuhvataju
Allahovu mo, milost i upravljanje stanja i statusa Njegovih stvorenja. Nadalje, oni
izraajno opisuju savrenost Njegove nadmonosti nad svime stvorenim, nad oboma:
viim podrujima i niim svjetovima. Oni takoder autoriziraju apsolutnu kontrolu
Njegovog prijestolja, koje obuhvata cijele univerzume, a to predstavlja strop nad
stvorenim i koje je u sebi najvelianstvenije stvorenje Allaha Svemogueg. Ovako
uzvieni atributi su najmoniji i ulijevaju potovanje, premda s ogromnom istananou
i oni sigurno oglaavaju spoznavanje Njegove ednoe i Njegovih savrenih odravajuih
atributa. Ovako apsolutno gospodarstvo poziva stvorenje da raspozna da savrenstvo
pripada samo Allahu, a ovakvo vrhovno i savreno gospodarstvo zahtijeva usmjeravanje
stvorenjevog fokusa, namjere, srca, oboavanja, ljubavi, straha, potovanja, nade,
pokornosti i odanosti nikome drugome osim Njemu. S druge strane, Njegova
apsolutna, sveobuhvatna i suverena slava zahtijeva pripisivanje bilo koje nesavrenosti
vlastitim ogranienjima i zahtijeva da odbaci besmisleni ljudski koncept teomorfizma
(davanje Allahovih osobina nekome drugome osim Njemu) i pravljenje imida Allaha.
Nadalje, uzvieni savreni atribut Svemilosnog Gospodara, proimanje Njegovog
uzvienog znanja u svakom pojedinanom atomu irom svih univerzuma, hranjenje
nji hovo, njihovo odravanje i briga za njihove potrebe i stvorenjevo uroeno okretanje
ka izvoru njegovih potreba sve je to znanje koje je On pruio ljudskom srcu, a koje
dokazuje Njegovu samilost prema Njegovom stvorenju .
Kada ljudsko srce raspozna i potvrdi ovakvu neoborivu istinu, ono e Ga prirodno
voljeti, Oboavati Ga i svjedoiti Njegovu jednou. Ovakva realizacija donosi radost
1 196

PoJianikova medicina

i sreu za srce, raspruje brige, alost, eskobu, obeshrabljenosti, melanholiju i

prevazilazi ak i fizike bolesti. Ista stvar moe se primjetiti posmatrajui bolesnu
osobu kada ova uje dobre vijesti i kako ovo ojaava njene prirodne tjelesne odbrane ili
uroenu vruinu i pomae odbacivanju njene bolesti. Zapravo, ljudsko je srce osjetljivije
i prijemljivije za ovakav fenomen. Ako usporedimo osjetljive osjeaje uzrokovane
depresijom, brigama i tjeskobom s oputenim osjeajima ugodnosti, mira, spokojstva i
prostranosti, nai emo sigurno ovakve izljeujue atribute prisutne u ranije spomenutoj
dovi klon ulog. Ovakvo je znanje evidentno kod onoga koji je blagoslovljen vjerom, koji
je obasjan svjetlom istine i ije je srce proeto istinom i realnou.
to se tie dove "O ivi, O Upravitelju univerzuma, prizivam Tvoju sveobuhvatnu
Milost da mi dodijeli izlaz iz ove nametnute mi tegobe", u njoj se nalazi velianstveno
predstavljanje atributa ivota (ar. El-hajj) koji obuhvata sve atribute savrenstva i
potvruje ih, dok uzvieni upraviteljski atribut (ar. El-kajjum) sadri sve atribute i
moi djelovanja. Zbog ovoga je ovaj Allahov atribut nazvan Allahovim uzvienim i
najviim imenom (ar. is mu '1-lahi'l a 'zam) . Ko god zove sa njim, njegova e dova biti
usliana, a ko god pita sa njim, njegove e potrebe sigurno biti zadovoljene. Ovo je
Allahovo uzvieno ime El-Hajjul-Kajjum.
Dakle, apsolutni je ivot suprotnost svim nedaama i patnjama. Zbog toga ljudska
egzistencija i ivot u Dennetu ne poznaju stres, tieskobu, bol, patnje ili bilo koju
nesavrenost, dok bilo koja nesavrenost u ivotu na ovom svijetu ili djelovanjima jeste
suprotna realnosti savrene kontrole nad svim (ar. kujumijjet) . Dakle, savrenost
Uzvienog upravitelja jeste jedna i ista savrenost ivog gospodara, a apsolutnom ivuem
Gospodaru nikad ne manjka savrenost, i sve je to predmetom bilo koje promjene koju
El-Kajjum sam moe prouzroiti. Nadalje, zazivanje Njegovog atributa ivi-Upravitelj
sigurno e izlijeiti bolest i utiecati na suprotnost ivota (ono to se suprotstavlja ivotu) ,
ili bilo kojoj lanoj ljudskoj za savrenost. Ovo je jasno u dovi Allahovog Poslanika,
s.a.v.s. , koji je molio u ime svog Opskrbitelja i Odritelja atributom Njegovog
odravajueg gospodarstva (ar. rububijjet) Dibrila, Mikaila i lsrafila da ga vode i da
mu pomognu da pobijedi ono o emu su se nepovjerljive porodice raspravljale, i da ga
vode jer srce je ivo sa Allahovom uputom, a mrtvo je bez nje. Svemogui je Allah
dodijelio ovoj trojici uzvienih meleka zastupanje i dunost darivanja ivota. Dibrilu
je dodijeljena uloga dostavljanja Objave (ar. wahj) , a to je ivot za srca Mikailu je
dodijeljeno dostavljanje vode koja je ivot za svaku zemaljsku egzistenciju i njenu okolnu
atmosferu, a lsrafilu je dodijeljeno puhanje u sur ivota, koji je zastupnik egzistencije
svih univerzuma i ponovnog oivljavanja tijela opet u ivot, kada na Sudnjem danu on
nanovo udahne due u njih Allahovim doputenjem. Nadalje, molenje Njega Njegovim
rububijjetom, uluhijjetom i kujumijjetom na temelju ove tri blagoslovljene i najplemenitije
due koje predstavljaju zastupnitvo samog ivota uzrokovat e svakako potrebne
posljedice i odgovor za dove Allahovim doputenjem. Sutina je ovoga to da uzvieni
1 97 1

lbn-Kajjim el-Devzi

atribut ivi-Upravitelj osigurava sigurni odgovor za dove i prevazilaenje svih nedaa.

Preneseno je u "Sahihu" Ebi-Hatima a potvreno je od imama Tirmizija da je
Allahovo najvelianstvenije ime u ajetima: "A va Bog-jedan je bog! Nema boga osim
Njega, Milostivog, Samilosnog. " (Kur ' an, 2: 1 63) i u poetnom ajetu sure Al-lmran:
''Allah je, nema boga osim Njega, ivi i Vjeni. " (Kur ' an, 3:2) 1 96 Takoer nalazimo
u drugoj zbirci sahih hadisa, ukljuujui sahih lbn-Hibbana hadis prenesen od Enesa,
r.a., da je jedan ovjek molio: "O Allahu, molim Te zato to Tebi pripada hvala,
zasigurno nema boga osim Tebe, samog Stvoritelja i Zaetnika svih nebesa i Zemlje i
onoga to oni obuhvataju. O Gospodaru velianstva i dobrostivosti . O ivi
Upravitelju . . . " Enes je dodao da kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., uo ovu dovu je
rekao: "Zaista, on je zazvao Allahovo najvelianstvenije ime. Ko god zaziva njim,
njegova e dova biti usliana, i ko god trai njime, njegove e potrebe biti zadovoljene. " 1 99
Zbog ovoga je Allahov Poslanik, s.a.v.s., kad god bi vidio svoje sljedbenike da se
suoavaju s iskuenjima u obliku nedaa usrdno, molio: 'Ja HajjuJa Kajjum."
to se tie njegove dove: "Gospodaru, traim Tvoju Milost. Ne dopusti da slijedim
ak ni jedan tren sklonosti moje vlastite mate. Gospodaru, nadoknadi moje stanje za
ono najbolje. Uistinu, nema boga osim Tebe", u njoj postoji jasno svjedoenje da je
svako dobro u Allahovim rukama i da se rob prirodno okree Njemu za sve svoje
potrebe, vjeruje u Njega, zavisi o Njemu, oslanja se na Njega da bi obnovio svoje stanje
u najbolje mogue i on preklinje svog Gospodara da On bude njegovo iskljuivo utoite,
da zadovolji sve potrebe robovljevog putovanja na ovom svijetu i bilo koju pomo koju
ovaj segment ivljenja moe zahtijevati. Nadalje, preklinjanje Allaha Svemogueg
apsolutnom suverenou Njegovog atributa i moi jednoe (ar. tewhid) sigurno e se
pokazati najdjelotvornijim u izbacivanju bolesti. Iste koristi dolaze iz ove dove: ''Allah
je moj jedini Gospodar i Opskrbitelj. Ja ne pridruujem nikoga Njemu."
to se tie dove koju je prenio Ibn-Mesud: "Gospodaru, ja sam Tvoj rob, iji su
otac i majka Tvoji robovi ... ", ona jasno izraava sr znanja i spoznavanja (lat. Gnosis)
Allaha Svemogueg i tajne oboavanja, a nijedna knjiga zasebno ne moe nikada detaljno
opisati njihovo puno znaenje. jo k tome, ova dova je puna spoznaje ko je Bog, i u njoj
onaj koji oboava, doziva svog Gospodara, priznaje svog Stvoritelja i predstavlja sebe
kao Allahovog roba i sina Njegovih robova. Zazivatelj takoer stavlja stvari tamo gdje
im je mjesto raspoznavanjem da je njegovo unitenje u Allahovoj ruci, da se njegova
sudba kree u skladu sa Njegovim odreenjem, da Allah Svemogui ini to Mu je
drago, da rob ne moe nanijeti niti koristi niti tete sebi, da se on ne moe brinuti o
196Tirmizi, 3472; lbn-Madde, 3855; Ebu-Davud, 1 496; Ahmed, 6/46 1 ; Daremi, 2/450; Tirmizi kae
da ie sahih.
1 99Ebu-Davud, 1 495; Nesai, 3/52; lbn-Madde, 3858; sened je sahih, a i lbn-Hibban rekao je za ovaj
hadis da ie sahih, 2382; kao i Hakim, 1/503; s njim se slae Zehebi.

I J98

Poslanikova medicina

svom vlastitom roenju, smrti ili uskrsnuu, da je njegova sudbina u Allahovoj ruci, da
on nema moi da je promijeni osim ako to Allah eli, da je on u svemu ovisan o
njegovom Stvoritelju, da je njegovo vlastito postojanje predmet svega onoga to Allah
Svemogui odlui i da je Allah pravedan i ono e to On hoe biti.
Potom dolazi njegovo zazivanje: "Moja sudbina je u Tvojoj ruci, moja sudba
kree se u skladu s Tvojom odredbom. Ti si uistinu istaknut u Tvojoj presudi ... "
Ovaj dio dove obuhvata dva glavna aspekta koja su sr doktrine monoteizma (ar.
tevhida) : prvi je spoznavanje i potvrivanje sudbine, i da e Alahova odredba koja
se odnosi na Njegovog roba neoboriv stupiti na snagu i da joj rob ne moe pobjei ili
je izbjei; i drugi aspekt obznanjuje da je Allah pravedan, da On ne ugnjetava Svoje
robove i da je ono to On odredi ispravno zbog besprijekornosti Allahove pravde i
znanja ovakvih potreba. Ovo je zbog toga to nepravda predstavlja potrebu, neznanje,
nesposobnost, slabost i inferiornost nepravedne osobe, i, nadalje, ovakvi atributi
nisu uzvieni i oni ne mogu emanirati iz onoga koji je Sveznajui, Svepoznavajui,
Mudri i Koji nema potreba. Dakle, Allahova je mudrost djelotvorna gdje god je
Njegova volja to naredila. Allah je bogat iznad svake potrebe, a sve drugo je siromano
i trai njegu od Njega. On je Svemudri i ne postoji ni jedan atom irom cijelih
univerzuma gdje Njegova volja nije djelotvorna. Apsolutna ovisnost pojedinane i
svake elije u svemu stvorenom, i njihovo poticanje njihove podrke i uzdravanja od
iskljuivog i jedinog Opskrbi telja zahtijevaju njihovu zahvalnost. Dakle, zahvalnost
(ar. ukr) nagraena je blagoslovima, a nezahvalnost (ar. kufr) nagraena je osudom
i posljedinom kaznom za one koji se ne kaju.
Kada su nepokajniki i nezahvalni nevjernici i oboavatelji idola prijetili Allahovom
poslaniku Hudu, a.s., da e prizvati prokletstvo njihovih bogova na njega, on je
odgovorio: 'Ja pozivam Allaha za svjedoka, a i vi posvjedoite da ja nemam nita s tim
to vi druge Njemu ravnim smatrate, pored Njega; i zato svi zajedno protiv mene lukavstvo
smislite i nimalo mi vremena ne dajte, ja se uzdam u Allaha, u mog i vaeg Gospodara!
Nema nijednog ivog bia koje nije u vlasti Njegovoj; Gospodar moj zaista postupa
pravedno. " (Kur'an, 1 1 :54-56) , mislei na Allahovu mo, koja je neograniena i

nesmetano je djelotvorna nad svim stvorenjima i niko se ne moe oduprijeti Njegovoj

odredbi. On sam ima mo okretati ih kao to Mu je volja i On to radi ispravno,
pravedno, mudro i milostivo.
U ovoj dovi, robovljeva izjava: "Moja sudbina odvija se u skladu s Tvojom
odredbom" podrazumijeva isto kao: "Ne postoji stvorenje koje se kree iji uvojak nije
(ranije dran) u Njegovoj ruci", i njegovo obraanje: "Ti si uistinu pravedan u Tvojoj
presudi" takoer je paralela rijeima: "Moj Gospodar zaista postupa pravedno." Nadalje,
Allahov Poslanik, s.a.v.s., zaziva u ovoj dovi Allahovo najsvetije ime i Allahov atribut
koji je On obznanio u Svome kraljevstvu, objavio u Knjizi, pouio privilegiranog roba
1 99 1

lbn-Kajjim el-Dievzi

ili uvao kao Svome iskljuivu tajnu tako da nijedan melek najblieg i najuzvienijeg
statusa i nijedan vjerovjesnik i Poslanik nije nikad nije ti imenom traio. Ovakvo
zazivanje nadvisuje sve molitve, i od svih dova ova Mu je najdraa i najvrednija je
zbog neposrednog odgovora, zato jer ona dokazuje robovljevo znanje i spoznaju
njegovog Gospodara.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., molio je potom Allaha Svemogueg da naini velianstveni
Kur'an snagom njegovog srca, mislei duhovnom hranom njegovog tijela, uma i due, a
kroz to da ispere, raspri i izlijei njegove stresove, brige i zabrinutosti, nainivi to
jedinom odlunom medicinom koja e izbaciti bolesti i vratiti natrag ljudsko bie na
njegovo istinsko stanje i ravnoteu. Dakle, on je zamolio svoga Gospodara da naini
Kur'an svjetlom njegove due koje uklanja bilo koju hru koja pomuuje njegovu istotu
i razboritost, i koje ulatuje njegovo srce. Ovakva medicina djeluje samo ako je pacijent
iskren u svom traenju, uvjeren u svoju vjeru u njegovu djelotvornost i upotrebljava je
kao to je propisano od strane njegovog lijenika. Dakle, Allahovom voljom, ispravna
e upotreba lijeka svakako biti praena potpunim oporavkom, izvanrednim zdravljem i
vitalnou, a Allah je Vrhovni Pomaga.
to se tie dove Allahovog poslanika )un usa, a.s., koji kae: "Nema boga osim
Tebe, Slavljen neka si Ti. Uistinu ja sam zgrijeio", ova dova velia najveu istinu
Allahovogjedinstva, iskorjenjuje koncept ljudskog udjela u sainjavanju Allahove volje,
i priznavanje je robovljeve vlastite nepravde i grjenitva. Ova dova moe proizvesti
konaan lijek za alost, brige, tieskobu i depresiju i ona predstavlja uzvienu sponu za
primanje sigurnog odgovora. Zapravo, spoznavanje Allahove jedn oe i odustajanje od
optuivanja Njega za nepravdu potvruje da savrenost pripada samo Allahu, da je
Njegova pravednost besprijekorna i odstranjuje sljepou ljudskog koncepta
antropomorfistikih elemenata kod Allaha. Nadalje, robovljevo priznanje svoje vlastite
nepravde i grijenosti reflektira se na njegovu vjeru i povjerenje u Allahovu
jurisprudenciju, nagradu za njegova dobra djela a kaznu za njegove grijehe. Ovakvo
razbuivanje dokazuje robovljevu potrebu da se vrati svom Gospodaru, da se vrati
istim putem, da se pokaje za svoje grijehe, da pokorno padne na koljena pred svojim
Gospodarem, da trai Njegov oprost, a to ukljuuje jasno priznanje pojedineve ovisnosti
o Allahovoj odredbi i milosti. Ovo su etiri djelotvorna uinka dove, kao to slijedi:
vjerovanje u Allahovu jednou, odbacivanje nesavrenstva u Allahovoj pravdi, zahvalnost
stvorenja zbog svog statusa, i priznavanje vlastite krivice.
to se tie dove o kojoj je Poslanik, s.a.v.s., poduio Ebu-Umamea: "Gospodaru,
traim utoite kod Tebe od alosti i tuge; od slabosti, oklijevanja i kukaviluka i traim
utoite u Tebe od zaduenosti i od podlonosti ljudskoj nepravinosti", ova dova
ukljuuje traenje Allahove zatite od osam ljudskih osobina, od kojih se po svake dvije
ispoljavaju zajedno u nekom nainu zajednitva. Zabrinutost je udruena sa tugom,
1 200

Po5lanileova medicina

slabost je udruena sa oklijevanjem, krtost je udruena sa kukavilukom, a zaduenost

je udruena sa podlomou ljudskoj nepravinosti. Kada tetno osjeanje posjeti
pojedinevo srce, uzronik moe doi bilo iz prolih doivljenih gubitaka uzrokujui
tugu ili pak iz nadanja pretvarajui se tako u brige i zabrinutost. Ovakvo stanje pridonosi
robovljevom izostavljanju sprovoenja njegovih redovnih propisanih obaveza, i to
natkriljuje njegove misli i djelovanja uzrokujui tako slabost njegovog tijela i uma i
psiholoki otpor ka ispunjavanju njegovih obaveza i dunosti. U ovom smislu, pojedineva
e reakcija poremeti ti njegove vlastite koristi podjednako kao to e zapreavati koristi
drugih. Ustezanje od izvlaenja koristi od drugih fiziki podrazumijeva kukaviluk, a
suzdravanje od materijalnih koristi podrazumijeva krtost i nepravinost spram drugih.
Nadalje, ako je pojedinac ispravno uvjeren i primoran platiti svoje dugove, ovo bi
moglo djelovati na njegov religiozni i duevni napredak, a kada je pogreno ili nepravedno
salijetan, ovo predstavlja podlonost ljudskoj nepravinosti. Ovaj je hadis u stvari dova
za traenje utoita u Allahovoj zatiti od svakog zla.
to se tie koristi traenja oprosta (ar. istigfar) za rasprivanje tuge, stresa, dapresije
i eskobe, ope je poznato meu religioznim uenjacima da grijesi zainju brige, strah,
tugu, nervozu, uznemirenost i srane slabosti. Ljudi koji se preputaju pokvarenim i
grjenim djelovanjima, bez obzira na njihovu psiholoku sklonost i slabost njihove vjere,
a ak nakon potpunog zadovoljenja njihovih umova, udnji i putenosti, oni jo. uvijek
trae medicinu kajanja, traei oprost i obeavajui ono to ne mogu da ispuniti da bi
izlijeili svoje patnje zbog natovarenog bola i teine koju oni osjeaju u njihovim srcima,
a koja se odnosi na zabranjena djelovanja, pretjeranosti ili neumjerenosti. Pokvareni je
ejh jednom rekao da bi izrazio svoje pokajanje:
'Jednu au vina digao sam visoko udei ekstazi,
i drugu sam imao
da ukloni granicu moje tuge i aljenja. "

Kada su ovakve posljedice grijeha i pokvarenosti u srcima, ne postoji lijek za njih osim
zikra i traenja oprosta.
1.24 Koristi namaza (ar. salat)

to se tie uloge namaza u prevazilaenju tereta briga, depresija, eskobe i stresa

iz srca i u lijeenju njegovih bolesti, pojedinac mora shvatiti da ne postoji nita vie,
vrednije, ugodnije, inteligentnije i ljepe od stajanja pred Stvoriteljem, klanjanja Njemu
i povezivanja srca i due sa Allahovom prisutnou i blizinom, veseliti se odjeku prizivanja
201 1

lbn-Kaiiim el-Dcvzi

Njegovih dova i utapanja cjelokupne egzistencije, svjesnosti, tijela, uma, due i djelatnosti
u najrazveseljavajua duhovna i tielesna iskustva namaza. U namazima pojedinac
upotrebljava svoje cjelokupno bie, udove, vene, arterije, kosti, pore i svaku eliju svog
tijela u zajednitvu sa Stvoriteljem, i on odvaja sebe, svoje misli, panju, fokusiranje,
upiljenost pogleda i potovanje spram neemu drugome osim prema njegovom
Gospodaru. U namazima, pojedinac takoer iskljuuje svoju motornu funkciju naklonosti
prema ovom svijetu, njegovim stvorenjima, poslovima, zabrinutostima, zaslijepljenosti ma,
svjetovnim kontaktima i zbrkama, i on blista bljetavim svjetlom svoga Stvoritelja; stavlja
u pogon nepogreivi magnet pobonosti i oboavanja, i stoji pred Njim cjelokupnim
svojim biem, srcem, duom i tjelom, i daje svakom udu njegovu ispravnu priliku da
oboava svoga Gospodara, i da se opere suzama ljubavi i enje da Ga sretne, suzama
okajanja njegovih grijeha i suzama to privlae Allahovu ljubav i suosjeanje da oprosti
Njegovom robu grijehe koje je poinio i da ga uzdigne u poloaju. Svaki e ud djelovati
u skladu s njegovim uroenim atributima. Srce e postati privueno svom Stvoritelju i
Zaetniku, i ono e se odmarati u najznaajnijem i najvelianstvenijem miru Njegove
blizine. Ovakve su izljeujue moi namaza. On je hrana za tijelo i duu.
Mir, radost, srea, ugodnost, zadovoljstvo i duhovna ekstaza samo su neke od
koristi koje je zdravo srce naviklo uzimati. Ponekad, ovako plemeniti i delikatni hranljivi
sastojci mogu ak ne biti pogodni za bolesno srce koje djeluje upravo poput bolesnog
tijela. U tom sluaju namazi su njegovo najbolje obraanje da bi primio potrebnu pomo
i da bi zadovoljio svoje interese na ovom i buduem svijetu. Namaz takoer pomae
srcu da suzbije nedae na ovom i buduem svijetu, i on djeluje kao tit protiv padanja u
grijeh i grijeenja. Allahovom voljom, nepatvorena dova moe sprijeiti fizike bolesti
ili izlijeiti ih ak. Istinska dova osvjetljava srce i lice, osvjeava tijelo, budi duu,
blagoslovljava zaradu, izbacuje napravinosti, osujeuje nedoputene misli i neutralizira
nezakonite tenje, a istinska dova takoer ublaava Allahovu srdbu, dostavlja Njegovu
milost, samilost i oprost za Njegovog roba.
to se tie uloge namaza u lijeenju fizikih bolesti, preneseno je u sunenu Od lbn
Maddea da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., jednom vidio Ebu-Hurejru kako se odmara
i ali na stomani bol. Upitao ga je : " Ebu Hurejre, da li te sada boli stomak? " On je
odgovorio potvrdno. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je potom: "Ustani i klanjaj, jer
lijek je u moli tvarna." Ako se srce sekularnog lijenika ne slae ili se ne osjea ugodno
pri ovom stupnju lijeka, onda on mora biti upuen u termine koji se odnose na medicinsku
profesiju. Takoer je reeno da su namazi zdrav sport za tijelo i srce. Oni utielovljavaju
vjebu za cjelokupno tijelo, ukljuujui: stajanje, pregibanje, seddu i sjedenje, i njihov
zikr u svakom namazu nekoliko puta dnevno. Ovakvi pokreti pomau pojedinevim
miiima i veini zglobova, i olakavaju oticanje krvi iz arterija i osiguraju prirodnu
lagahnu vjebu za pojedinev stomak, crijeva i plua.

1 202

Po5/anikova medicina

S druge strane, bolesti ateizma, sekularizma, blasfemije, raspravljanja protiv

Allahovih naredbi, odbijanja slijeenja uputa Njegovih blagoslovljenih poslanika,
suprotstavljanja vjernicima, izbjegavanja odgovornosti u smislu pridobijanja privremenih
sebinih koristi i pokazivanje nezahvalnosti prema Gospodaru dok se istovremeno ovisi
o Njegovoj opskrbi, itd.; ovakvi pokuaji da se preokrenu etika i vrijednosti koje je na
Stvoritelj usadio ovjeanstvu, i izmiljotina sekularnih zakona i amandmana spram
Allahovih zakona, ovakva arogancija i okoelost srca, sve ove bolesti mogu samo postati
prilagodljive kroz izloenost intenzivnoj vruini dehenemske vatre. Naravno, ovo je
medicina onih nesretnih. Allah Svemogui kae: izbjegavat eje onaj najgori, koji e
u vatri velikoj gorjeti, pa u njoj nee ni umrijeti ni ivjeti. " (Kur'an, 87: 1 1 - 1 3) "Zato
vas opominjem razbukta/om vatrom, u koju e ui samo nesretnik, onaj koji bude poricao
i glavu okretao. " (Kur 'an, 92: 1 4- 1 6)

to se tie koristi estog uenja: "Nema volje ili moi osim one u Allaha," (ar. La
h avle ve la kuvvete illa billah) ,ova dova ima mo da izbaci van fizike, mentalne i
emocionalne bolesti preko puke istine stavljanja stvari tamo gdje im je mjesto; pri odricanju
pojedineve tvrdnje vlasti nad onom autentinom i originalnom; pri svravanju primanja
stvari s njegovim sebinim prolaznim tenjama; pri podvrgavanju uzvienoj volji, i
priznavanje i pripisivanje ovakvog vlasnitva Istinskom upravitelju, ija mo obuhvata
sve promjene koje djeluju u niim i donjim svjetovima. Pored moi ove dove da izbaci
zle duhove, postoji ope stajalite meu vjernicima da nijedan melek ne moe sii iz
Denneta niti se popeti do njih osim pomou velianstvene voljoe Allaha, Gospodara,
Stvoritelja, Opskrbitelja i Odravaoca svjetova.
1 .25

Dove za prevazilaenje bojazni, straha i besanice

Imam Tirmizi izvijestio je u svom "Dami'u" da se Halid jednom alio Allahovom

Poslaniku, s.a.v.s., o besanici i napetosti. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao mu je: "Kada
krene da spava, ui: O Allahu, Ti si Gospodar sedam nebesa i onoga to ona
obuhvataju, i dvaju zemalja i ivota koje ona podravaju. Gospodaru ejtana i onih koje
oni zavode. Gospodaru, budi Ti moj zatitnik i susjed. Zatiti me od bilo kojeg zla
koje moe proizai od Tvojih stvorenja tako da me nijedan od njih ne moe napasti u
vrijeme mog odmora ili naruiti moju privatnost. Uistinu, Tvoji su susjedi jaki i sigurni
u Tvojoj zatiti. Uzvien je po men na Tebe. Uistinu, samo si Ti Allah. " '200
'

200Tirmili, 35 1 8; metruh hadis.

203 1

/bn-Kajjim el-Devzi

. .. t. , '

"
.) "':".).J

, '
.. l t;1

"

- l

.. .J..

- ,_,_
( .. , ._, ,

---- l v
,

. , ,ll4.11
l
y.)

::,. J ::t 1 (. ('itl :.:Jj1 (.

.... .. .J 1 11 j;.1 rA ); . 1 t;l;. . ...
..
JAt l)
J*'

'l:_" G,. .. ' l"..

... JJI '{.J 8

.J

...,..J..:
.)
:r <r

U istoj zbirci navodi se da je 'Amr bin u'ajb nauio od svog djeda da ih je

Allahov Poslanik, s.a.v.s., uobiavao poduavati odreenoj dovi da nadvladaju strah, a
koja glasi: "Traim utoite u savrenstvu Allahovih savrenih rijei od Njegove srdbe,
od Njegove kazne, od bilo kojeg zla koje moe potiecati od Njegovih stvorenja i od
podbadanja ejtana, i traim Njegovu zatitu od njihovog dolaska u moju blizinu. "20 1

Abdullah ibn Omer uobiavao je uiti ovu dovu svojoj djeci koja su dostigla stupanj
razumijevanja, a za one mlade je uobi avao napisati ovu dovu (na papir) i stavljao im je
da je nose kao hamajliju oko njihovog vrata.
1 .26 Gaenje vatre pomou dova

Takoder u istoj zbirci je navedeno da je 'Amr bin u' ajb nauio od svog djeda da
je Allahov Poslanik, s.a.v.s., jednom rekao: "Ako vidite razbjenjelu vatru, odmah
prizovite Allahovu nadmo nad njom izgovarajui: 'Allahu ekber,' (Allah je najvei). "202
Ova dova takoder ima koristi u ograniavanju boli uzrokovane opekotinama.
Poto je vatra element od kog su stvoreni dini, a to je kategorija stvorenja kojoj
pripada ejtan, a poto su ejtan i njegova vojska zloinaca uvijek predvodili uzronika
oholosti, pokvarenosti i destrukcije na zemlji, zaraujui Allahovo vjeito i neopozivo
prokletstvo i srdbu, kada je vatra zapaljena, ona trai vie sfere i uzrokuje destrukciju
unitavajui sve to dosegne. Ovako destruktivne osobine oholosti, arogancije i
pokvarenosti jesu osobine varljivosti koje ejtan nudi svojim sljedbenicima. Oboje; i
20 1Ebu-Davud, 3893; Tirmizi, 35 1 9; Ahmed, u "Musnedu", 6696; Hakim, 1 /548; prenosioci ovog hadisa
su povjerljivi.
202lbn-Sinni, 289; hadis je metruh - ostavljen.

j 204

Poslani/eova medicina

vatra i ejtan zahtijevaju veliinu i oholost, i oboje uzrokuju samo pokvarenost na Zemlji.
Ko god meu djecom Ademovom sadrava u sebi ovakve osobine ili bilo koji od njihovih
ogranaka osuen je na bolnu i trajnu patnju u dehenemskoj vatri. Oholost i arogancija
nisu doputene pred slavom i veliinom Svemogueg Allaha. Dakle, prizivanje uzvienog
atributa "Allahu ekber" obuzdat e sigurno nedau, ograniiti tetu i sprijeiti mogue
irenje vatre. Kada vjernik priziva Allahovu slavu, nita ne moe stati protiv nje. Oboje,
i vatra i ejtan, koji je stvoren od vatre, uzami e i bit e reducirani na nitavilo pred
proklamacijom Allahove slave, i oboje e raspoznati Njegovu nadmo. Na je ejh
dodao: "Mi smo kao i mnogi drugi ljudi prizivali Njegovu nadmonost kada bi ugledali
vatru i ovo zazivanje Allahovog imena dokazalo se kao nedvojbeno", a Allah zna najbolje.

205 1

lbn-Kajjim el-Devzi

OPE POSLANI KE U PUTE U

PREVEN TIVNOJ M E D I C I N I

Ravnotea vlage i vruine

Vlanost je esencijalna za zdravo tijelo i tijelo ovisi o njoj da bi egzistiralo i

uravnoteilo vruinu. S druge strane, vruina pomae probavi da izbaci izmet i da
iscijedi potrebne hranljive sastojke. Inae, neuravnoteena e vlanost pokvariti i sprijeiti
prirodne tielesne funkcije. Vlanost je esencijalni element za vruinu i bez nje tielesna
temperatura e rasti i tijelo e se isuiti i pokvariti se. Nadalje, vlanost i vruina
nadopunjavaju jedna drugu i zajedno one pomau uravnoteivanju tielesnih funkcija.
Bilo koje poveanje jedne od njih prouzrokovat e neravnoteu. Vruina konstantno
upotrebljava i crpi vlanost, i tijelo potom trai hranu i vodu da bi povratilo svoju
ravnoteu. S druge strane, prodor vlanosti sniava tielesnu temperaturu i tetno djeluje
na proces varenja i odstranjivanja fecesa. Inae, ako ovakve materije ostanu u tijelu, one
postaju pokvarene i ire uzronika mnogobrojnih vrsta bolesti. Stupanj njihove
djelotvornosti ovisi o njihovoj vrsti, stanju tijela i njegovoj predispoziciji da prihvati
navedene bolesti.
Ovakvo znanje dolazi nam iz Allahovih rijei upute: 'Jedite i pijte, samo ne preljerujte;
On ne voli one koji pretjeruju. " (Kur'an, 7:3 1) U ovom obraanju Allah Svemogui
poruuje vjernicima da paze na ravnoteu u njihovom unosu hrane i pia (u organizam) ;
da uzimaju ono to je korisno i da kontroliraju svoju enju za unosom (hrane) ; da
uravnoteavaju njihovu ishranu; da jedu i piju zdravu hranu; i da uzimaju ono to tijelo
moe lahko provariti u vrsti, koliini i smjesi. Oboje, manjkavost u hranljivim sastojcima
ili njihovo zasienje, moe sprijeiti apsorpciju i uzrokovati bolesti, dok je izbjegavanje
ovakvog recepta smatrano pretieranou. Neuravnoteena apsorpcija hranljjivih sastojaka
takoer sniava tie! esnu temperaturu i tetno djeluje na varenje (hrane) . Nia ti elesna
temperatura oteava probavu hrane, dok e produena sniena tielesna temperatura
eventualno iscrpiti neophodnu ravnoteu vruine i vlanosti, uguiti tielesnu vruinu i
dovesti do kraja pojedinev ivotni put na ovom svijetu.
Najistaknutija namjera u preventivnoj medicini jeste sauvati zdravo tijelo kroz
stanja njegove egzistencije za to dulji mogui period sve do zavretka njegovog ivotnog
puta na ovom svijetu. Ovo je stoga to pojedineva nastojanja na mogu permanentno
odrati savrenu ravnoteu vruine i vlanosti, od kojih su obje esencijalne za ouvanje
1 206

Poslanikova medicina

tjelesne snage i mlaahnosti, jer ovakve konstante nije nikad bilo mnogo za bilo koje
stvorenje na ovom svijetu. Uprkos tome, cilj lijenika ili tielesnog terapeutiara u
preventivnoj medicini jeste podravanje odravanja potrebne ravnotee izmeu vruine
i vlanosti u procesu podravanja pravog cilja pojedinevog ivota na ovom svijetu, a to
je oboavati Gospodara. Dakle, preventivna je medicina uperena na tienje tjelesne
vlanosti protiv pokvarenosti uzrokovane prisutnou pokvarenih ili truhlih elemenata,
izmeu ostalog, i na uvanje nivoa ti elesne temperature protiv povienosti ili otpadnosti,
da bi se eliminirala mogunost bilo koje komplikacije.
Zbog ovakve vane ravnotee ljudsko tijelo bivstvuje kroz ivot i u slinom procesu
ravnotee i uzviene pravde denneti, dvije zemlje i sve stvoreno nastavljaju postojati.
Nita ne moe natetiti ovakvu ravnoteu vie nego prehranjivanje tijela s pretieranostima,
tetnim i nedoputenim supstancama. Slino tome, nita ne moe natetiti uroenoj
istoti srca vie od politeizma, grijeha i nerazboritosti. Zahvaljujui ovakvim poasti ma
srce postaje zabrinuto, tuno, tjeskobno, rastreseno, nezadovoljno, ogranieno,
zamiljeno, nesretno i slabo, a zbog ovakve slabosti srce postaje nesposobno zatiti se
ili oduprijeti se letalnom djelovanju bilo koje tetne supstance . U ovakvom sluaju,
nakon raspoznavanja pojedineve bolesti i koraanja putevima zikra, samo se Allah
moe okrenuti ljudskom biu putem Njegove milosti, oprostiti mu i promijeniti smjer
sudbine nabolje.
U biti, kada se razmilja o uputama Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pojedinac moe
lahko raspoznati da je to najbolja uputa u preventivnoj medicini. Putem nje, pojedinac
ui odrati tijelo zdravim kao i srce, i ui o egzistiranju preko ispravnog usmjeravanja
vrijednosti uravnoteivanja hrane, pia, odijevanja, uvjeta ivljenja, istog vazduha,
odgovarajueg odmora, besanice, vjebi, seksualnih navika, ienja i ustezanja (od
hrane) itd. Kada su ovakve vrijednosti ispravno uravnoteene da bi se to odrazilo na
ispravne potrebe ljudskog tijela, i kada pojedinev unos hrane takoer odgovara njegovom
dobu, upotrebljivosti zdrave hrane, njegovim opim navikama, uvjetima okruenja i
zemlji, on moe odrati dobro zdravlje sve do kraja svog ivota na ovom svijetu.
Nadalje, poto dobro zdravlje, snaga i udobnost jesu najcjenjeniji, najdragocjeniji i
najvelikoduniji darovi koje je Allah Svemogui darovao Svojim robovima, a pogotovo
onim sretnim, stavljeno je u dunost zahvalnom robu i prolaznom uvaru ljudskog tijela
da ih tite protiv odavanja prohtievima. U vezi s ovom temom, Ibn-Abbas, r.a., prenio
je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Postoje dvije blagodati od kojih veina ljudi
pronevjerava njihovi u korist. To su: dobro zdravlje i postojanost. "203

2018uharija, 1 1 / 1 96.

207 1

lbn-Kajjim el-Devzi

U drugom predanju od Abdullaha bin Mihsana el-Ensarija navodi se da je Allahov

Poslanik,s.a.v.s., rekao: "Tko god se probudi imajui zdravo tijelo, sigurnost u svom
domu i da ima neophodne potreptine za taj dan, on je bogat kao da su blaga cijelog
svijeta stavljena njemu na raspolaganje. "204
Takoer, u vezi s ovom temom, Ebu-Hurejre, r.a., je prenio da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao: '1edno od prvih pitanja koje e rob biti upitan na Sudnjem Danu je:
"Zar vam Mi nismo dali zdravo tijelo i (zar nismo) gasili vau e hladnom vodom?"205
Neki od naih predaka stigli su na tumaenje iste teme u kur'anskom ajetu: "Zatim ete
toga dana za sladak ivot biti pitani sigurno! " (Kur'an, l 02:8) , mislei: dobro zdravlje.
Takoer, u vezi s ovom temom, nalazimo u Musnedu imama Ahmeda da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao Abbasu: "O Abbase, o amido Allahovog Poslanika: moli
Allaha za dobro zdravlje i udobnost na ovom i buduem svijetu. "206
EbuBekr es-Siddik, r.a., je prenio da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Molite
Allaha da vam podari vrsto vjerovnaje i udobnost, jer nakon vrstog vjerovanja niko
nikad nije primio blagoslov vei od zdravlja i udobnosti. " 207
U ovom predanju, Allahov Poslanik, s.a.v.s., doveo je u vezu koristi najuzvienijeg
dara na ovom i buduem svijetu, jer uspjeh u oba sluaja ne moe biti postignut bez
osvjedoenja, zdravlja i udobnosti. Osvjedoenje, vrsto vjerovanje (ar. je}ein) pomoi
e robu da izbjegne kaznu za njegove grij ehe u ivotu poslije smrti, dok zdravlje i
udobnost (ar. 'afija) pomoi e mu da izbjegne bolesti ovog svijeta, kako one elesne
tako i one bolesti srca.
U drugom hadisu prenesenom od Ebu-Hurejrea a navedenom u "Sunenu" od
Nesaija navodi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Molite Allaha da vam podari
oprost, zdravlje i udobnost, jer nakon vrste spoznaje, niko nikad nije primio blagoslov
vei od (zdravlja i) udobnosti." Ova tri blaga Allahove beskrajne milosti obuhvataju:
eliminaciju zlih posljedica prolih pogreki i grijeha kroz oprost, zaustavljanje posljedica
zlih postupaka moguih zamki kroz ohrabrivanje robovljevog tijela, uma i srca da
prevaziu trenutne probleme i eliminaciju zlih posljedica buduih pogreki garantujui
mu vjeru i osvjedoenje da se zatiti protiv ovakvih mogunosti i da mu pomogne da
odri ovaj smjer sve do okonavanja njegovog ivota na ovom svijetu. Imam je Tirmizi
izvjestio da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ne postoji dova koja je ugodnija
20-4Tirmizi, 2347; lbn-Madde, 4 1 4 1 ; Buharija u "Edebul-mufredu", 300; Humejdi, u svome "Musnedu",
439; lbn-Hibban, 2503.
201Tirmizi, u poglavlju o tefsiru, sura "Tekasur", 3555; sened je sahih, i lbn-Hibban ovaj hadis ocjenjuje
kao sahih.
206Ahmed, 1 783; Tirmizi, 3509; daif.
207Ahmed, 5 i 1 7; lbn-Madde, 3849; hadis je sahih.

1 208

Poslanik_ova meJicina

Allahu od (one Njegovog roba) , a odnosi se na traenje od Njega zdravlja i

udobnosti. " 208
Ebi-Dera' prenio je da je Abdur-Rahman bin Ebi-Lejla jednom rekao Allahovom
Poslaniku, s.a.v.s. : "O Allahov Poslanie, biti zdrav i zahvalan ugodnije je za mene
nego biti strpljiv za vrijeme nedaa." Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovorio je: ''Allahov
Poslanik se slae s tobom i on takoder p referira da ima dobro zdravlje." Takoder, lbn
Abbass prenio je da je jedan Arap doao i upitao Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: "ta
bih trebao traiti od Allaha nakon zavretka svakog od pet dnevnih namaza?" Allahov
Poslanik, s.a.v.s., odgovorio je: "Moli za dobro zdravlje." ovjek je dalje pitao: "ta
zatim!" Allahov Poslanik, s.a.v.s., ponovio je: "Moli za dobro zdravlje." ovjek je
ponovo upitao: "ta zatim! " Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovorio je ponovo: "Moli
za dobro zdravlje i ugodnost na ovom i buduem svijetu."
Nadalje, ako su dobro zdravlje i ugodnost ovako cijenjena blaga, onda, Allahovom
voljom, mi emo u sljedeem poglavlju razmotriti Poslanikovu uputu o njihovom
odravanju. Ovako uzvieni darovi esencijalni su za pojedinev fiziki i duhovni uspjeh
na ovom i buduem svij etu. Allah je na Pomaga, u Njega mi vjerujemo, i nema volje
ili moi osim one u Allaha.
1. Hrana i pie Allahovog Poslanika, s.a.v.s.

Allahov Poslanik, s.a.v.s., uobiavao je izmjenino birati izmedu razliitih vrsta

hrane dostupne u podruju i on nikad nije odredio ustezanje od bilo koje vrste hrane za
bilo koji produeni vremenski period. Zapravo, usvajanje dijete od jedne vrste hrane
jeste svakako tetno za pojedinev digestivni trakt. Ovakva e dijeta oslabiti tijelo i
moe tetno djelovati na stomanu mogunost apsorbiranja ostalih vrsta hrane nakon
jedenja jednoline hrane produeni vremenski period. Ovo je pogotovo tano ako
pojedinac zavisi obino o bilo kojoj vrsti hrane, pa ak i ako je ona posebno bogata
odredenim hranljivim sastojcima.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., drao se osnovne dijete njegove okolne zajednice,
ukljuujui meso, voe, hljeb i hurme, pored ostalih dodataka spomenutih u ovoj knjizi.
Ako je odredena hrana bila suvie ljuta i zahtijevala je ublaavanje, on bi obino dodavao
drugi sastojak da postigne potrebnu ravnoteu, kao npr. lubenicu da uravnotei vruinu
hurmi, a ako je nije mogao nai ili ako bi ga glad naerala da jede jedinu dostupnu vrstu
hrane, on bi obino ograniio unos hrane i izbjegao neumjerenost. S druge strane, ako
bi osjetio odvratnost (lat. Cibophobia) prema odreenoj hrani ili ako nije eznuo za
njom, on bi obino odbijao jesti je i on nikada nije prihvatio hranu koja mu je nametana.
208Tinnizi, 35 l O; daif;

209 1

lbn-Kajjim el-Devzi

Zapravo, jedenje neeljene ili neslagajue hrane moe izazvati muninu i njena
teta potom
. postaje vea od njene koristi. U vezi s ovom temom, Enes je prenio da
Allahov Poslanik, s.a.v.s., nikad nije kritikovao bilo koju vrstu hrane. Ako bi mu se
sviala, on bi je jeo, u protivnom on je ne bi ni dodirnuo. Jednom mu je neko ponudio
posudu s mesom gutera ispeenog na aru, ali on je nije ni dotakao. Kada je upitan da
li je to bilo nedoputeno, on je odgovorio: "To nije nedoputeno, ali ja nisam naviknut
na jedenje toga u mojoj domovini, pa sam mjetio neku odvratnost spram toga. "2 09 On
je tako iznio miljenje o svojim navikama o jelu. Poto Arapi nisu jeli gutere, on ga nije
elio jesti, ali nije ni zabranio njihovo jeden,ie.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., jeo je meso, a pogotovo je volio janeu pleku i nogu.
Ovo je dio mesa kojim je jevrejka pokuala otrovati ga na Hajberu. 2 1 0 U drugom hadisu,
takoder je preneseno u "Dva sahiha" da je Daba' bin t Zubejr jednom zaklala kozu, a
Allahov Poslanik, s.a.v.s., poslao joj je poruku: "Nahrani nas tvojom kozom." Ona je
odgovorila po njegovom kuriru: "Samo je vrat ostao i stidim se da ga poaljem Allahovom
Poslanik u, s.a.v.s." On je odgovorio: "Vrati se i reci joj da ga poalje, jer vrat upravlja
kozom, a pred nje je bolje od stranjeg. "2 1 1
Zapravo, ivotinjski vrat, pleka, rame i prednje noge imaju manje masnoe i
blae i lake su za varenje. Dakle, raspoznajemo iz ovog Poslanikovog uputstva da
dobra hrana mora sadravati tri esencijaine komponente: nutricionalne koristi i
djelotvornost u proizvodenju potrebne energije, blagost za stomak i lahkou varenja.
Ipak, kao ope pravilo: jedenje manje mesa ove kategorije zdravije je nego prekomjerno
jedenje mesa s bilo kog drugog dijela ivotinje. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je takoder
volio halvu2 1 2 i med. Ove tri vrste hrane, tj., meso, med i hurme sadravaju najbolje
od hranljivih sa-stojaka i najsnanije komponente za tijelo pojedinca, i samo oboljeli
od ostalih tjelesnih nedaa moe osjetiti neku odbojnost prema njima. Allahov
Poslanik, s.a.v.s., jeo je obino hljeb s hranom i umakao je hljeb u ono to je bilo
dostupno (ar. idam? 1 3 kao to su burme, dinja, itd., ali je p referirao umoiti hljeb u
mesnu vodu ili u mesnu supu.2 1 4

209Buharija, 9/572; Muslim, 1 946.

2'Cf. Lijeenje trovanja hranom.
21 1Ahmed, 6/360 i 36 1 ; Nesai; u senedu je samo jedan prenosilac koga svi ne smatraju potpuno povjerljivim
osim lbn-Hibbana.
212Halva (ar. halva) Slatko napravljeno od hurmi i putera pomijeanih sa medom. Halva takoder moe biti
pripremljena od sezamovog putera pomijeanoe s m1dom i ljenjacima (orasima).
21lJdam; ar.n, ukratko; zain; vt. obogatiti, ukrasiti, po:aati svojstvo.
214Cf. Planiranje dijete.

1 210

Poslanikova medicina

Ovo su neke od praktinih mjera pomou kojih je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,

uobiavao uravnoteiti svoju ishranu, jer je jemeni hljeb hladan i suh, dok su hurme
vrue i vlane. Ponekad bi on umoio hljeb u pripremljen u smjesu sireta i zaina (ar.
halO , kao to je to bio obiaj stanovnika Medine. Allahov Poslanik, s.a.v.s., jeo je ta
god je bilo na raspolaganju bez davanja odreene prednosti jednoj vrsti hrane nad
drugom. jednom kada je doao kui i zatraio od porodice neto hrane oni su ga
poastili hljebom. On je upitao: "Ima li ita za jesti s njim?" Oni su odgovorili: "Samo
sire." Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovorio je zahvalno: "Dobar je ovo zain."215
Neki ljudi bez razumijevanja mudrosti ovog hadisa obino jedu hljeb umoen u sire.
U njegovom sluaju, on je blagoslovio i jeo ono to je izneseno pred njega, i ni na kakav
nain nije nainio jedenje hljeba i sireta tradicionalnim nainom jedenja, kao to to
neki ljudi rade do danas. Bit ovoga jeste u obinom jedenju hljeba2 16 za pojedinev
obrok zbog boljeg ouvanja zdravlja.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., jeo je takoer svjee sezonsko voe iz tog podneblja.
Svjee je voe jedno od najboljih izvora hranljivih sastojaka i ono odstranjuje potrebu
za nekoliko vrsta lijekova. Rijetko je Allahov Poslanik, s.a.v.s., odbio svjee voe datog
podneblja, osim ako je ono bilo zaraeno. Svjee voe takoer nosi (sadrava) vlanost
i vruinu zemlje i prirodnu temperaturu godinjeg doba, dok tielesna temperatura pomae
njegovo varenje i odstranjivanje fecesa. Ovo vai u svim sluajevima osim ako se pojedinac
potpuno preda njemu, tako preoptreavajui svoje digestivne organe ili ako on pokvari
proces probave pijenjem vode odmah nakon jedenja voa ili jedenjem obroka nakon
jedenja voa ili pak pukim jedenjem bilo ega drugoga prije zavretka probave. Ovakva
praksa esto uzrokuje bolne infekcije (ar. kauland) . Dakle, umjereno jedenje svjeeg
voa u sezoni je zdravo, inae (u suprotnom) ono moe uzrokovati bolest.
2. Poslanikov, s.a.v.s., poloaj za vrijeme jedenja

Allahov Poslanik, s.a.v.s., jeo je svoje obroke u sjedeem poloaju i rijetko je vien
kako jede stojei. Sjedio je na tlu naslanjajui se na jedno stopalo, a sjedei na drugom,
ili bi sjedio ukrstivi noge, bez upotrebe jastuka zbog udobnosti i nije se pruao dok je
jeo. On je uobiavao rei: '1a sjedim kao rob Allaha Svemogueg i jedem kao rob
Allaha Svemogueg. "2 1 7 On je takoer zabranio jesti dok se lei na stomaku.2 18

2 15Muslim, 2052;

Ebu-Davud, 3820; Tirmizi, 1 840; lbn-Madde, Nesai, 7/ 1 4.

2 16Vidi: Planiranje dijete.

211lbn-Sa'd, 1 /38 1 ; Ebu-ejh; sened je sahih u prvom rivajetu.

218lbn-Madde, 3370; Ebu-Davud, 3 775.

21 I l

lbn-Kajjim el-Devzi

Jedenje za vrijeme oslanjanja na jednu stranu spreava prolaz hrane, preoptereava

organe, oteava prolaenje hrane kroz digestivni trakt i tetno djeluje na brzinu i
prirodnost prerade hrane u tijelu. Druga vrsta leanja za vrijeme jedenja jeste oslanjanje
zulumara kada oni sjede na izboenim jastucima, odmaraju svoje ruke na jastuiu i
leerno proteu svoje ruke na uzdignuti sto. Ovakav sjedei poloaj za vrijeme obroka
jeste svakako postupak arogancije i nezahvalnosti prema Gospodaru. Zbog toga je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'Ja sjedim kao rob i jedem kao rob." Ponekad, on bi
kleknuo da jede, stavljajui stranji dio lijevog stopala pod desno stopalo kao znak
zahvalnosti i poniznosti pred Gospodarem i u znak potovanja hrane i njenog
Opskrbitelja. U ovom sjedeem poloaju organi zadravaju njihov prirodni poloaj,
nain koji im je Allah Svemogui namijenio i digestivni proces prirodno napreduje. S
druge strane, jedenje za vrijeme ispravnog sjedenja i bez naginjanja nad hranom spreava
pritisak uzdiui dijafragmu i tako razdvajajui torakalnu i abdominalnu upljinu, poto
one ako su sastavljene, mogu uzrokovati slabu probavu (ar. ullem) , tako odstranjujui
bilo koji mogui bol (lat. Odijnophagia) popraen zatvorom ili poremeenim digestivnim
procesom. Na kraju, sjedenje u ispravnom i odgovarajuem poloaju za vrijeme jedenja
oznaava stav pristojnosti i ispravnog ponaanja.
3. Jedenje prstima

Allahov Poslanik, s.a.v.s., upotrebljavao je tri prsta u jedenju i on nije koristio

kai ku ili viljuku. Ovo je prirodni put uivanja u hrani. ak i stomak uiva u ovakvom
nainu jedenja, pri emu cijelo tijelo uiva u zadovoljavanju svoje potrebe. Nae je
iskustvo da jedenje priborom zajelo zahtijeva vie hrane za zadovoljavanje gladi, uzroku
jui probavne smetnje i osjea se kao pri uzimanju pilula, radije nego hrane. Osim toga,
na taj nain primjenjuje se hadis koji govori o uzimanju jedne treine hrane, jedne
treine vode i jedne treine zraka. Nadalje, da bi se prirodno okoristilo hranjivim
sastojcima osiguranim u obrocima, pojedinac takoer mora uivati u jedenju. Ipak,
jedenje s pet prstiju moe biti uzronikom zasienosti, dok uzimanje velikih koliina
hrane moe opteretiti prolaz hrane i moda sprijeiti prolaz zraka i to bi moglo kul
minirati smru. Dakle, uzak prolaz u ustima zbog prenatrpnosti dovodi do gubitka
zadovoljstva jedenja i odstranjuje osjeaj korisnosti i okusa.

1 21 2

Poslanikova medicina

4. Mijeanje hrane219

Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije mijeao hranu i on nije jeo sam. Nije jeo ribu i
jogurt zajedno ili pio mlijeko s ribom, i nije jeo ita kiselo s njom ili odmah nakon nje.
Zapravo, on nikad nije mijeao u obroku dvije tople i dvije hladne hrane i on nikad nije
mijeao u bilo koja dva suda dvije viskozne, tvrde, suhe, otvarajue, debljajue ili
obuzdavajue slabe supstance. Takoder, on nije jeo iz bilo koja dva suda koji se zatvaraju
kao jedno nakon jedenja ili hranu to se zgunjava odvojeno u stomaku. Takoder, on
nije kombinirao laksativni obrok s onim konstiptivnim ili sporo probavljivu hranu s
onom brzo probavljivom. Nadalje, on nije mijeao prenu i kuhanu hranu ili suhu i
svjeu hranu, i on nije jeo jaja s mlijekom ili ostalu hranu koja je podgrij ana, niti je jeo
odbaenu, ukiseljenu ili hranu s visokim procentom soli u njoj.
Zapravo, kombinovanje bilo koje od navedenih kategorija hrane moe biti tetno i
moe uzrokovati iravost i one mogu dovesti probavni sistem van ravnotee. Inae, a
kada je to bilo mogue, Allahov Poslanik, s.a.v.s., uravnoteivao je toplu hranu s malo
hladne hrane da razbije njenu otrinu, i on je to inio kada je jeo svjee hurme s
krastavicama. On je takoder jeo osuene hurme s obranim puterom (ar. hiis) i on je
volio piti ekstrakte osuenih hurmi umoenih u vodu. Ovaj rastvor spreava stvaranje
cisti ili cistinih tvorevina koje se mogu razviti u tkivima i jetri, a koje je ponekad
uzrokovano jedenjem bogate hrane.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., insistirao je uvijek na veeri, ak ako je ona bila
puka aica osuenih hurmi, i on je uobiavao rei: "Zanemarivanje veere ubrzava
proces starenja. " 220
Ebu-Naim prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., insistirao na neodlasku na
poinak neposredno nakon veere, i on je uobiavao rei: "Odlazak na poinak
punog stomaka otvrduje srce. " (Preneseno od imama lbn-Madde) Zbog ovoga
ueni lijenici preporuuju ljudima da proetaju nakon veere ak tako malo kao to
je stotinu koraka i oni smatraju da spavanje punog stomaka teti . to se tie
muslimanskih lijenika, oni savjetuju bilo etnju od nekoliko koraka nakon veere ili
pak klanjanje nafile prije odlaska u krevet. Ovo e pomoi hrani da se smjesti u
stomaku i da digestivni proces u potpunosti dozri.
Allahov Poslanik, s.a.v. s, takoder nije nita pio dok je jeo ili nakon zavretka obroka
barem pola sata poslije, a pogotovo topla pia ili hladnu vodu, u suprotnom digestimi
proces bio bi oslabljen i mogao bi izazvati da se hrana pokvari u stomaku. On takoder
219"fakoer vidi Planiranje dijete.
220Tirmizi, 1 857; lbn-Madde, 3355; daif.

213 1

lbn-Kajjim el-Devzi

nije pio vodu kada je bio iscrpljen nakon sudjelovanja u rekreacionoj vjebi, nakon
spolnog odnosa, nakon tople kupke ili kada bi se odjednom probudio usred sna ili
nakon jedenja voa, osim nakon jedenja odredenih vrsta voa kada voda moe olakati
njihovu probavu. Sve su ovo steene navike koje postaju druga priroda, a, Allahovom
voljom mogu se prevazii postepeno.
5. Njegovo pie (med)

Allahov Poslanik, s.a.v.s., volio je esto piti hladnu vodu zasladenu medom. Prirodni
je med najbolji od svih hranljivih zaslaivaa. Med sadri ispirajue i osvjeavajue
osobine i odstranjuje zakreenja jetre, bubrega i mokranih puteva. Uzimanje jedne
kaiice meda ujutro pomae rastvaranju sluzi, lagahno grij e stomak, ojaava ga, ispire
stomanu ljepljivost i odstranjuje njegovu tromost, pomae odstranjivanje hrane, izbacuje
van vlanost i poveava apetit. Med je najbolji od svih zaslaivaa za stomak. Njegova
je jedina teta to da tetno utie na u, a sire moe odstraniti ovakvu tetu, uravnoteiti
je i iznjedriti u potpunosti sve koristi meda.
Pijenje otopine meda ujutro zdravije je nego veina pia koja su zaslaena eerom
i zasigurno je bolje od vjetaki zasladenih pia. Pia zaslaena eerom proizvode vie
tete nego koristi. Hladno medovo pie ojaava tijelo, uva njegovu mladost podjednako
kao to osvjeava duh, stimulara jetru i konano med stimulira srce i osigura mu mnogo
potrebne energije i ravnotee. Kada je srce zdravo, krvne ile lahko sprovode krv i
arterije prenose krv bogatu hranljivim sastojcima u sve dijelove tijela. to se tie
zdravstvenih koristi od pijenja hladne vode, to rashlauje tijelo, pomae odravanju
tielesnog prirodnog nivoa vlanosti, regulira tielesnu temperaturu, pomae razgradnju
materija i presudno je u procesu varenja hrane. Voda takoder opskrbljuje tijelo
neophodnim kisikom i mineralima, smanjuje mogunost formiranja kamenca i igra glavnu
ulogu u zapravo svakoj funkciji tijela. Allah Svemogui kae: . . . i da smo sve ivo od
vode stvorili. " (Kur'an, 2 1 :30) Dakle, poto je voda glavni element ivota, Allahov
Poslanik, s.a.v.s., volio je ponekad da ju pije hladnu, a ponekad je volio da pije pie
zaslaeno medom, hurmama ili groicama koji su jedni od najboljih hranljivih sastojaka
koji ulaze u ljudsko tijelo. S druge strane, mlaka ili umlaena voda teka je za gutati,
moe uzrokovati abdominalnu nadutost i iznjedriti suprotnost od onoga to donosi
svjea hladna voda.
Takoder uimo iz hadisa da voda ostavljena preko noi u mjeinama da se ohladi
jeste ak zdravija (korisnija) od svjee uzete vode sa izvora. Ovo je naueno kada je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., posjetio plantau palmi Ebu-Hejsama bin Tejhana, gdje gaje
Poslanik, s.a.v.s., upitao: "Ima li neto vode ostavljene u mjeini da prenoi? U
"

1 214

Poslanikova medicina

suprotnom, pit emo iz obinog pij ueg brita. " Ebu-Hajzam mu je uinio po volji.22 1
Razlika izmeu vode ostavljene da prenoi i svjee uzete vode jeste poput razlike izmeu
ostavljenog i neostavljenog tijesta. Nadalje, pohranjivanje vode osigurava sedimentiranje
neeljenih ostataka. Aia ,r.a., primjetila je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., takoer
volio piti izlivenu vodu iz podzemnog vrela, radije nego stajau vodu.222 S druge
strane, voda drana u mjeini (ar. inna) 2i. 3 a pogotovo u onim neutavljenim ugodnijeg
je okusa od vode koja je drana u zemljanom sudu, keramikoj posudi ili staklenom
vru. jo uvijek, voda drana preko no. u neutavljenoj mjeini takoer je laka za
stomak zbog njene filtracije i izluivanja kroz otvorene pore. Ovo je posebno tano u
odnosu na vodu koja je drana u prirodnim zemljanim posudama koje takoer djeluju
kao rashlaivai, nasuprot onih pocakljerih nakon peenja.
Neka se Allahov mir i blagoslov vjeito obaspu prema njemu, jer on je najsavreniji
od svih ljudskih bia, nositelj najie duiie i najupueniji iji je dah najplemenitiji, pa
svaka od njegovih akcija nosi najbolju uputu za vjernike i iznosi na vidjelo najvrednije
koristi za njihova srca, zdravlje i prednosti na ovom i buduem svijetu. Aia, r.a., rekla
je takoer da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., volio zaslaena hladna pia. 224 Pored gore
navedenih pia zaslaenih medom, hurmama ili groicama, ovo bi takoer moglo
podrazumijevati prirodnu proljetnu vodu podjednako kao i svjeu mehku vodu iz mjeina.
U drugom hadisu Allahov Poslanik, s.a.v.s., prakticirao je sa ashabima da ne pije
vodu laptajui jezikom iz zdjele dok lei na stomaku i nije pio s tuom rukom ili iz
nepoznatog spremnika u tami prije prethodnog ispitivanja. Takoer, on je uglavnom
pio sjedei radije nego stojei, osim kada je bio ponuen da pije s vrela Zemzem u
Mesdilul-haramu. Pijenje stojei ne daj potpuno zadovoljstvo, a pijenje ubrzano ili
pohlepno moe uzrokovati disajne potekoe kao i tetno uticati na digestivni proces.
Enes ibn Malik prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., uobiavao da pije u tri
gutljaja, die izmeu, i da je uobiavao rei: "Ovo bolje gasi e, ugodnije je i
zdravije. " 22 5 Disanje je izmeu svakog gutljaja naravno injeno izvan olje iz koje se
pije. Pijenje u tri etape takoer pomae da se postepeno umanji stomana temperatura
i zdravij e je nego brzo rashlaivanje u jednom gutljaju. Gutanje hladnog pia pri toplom
vremenu takoer moe uzrokovati zaguivanje i tetno djelovati na respiraciju preko
kontrakcije dunika (lat. Trachea) i naglu promjenu njegove temperature iz normalne u
hladnu. Nadalje, ubrzano pijenje takoer moe tetno utiecati na redovne funkcije jetre
22 1 B uh arija, l 0/77.
222 Ebu-Davud, 3735; Ebu-ejh, u djelu 'lak Vjerovjesnika", str.:245;Hakim je rekao da je sahih, 4/1 38.
221Ar. Askijatul adam. . .
22Ahmed, 6/38; Tirmizi, 1 896; sened je sahih, H akim ga ocjenjuje sahihom, 4/1 38.
mMuslim,

2028.

215 1

lbn-Kajjim el-Devzi

i srca. 'Abdullah bin el-Mubarak prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:

"Pijte vodu srkajui, a ne gutajui, jer gutanje e tetno uticati na jetru. " Poslanik,
s.a.v.s., rekao je takoder: "Ne gutaj te vodu u jednom gutljaju poput stoke, radije je pijte
u dva ili tri gutljaja. Prizovite Allahovo ime226 prije pijenja i zahvalite Mu kada zavrite
pijenje. "22 7,226 lmam je Ahmed, r.a., uobiavao rei: "Savreni obrok mora imati
etiri elementa: treba poeti u Allahovo ime, zavriti sa zahvalnou Njemu, imati to
je mogue vie ruku s kojima e se dijeliti i treba biti ponuden u velikom posluavniku."
Allahov Poslanik, s.a.v.s., volio je takoder piti zdravo obino mlijeko, a ponekad ga
je pio fermentiranog kao jogurt razblaen u vodi. Oba pia rashladuju tijelo, zadovoljavaju
jetru i osiguravaju esencijalne zdravstvene koristi za tijelo. Mlijeko je takoder najzdravije
kada se krdo hrani obinom lavandom, Achillea-om, miriljivom kunicom229 ili nekim
vrstama pelina aat. Artemisia abssinthium) . Preneseno je u Dami'u imama Tirmizija
da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada zavrite s jelom, recite: 'Gospodaru,
blagoslovi na obrok i daj nam bolji,' a kada pijete mlijeko, recite: 'Gospodaru, blagoslovi
nae pie i poveaj na udio u njemu,' jer ne postoji hrana ili pie koji su zdarviji ili
korisniji od mlijeka."
Allahov Poslanik, s.a.v.s., pokrivao je ponekad jogurt i drao ge preko noi (ar.
nabazaY30 zbog sirutke (da odvoji sirutku) prije nego to bi popio neto od tog ujutro,
a ovo pomae fermentaciju i pomae smanjivanju intestinalnih bakterija. On bi pio od
tog tri puta na dan nekoliko dana i dijelio bi ostatak s ashabima, u suprotnom zamolio
bi nekoga da to baci prije nego to bi se pokvarillo. Ponekad je on takoder jeo nekoliko
svjeih hurmi s ovim piem da bi ga zasladio.
6. Njegova odjea

Nain odijevanja Allahovog Poslanika, s.a.v.s., osigurava najbolju od uputa i savren

primjer u njihovoj jednostavnosti, lahkoi, praktinosti i zdravstvenim koristima. Allahov
Poslanik, s.a.v.s., oblaio je ponekad ogrta preko mlohave odjee, dok je uglavnom
nosio komad tkanine koja se nosi oko bedara kao jedina odjea (toga ili pokriva; ar.
izar) , koja se protezala dolje do lanaka. On je takoder volio nositi dugu koulju (ar.
kamis) sa rukavima umjerene duine koji su pokrivali ruke do iznad zglavaka. On je
220Tj. priz.ivati Allahovo ime govorei: "Bismillah" (S imenom Allaha).
227Tj. zahvaliti Mu govorei: "El-hamdu Lillah" (Hvaljen neka je Allah).
228Tirmizi, 1 886; daif.
229Cf. vicarski rod.
210Ar. nebeze: ukiseljeno ili ostavljeno odreeni vremenski period ili drano da fermentira; n. nabiz: ostavljeno
da se usiri.

1 216

Poslanikova meilicina

oblaio koulju preko pokrivaa i to mu se prualo dolje do bedara. Allahov Poslanik,

s.a.v.s., nosio je takoer turban srednje veliine da zatiti glavu od toplog i hladnog
vremena. On bi jednostavno zamotao svoj turban u svitke oko glave, privukao bi krajeve
i metnuo bi ih dobro umotane pod unu koljku. U gradu nosio je lagahne cipele koje
mu nisu pokrivale zglobove, a ponekad je nosio lagahne kratke izme za vrijeme
putovanja. Njegova omiljena boja bila je bijela a ponekad je nosio neutavljen ogrta od
kamilje dlake i on nije nosio crne ili crvene, obojene ili ulatene odjevne predmete.
Samo je jednom vien kako nosi crni turban ili zeleni odjevni predmet, i samo jednom
je vien kako nosi crvenkasto-crno jemensko odijelo.
7.

Njegov dom

Poto je Allahov Poslanik, s.a.v.s., znao da je ovaj ivot prolazan, da e putovanje

na ovom svijetu dosei njemu namijenjenu destinaciju i da je boravak na buduem
svijetu vjean, on i ashabi pridavali su malo panje detaljima u pogledu rekonstrukcije,
restauracije, renoviranja i proirenja svojih domova ili izgradnji impozantnih struktura.
Oni su uglavnom smatrali svoje domove kao prolaznim sklonitima, i oni su bili slini
kolibama putnika. Njihovi su domovi bili namijenjeni da ih zatite od hladnoe i vruine,
da im prue privatnost i da ih zatite od navale domaih ivotinja. Vjernici su se
uglavnom brinuli o krovu nad glavom i bilo koje restauracije koje su vrili na njihovim
domovima bile su strukturalne i neophodne u to doba. Medinske su kue bile jednostavne,
praktine, dobro prozrane i bile su prostrane i udaljene od bilo kojih zaraenih zemljita.
Allahov Poslanik, s.a.v. s. volio je miris i njegova kua je bila najmiomirisnija. Ulaenje
u nju je bilo najugodnije za srce i duu, jer je tuivjelo najblagoslovljenije i najuzvienije
Allahovo stvorenje i kao peatu Allahovih poslanika njemu je dola Allahova objava da
izvede ovjeanstvo iz mraka na svjetlo.
8. Njegovo spavanje i ustajanje

U razmatranju njegovih navika pri odmaranju i njegovoj budnosti pojedinac ui

jednu od najboljih, najuravnoteenijih i najzdravijih praksi. Nakon klanjanja jacije, Allahov
Poslanik, s.a.v.s., uobiavao je odmarati se u ranom dijelu noi, a buditi se kasnije na
poetku druge polovine noi. Nakon buenja on je posebno bio briljiv u ienju zuba
misvakom23 1 , a prije uzimanja abdesta za namaz. Allahov Poslanik, s.a.v.s., bi potom
klanjao kod kue sve dok ne bi uo prvi poziv na namaz pred odlazak u damiju, a gdje
211Misvak (/at. Lepidium) ; takoer kratka drvena ipka nainjena od drveta Salvadora lndiea i ima gorak
okus. U sadanje je vrijeme nalazimo kao sredstvo za ienje zuba.

21 7 1

lbn-Kajjim el-Devzi

bi predvodio vjernike na sabah-namazu. Njegov je odmor bio najuravnoteeniji i

djelotvoran u pomaganju tijelu da ono sakupi snagu i vitalnost pred davanje njegovog
dijela blagoslova dovodei ga da stoji pred Gospodarem i da Mu se pokloni. Nakon
svitanja, ako bi se osjeao malo umornim, on bi potom priutio sebi kratak vremenski
period odmora leei na desnoj strani i prizivajui Allahove atribute prije nego to bi
bio svladan kratkim drijemeom. On nikad nije dopustio uzdignuti krevet i obino je
spavao na jednom madracu napunjenim palminim prutiima i koristio je jastuk koji je
imao isto punjenje, a ponekad bi poloio glavu na desnu ruku.
9. Priroda spavanja

Postoje dvije vrste sna: koristan san i tetan san. Koristan san obnavlja prilagodljivu
sposobnost, dok napor i manjak sna uzrokuju hemijske promjene u tijelu i mogu
izazvati letargiju i halucinacije. Spavanje je neophodno za tijelo. Za vrijeme sna
bazalni metabo-liki odnos i elesna temperatura padaju i doputaju tijelu da ponovo
uspostavi njegovu potrebnu hemijsku ravnoteu, obnovi bilo koji hemijski deficit i da
zadobije svoju kontrolu nakon buenja.
Poto je tijelu potreban odmor, postoje dvije vrste odmora: prirodan odmor i
neprirodan odmor. to se tie prirodnog odmora, on ukljuuje deaktivaciju prirodnih
ljudskih sila, ukljuujui ula i kontrolu elesnih kretnji. Za vrijeme budnosti, elesna
vlanost i isparine otapaju se i izgaraju zbog fizikih kretnji i vjebi. Kada ovakve sile
obustave njihove aktivnosti preko oputanja, elesna vlanost i isparine uzdiu se do
mozga, koji je izvor i pokreta svake kretnje. Kao posljedica toga, pojedinac e zaspati.
to se tie neprirodnog sna, on je obino uzrokovan boleu ili slabou. U ovom
sluaju elesna vlanost e se poveati, sprijeiti normalne aktivnosti mozga i uzrokovati
alost, gubitak vitalnosti i poveano spavanje. Dakle, ak puka budnost ne moe sprijeiti
prodor vlanosti i isparina u mozak. Slino stanje umora javlja se nakon preeranog
konzumiranja hrane, gdje se vruina poveava u stomaku za vrijeme varenja, a kada
digestivni enzimi ne mogu rastvoriti polisaharide u njihove konstituirajue monosaharide
i kada oni uu u krv preko koje se prenose do mozga, ovakav prodor saharoze moe
uzrokovati smetnje u modanim funkcijama, gojaznost, depresiju, pa ak i komu.
Gojaznost takoer moe uzrokovati poveana krvna mast i ona moe poveati
kardiovaskularne rizike. Nadalje, produeno spavanje nije prirodno.
Ipak, san je potreban da osigura dvije esencijalne koristi za tijelo: preko oputanja
tijelo ponovo zadobija snagu, energiju i prirodni fiziki stupanj normalnih funkcija koje
bi inae bilo teko kontrolirati; i spavanje pomae svakom organu da rasporedi svoje
gubitke produkata. Zapravo, za vrijeme sna enzimi, intestinalni sokovi, gastrini sokovi,
uni sokovi i pankreatini sokovi otiu lake, a posebno kada mozak prestaje da vri
1 218

Poslani/eova medicina

normalne funkcije budnosti. Koncentracija ovakvog prirodnog procesa u stomaku

primjeena je preko pada elesne temperature i smanjenja stupnja bazalnog metabolizma.
Zbog ovoga osjea se potreba za pokrivanjem za vrijeme odmaranja.
Nadalje, stomak se lagahno naginje ka sputanju prema tankim crijevima, a da bi se
olakao proces varenja, zdravije je spavati na desnoj strani. S druge strane, obino
spavanje na lijevoj strani moe koditi srcu, jer e to prebaciti pritisak s ostalih organa
na srce, dok je takoer nezdravo obino spavanje na leima. Ipak, nee uzrokovati tetu
odmaranje na leima bez spavanja. Konano, spavanje na stomaku najtetnije je za
zdravlje. U vezi s ovom temom, preneseno je od Ebi-Umamea da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., vidio ovjeka u damiji kako spava na stomaku. On ga je probudio i ukorio ga
govorei: "Ovo je leei poloaj stanovnika Dehennema. "232
Spavanje na stomaku bez opravdanog razloga ne izgleda prirodno i to bi takoer moglo
predstavljati mentalnu konfuziju. Ipak, ako pojedinac spava na stomaku zbog stomanog
bola, ovo ne bi trebalo da bude tako kodljivo sve dok ne postane navikom.
Uravnoteen odmor pomae tijelu da povrati snagu, on osvjeava duh i iznosi do
punog izraaja adaptivnu sposobnost, a preko nadomjetanja sposobnosti san e ostvariti
sklad i sprijeiti mlitavost due. Spavanje za vrijeme dana moe proizvesti reumatske
bolesti, uzrokovati pomanjkanje pigmenta koe (lat. Melanin), uzrokovati upalu slezene
(lat. Splenitis) , oslabiti nervni sistem (lat. Neurasthenia) i oslabiti seksualnu udnju,
osim spavanja ljeti za vrijeme podnevne vruine. Najgore od ljetnog spavanja je spavanje
za vrijeme ranih- sati dana, a ak gore od toga je spavanje u sred podneva za vrijeme
kasnih sati dana, a prije mraka (poslije ikindije) . Abdullah bin Abbas naao je jednom
jednog od svojih sinova kako spava kasno ujutro, i on ga je probudio govorei: "Probudi
se! Zato bi spavao u doba kada su ljudske zarade ve raspodijeljene? " Neki od
naih predaka rekli su takoer da dnevnog spavanja ima tri vrste: prirodno, oaj niko
i idiotsko spavanje (slaboumno) . to se tie prirodnog, ono predstavlja povremeni
drijeme Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u rano jutro. Druga je vrsta spavanje kasno
ujutro, ime se pojedinac uskrauje od koristi ovog i budueg svijeta. Spavanje kasno
ujutro takoer moe uzrokovati da pojedinac zadobije opu tjelesnu slabost i
malaksalost. Konano, trea vrsta jeste spavanje izmeu sredine popodneva i zalaska
sunca, a to moe uzrokovati slaboumnost.
Postoji drugi nedostatak i zdravstvena opasnost u vezi s kasnim jutarnjim spavanjem,
a osim bivanja prikovanim za krevet, spavanje usred jutra uzrokuje gnjilenje i kvarenje
elesnih otpadaka koji su inae odstranjeni zahvaljujui elesnim kretnjama i jutarnjom
vjebom. Ovakvo propadanje moe uzrokovati tetu tkivima i probiti neke interne
2121bn-Madde, 3725; sened je daif; ali postoji drugi hadis koji ga jaa i koji biljae Tirmizi, 2769; i
Ahmed, 2/287; Ebu-Davud, 5040.
219 1

lbn-Kajjim el-Devzi

krvne ile. Inae bez odstranjivanja otpadnih tvari iz crijeva i upoljavanjem stomaka
lagahnim dorukom kada bi se to pretvorilo u naviku, ovo bi moglo postati uzronikom
brojnih neizljeivih bolesti.
S druge strane, obino spavanje na suncu (suncem obasjanom mjestu) moe
uzrokovati kancerogene izrasline i tetno utiecati na epitelijalne elije pored uzrokovanja
ostalih prikrivenih bolesti. Spavanje u zasjenu (poluhlad-polusunce) takoder je nezdravo.
ak puko istovremeno sjedenje djelimino na suncu, a djelimino u hladu loe je za
zdravlje. Ovo je zabiljeeno u govoru Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: "Ako sjedite u
sjeni i sjena se djelimino uzmie pred sunevom svjetlou, pomaknite se na neko
drugo mjesto. "233 Ovo je jo jedna indicija da se ne bi trebalo spavati na suncu ili ak
djelimino na suncu.
IO. Dove prije odlaska na poinak
Preneseno je u Buharijevom sahihu da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao El
Bera'u bin Azibu: "Prije odlaska na poinak, uzmi abdest kao da e klanjati namaz,
lezi na desnu stranu i reci: 'Gospodaru, predajem se Tebi, stavljam svoju duu u Tvoju
ruku, okreem svoje lice Tebi, povjeravam svoju sudbinu Tebi, stavljam svoju vjeru u
Tvoju zatitu, veliam Te i bojim Te se. Ja nemam pribjeita od Tebe osim traenja
utoita kod Tebe. Vjerujem u Tvoju objavljenu Knjigu i Poslanika kog si Ti poslao.'
Neka ovo budu posljednje rijei koje kae za tu no. Ako bi tvoj{ sudbina bila da
umre tu no, umro bi kao vjernik. "234
I I. Spavanje na desnoj strani
Aia, r.a,. rekla je: "Nakon klanjanja dva rekata sunneta ujutro kod kue, Allahov
Poslanik, s.a.v.s., ponekad bi legao na desnu stranu zbog kratkog odmora235 prije nego
to bi se pridruio dema' atu (da ga predvodi) na sabah-namazu u damiji. "236
Neko je rekao da je mudrost iza ideje spavanja na desnoj strani da bi se spavanje
nainilo ugodnijim, jer srce lei u skladu s njegovom prirodnom konstitucijom na gornjoj
lijevoj strani tijela, a spavanjem na desnoj strani srce e nastaviti odravati fiziko
2330vaj hadis prenosi se u mnogim verzijama, jedna drugu upotpunjuju i hadis je hasen; Ebu-Davud,
482 1 ; Ahmed, 3/4 1 3; H akim, 4/27 1 .
234Buharija, 1 1/93; Muslim, 27 1 O.
235Cf. Kratki odmor; mikrosan.
2368uharija, 3/35.-

j 220

Poslanik_ova medicina

prilagoavanje tako inei spavanje blagim. Radi kontrasta, spavanje na lijevoj strani
jeste sprovodnik glasnog spavanja i vjerovatno je posljedica zanemarivanja obaveza na
ovom svijetu, a poto je san mali brat smrti, to ne smije postati konstanta. Poto stanovnici
Denneta ne spavaju, dakle na ovom svijetu, a za vrijeme odmora, ljudsko bie zahtijeva
zatitnika da ga zatiti od najezde bolesti i da odbrani njegovo tijelo od neopravdanih
nevolja, a poto je njegov zatitnik Gospodar uzeo na Njega da osigura ovakvu zatitu,
Allahov Poslanik, s.a.v.s., poduio je vjernike dovi povjeravanja, traenja utoita,
molenja i potovanja da utvrdi i potkrijepi njihovu vjeru i predanost Allahovoj volji. U
sluaju da je pojedincu sueno da umre tu no, ako ova dova bude zadnje to izgovori,
to e mu osigurati smrt vjernika i neprolazno zadovoljstvo obitavanja u Dennetu.
Ovakva je Poslanikova uputa je najkorisnija za srce, tijelo i duu za vrijeme budnosti
i sna, kako na ovom tako i na onom buduem svijetu. Neka se Allahov mir i blagoslovi
spuste na njega vjeito, jer u ovom je primjeru najbolja uputa za vjernike.
to se tie obraanja: "Gospodaru, predajem se Tebi", ono znai da ja predajem
sebe i svoje postojanje Tebi kao rob koji raspoznaje svog Gospodara i Vlasnika. Potom
kae: "Okreem svoje lice Tebi", to ukljuuje pojedinevu iskrenost u njegovom
predavanju u potpunosti Gospodaru i predavanje Njegovoj volji i presudi. Ovo takoer
ukljuuje pojedinevo spoznavanje njegove nedjelotvornosti i njegove ovisnosti o Allahu
Svemoguem za njegove izvore potreptina i egzistenciju. Allah Svemogui govori u
vezi s temom okretanja lica Gospodaru, govorei: i\ka se oni237 budu prepirali s tobom,
'

reci: 1a se samo Allahu pokoravam Ua okreem svoje lice prema Gospodaru mome) a i
oni koji me slijede. "' (Kur'an, 3:20) Ovdje takoer Allah Svemogui govori o

pojedinevom licu, koje je najplemenitije oblije ljudskog bia i glavna veza njegovih
ula koja razjanjavaju njegovu ravnoteu. Dakle, ova dova znai da je Allah Gospodar,
Opskrbi telj i Odravatelj stvorenja, i istinski rob Ga moli i nudi njegova dobra djela da
Ga zadovolji. "Povjeravam svoju sudbinu Tebi" znai da ja usrdno molim Tvoju samilost
i milost i Tvoj izbor je moje zadovoljstvo. Ovakvo oslanjanje na Gospodara donosi
robu najvie stanje potovanja, i ova je dova najugodnija Gospodaru. Zapravo, ovo je
rijetko postignue. Samo najpoboniji od onih pobonih mogu dosegnuti ovo stanje
(stupanj) apsolutnog vjerovanja (vjere) u svoga Gospodara i prihvatanja Njegove volje.
Potom dolazi njegova dova: "Stavljam svoju vjeru u Tvoju zatitu", a u drugim rijeima:
"Molim Te da me zatiti u tajnosti (od mene) " koje oznaavaju pojedinevo apsolutno
povjerenje i osjeanje jaine s prisutnou njegovog Gospodara. Ovo je stanje najugodnije
i uveseljavajue za srce. Zapravo, pojedinac se osjea ugodno i smireno kada se oslanja
(leima) na ovaj stav i vrsto ga podrava i on nee biti uplaen neuspjehom. Nadalje,
poto srce ima dvije vrste snage, i to: mo predodreenja bazirano na usrdnom molenju
217Tj. nevjernici.

22 1 1

lbn-Kajjim el-Devzi

i mo tenje za izbavljenjem koja je bazirana na strahopotovanju i zikru, a poto

ljudsko bie konstantno trai njegove vlastite koristi i sustezanje od zla, on je molio:
"Veliam Te i bojim Te se. " Dova potom hvali Allaha Svemogueg, iskazujui: 'Ja
nemam pribjeita od Tebe osim traenja utoita kod Tebe." Dakle, samo On je
Onaj Koji ima mo da sauvati roba od njega samoga. Ovo je sllino jednoj drugoj
dovi Allahovog Poslanika, s.a. v. s.: "Traim utoite u Tvom zadovoljstvu od Tvo g
nezadovoljstva, i traim utoite u Tvom oprostu nasuprot Tvoje kazne, i traim
utoite kod Tebe od Tebe. " 2 38
Ovdje ponovo, rob raspoznaje da samo Allah ima mo sauvati ga od bilo koje
nevolje, ije obeanje samo moe poeti djelovati Njegovom voljom, jer oboje, iskuenja
i spasenje, kontrolirani su od Njega i samo On ima mo sprijeiti zlo. On kae: '/\ko
te od Allaha neka nevolja pogodi, pa niko je osim Njega ne moe otkloniti", (Kur 'an,
6: 1 7) i On kae: "Reci: 'Ko e vas od Allaha zatititi ako On hoe da vas zlo snae ili
ko vam moe nauditi ako vam On eli milost ukazati? "' (Kur'an, 33: 1 7) Na kraju,

dova je zavrena potvrivanjem pojedi n eve vjere u Allaha, Njegovu knjigu i Njegovog
Poslanika, s.a.v.s., koji je jamac spasenja i zaraivanja Allahove milosti i blagoslova na
ovom i buduem svijetu. Ovo je blagoslovljeni hadis koji se odnosi na njegov lini
odmor, i ak da on nije rekao: 'Ja sam Allahov Poslanik", svjedoanstvo njegovih djela
i njegova istota bi to dokazali.
12. Njegova budnost

Allahov Poslanik, s.a.v.s., obino bi se budio nakon sluanja kukurikanja horoza.

Potom bi molio Allaha Svemogueg, veliao Ga i uzvikivao Njegovo sveto ime.
Potom je traio Njegovu pomo i milost. Allahov Poslanik, s.a.v.s., bi potom napustio
postelju i oprao zube misvakom, uzeo bi abdest i stao klanjati hvalei Allahovo djelo,
molei Ga, traei Njegovu pomo, a bojei se Njegove kazne. Dakle, koji bolji lijek
moe pojedinac nai da bi sauvao zdravo srce, tijelo, duu i snagu na ovom svijetu
i ivotu poslije smrti?

2380io hadisa koji prenosi Muslim, 486.

1 222

Poslanikova medicina

13. Fizike vjebe i djelovanja

to se tie hadisa Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji se odnose na fizike vjebe i

sportove, pronicljivi promatra njegovih dnevnih aktivnosti raspoznat e najbolju uputu
na ovom polju. U ovom poglavlju, Allahovim htijenjem, diskutirat emo o nekim
koristima ovakvih neophodnih aktivnosti, jer Poslanikovi, s.a.v.s., hadisi obiluju
profinjenou, nadmonou i finoom koje samo ivot ovako uzvienog i najsavrenijeg
od svih ljudskih bia moe prikazati.
Ljudsko tijelo zahtijeva hranu i pie, ali ipak nisu sve ovakve supstance probavljive,
i sve one ne postaju dijelom ljudskog tijela. Umjesto toga, talozi neprobavljenih hranljivih
sastojaka mogu se nakupiti kao sedimenti, a poto se njih tijelo ne moe rijeiti prirodno,
vremenom njihova akumulacija moe uzrokovati razne bolesti. Inicijalno, ovakve
akumulacije mogu se manifestirati kao lokalizirana zakrenja prij e nego to tetno djeluju
na krv i budu transportirane kroz struju krvi do prijemljivih dijelova tijela. Dok se
inicijalno stanje moe manifestirati u obliku stomanih problema, vremenom, bilo koja
vea tvorevina ovakvih nakupina postaje opasnija i manifestira se kao lokalizirana bolest
koja se moe rairiti po tijelu u kasnijem stadiju. Ovdje dolazi do izraaja vanost
studiranja patologije bolesti i historije njenog razvoja.
Inicijalno, a zahvaljujui poznavanju fizike klonulosti i stomanih problema, ako
se pojedinac navikne na jake purgative, to moe izazvati vee komplikacije. Zapravo,
veina ovakvih lijekova jesu toksina i mogu meudjelovati i eliminiraju i dobro i loe.
Ovisnost o ovakvim lijekovima moe nadalje pogorati stanje zato to su oni topli i
interaktivni, i mogu oslabiti prirodni odbrambeni sistem tijela, nainiti nepravilnim
otkucaje srca, tetno djelovati na bubrege i razviti mnogobrojne nepravilnosti i nedostatke.
Dakle, odgovarajua redovna fizika vjeba jeste neophodna da osvjei organe, olaka
prolaz hrane i hranljivih sastojaka, povea probavu i sprijei stvaranje ovakvih nakupina.
Nadalje, prirodna i metodika kontrola kretnji i miinih kontrakcija osvjeava
duu i um, pomlauje tielesne organe, poboljava zdravlje, ojaava miini ton us, spreava
otvrdnue zglobova, ojaava tetive i ligamente, umanjuje vjerovatnou somatikih
onesposobljenosti i ublaava veinu humoralnih bolesti. Ovo takoer zavisi o stupnju
fizikih vjebi, njihovoj ravnotei, umjerenosti ili intenzitetu. Trajanje i vrijeme ovakvih
postupaka takoer igra vanu ulogu u odreivanju njihovih koristi, i svi ovi faktori
mogu biti od velike koristi kada su kombinovani s ostalim aspektima odravanja dobrog
zdravlja i saetkom preventivne medicine prikazane u ovoj knjizi. Zapravo, pristajanje
uz minimum neophodnih mjera i uputa u ovom fizikom fitnes programu jeste
neophodno. Ovakve rutine ne smiju biti izvoene na pun stomak i hrana prvo mora
biti u potpunosti probavljena. Bazini nivo blagih postupaka jeste onaj koji osvjeava

223 1

lbn-Kajjim el-D!.evzi

tijelo, obnavlja njegovu energiju, donosi rumenilo licu i ubrzava vitalnost i ivost, dok
napomi postupci koji uzrokuju prodor znoja smatraju se pretjeranim.
Openito, postupci posveeni bilo kom udu ojaavaju ga poput posveivanja misli
odreenoj temi pomou ega se ojaava memorija. Dakle, svaki dio tijela zahtijeva
tano odredene postupke. Plua zahtijevaju vjebe itanja i njihovi nivoi poinju od
tihog itanja i postepeno se pojaavaju u intenzitetu i glasnosti. Vjebe sluanja zahtijevaju
paljivu odgovornu panju preko stimuliranja slunih nerava u uima i to se razvija do
take gdje se zvuk bilo poveava u glasnosti ili se smanjuje s udaljenou ili s intenzitetom
njegove valne duine. Govorne vjebe pomau oralnim komandama, i pored pomaganja
spoznavanja preko fizikog i mentalnog pogleda, one vjebe poboljavaju vid, jaaju
one miie i u nekim sluajevima pomau ispravljanju kratkovidnosti i dalekovidnosti.
Radi poredenja, pjeaenje, normalne vjebe umjerenog hodanja, jahanje, streljatvo i
due tranje, pored slinih sportova, najzdraviji su za cijelo tijelo. Usvajanje ovakvih
programa fizikih vjebi ak moe izlijeiti hronine bolesti poput anemije, infektivnih
oboljenja, ira i boli, izmedu ostalog.
to se tie psihomoralnih vjebi (ar. rijadatu-n-nu/us) , one ustanovljavaju vjebanje
uma, obogaivanje intelekta, uravnoteavanje ponaanja, podizanje nivoa etikih
standarda i prihvatanje moralnih vrlina, pored ostalih naina vladanja u specifinim
osobnim podrujima. Ovo su uenja u ranom stadiju ivota i ukljuuju vjebe za strpljivost,
zadovoljstvo, zahvalnost, dobro raspoloenje, radost, ljubav, dijeljenje, hrabrost,
dobroinstvo, spoznavanje dobrih dijela, uzdravanje i utivost itd. Prema tome,
ustrajnou i dosljednou, a s postepenim dizanjem na vii stupanj ovakvog rukovoenja
pojedinac moe postati fiziki, moralno i duhovno jak, a ovakve moralne vjebe
manifestirati e se i dati mu nove snage. Ovakvi su neki od zdravih miia pojedinevog
duha i due i, Allahovom voljom, oni e pomoi u pojedinevom uzdizanju u vie zbilje
i u prihvatanju Allahovog oprosta i blagoslova. Preeranost ak u ovom polju, a uz
pomanjkanje odgovarajueg nadgledanja i posveenosti zabrinutog i uenog roditelja ili
posveenosti kvalificiranog uitelja takoder moe natovariti teak teret na intelekt osobe,
gdje orsokak moe biti tetan za pojedinev duhovni rast i samo kvalificirana uputa
moe se probiti kroz ovakav orsokak. Ovakvo vjebanje mora se odravati sve dok se
ne razvije stvarni karakter, pozitivne crte i blagoslovljene osobine i sklonosti.
Kada italac razmilja o gore spomenutim vjebama koje su prikazane u linom
primjeru i nastojanju Allahovog Poslanika, s.a.v.s., Allahovim htijenjem, on e spoznati
savrenost, jedinstvenost i integritet ovakvih besprijekomih vjebi u ouvanju zdravlja,
u spreavanju obinih bolesti i okoritavanju u pojedinevom ivotnom dobu i interesima
na ovom i buduem svijetu. Nadalje, italac e sigurno spoznati koristi od sprovoenja
pet dnevnih namaza i njihove uloge u ouvanju zdrave vjere, osvjedoenja i
predodredenosti. Molitve drugoj polovini noi poznate kao teheddud takoder
1 224

Poslanikova medicina

osiguravaju ogromne zdravstvene koristi i osvjeavaju um, tijelo, srce i duu, kao to i
osiguravaju kontinuiranu sreu na ovom i beskrajno uivanje na buduem svijetu.
Preneseno je u "Dva sahiha" da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada odete
na poinak, ejtan doe otpozada i vee tri vora preko vaeg tjemena. Nad svakim
vorem on ui zle ini, govorei: 'Spavaj dugu i snenu no! ' Kada se probudite, ako
zaponete dan spominjui Allahovo ime, prvi e se vor raspetljati, ako napustite postelju
da uzmete abdest, drugi e se vor ras petljati, i kada ustanete u molitvi (namazu) , trei
e se vor raspetljati. Nakon raspetljavanja ejtanovih ini pojedinac e se osjeati
energino i dobroduno, a u suprotnom osjeat e iscrpljenost i zlobu. " 239
Zapravo, sve vjerske funkcije namaza, posta i hada, izmeu ostalog, dijele potpune
fizike, etike i duhovne koristi, a zajedno, one ustanovljavaju puki minimum vjebi
potrebnih za ouvanje pojedinevog zdravlja i izgleda. One takoer ukljuuju obine
sportove, dnevne djelatnosti poput posjeivanja bolesnika, sluenja zajednici, odlazak
na denazu, odlazak u damiju, kupanje, pjeaenje, jahanje i pridruivanje halkama u
kojima se stie znanje, izmeu ostalog. Zapravo, kada je bilo koja od ovih vjebi posveena
Allahovom zadovoljstvu, ona pobjeuje zlo i donosi koristi na ovom i buduem svijetu.
Ovakve su bazine koristi koje pojedinac moe spoznati u slijeenju hadisa Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., poprimanju njegovih osobina i preko shvatanja da je njegov primjer
najbolji za pojedinevu uputu i uspjeh.

2198uharija, 3/ 1 9; Muslim, 776.

22 5 1

lbn-Kajjim ei-Devzi

I z l uivanje preko koitusa

Seksualni aspekt ivota ima tri bazine svrhe: odravanje ljudske vrste i njen
kontinuitet sve dok ne dostigne krajnji broj ljudskih bia namjenjenih od Allahovog
doputenja da iskuse ivot na ovom svijetu, da upotpune Allahovu svrhu i da pokau
zahvalnost prema Gospodaru. Izbacivanje sperme iz tijela, u suprotnom, obuzdavanje
ili retencija nakupljene sperme moe uzrokovati razliite vrste ozbiljnih bolesti i
zadovoljenje strasti, zadovoljenje seksualnog uitka i uivanje ove blagodati. Kasnije je
jedino zadovoljstvo ovakvog odnosa takoer osigurano u Dennetu, tamo ne postoji
niti ejakulacija sperme, prirodno oslobaanje nakupljene sperme niti reprodukcija.
Ueni lijenici nalaze da spolni odnos proizvodi esencijalne zdravstvene koristi.
GaJen pripisuje spermu elementima vatre i zraka, i opisuje njenu izluevinu kao vruu
i vlanu. Ovo je stoga to je sperma bogata prostglandinima koji su poput hormonalnih
masnih kiselina koje se nalaze irom tijela, a posebno u njoj samoj. Prostglandini su
primarni hranljivi sastojci koji tetno djeluju na esencijalne elesne procese, ukljuujui
krvni pritisak, metabolizam i elesnu temperaturu, izmeu ostalih. Dakle, shvatanje
vrijednosti ovog najneublaenijeg i najsiromanijeg oblika krvi i njegova dragocjenost
zahtijevaju ogromno razmiljanje o njegovom oticanju. Ovo podrazumijeva mudro
vrednovanje razloga koji se nalaze iza oslobaanja ove dragocjene vode ivota kroz
zainjanje djeteta ili njenog odstranjivanja kroz dozvoljeni spolni odnos nakon njenog
nakupljanja. Zapravo, nakupljena sperma koja je zadrana dui vremenski period moe
uzrokovati razne bolesti i slabosti, ukljuujui opsjednutost, otupljelost, umobolnost i
ak ludilo a ponekad, dozvoljeni spolni odnos moe pomoi u oporavljanju od ovakvih
bolesti. S druge strane, nagomilavanje i prevladavanje sperme produeni vremenski
period moe uzrokovati njeno propadanje i pretvoriti je u tetan toksin kojeg se tijelo ne
moe lahko rijeiti. Ipak, ponekad, priroda proizvodi spontanu i nevoljnu emisiju prodora
sperme, obino za vrijeme sna, a bez spolnog odnosa.
Neki ueni predhodnici (sele/) govorili su da bi ovjek trebao sebi obeati: da e
hodati barem odreenu minimalnu udaljenost svaki dan; da e se hraniti u redovnim
intervalima i da nee produiti post vie nego to to vjera zahtijeva; i da se nee
sustezati od zakonitog spolnog odnosa, jer izvor se izlijeva van ako se njegova voda ne
koristi ispravno. Imam Muhanned bin Zekerijja rekao je jednom : "Sustezanje od
spolnog openja produeni vremenski period slabi nervni sistem, moe uzrokovati
zakreenje uretre i smanjuje penis." On je dodao kada je pregledao neke ljude koji su se
zakleli da e se odreeni vremenski period sustezati od spolnog odnosa, da je njihova

1 226

Poslanikova medicina

seksualna energija umanjena, bolovati su od ope slabosti njihovih tijela, postali su

glupavi, izgubili su strast i njihov je probavni sistem postao pokvaren.
Ostale koristi doputenog spolnog odnosa ukljuuju zatitu oiju od gledanja onog
nedoputenog, uvanje ednosti, kontroliranje strasti i enje protiv onog nedoputenog
i njihovo osiguranje za vlastitu suprugu. Ovo e svakako opskrbiti vjernika i vjernicu
neizmjernim koristima na ovom i buduem svijetu. Imam Ahmed, aludirajui na
sustezanje od spolnog openja, rekao je: "Vjebao sam strpljivost u jelu i piu, ali ne i
u spolnom openju. " On je takoer prenio u svojoj zbirci hadisa da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., ohrabrivao vjernike da se ene govorei: "enite se i raajte djecu, jer u se
ponositi vaim brojem na dan polaganja rauna. "240 Ibn-Abbas je prenio da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "enim se, spavam, ustajem u nonom namazu, postim i
mrsi m. Ko god omalovaava moj sunnet nije od mojih sljedbenika. "24 1 On je takoer
rekao: "O mladii, ko god od vas ima mogunost da osnuje porodicu, trebao bi se
oeniti, jer brak uva ednost oiju i spolnog organa, a ko god sebi ne moe priutiti da
osnuje porodicu, on mora postiti zbog udnje za seksom, jer e ga sustezanje u tom
sluaju zatititi od grijeha. "242
Takoer je preneseno da je, kada se Dabir oenio udovicom, Allahov Poslanik,
s.a.v.s., tada rekao: "Zato ne oeni mladu djevicu s kojom e se igrati (zadovoljavati
op.p.) i koja e se igrati s tobom? "243
Ibn-Abbas, r.a., prenio je had is: "Brak je najbolje rjeenje za dvoje zaljubljenih. "244
Ibn-Abbas, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ovaj je .svijet
polje prolaznih uitaka, a najbolji od svjetovnih uitaka je pobona i kreposna supruga."245
Allahov Poslanik, s.a.v.s., ohrabrio je takoer sljedbenike da izaberu djevianstvo, ljepotu
i pobonost u ene.
Ebu-Hurejre, r.a., prenio je da je neko upitao Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: "Ko
je najbolja supruga? " On je odgovorio: "ena koja se dopada svom muu kada on
gleda u nju, koja ispunjava njegove elje kada je on zamoli i koja se ne uplie u ono to
on ne vo H u pogledu nje ili njegove imovine. "246
Takoer je preneseno u dvjema zbirkama sahih hadisa da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s. , rekao: "Mukarac se eni enom zbog etiri razloga: njenog imetka, njene
u ovom obliku ga prenosi Bejheki, " u'bul iman"; Ehu Dawud, 2050; Nesai, 6/65.
Muslim, 1 40 1 .
228uharija, 9/92 i 95; Muslim, 1 400.
WBuharija, 9/1 04 i 1 06; Muslim 3/1 22 1 .
Wibn-Madde, 1 847; Hakim, 2/ 1 60; Bejheki, 7/78; hadis je hasen seneda.
24lMuslim, 1 478.
146Nesai, 6/68; Ahmed, 2/25 1 ; sened ovog had isa je hasen.
10Hadis je sahih,

141 8uharija, 9/89;

22 7 1

lbn-Kaiiim el-Deuzi

porodice (njenog porod inog ranga) , njene ljepote ili njene pobonosti. Izaberite onu
pobonu i postii ete istinsko bogatstvo. " 24 7
Allahov Poslanik, s.a.v.s. ohrabrivao je takoer ljude da izaberu mlade i nevine
ene. U vezi s ovom temom, Ma'kil bin jesar prenio je da je jedan ovjek rekao Allahovom
Poslaniku, s.a.v.s.: "Naao sam lijepu enu iz plemenite porodice, ali ona ne moe
zanijeti, trebam li se njome oeniti? " Allahov Poslanik, s.a.v.s. je odgovorio: "Ne. "
ovjek se vratio i opet upitao, i primio je isti odgovor. Kada se taj ovjek vratio i trei
put, i upitao isto pitanje, Allahov Poslanik, s.a.v.s., se okrenuo ashabima i rekao:
" lzabirite u vaim suprugama one nevine i odane, jer ponosit u se vaim brojem na
Dan polaganja rauna. "248
Imam je Tirmizi prenio da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Meu sunetima
Allahovih poslanika jeste da su se enili, da su prali zube, da su se mazali mirisom i da
su bili osuneeni (obrezani). "249
Prije samog spolnog openja neophodno je za mua da izrazi svoju ljubav i sklonost
prema supruzi dodirujui je, ljubei je i ponekad sisajui njen jezik. Dabir bin Abdullah
prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., preporuio jednom ovjeku da se ne uputa u
spolno openje prije milovanja supruge. Takoer je sunnet uzeti gusul nakon spolnog
openja, a prije odlaska na poinak, a barem uzeti abdest ako osoba udi za novim
spolnim openjem.250 Nakon vrhunca, uroena vruina kola kroz itavo tijelo, a preko
uzimanja gusula, voda osvjeava duu i osigurava istou i propisanu ednost. Ona
takoer pod mla uje tjelesnu uroenu vruinu, sakuplja njenu toplotu i pomae proces
gametogeneze.25 1 Svemogui Allah kae: "Mi ovjeka od smjese sjemena stvaramo . . . "
(Kur'an, 76:2)
3. 1 Spolno ponaanje

Zdravije je imati spolni odnos nakon zavrene digestije i kada je elesna konstitucija
stabilna, i tako osigurati ravnoteu vruine i hladnoe, suhoe i vlanosti ili stomane
punosti i praznosti. S druge strane, manje je tetno imati spolni odnos dok je stomak
pun, radije nego kada je prazan. Slino, r:.jegova teta je manja s prodorom tielesne
vlanosti nasuprot njegove suhoe i kod vee tielesne temperature nasuprot one hladnije.
247Buharija, 9/ 1 1 5; Muslim, 1 466.
246Hadis je sahih, ve smo ga prije spominjali.
249Tirmizi, l 080; Ahmed, S/42 1 ; u senedu ima jedan nepouzdan prenosilac.
zsou tom smislu Muslim prenosi hadis br.: 308.
251Ar. cmad: (8) gametogeneza; proces uzastopnog dijeljenja elija i njihove diferencijacije.

1 228

Poslanikova medicina

Pod normalnim okolnostima, pojedinac bi trebao prii svojoj supruzi kada su njegova
udnja i poriv za seksom narasli prirodno i kada se osjea seksualno i potpuno
stimuliranim. Pojedinac ne bi trebao poticati osjeaj strasti preko fokusiranja na poudne
misli, pohotne i erotine ideje, ustrajavanja u gledanju onog nedoputenog, fokusiranja
pogleda na slikama koje izraavaju napadnu senzualnost i pohotnost, i pojedinac se ne
bi trebao naerati da sudjeluje u spolnom openju bez prevladavajue udnje ili potrebe
za tim. U mjesto toga on bi trebao sudjelovati u spolnom openju kada je pobuen od
pohotnog uzbuenja i kada je voen prirodnim nagomilavanjem prodora sperme i kada
je pokrenut od njegove ulne prirode.
Bolje je za mladog ovjeka izbjegavati spolno openje sa starom enom ili sa bolesnom
enom, i bolje je izbjegavati imanje spolnog odnosa sa mladom djevojkom - enom koja
je nezrela ili koja nema seksualni nagon. Spolno openje s bilo kojom od navedenih
ena slabi seksualni nagon, ini ga obino nezadovoljenim i liava ga snage, duha i
vitalnosti. Neki lijenici tvrde da spolno openje sa nedjevicom donosi vie seksualnog
zadovoljstva nego ono sa djevicom. Naravno, ovo je pogreno prosuivanje i ne nosi
moralnu ili vjersku teinu. S druge strane, priroda i etike religiozne norme ohrabruju
brak sa djevicom zbog odreene sklonosti i ljubavi koje e ona razviti prema njenom
muu, njenoj plodnosti, njenoj nepodijeljenoj uljudnosti i udaljavanju od usporeivanja
u njenom umu izmeu njega i ranijeg mua. U ovom je smislu Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao Dabiru: "Zato se ne oeni mladom djevicom koju e milovati (doslovno u ar.
tekstu: s kojom e se igrati) i koja e milovati tebe?" Nadalje, Velianstveni je Allah
objavio da je On stvorio za vjernike denetske supruge, koje "preda se gledaju, one koje,
prije njih, ni ovjek ni din nije dodirnuo " (Kur'an, 55:56) , i On kae: ". . . (kreposnih)
hurija252 u atorima skrivenih. " (Kur'an, 55: 72)

Takoer, u vezi s ovom temom, Aia, r.a., je jednom rekla Allahovom Poslaniku,
s.a.v.s.: "Vidi-ako doe do drveta pod kojim se ve neko ranije zabavljao i slobodno
udovoljavao (eljama) , a onda u njegovoj blizini vidi drugo drvo, gdje je okolna trava
jo nedirnuta; pod kojim drvetom e se odmarati i pustiti kamilu da pase?" Allahov
Poslanik, s.a.v.s., odgovorio je: "Onim drugim"253 Ovim, Aia r.a. eljela je izraziti
svoju apsolutnu i besprimjerenu ljubav prema njemu, i takoer podrazumijevajui da je
ona jedina djevica kojom se oenio, dok su ostale supruge ve ranije bile udavane.
Kada je spolni odnos popraen ljubavlju, on donosi vie zajednitva izmeu mua
i ene, uveliava uitak, umanjuje elesni zamor i maksimizira emisiju sperme za vrijeme
koitusa. S druge strane, kada muu manjka ljubavi ili interesa, ili kada on ne vidi
ljepotu u svojoj supruzi, tada e spolni odnos oslabiti tijelo, smanjiti muevljevu mogunost
za erekcijom i minimizirati emisiju sperme za vrijeme koitusa.
mAr. hur: nevina, vitka djevojka, djevica, zrela za udaju.
msuharija, 9/ 1 04.

229 1

lbn-Kajjim cl-Dcvzi

Imati spolni odnos sa enom koja ima menstruaciju vjerski je zabranjeno, nesigurno
i izrazito je tetno za zdravlje i svi lijenici to jame.
Najbolji i najugodniji poloaj za spolno openje izmeu ljudskih bia jeste za mua
da legne na suprugu nakon valjanog milovanja i ljubljenja. Svemogui Allah kae: "One
su odjea vaa, a vi ste odjea njihova. " (Kur'an, 2: 1 8 7) Mu vjernik titi svoju
ednost i nalazi svoju satisfakciju i ugodnost u svojoj supruzi vjernici, a on je isto tako
njen pokriva. Dakle, ovaj najugodniji i plemeniti poloaj za spolno openje shvaen je
iz ovog kur'anskog ajeta. U ovom smislu, upotreba rijei pokriva (ar. libas;) jeste
najprimjerenija, dok bi ajet takoer mogao znaiti da za vrijeme braka ena isto tako
moe reciprocitirati, slagati se sa svojim muem i lei na njega da bude njegov pokriva.
Ovo je istinski posveeni brak.
Najneprirodniji i neutjeni poloaj za vrijeme spolnog odnosa jeste za mua da
legne na lea, a za enu da legne na njega. Ovo nije prirodan nain namijenjen za
parenje meu pticama, ili parenje u ivotinjskom suprunitvu, i jo, nije ak za spolni
odnos meu ostalim stvorenjima. Dakle, izgleda abnormalno za vrijeme spolnog odnosa
za ljudska bia da usvoje razbludne erotine poloaje, meu ostalim neobuzdanim
afrodizijanim i erogenim seksualnim tehnikama koje vrijeaju ljudski dignitet i degradiraju
ljudskost do nivoa ivotinja ili ak morskih stvorenja. Vjerovatno onaj koji vjeruje u
Allaha Svemogueg shvatit e ta se misli ovim.
Nadalje, kada mukarac lei na leima za vrijeme spolnog odnosa, ovaj e poloaj
sprijeiti potpunu ejakulaciju sperme, a jedan dio njegove sperme ostat e u tijelu da se
pokvari i istruhne. Kao posljedica toga, ovakvi kvarljivi mikroorganizmi kojih se tijelo
ne moe rijeiti osim kroz koitus ostat e u krvi uzrokujui toksinost i razviti se u
ostale bolesti koje se mogu pojaviti kasnije. Druga opasnost za ovjekovo zdravlje koja
moe biti uzrokovana abnormalnim seksualnim ponaanjem jeste razvijanje infektivnih
venerinih oboljenja koja mogu biti uzrokovana moguim izlijevanjem gonoreinih fluida
(bakterije po imenu Neisseria gonorrhoea) iz enske vagine u muku uretru, a koji takoer
moe uzrokovati hroninu upalu uretre.
Drugo vano podruje ovog razmatranja jeste stvarna vrsta oplodnje zbog trudnoe
i ouvanja ljudskog roda, gdje e nepravilno dostavljanje muke sperme u ensku vaginu
sprijeiti trudnou. Drugim rijeima, ak ako je sperma u mogunosti dosei uterus
kroz cervix, a potom oploditi jaje u tubi uterini, onda iako je jaje privreno nepravilno
za rub uterusa, ono se nee razviti u embrio i to definitivno nee rezultirati zaeem.
Dakle, ena bi trebala djelovati kao prijemnik, a ne kao davalac, a mukarac mora
djelovati kao donator, a ne kao ustava. Nadalje, protiv prirodnog putaje konceptualiziranje
osjeaja i gajenje seksualne tehnike koja nee uroditi plodom. Uzvieni zakoni ustanovljeni
od naeg Stvoritelja osiguravaju jasnu uputu i u najmanje detalje za svaki aspekt naih
ivota za vrijeme naeg putovanja na ovom svijetu.
1 2 30

Poslanikova medicina

Prije dolaska Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i finalizacije prihvaenih religioznih

propisa u pogledu doputenog spolnog odnosa, meu sljedbenicima Knjige, neki su
uobiavali prakticirati seks dok su leali na stranama, dodue ispravno sparujui muke
i enske spolne organe i oni su vjerovali da je takav poloaj laki i vie zadovoljavajui
za enu. Ponekad, drugi su zahtijevali od svojih ena da okrenu svoja lica dole za
vrijeme spolnog odnosa, a opet potujui prirodnu predispoziciju mukih i enskih
genitalnih organa. Dabir, r.a., izvjestio je da su u njegovo vrijeme Jevreji iz Medine
vjerovali da ako je mu ubacio svoj penis u eninu vaginu ispravno dok ena saginje
svoje lice dole, saginjui i odmarajui se na koljenima i ramenima i ako oni zanu dijete,
novoroene e biti razrooko. Kada su jevreji raspravljali s nekim Arapima o ovakvim
seksualnim obiajima, Allah Svemogui objavio je ajet o branim odnosima, govorei:
"ene vae su njive vae, i vi njivama svojim prilazite kako hoete. " (Kur'an, 2:223)

Naravno, ovaj ajet priznaje ljudski karakter i putenost, a zajedno sa ravnoteom

moralnih vrijednosti i duhovne istote prikazanih u osobnosti i ivotu Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., iz kojih vjernici mogu usvojiti ispravno seksualno ponaanje. U
tumaenju ovog ajeta, imam Muslim rekao je: "Ovo bi mog.l o znaiti da su oba poloaja
doputena sve do onda dok ovjek potuje prirodnu predispoziciju mukih i enskih
genitalnih organa"254, mislei da je vagina jedino prirodno polje za oplodnju.
to se tie analnog spolnog odnosa, ovo je promiskuitetno, najodvratnije i zabranjeno
spolno ponaanje, i nijedan poslanik nije nikad odobrio njegovu doputenost. Dakle,
pogreno je i nedoputeno za mua sudjelovati u analnom spolnom odnosu sa svojom
suprugom. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: " Proklet je onaj koji stupa u analni
odnos sa enom. "255 U drugom predanju koje je preneseno od imama Ahmeda i
imama lbn-Madde, Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Allah ne gleda u ovjeka
koji stupa u analni odnos sa svojom suprugom. "256 Takoer u predanju od imama
Tirmizija, Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Ko god stupa u spolni odnos sa enom
koja ima menstruaciju, ili stupa u analni odnos s njom, ili trai i vjeruje u proroanstva
gatare porekao je ono to je objavljeno Muhammedu. "257 U drugom predanju prenesenom
od imama Bejhekija on je rekao: "Ko god stupa u analni odnos sa mukarcem ili enom
nevjernik je." Potom dolazi jo jedan hadis prenesen u zbirci hadisa od Vaki' a, prenesen
od Abdullaha bin ]ezida u kome stoji da je Omer bin Hattab, r.a., prenio obraanje
Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: ''Allah se ne stidi govoriti istinu. Ne prilazi te enama sa
rektuma." U drugom predanju, navedeno je da je rekao: "Ne prilazi te enama sa
msuharija, 8/ 1 43; Muslim, 1 435.
255Ahmed, 2/444; Ebu-Davud, 2 1 62; Busiri kae da je sahih; slino prenose lbn-Adij, 1/2 1 1 ; Taberani,
4/299; sened ovog rivajeta je hasen.
256Ahmed, 2/272 ; lbn-Madde, 1 923; lbn-Hibban kae da je sahih, 1 302.
257Tirmizi, 1 35; lbn-Madde.

23J I

lbn-Kajjim el-Devzi

anusa. "2 58 U jo jednom predanju, upuenom na neko obraanje ljudi kae se: "Morate
se stiditi sebe pred Allahom Svemoguim. Allah se ne plai govoriti istinu. Ne prilazite
vaim enama sa rektuma. "2 59 Katade je prenio da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao
o ana! nom odnosu: "To je kvazisodomija (poluhomoseksualizam) . " 260
Ibn-Abbas prenio je da je jedan ovjek iz Medine upitao Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., o vjerskom stavu o pitanju analnog odnosa. On je odgovorio: "Vodite ljubav sa
vaom enom koliko vam je volja sve dok joj prilazite od vagine. "26 1 To znai: drite se
meusobno kako vam je volja sve dok va spolni odnos potuje prirodnu predispoziciju
mukih i enskih spolnih organa.
El-Bara' bin 'Azib prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: " Postoji deset
vrsta ljudi koji negiraju Velianstvenog Allaha iz ovog ummeta, to su: ubica, vraar
sihrbaz; onaj koji nema ljubomore prema svojoj porodici, bez obzira ta ona radiJa (ar.
dejjus) ; dvoerotiar (. onaj koji ima erotinu privlanost prema anusu i vagini) ; onaj
koji ne daje zekat; onaj koji umre prije obavljenog hada, a koji je imao finansijska
sredstva da ga obavi; pijanica; osoba koja iri nered; prodavac oruja koje mu treba u
ratu; i onaj koji ima spolni odnos sa zabranjenom mu enom meu njegovim krvnim
srodstvom. "2 62 Ebu-Hurejre, r.a., i Ibn-Abbas prenijeli su da je prije preseljenja
(smrti) Allahovog Poslanika, s.a.v.s., on odrao govor u Medini, u kojem je upozorio
ljude: "Ko god stupa u analni spolni odnos sa enom ili drugim mukarcem ili djetetom
bit e pozvan na Dan polaganja rauna imajui smrad gori nego raspadajui le.
Ljudi e biti razljueni njegovim kunim mirisom sve dok ne bude baen u dehenemsku
vatru. Allah e ponititi njegova dobra djela i nikakvo saaljenje ga tada nee moi
spasiti. On e biti zatvoren u gorui lijes zakovan ekserima od vatre." Ebu-Hurejre
je komentirao ovo obraanje, dodajui: "Ovo je predodreena kazna za ovakvu osobu,
sve dok se ne pokaje. "2 63
Mudahid je upitao Ibn-Abbasa o znaenju rijei Allaha Svemogueg: "Prilazite
im onako kako vam je Allah naredio. " (Kur'an, 2:222) On je odgovorio: "To
podrazumijeva izbjegavanje spolnog odnosa osim od strane od koje se sustee kada ona
ima menstruaciju", a to je sve dok one ne obnove njihovo stanje istoe gusulom, i
samo nakon uzetog gusula eni je doputeno izvravati namaz. Ali bin Talha dalje je
2188iljai ga Munziri u "Tergib ve terhib", 3/200; Hejsemi, u "Medmeuz zevaidu", 4/298; daif.
2Wfirmizi, 1 1 64 - kae da je hasen; Daremi, l/260; afija, 2/360; Ahmed, 2/2 1 3; i Tahavi, 2/25; lbnHibban ga uvrsatava u sahih hadise, 1 299.
2608iljei Begavi; Ahmed, 6706; sened mu je hasen; biljai ga i Munziri, Hejsemi, Taberi, Bejheki.
26 1 Ahmed, 1/268; had is je daif, ali prethodno smo spomenuli hadise koji ga jaaju.
Z62Spomenuo ga je Sujutija i pripisuje ga lbn-Asakiru, oznaio ga je daif hadisom.
263Spominje se u "Musnedu" Harisa bin Usamea.

1 2 32

Poslani/eova medicina

komentirao: "To znai prilaenje eni od vagine, a izbjegavanje prilaenja od rektuma."

U ovom smislu, ovaj je kur 'anski ajet upozorio na oba podruja doputenog i zabranjenog
spolnog openja: doputeni je onaj kroz enski spolni organ koji omoguuje zaee, a
zabranjeni je onaj kroz probavni ili prezira vrijedan ekskretomi organ (ar. ha) . Nadalje,
ako je Allah Svemogui zabranio spolno openje za vrijeme eninog menstruacionog
perioda zbog ograniene tetnosti, onda utoliko vie to ini abnormalna erotina
privlanost za analnim openjem koje ukljuuje kontakt sa otpadnim materijama iz crijeva,
spreava svrhu ouvanja ljudskog roda i vodi ka sodomiji i homoseksualizmu? S druge
strane, analno openje liava enu njenih prirodnih seksualnih prava i ne donosi (prua)
joj spolni vrhunac. Drugim rijeima, rektum nije stvoren za spolno openje, dok je
vagina prirodni enski organ za spolni odnos. Ko god oskmavi prirodnu funkciju
ekskretornog organa iskvario je red i svrhu meu spolovima i on je uistinu porekao
Allahovu mudrost i zakone.
Nadalje, analno je openje najtetnije i ozljeujue je za ovjekovo zdravlje. l lijenici
i psihoterapeuti to znaju i oni su protiv njega. S druge strane, u ispravnom odnosu
spolova, vagina oslobaa enske spolne hormone koji pripremaju uterus da primi oploena
jaje, a u vagini jajovodi2 04 privlae i pomau mukom spolnom organu da u potpunosti
oslobodi nakupljenu spermu. Ovaj proces rezultira potpunim zadovoljavanjem mukog
spolnog nagona i oslobaaju ga od bilo kog pritiska, dok analni odnos ne oslobaa
muku s permu u potpunosti i zahtijeva ekstra fizike smanjene napore zbog toga to je
neprirodan. enino zdravlje takoer pati od analnog openja zbog toga to ono donosi
strane elemente u njen ekskretorni organ tetno djeluju na njene elesne izluevine.
Analno spolno openje takoer kod ene uzrokuje depresiju, stres i odbojnost
prema njenom partneru i njegovim neprirodnim i zvjerskim djelovanjima. Ovakva e
djelovanja takoer potamnjeti lice, zamraiti istou njegovih prsa, pomutiti svjetlo
njegovog srca i prekriti njegovo lice bespomonou, otuenou i opinjenou koji e
biti lahko prepoznatljivi od onoga sa otroumnim prosuivanjem i minimalnom
pronicljivou. Analno e openje takoer uzrokovati izrazito neprijateljstvo, posljedinu
razdvojenost i nepopravljivi raskid izmeu mukarca i ene, osim, kako Allah eli, kada
se oni istinski pokaju i zamole za Njegov oprost. Neprirodnost e ovakvog spolnog
odnosa takoer isprati dobru prirodu ljudskog bia i nadomjestiti je s niskom duom i
svadljivim osobinama i kod mukarca i kod ene, uzrokujui tako neprekidne prepirke
i svae meu njima, i to e takoer uzeti meusobnu im ljubav iz njihovih srca i
zamijeniti je s neprijateljstvom, averzijom i prokletstvom. Nadalje, odbojnost prema
erijatu iznjedriti e Allahovo prokletstvo i nadomjestiti svjetovna uivanja s nedaama,
bogatstvo s neimatinom i zdravlje sa dotad nepoznatim bolestima. Poto Allah
2640vdje autor spominje jajovode, meutim medicinski gledano to nije tano. Jajovodi nisu smjeteni u
vagini. Radi autentinosti ovaj stav nije mijenjan. (Prevodilac)

2 33 1

lbn-Kajjim el-Devzi

Svemogui, njihov Stvoritelj, nee gledati u njih, koje onda dobro oni mogu oekivati
u ovom ivotu i od kojih zlih posljedica oni mogu pobjei? Kakav ivot moe ovisnik
traiti kada ga njegov Opskrbi telj i Odravatelj prezire, mrzi ga, proklinje ga i okree
se od njega?
Analno spolno openje takoer otklanja skromnost iz srca i zamjenjuje je s
agresivnou, neprijateljskom raspoloenou i ratobomou, a ovako zle osobine zainju
otupljivanje srca i vode ka prepiranju, dodvoravanju zlim postupcima i ka njihovom
tretiranju kao neemu prirodnom. To je zakon dungle. Kada je srce jednom tako
pokvareno, preokrenuto i oteeno, ono postaje nepopravljivo i protivi se prirodi koju
mu je Allah namijenio-tada se ono odvoji od normalnog ka abnormalnom i slijedi
egzistenciju manjeg od onog animalnog ivota na ovom svijetu, uzrokujui izopaenje
karaktera, izrazite komplikacije i recidivizam. Sve e to takoer zaeti bestidnost,
drskost, bezobraznost, nepristojnost i pokvarenost. Ovakve e osobine naslijediti
ponienje, neasnost, prezir, degradacija i omalovaavanje. Ljudi e ga prezirati, mrziti
ga i poniavati. Ovo su samo neke od fizikih oiglednih tekoa koje dolaze putem
ovakvog abnormalnog spolnog odnosa.
Dakle, najkorisnije je za one koji pameti imaju i koji mogu razumjeti ta je reeno u
gore navedenom prihvatiti i slijediti uputu Allahovog Poslanika, s.a.v.s., ija je iskljuiva
tenja i svrha u dostavljanju Allahove poruke sauvati ovjeanstvo od poetne i bolne
destrukcije, a kasnije od vjeite kazne i patnje u dehenemskoj vatri, jer njegova uputa
je namjenjena da donese ljudima sreu i mir na ovom prolaznom svijetu, a vjeito u
ivotu poslije smrti.
3.2 tetan i nedoputen spolni odnos

Postoje dvije kategorije tetnih spolnih odnosa: vjerski i elesni. Prva kategorija
zabranjena je erijatom i ima je nekoliko vrsta. Neke su odvratnije i vieg stupnja
neprihvatljivosti od drugih. Dakle, zabranjeni spolni odnos moe biti bilo prirodno
zabranjen, i manje je nezdrav i kategoriki zabranjen.
to se tie prirodno zabranjenih spolnih odnosa, to ukljuuje:
a) imanje spolnog odnosa za vrijeme hada ili umre, gdje se zahtijeva odustajanje
od imanja spolnog odnosa za vrijeme noenja i hrama;
b) imanje spolnog odnosa za vrijeme posta (od zore do akama) mjeseca ramazana;
e) izvravanje spolnih prekraja za vrijeme 'itikafa u damiji;
d) imanje spolnog odnosa sa enom za vrijeme njenog menstruacionog ciklusa;
e) imanje spolnog odnosa sa enom nakon razvoda od nje, i ak bez svjedoka ili prije
1 2 34

Poslanikova medicina

izvjetavanja presude erijatskog suda, osim ako je brak ispravno reinstituiran,

meu ostalim seksualnim prekrajima. Nema erijatske kazne za ove vrste polnog
odnosa. to se tie kategoriki zabranjenih spolnih odnosa, iji grijeh ne moe biti
okajan iskljuivo podnosei mandatn u Allahovu osudu, oni ukljuuju:
a) imanje zabranjenog spolnog odnosa sa enom koja je u krvnom srodstvu, i ovo je
najodvratnije u ovoj kategoriji, i kanjivo je po imamu Ahmedu, r.a., kao i po
miljenju ostalih imama;265
b) poinjavanje bluda sa enom kojom se inae ne moe oeniti. Dakle, oboje i mukarac
i ena iskusit e kaznu;
e) imanje spolnog odnosa s udatom enom koja pristaje na preljub, u ovom sluaju,
oboje od bludnika moraju se suoiti sa nametanjem im uzvienog prava i
zadovoljavanjem erijata i legalnog prava mua. U sluaju silovanja bludnik mora
podjednako namiriti enina prava. Ako ena ima roake, onda njihov osjeaj
ponienja takoer mora biti zadovoljen; i konano, ako je ona u krvnom srodstvu i
pojedincu je zabranjena da se oeni njome, onda presuda takoer mora dati
objanjenje ovakvom prekraju zakona. Presuda svake ponaosob od ovih ozbiljnih
prekraja mora se slagati sa njihovim odnosnim kategorijama.
to se tie druge kategorije fiziki tetnog spolnog odnosa, ona ukljuuje dvije
vrste: kvalitativan seks i kvantitativan seks. Ve smo ranije govorili o kvalitativnom
spolnom openju. to se tie kvantitativnog spolnog openja, mora biti shvaeno da
sudjelovanje u neumjerenom seksu slabi snagu, oteuje nervni sistem i moe uzrokovati
hronine miine trzaje, djeliminu oduzetost, spazme (otoke) , slabljenje vida (lat.
Kaligaciju) , gubitak mogunosti vjebanja moi prosuivanja popraene s mentalnom
slabou (lat. Abulomania), vazodilataciju (dilataciju krvnih sudova inei ih prijemivim
za pri hvatanje pokvarenih isparina i ugaujue uroene vruine) .
Kao to smo ranije objasnili, pojedinac ne bi trebao imati spolni odnos:
1- prije zavrene probave;
2- neuravnoteenih crijeva;
3- kada osjea glad, jer glad umanjuje seksualni nagon i slabi uroenu vruinu;
4- na pun stomak, jer to moe uzrokovati ozbiljne bolesti;
5- odmah nakon tople kupke;
6- nakon povraanja;
7- nakon doznavanja emocionalno uznemirujuih vijesti;
165Kazna za ovakav grijeh je ubistvo. U tom smislu prenose se hadisi: Ahmed, 2/295; Ebu-Davud, 4457;
Tirmizi, 1 362; Nesai, 6/ 1 09; lbn-Madde, 2607.

2 35 1

lbn-Kajjim el-Devzi

za vrijeme srdbe;
9- pod stresom, osjeajui se depresivno, za vrijeme alosti ili ak nakon doznavanja
uzbuujuih vijesti.
S druge strane, najzdravije i najbolje vrijeme za sudjelovanje u spolnom odnosu
jeste neposredno nakon jacije, a nakon potpune digestije. Slijedei to, pojedinac mora
uzeti gusul ili abdest prije odlaska na poinak i ovo e pomoi pojedincu da ojaa
snagu. Pojedinac bi takoer trebao izbjegavati bilo koju vrstu fizikih vjebi odmah
nakon spolnog openja jer je to najtetnije za zdravlje.
8-

3.3 Lijeenje zaljubljenosti i privlanosti fizikim izgledom

Zaljubljenost (ar. ik266) ili seksualna opsjednutost jeste vrsta oboljenja srca, bolest,
koja je razliita u supstanci i uzroku, i zahtijeva odreeni tretman. Kada je osoba
jednom stavljena u ovakav nepovoljan poloaj, ona se nalazi pod konstantnim, neodoljivim
i izazivajuim utiecaju elje za sudjelovanje u spolnom openju. Dakle, zaljubljenost
uveliko potresa pacijenta i izraava lijenikovu nemo.
Allah Svemogui govori dva puta u Kur'anu o ovakvoj destruktivnoj bolesti: jednom
se to odnosi na eninu erotinu strast, a drugi put odnosi se na seksualnu inverziju
nekih buntovnih ejtana meu mukarcima i njihovoj privlanosti prema homoeroticizmu
i pedofiliji. U sluaju ena, Svemogui Allah naveo sje luaj Zulejhe, ene egipatskog
ministra, kada je ona osjetila zaljubljivu privlanost spram njenog usvojenog slugejusufa,
a.s. to se tie sluaja mukaraca, Svemogui Allah naveo je sluaj ljudi Sodome, kada
su oni otkrili da je Allahov Poslanik, Lut a.s., ugostio neke strane goste. Ovi su naime
bili meleki destrukcije koji su bili poslati da unite gradove Sodomu i Gomoru i njihove
stanovnike. Grupa sodomista dola je i prekopala mu kuu nastojei zadovoljiti svoju
pu tenost. Allahov Poslanik Lut preklinjao je ljude da ostave njegove goste , i rekao je:
" 'Ovo su gosti moji ', ree on, 'pa me ne sramotite, i bojte se Allaha, i mene ne
ponizujte! "'(Kur'an, 15:68, 69) 'f\ko ve hoete neto da inite, eto keri mojih! "-ree
on. (Kur'an, 1 5: 7 1) Svemogui Allah kae Svom blagoslovljenom Poslaniku Lutu:
ivota mi tvoga, oni su u pijanstvu svome lutali. I njih je zadesio straan glas kadje
Sunce izlazilo, i Mi smo uinili da ono to je bilo gore bude dole, i na njih smo kao kiu
grumenje od skamenjene gline sruili. " (Kur 'an, 1 5 : 72- 74)

Oduevljenost i privlanost prema fizikim formama, objektima, slikama, statuama,

idolima, knjigama, portretima, muzejima, predodbama, djelima, prirodom, ljepotom,
krajolikom ili opsesijom i ponosom o vlastitoj ljepoti aat. Callomania) ili sobom itd.,
l66U

1 2 36

ar. jeziku u znaenju: padati u provaliju bez dna, p.p.;

Poslanikova medicina

ponekad se razvija u abnormalnu razdraljivost, i bolest je koja mora biti izlijeena kao
takva. Ovo su stvorenja, a oduevljenost stvorenjem jeste maska koja spreava spoznavanje
Stvoritelja. Srce koje je napunjeno ljubavlju prema Allahu vidjet e ivot na ovom
svijetu iz drugaijeg poloaja. Ustvari, oduevljenost i privlanost objektima i senzualnou
jeste teka bolest i iskuenje za srca koja su bez iega - srca kojima manjka ljubavi prema
njihovom Stvoritelju, srca koja su nezainteresirana stvarnou, zaslijepljena opsjenom i
koja trae zadovoljstvo u neemu drugom osim Njemu, dok Njegova stvorenja i ovisni
su o Njegovoj opskrbi. S druge strane, kada je srce napunjeno istinskom i iskrenom
ljubavlju prema Allahu, ono ima konstantnu enju da opet stane pred Njega i da Ga
oboava, a ovakva postojanost i iskrenost moe nadvaladati i izbaciti van ovu zaraznu
i destruktivnu bolest oduevljenosti, besmislice i privlanosti fizikom formom.
Kada je Zulejha, supruga egipatskog ministra (koji je, uzgred, bio evnu h) , pozvala
Jusufa, a.s., u svoje odaje, s bludnim naumom i seksualno opsjednuta njime ona ga je
napastovala. Na trenutak i ona je postala privlana]usufu, ali, upravo prije bilo kakvog
veeg uplitanja Allah je Svemogui pokazao svoju milost prema ]usufu koji je odmah,
raspoznao ta je ispravno a ta pogreno, ta je istina a ta la i ta je zabranjeno a ta
doputeno, krenuo je prema vratima da pobjegne od Zulejhine zamke. Allah Svemogui
govori o ovm sluaju u sjeanju jusufa, kazujui: "Tako bi, da odvratimo od njega
izdajstvo i blud, jer je on uistinu bio na iskreni rob. " (Kur'an, 1 2:24) U ovom sluaju
uimo daje iskrenost vaan element koji e potaknuti intervenciju Uzvienoga i suzbiti
zle posljedice zaljubljenosti.
Neki od naih prethodnika (sele/a) definirali su opsjednutu ljubav kao "slijepu
zaljubljenost praznog srca", a to je praznoa od bilo ega drugog osim njegovog voljenog,
i to prouzrokuje sljepou pojedinca prema bilo kojoj stvari osim prema njegovom
upravljajuem utiecaju. Ovo je slikovito opisano u Kur'anu, kada Allah Svemogui
govori o Musaovoj majci, kada je u strahu za sigurnost sina i u emocionalnom
raspoloenju, ona je morala staviti novoroene u koaru i pustiti ga niz rijenu struju.
Allah Svemogui kae: "/ srce Musaove majke ostade prazno, umalo ga ne prokaza, da
Mi srce njeno nismo uvrstili. " (Kur'an, 28: l 0) Ovo znai da je njeno srce postalo
prazno od svake stvari osim Musaa zbog njene intenzivne ljubavi za njim, sklonosti
njenog srca prema djetetu i naklonosti prema njemu.
Ovakva intenzivna ljubav nainjena je iz dva elementa: udnje za voljenim i
konstantne enje da bude s njim da-bi zadovoljila ovakvu udnju. Ako jedan od ova
dva elementa nedostaje bilo koje vrijeme, onda nema ljubavi. Mnogi mudri i ueni ljudi
govorili su opirno o ovakvoj ljubavi i, u nekim komentarima, mnogi su zalutali. Ponekad
su je oni nainili vizionarskom i nepraktinom, a u drugim sluajevima, oni su doveli
njihove sluaoce u oaj ili ak da je preziru.

237 1

lbn-Kajjim

el-Devzi

U vezi s ovom temom, kaemo da je u Njegovoj neogranienoj i nedokuivoj mudrosti

Allah Svemogui stvorio ljubav i On je odredio da bi ona trebala donijeti harmoniju u
recipronoj vezi stvorenja slinih osobina, podudarnosti i ravnotee. Svako stvorenje
mora imati seksualnu privlanost, divljenje i prijemljivost prema vlastitoj vrsti i oni
moraju osjeati napetost, odbojnost, odvratnost i nikakvu seksualnu privlanost prema
ostalim stvorenjima. Prema tome, tajna spajanja i sjedinjavanja stvorenja u viim i niim
svjetovima, dennetima i Zemlji utemeljena je na meusobnoj srodnosti, priroenosti,
prijemljivosti, slinosti, upotpunjavanju i nadopunjavanju. S druge strane, tajna
odbojnosti i razdvojenosti jeste neprijemljivost, razliitost, nesklad, nepodudarnost i
nekoherentnost. Sva Allahova stvorenja tako su stvorena. Svako stvorenje dolazi u
paru i pridruuje se svojoj vlastitoj vrsti. Ova se ravnotea takoer odnosi na osobine.
Ljudi dobrih osobina veu se zajedno, a suprotno je takoer istinito. Allah Svemogui
kae: "On je Taj koji vas od jednog ovjeka stvara - a od njega je drugu njegovu stvorio
da se uz nju smiri. " (Kur'an, 7: 1 89) Prema tome, Svemogui Allah uinio je da
mukarac trai odmor, ugodnost i openje (ar. 'asala)267 sa enom, zbog toga to je
ona od njegove vrste.
Priroda spajanja podudarnosti bazirana je na ljubavi, jer je ena stvorena od sline
prirode a sr ovakvog mira i spokojstva meu njima je ljubav. Ovo dokazuje da njihovo
istinsko zadovoljstvo nije bazirano na ljepoti, izgledu, namjeri, iskuenju, volji, karakteru,
ravnotei ili spiritualnoj privlanosti, dok ovakvi elementi takoer mogu pomoi
iznjedravanju ljubavi, mira i spokojstva u njihovim ivotima.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Due su posveeni vojnici. Kada one
raspoznaju simetriju, one potiu obostranu naklonost, a one koje predstavljaju
nesimetrinost zadravaju odbojnost jedne prema drugoj. " 268 U svom "Musnedu"
imam Ahmed, objanjavajui okolnosti koje su prethodile ovom had isu, zabiljeio je
da je jedna ena iz Meke koja je bila poznata po tome to se voljela mnogo aliti s
ljudima, preselila u Medinu i izabrala je da ostane u kui jedne Medinjanke koja je
takoer bila poznata po istom.
Komentirajui to, Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: " Due su posveeni
vojnici . . "269 Prema tome, erijat je ustanovljen da podupire reciprocitet i pravdu:
nagradi i kazni. erijat takoer ne razdvaja analogne elemente i on ne ujedinjuje
nepodudame elemente. Ko god misli suprotno, to je zbog njegovog pomanjkanja znanja
i strunosti u pogledu erijatske jurisprudencije ili pak zbog njegovog neuspjeha da
spozna zakone simetrije i nepodudarnosti. Takoer, to bi moglo biti zbog njegovog
.

267'Asala; ar. 'asal: med,

seksualni uitak. Prema tome izraz medeni mjesec oznaava injenje braka aktualnim
preko spolnog openja.
2688uharija, 7/ 263; Muslim, 2638.
269Ahmed, 2/295; Ebu-Davud, 4834; sened je sahib.

1 23 8

Poslanikova medicina

gajenja novotarija i njegovog pogrenog pripisivanja erijatu i umetnutim elemenata

koji nemaju legitiman dokaz a koji su bazirani na ljudskim rekla-kazala, poputanjima i
prostosti.
Zapravo, Allahovom je voljom, Njegovom neogranienom mudrou, neizmjernom
milou i uzvienom pravdom da Njegovo stvorenje dolazi na stupanj egzistencije, a
to je moguno samo preko uzviene pravde, erijata i kriterija razluivanja ispravnog
od pogrenog u ovom ivotu da svako stvorenje moe iskusiti mir i spokojstvo sa
vlastitom vrstom. Ovo je zakon podijeljene zasluenosti i podjednakog tretmana bia
u skladu s njegovom supstancom, vrstom i djelovanjima. On vezuje zajedno skladno,
a razdvaja neskladno. On izmiruje ono korisno, a razdvaja ono nekompletno. On
sadrava u sebi ono to je moralno ispravno a izbjegava ono sramno. Ono to je
prisutno na ovom svijetu ima svoju analognost u ivotu poslije smrti, a ono to izgleda
ispravno i tano u ovom ivotu odraava se na svoju analognost u buduem ivotu.
Ispravni, estiti, iskreni i dobri ljudi sakupljaju se zajedno na ovom svijetu i, Allahovom
voljom, oni e biti povezani zajedno u ivotu poslije smrti. Slino tome, kriminalci,
nepravednici, tlaitelji i oni loi sakupljaju se zajedno na ovom svijetu i oni e zasigurno
biti povezani u ivotu poslije smrti.
Upozoravajui na Sudnji Dan, Allah Svemogui kae: "Sakupite nevjernike i one
koji su se s njima druili i one kojima su se klanjali mimo Allaha, i pokaite im put koji u
Dehennem vodi i zaustavite ih, oni e biti pitani (prvi). " (Kur'an, 3 7:22-24) Voa

vjernika Omer bin el-Hattab, r.a., rekao je: "Oni koji su se snjima druili znai: ljudi iste
skupine." Imam Ahmed, r.a., tumaio je takoer " ...one koji su se s njima druili" kao
njima sline. Allah Svemogui takoer kae: "/ kada se due s tijelima spare " (Kur'an,
8 1 : 7) , mislei da budu udruene i sparene slina sa slinom. Ovo je slinost u osobinama
i djelovanjima. Oni dobri, koji se meusobno vole zbogAllaha bit e sakupljeni u Dennetu,
a oni loi koji se meusobno vole zbog ejtanskih smjelosti bit e sakupljeni u dehenemskoj
vatri. Svako e biti sakupljen s onim to ga je privlailo na ovom svijetu, svialo mu se to
ili ne. Preneseno je u Sahihul-Hakimu, meu ostalim zbirkama hadisa, da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Koju god vrstu ljudi pojedinac voli (ili se drui s njom na ovom
svijetu) , on e biti proivljen s njima (u ivotu poslije smrti) . "2 70
3. 4 Vrste ljubavi

Postoji nekoliko vrsta ljubavi. Najbolja i najpotovanija je meusobna ljubav zbog

Allaha. Ovo znai voljeti ono to Allah voli i zahtijeva voljenje Allaha i Njegovog
Poslanika, s.a.v.s. Druga vrsta ljubavi jeste meusobno volenje zbog smjera, naina
270Ahmed, 6/ 1 45; Nesai; sahih.

2 39 1

lbn-Kajjim el-Devzi

ivljenja, religije, kole miljenja ili zbog srodnosti, poslovnog interesa, kolegijalnosti,
razmjenjenih darova ili opeg cilja. Potom postoji vrsta ljubavi koja je bazirana na
materijalnom interesu voljene(og) , a to je zbog asti, udruenja, statusa, dobra, znanja,
upute, uenja ili da se zadovolji prolazea udnja. Ovo je uzrona ljubav i ona se
zavrava nakon zadovoljenja. Prema tome, ko god pokazuje interes prema tebi kada te
moli za naklonost, napustit e te sigurno kada je ona dobijena. Nadalje, postoji ljubav
vlastite vrste, a to je ljubav koja je bazirana na srodnosti, prirodenosti, skladnosti i
simetriji. Ovo je prirodna i nesalomljiva veza izmedu voljenih (voljenog i onog koji
voli) . Nijedan prolazni interes je ne moe ponititi. Samo vremenski suprotne okolnosti
mogu ograniiti njen prikaz ili poboljati njen smjer. Idealna apsolutna ljubav koja je
takoder znana kao 'ik jeste takva. Ona kombinira spiritualno dopadanje i stabilno
psiholoko raspoloenje. Ovakva je ljubav stanje koje ne trpi sumnju, nevjericu,
pomanjkanje povjerenja, slabost ili nestrpljivost itd. Ona ima tano odreden smjer i
ustaljeno stanje srca.
Fiziko slabljenje i gubitak zdravlja ne javljaju se zbog istinske ljubavi. Neko bi
mogao upitati: "Ako je idealna ljubav tako opisana, onda kako to da se ona ne manifestira
simultano od oboje ljudi kada se pretpostavlja da ona kombinira hormonalno duevno
dopadanje i stabilno psiholoko raspoloenje, a, umjesto toga, moemo se osvjedoiti
da se to deava samo s jedne strane? " Odgovor na ovo pitanje jeste to da ponekad
osoba koja je predmet ljubavi moe reagirati razliito kada prirodni i srodni uvjeti nisu
spareni, ili vjerovatno primalac moe imati zakanjelu reakciju zbog potrebnog
prilagoavanja ili zbog nametanja oprenih okolnosti. S druge strane, pomanjkanje
ljubavi za prvu stranu moe biti zbog tri razloga: jasnog nedostatka u svrhi predloene
ljubavi, kvalificirajui je kao sebinu ili sklonu ljubav, a ne istinsku ljubav prema osobi
(njoj ili njemu) . U ovom sluaju, posljedini 'ik moe propustiti da osigura pobuujui
odgovor i ponekad uzrokuje netrpeljivost i nesvidanje; zapreku koja spreava neposredni
reciprocitet. Ta zapreka se moe ticati karaktera, prezentacije, vjere, tenje, ponaanja
ili izgleda itd. Zapreka moe biti i opravdana religiozna ili spiritualna zapreka koja
sprjeava participaciju. A kada bi okolnosti bile drugaije, reciprocitet bi djelovao kao
prirodni odgovor na istu istinsku ljubav. Kada se jednom ovakvi razlozi povuku, ljubav
e biti nesebina i istinska za samu osobu (nju ili njega) , a u ovom sluaju, 'ik e biti
obostran. S druge strane, kada ne bi bilo ljubavi za moi, ljubomore, zavisti, udnje da
vlada svime ostalim, animoziteta i nevjere itd., ljudi bi voljeli Allahove poslanike vie
od samih sebe, njihovih porodica ili dobara. Zbog ovoga su blagoslovljeni ashabi voljeli
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., vie od samih sebe, svojih porodica i svojih imetaka.

1 240

Poslanikova medicina

3. 5 Lijeenje ljubavi brakom

Ako se sloimo da su nepatvorena ljubav (ar. 'i/V i tjelesna udnja bolest i slabost
koje zahtijevaju lijeenje i i da trebaju biti predmetom terapije, onda sigurno postoji
lijek za njih. U prvoj analizi, ako onaj koji voli moe dosegnuti i pridruiti se voljenoj
u skladu sa erijatom a kao to je to predodreeno, onda je ovo ispravno lijeenje.
Ovakav je opis ranije navedenog predanja od Ibn Mesuda, r.a., u kome je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "O mladii, ko god od vas ima mogunost da osnuje porodicu
trebao bi se oeniti, jer brak uva ednost oiju i spolnog organa, a ko god sebi ne moe
priutiti da osnuje porodicu on mora postiti zbog enje za seksom, jer e ga sustezanje
u tom sluaju zatititi od grijeha. "2 7 1
Ovaj hadis upuuje na dva naina lijeenja ljubavi i udnje za seksom: jedan je
primaran, a drugi je pomoni, Allahov Poslanik, s.a.v.s., odluio se za onaj primarni
koji je ispravan tretman za ljubav i zadovoljavanje seksualnih potreba. to je vie moguno,
i to je prije izvodljivo i doputeno, ispravan lijek trebao bi biti uzet bez zamjene. Ovo
je znaenje komentara Ibn Abbasa, r.a., prenio hadis: "Brak je najbolje eenje za
dvoje zaljubljenih. "2 72 (Preneseno u Sunenu od lbn-Maddea) Ovo je takoer ispravan
lijek kojeg je opisao Allahov Poslanik, s.a.v.s., nakon proglaavanja doputenog i
nedoputenog u braku sa enom i nakon propisivanja samoustezanja kada je brak
nedokuiv, a Svemogui Allah kae: ''Allah eli da vam olaka, a ovjek je stvoren kao
nejako bie. " (Kur'an, 4:28) U ovom objavljivanju Allah Svemogui tvrdi da slabost
ljudske putenosti i udnja za seksom uvjetuju Allahovo olakavanje i ublaivanje ovakvih
nedaa u skladu s onim to je On nainio doputenim u braku sa enom. Ovo je
ispravan tretman za zadovoljavanje seksualne udnje za one koji nemaju zahtijevanu
nakanu i koji iskuavaju tekou u sprovoenju strpljenja kroz samoustezanje. Nadalje,
brak u ovom sluaju jeste demonstracija Allahove milosti prema robu.
3. 6 Sustezanje kao lijek

Kada nije doputeno, ostvarivo ili praktino za zaljubljenu osobu da doe u vezu
s voljenom osobom, ili kada osoba koja je predmet voljenja odbija recipronost iz istih
razloga, pojedinevo privlaenje i nesavladivi impuls mogu onda postati opsesijom.
Ovo moe uzrokovati mentalni nemir i dalje se razviti u hroninu depresiju. U ovom
sluaju jedna od preporuenih terapija jeste preporuiti pacijentu da se oslobodi ovakvog
mentalnog i emocionalnog stresa preko njegovog ohrabrivanja protiv malodunosti i
271 Prethodno je navoen njegov "tahrid".
272Prethodno spomenut, hadis je sahih.

24 J I

/bn-Kajjim el-Devzi

obeshrabrenosti. Zapravo, samo kada um i udnja izgube nadu u neto, onda oni mogu
biti destimulirani i osloboeni od njegovog stiska. Ako pacijent bude jo uvijek bolovao
od depresije i udnje za voljenom, to pokazuje ozbiljno pogoravanje bolesti, a njegova
briga mora biti podignuta na lijeenje mentalne nepravilnosti i pacijent onda mora biti
upuen na promatraki psihijatrijski tretman. Zapravo, to postaje sluaj mentalne
poremeenosti zbog ustrajnosti u poticanju nedostinog. Ovo je poput sluaja
zaljubljivanja u Sunce ili Mjesec i konstantne enje i zazivanja za lebdenjem ili za
postajanjem osobom koja se prenosi zrakom ili za lebdenjem s njima u orbiti. Svi e
razumni ljudi smatrati ovakvu osobu bolesnom i poremeenom.
jedino ako Svemogui Allah eli ovakvo sjedinjavanje, ono e se sigurno desiti.
Ako je partnerstvo s voljenom nedozvoljeno erijatom, premda fiziki postiljivo, tretman
bi onda trebao biti prihvaen na temelju nepristupanosti od sudbine (ar. kadr), kao
to je to ranije objanjeno. U ovom sluaju lijeenje roba, njegov oporavak i duevni
spas zapoinju naputanjem cilja. Da bi to uinio, on mora postati uvjeren da je njegovo
udruivanje s onim to on eli nemogue, nedostino, nedokuivo i nezakonito, i on
mora to prihvatiti kao Allahovu volju. On takoder mora to gledati kao neto to je
nedopustivo i to je sprijeeno sudbinom. Ako pojedinevo zazivanje jo uvijek postoji,
a sve dok njegov um ne odustane i sve dok njegova dua sklona grijehu (nefsi 'ammara)
obara ovakve izlaze, onda rob mora biti uvjeren da odustane i napusti svoj cilj zbog
grijeha i pogreke ili zbog straha od gubljenja veze s veom ljubavi koja je korisnija,
zadovoljavajua i trajnija. Ovdje takoder alternativno vezivanje moe biti korisnije za
pojedinevu sudbinu.
Nadalje, kada mudrost i logika imaju prevagu, onda e onaj koji ima zdrav razum
dobro razmisliti o svom trenutnom stanju i on e izvagati vrijednost svake alternative.
On e utvrditi ta je prolazno a ta je vjeno. On e izvagati vrijednost prolaznog
zadovoljstva u poredenju s onim vjenim. Kada on dobro razmisli o tom, on e raspoznati
da je istinsko i trajno zadovoljstvo konstantno i da ono ne donosi neugodne grane, dok
pomono zadovoljstvo obino ostavlja pojedinca zadovoljeni m, a posljedice se u veini
sluajeva razvijaju u mnogobrojne kategorije boli, pogotovo kada nije u potpunosti
postignuto zadovoljstvo. U stvarnosti, pomono zadovoljstvo jeste puki san i varljiva
iluzija poto njemu manjka oblik istinske baze stalnosti, a poto ono dolazi i odlazi,
jednom kada je zadovoljeno, poput svih prolaznih stvari, udnja za njim prestaje. Prema
tome to nije pravo zadovoljstvo. Raspoznavanje toga olakat e pojedinev bol i patnje.
Kada dobro razmisli o ovakvim mogunostima, pojedinac e takoder shvatiti da mu je
lake ugasiti udnju za prolaznim nego da primjenjuje strpljivost s nezadovoljavanjem te
udnje. Pojedinev zdrav razum, zdrava mudrost, inteligencija, religiozna etika, sranost
i ljudskost zahtijevati e od njega da izabere manji gubitak i da izabere ogranieni bol
koji e ubrzo biti transformiran u zadovoljstvo, ugodnost, mir, satisfakciju, istinsko
zadovoljstvo, sreu i radost. S druge strane, pojedineva odbojnost, strast, lahkoumnost,
1 242

Poslanikova medicina

zaljubljivost, povrnost, neodlunost, privienja i trivijalnost jesu takvi elementi koji

ga pritiu da ustraje u udnji i traenju onog nedostinog i da snosi posljedini bol
i patnje popraene s takvim manjkom dosljednosti i vjere. Ipak, bez obzira na sve
vrste preporuenih terapija, pojedinac samo moe uspjeti kada je Allah Svemogui
na njegovoj strani.
Ako pojedinac ustraje u udnji i ako je uhvaen u zamku od prinuavajueg straha
i morbidnog nagona, a kada gore navedene preporuene terapije propadnu, onda bi on
trebao utvrditi svoje potencijalne materijalne gubitke i, time, njegova preerana e
osjeanja koiti njegov uspjeh na poslu i dovesti do stagnacije njegovih ostalih interesa
i, uglavnom, to e zatamnjeti istotu i poslovanje s ljudima. Ako ak ni ova sugestija
nije djelotvorna, onda bi on trebao razmisliti o negativnim karakteristikama u linosti
njegove nedostine ljubavi. Zapravo, ako je on u stanju istraiti ljudske slabosti njegove
voljene, on e ih sigurno nai dosta. On bi takoer trebao pitati enine susjede o
negativnim aspektima njene linosti koje inae ne bi mogao uvidjeti. On bi takoer
trebao razmisliti o nesuglasnim aspektima meu njima, razumljivim sukobima,
neslaganjima, neugodnim linim primjerima, personalnosti, glavoboljama, udruivanjima
itd., i pojedinac bi se trebao uvjeriti da odbaci ili prihvati ono to bi inae podnosio
kao normalnu cijenu sloge i ljubavi, sve dok nije u mogunosti da se odrekne svog cilja
i dok ne uzme drugi cilj.
Prema tome, bivanjem razumnim i zahevnim za trenutak u pojedinevom nastojanju
pronalaenja lijeka za njegovu bolest, on e utvrditi da su dobre osobine stimulus za
ljubav i slogu, dok su slabosti i posrtaji uzronici nesloge i rizik za razdor i netrpeljjivost.
Pojedinev um bi se onda trebao usredotoiti na prijazniji, oigledniji i ugodniji cilj.
Nadalje, pojedinac ne bi trebao biti zaveden bojom enine koe, njenim elesnim
oblicima, ljepotom ili mladou itd. Zapravo, on bi trebao smanjiti svoje zu renje, odvratiti
svoje letimine poglede, promijeniti svoje prizore, okupirati svoj um s razliitim ciljem
i koncentrirati se na svoje spiritualne i religiozne obaveze.
Ako sve navedene terapije propadnu, onda pojedinac mora traiti prijateljstvo i
savjet pobonog ejha. Konano, on e nauiti da se mora baciti na prag Allahove
kapije, usrdno moliti za Njegovu milost, da mora plakati za pomo i moliti za Njegove
blagoslove. Ovo je istinska kapija pobjede koja e ga voditi do savladavanja iskuenja i
slabosti. Nakon uspijevanja dostizanja ovakvog stanja, pojedinac bi trebao traiti oprost
za svoje udovoljavanje eljama, nadgledati pohvalne vrline, obuzdati jezik, uzdrati se
od diskutiranja o svojim osjeajima prema voljenoj, suzdrati se od objavljivanja onoga
to je doznao o njoj kroz razliite okolnosti i uzdrati se od ogovaranja nje, njenog
klevetanja i povreivanja njenih osjeaja. U suprotnom, on bi pogrijeio i prekoraio bi
svoja ogranienja. On takoer ne bi trebao govoriti ponosno o njoj ili o njegovim
proteklim osjeanjima prema njoj.
243 1

lbn-Kajjim el-Devzi

3. 7 Vino due

Ovdje mora biti shvaeno da je potpuna, bezuvjetna i bezgranina ljubav prema

neemu drugome osim prema Allahu Svemoguem poli teizam, a poto je Allah stvorio
jedno srce za po svako ljudsko bie, fokus ovakvog srca ne smije biti podijeljen. ak i
ljudsko fiziko srce mora ostati slobodno od stranih materija, zbog toga to ono mora
nositi svoje prirodne funkcije i pumpati krv prema ostatku tijela. Slino tome, ljudsko
srce mora ostati napunjeno samo ljubavlju prema Svemoguem Allahu, dok ono mora
izvoditi ostale predodreene funkcije i dunosti i pokazati pohvalan karakter u odnosu
na druge (s drugima) . U ovom smislu moemo rei da ljubav (ar. 'i/V prema neemu
drugome osim prema Allahu jeste vino za duu i otrov koji moe zatamnjeti pojedi nevu
istotu i zamutiti pojedinevu istinsku svrhu. Ona opija um, oteuje pojedineve
odgovarajue funkcije, odvraa srce od koncentriranja na sjeanje (ar. zikr) na Allaha
i prikriva pojedinev razgovor (munadat) s njegovim Stvoriteljem i prikriva
poastvovanost u srei Njegove dost<;>janstvene prisutnosti.
Uistinu, preokupiranost pojedinevog srca privlanou i ljubavlju prema nekome
drugome pored Allaha razbija pobonost, jer srce prirodno oboava svoju voljenu, a to
je ibadet. Ljubav je ak sr oboavanja (ar. ibadet) a ibadet je uguivanje ega, vrh
pobonosti, poniznosti i velianja. Prema tome, kako vjernik moe krasti od svoje
pobonosti i ljubavi prema Svemoguem Allahu i dijeliti odanost svog srca zbog stvorenja
poput njega samoga?
S druge strane, izbacivanje bilo koga osim Allaha Svemogueg iz srca jesu ljestve
duevnog uspjeha, kapija bliskosti Svemoguem Allahu i pobjeda dobra nad zlim. Ovakve
su osobine Allahovih izaslanika (ar. evlija) , uglednika (ar. ha vas) , uenih (ar. 'ulema) i
istinskih monoteista (ar. muvahidin) . S druge strane, ne postoji ni jedno jedino obraanje
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u kom on koristi izraz 'ik. Ipak, postoje dvij e vrste 'ika:
doputeni i nedoputeni, a, kao to smo to ranije objasnili, 'ik je obina bolest i Allah je
stvorio lijek za nju. Prema tome, dunost je vjerniku traiti odgovarajui lijek.

1 244

DIO III

PoJlaniova medicina

Agallochuin (ar. agladun)

Excaecaria agallocha

(vidi: alojino drvo)

Agava (ar. aabir)

(Vidi: aloe vera)

Aloe vera (ar. ulva; sabir)

Kajs bin Rafi' el-Kajsi prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ''Agava
(/at. Aloe vera) i izrastajui draguac (kvrgavi draguac; lat. Senecio iz porodice
Asteraceae)273 su lijekovi za bolest. "2 74
Um mu Seleme prenijela je da ju je Allahov Poslanik, s.a.v.s., posjetio nakon to je
Ebu-Seleme umro, a taj dan ona je nanijela svje alojin sok na lice. Allahov Poslanik,
s.a.v.s., upitao ju je: "ta ti se desilo, o Ummu Seleme? " Ona je odgovorila: "To je
samo alojin2 75 sok kojeg sam stavila na lice zbog ovlaivnja, o Allahov Poslanie, a on
nema mirisa. " On je odgovorio: "On kontrahira tkiva, i moe otetiti tvoju kou.
Nanesi ga ako hoe nou, a ne tokom dana."276
Aloe vera (agava) jeste topla i suha u drugom stupnju. Ona ima obilne koristi,
pogotovo podvrsta indijske aloje. Ona neutralizira nakupine uljivih utih suvinosti
u mozgu koje ponekad tetno utiu na vidni ivac (N. opticus) . Masi ranje ela i tjemena
mjeavinom alojinog i ruinog ulja otklanja glavobolju, lijei ireve nosa, upalu i ireve
usta. Ona otklanja zakreenja jetre i ublaava depresiju i eskobu (/at. Melancholia) .
Perzijska podvrsta aloje daje otroumnost mozgu i oivljava srce. Pijenje dviju kaika
aloje pomijeane u ai vode pomae ienju pokvarenih elesnih izluevina, unih i
sluznih preeranosti koje se stvaraju u stomaku, i otklanja lani osjeaj gladi. Pijenje
alojinog soka po hladnom vremenu moe uzrokovati iritiranost ui, krvarenje u crijevima
i dijareju uzrokovanu ovakvim krvarenjem.
Aloa vera takoer otklanja uticu, pomae lijeenju ireva stomaka, otklanja vlaenje
onih kapaka i odstranjuje zakreenja bubrega. Mijeanje aloje s lijekovima uzrokuje da
njihove tetne posljedice dou do izraaja. 2 77
27lKvrgavi draguac: ar. Zu/a '; Read beri
274Ebu-Davud, u "Murasilu", hadis je da'if.
mAioja sadri aloun koji je stipsa. Aloe, ar. Jabar, takoer podrazumijeva dijetu; i takoer oznaava
nametanje sustezanja od hrane prema oporavljajuoj ivotinji radi pomaganja istog.
276Ebu-Davud, 2305; Nesai, 6/204; hadis je daif.
277Takoer vidi: alojino drvo, indijsko alojino drvo, alojino voe.

24 7 1
'

lbn-Kajjim el-Devzi

Alojino drvo (ar. ara/V

Misvak od aloje
Salvadora persica

Imam Buhari izvijestio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., uobiavao trljati svoje

zube misvakom nakon buenja. 2 7 8
Postoje razliite vrste mi svaka, a meu njima Allahov Poslanik, s.a.v.s., je koristio
neke od ipkovog drveta (lat. Punica granatu m) , bosiljkovog drveta (lat. Ocimum
basilicum), a ponekad trstiku, dok alojino drvo ima ugodniji okus od veine njih i
najbolje je za ienje zuba. Opisujui koristi redovnog ienja zuba, Ibn-Abbas, r.a.,
rekao je: " Postoji deset koristi u ienju zuba: ono osvjeava usta, ojaava desni,
odstranjuje sluz, bori se protiv ploa (koje se javljaju kod odreenih oboljenja na sluznici
usne upljine) , priprema stomak za sljedei obrok, sadrava u sebi hadis, odobrovoljava
Gospodara, poveava pojedinevu vrlinu i prua zadovoljstvo melekima." Takoer,
meu ostalim koristima, ienje zuba obino ini govor izraajnijim, otvara apetit,
isti mozak, potie osjeaj dobrote i ak je ugodnije kada se primjenjuje nakon umakanja
pareta alojinog drveta u ruinu vodu (Takoer vidi indijsko alojino drvo) .
Alojino drvo (ar. u/va)
(Vidi: indijsko alojino drvo)
Alojino voe (ar. kebas)
Dabir bin Abdullah, r.a., rekao je jednom: "Brali smo dozrelo voe aloje s
Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., a on je rekao: "Uzimajte pogotovo ono crno, jer ono je
najbolje. "279 (Prenijeli imami Buhari i Muslim)
Kebas je dozrelo alojino voe (ar. ara/V , dok se ono nedozrelo u arapskom jeziku
naziva el-barir. Alojino je voe jedno od pustinjskih biljaka koje su autohtone za Arapski
poluotok. Alojino je voe toplo i suho i ono sadri koristi alojine biljke: ono ojaava
stomak, pomae probavi, rastvara sluz, djeluje kao odstranjiva bola iz lea (analgetik)
i pojaava i potpomae koristima raznih lijekova.
lbn-Daldal je tvrdio da pijenje rastvora od usitnjene aloje poveava izluivanje
urina i lijei odreena stanja zadravanja urina i isti mokrani mjehur, dok je lbn
Ridvan dodao da aloj ino voe jaa stomak i otklanja dijareju.

278Buharija, 2/3 12; Muslim, 252.

2798uharija, 9/498; Muslim, 2050.

j 248

Poslanik_ova medicina

Ambra (ar. amir haris)

(Vidi: ilibar)
Antilopa (ar. zabi)
Mujak antilope
(Vidi: meso)
Antimon (ar. azmad)
Antimon (ov) sulfat jeste srebreno-bijela nemetalna hemikalija koja se dobiva iz
crnog p ud ernog kamena koji se prethodno samelje (pulverizira) , a koristi se za
zatamnjivanje oiju i takoer se naziva isfahanski Collyrium koji je njegovo najbolje
nalazite, a inae se moe nai i u Maroku. Najbolja vrsta ima kristalnu strukturu koja
je krhka. Njegov temperament je hladan i suh. Antimon se koristi u sloenim lijekovima,
a jaa vi dni ivac (N. opticus) i najbolji je puder kada se po mijea s mousom za starije
ljude sa slabim vidom koji je takav zbog njihove starosti. Kao puder, on pomae
odstranjivanju konih nakupina koje nastaju na onom kapku, uge onog kapka i on
ublaava naprezanje oiju, detoksificira vlanost oka, olakava kongestiju (nagomilavanje)
krvi, pomae prirodno ienje oiju, pomae zatiti oiju od estica praha koje plove
zrakom i izotrava vid. Kada je antimon(ov) sulfat pomijeao s medom razblaenim u
vodi, nanoenje toga na ivicu onog kapka moe smanjiti glavobolje. Nadalje, kada je
pomijean sa blagim masnim supstancama, antimon pomae konim opekotinama ako je
nanesen prije nego to su se formirale kraste. Antimon takoer pomae u lijeenju
plikova ili mjehuriastog konjuktivitisa.
Imam Tirmizi i Ebu-Davud izvijestili su iz predanja od Ibn-Abbasa, r.a., da je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., uobiavao nositi boicu u kojoj je nosio Collyrium pomijeao
s mousom i to je uobiavao nanositi svaku no tri puta na svako oko. Njegovo nanoenje
prije odlaska na poinak zdravije je od njegove upotrebe danju, a to pomae rast trepavica
i odstranjivanje suvika m ukusa. Ibn-Abbas prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: "Antimon je va najbolji puder, on razbistrava oi i pomae rast trepavica. "
(Prenesano u sunenu od lbn-Madde)
Arabijsko sjeme (ar. habbatu sevda )
(Vidi: urukot)

249 1

lbn-Kajjim el-Devzi

Banana280 (ar. talh)

Konjska banana; Musa paradisiaca

Allah Svemogui govori o specijalnim stvorenjima koje je On pripremio za
sljedbenike Pravog puta koja e ih oekivati u njihovim vjeitim boravitima u Dennetu,
gdje e ivjeti u baama meu kojima rijeke teku. Meu ostalim korisnim stvorenjima
u Dennetu, vjernici e se nai "meu bananama plodovima nanizanim. " (Kur'an,
56:29) (ar. Ve talhin mendud)

Veina mufesira stoji na stanovitu da se rije Talh u ovom ajetu se odnosi na

bananu. Neki komentatori su tumaili rije talh u znaenju mimozinog drveta ili
marokanskog eukaliptusa (lat. Acacia gummi/era) koji rastu u toplim predjelima, a iz
kojih se proizvodi ugodni miris (ar. sant samhi; B. Eukaliptus) , smola koja se koristi
u medicini u lijeenju bronhijalnih bolesti i za stabiliziranje emulzija (mimozino drvo) .
Mimozino drvo iz porodice mimoza raste u vruim predjelima i ima dvopernato lie.
Ipak, u Dennetu, bodlje e biti zamijenjene voem (plodovima) koje e biti poredana
kontinuirano i uniformnom redu. Ostali su uenjaci tumaili rije talh u znaenju
specifine vrste eukaliptusa koja obilno cvjeta a cvatovi se javljaju u slojevima jednim
preko drugog. lako tumaenje Kur'anske rijei talh leksiki oznaava marokanski
eukaliptus, autor ga ovdje tretira u alegorijskom smislu i kao simboliki opis, poto
nijedno oko nikad nije vidjelo ono to je stvoreno za stanovnike u Dennetu.
U bilo kom sluaju, banana (voe) jeste topla i vlana u prvom stupnju. Koristi od
banana su vee kada su one zrele i slatke. Banana je korisna za lijeenje hronine upale
prsa i plua (/at. Astma) i obinih simptoma promuklosti u prsima i astmatinosti.
Banana takoer koristi pri povratnom kalju, ienju sluzi, iravosti bubrega i irevima
mokranog mjehura. Jedenje banana pomae izluivanju urina, ipak, one dosta tetno
utjeu na stomak preko produciranja intenzivnog luenja ute ui i sluzi, a ovakvi
popratni efekti reduciraju se obino jedenjem eera ili meda s bananama.
Batenski draguiac

Lepidium sativum; Nasturtium

(Vidi: sjeme draguca; ar. hur/)

Batavijska endivija (ar. hindiba)

Escarole

(Vidi: endivija)
260Ar. ta/h, sp. trputac,
Paradisiaea (trputac,

1 250

plantago, bananino drvo ili bi moglo oznaavati tropsku bananu znanu kao musa.
plantago), koja proizvodi prosto voe koje se jede kao kuhano povre.

Poslanikova medicina

Bijeli luk (ar. sum) 281

Allium sativum; Porum sativum

Preneseno je u sahih zbirci hadisa da je neko ponudio Allahovom Poslaniku,

s.a.v.s., posudu s bijelim lukom. Okreui se, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je to poslao
Ebu-Ejjubu ei-Ensariju, koji je izrazio svoje miljenje govorei: "O Allahov Poslani e,
s.a.v.s., ako ti to mrzi, zato ga onda alje meni? " Allahov Poslanik, s.a.v.s., je
odgovorio: 'Ja razgovaram s Onim s Kojim ti ne razgovara. "282 U hadisu koji je
prenio imam Buhari Enes je naveo da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: " Ko god
pojede ovu biljku ne bi trebao dolaziti blizu naih damija. " 283 U drugom had isu
Alija, r.a., je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., savjetovao je jedenje bijelog luka
kada je kuhan da bi se njegov zadah smanjio"284
Bijeli je luk okrugla biljka iz porodice ljiljana (glavoika; lat. Liliaceae) , a vru je i
suh u etvrtom stupnju. Bijeli luk pojaava elesnu vruinu i suhou, a moe se jesti
sirov, kuhan, pren ili peen. Jedenje bijelog luka korisno je za oboljele od simptoma
prehlade i onoga koji podnosi neumjerenost sluzi kao tjelesne izluevine. Bijeli luk
spreava paralizu jedne strane tijela i ukoenost kod onih koji tee obolijevanju od ovih
bolesti. Jedenje bijelog luka isuuje spermu, otvara zaepljenja, gasi e, odstranjuje
vjetar, pomae izluivanju urina, poboljava rad crijeva, olakava hladne bolove i djeluje
kao protuotrov za sve vrste ujeda i hladnih rana. Mehlem od bijelog luka koristan je za
zmijske ujede, korpionove (lat. Euscorpius flavicaudus) ubode i ubode buba i pomae
isisavanje njihovog otrova. Bijeli luk poveava prirodnu temperaturu tijela, umanjuje
sluz, umanjuje abdominalnu (stomanu) nadutost, isti grlo i najvie je higijenski. Jedenje
bijelog luka takoer pomae ispiranju (odvoenju) tielesne vode i pomae pri hroninom
kalju. Bijeli luk takoer pomae pri bolu u prsima uzrokovanim simptomima gripe i
odstranjuje mukus iz grla.
Zamazivanje pokvarenih zuba s mehlemom od samljevenog bijelog luka,ocata, soli
i meda olakava njihovo propadanje i lomi ih u komadie. Nanoenje ovakvog mehlema
na zub koji boli takoer e odstraniti bol. Mljevenje dva drama bijelog luka i njegovo
pijenje sa zaslaenom vodom isti sluz iz grla i izbacuje crve i ostale parazite iz probavnog
trakta. Nanoenje smjese od samljevenog bijelog luka i meda na herpetiki upaljena
mjesta ubrzava njihovo lijeenje.

261

Bijeli luk se koristi za zainjavanje hrane i za ubijanje klica, poto njegov sok sadri antibiotino ulje
alisi n.
2828uharija, 2/282; Muslim, 564.
283Da bi se izbjegao neprijatan miris iz njegovih usta, op.p.
Zll<IMuslim, 567; lbn-Madde, 1 0 1 4; Nesai, 2/43; Ahmed, 1 / 1 5 .

25 J I

/bn-Kajjim ei-Devzi

Ipak, pretierano jedenje bijelog luka, izmeu, ostalog moe uzrokovati glavobolju,
otetiti mozak, oslabiti vid, oslabiti seksualnu udnju, isuiti spermu, izazvati e,
uzrokovati opadanje oticanja ute ui i nainiti dah loim, dok vakanje rutinih listova
nakon jedenja bijelog luka odstranjuje ovakav lo dah. (Takoer vidi divlji poriluk) .
Bizon, bufalo (ar. damus, baisun)
Bos bison, Bos buba/us

(Vidi: meso)
Blagoslovljeno sjeme (ar. habbatul berekeh)
(Vidi: crno sjeme)
Blato; zemlja (ar. turab)
(Vidi: glina)
Bobe (ar. tabbah)
(Vidi: crno sjeme)
Bor (ar. sanubar)
(Vidi: borove iarke)
Borov orai
(Vidi: borova iarka)
Borove iarke; jela (ar. sanubar)
Pignolia; Pinion; Pinus

Allahov Poslanik, s.a.v.s., govorio je o boru, i to: " Usporedba je vjernika

poput stabljike mlade biljke; povjetarac je savija i kasnije vraa natrag; a usporedba
licemjera je poput bora, on vrsto stoji uspravno protiv vjetrova sve dok se napokon
ne osui i ugine. "
Sjemenke jele vrue su i mokre. One griju tijelo i pomau probavu. Jezgra djeluje
kao blagi laksativ i moe uzrokovati garavicu, osim ako je ublaena u svjeoj vodi prije
jedenja, dok ublaivanje takoer poboljava njihov okus. Borovi oraii teki su za
probavu, meutim oni su visoke hranljive vrijednosti. Oni pomau smanjivanje kalja,
1 2 52

Poslani/eova medicina

iste izraziti prodorvlanosti u plua, i jo poveavaju spennu i udnju za spolnim openjem.

Da bi se oni uravnoteili (ublaili) , moe se jesti kisela vrsta nara. (Vidi: nar)
Bundeva
(Vidi: tikva)
Cedrovina (ar. etred; utrud)
Cedrovo drvo; Citrus maxima (tropsko voe slino grejpfurtu)
Preneseno je u sahih predanju da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Poreenje
vjernika koji ui Kur'an redovno je poput cedrovog drveta koje ima dobar okus i
dobar miomiris. " 285
Cedrovina je voe polutropskog drveta aat. Citrus medica cedrata) koje slii utom,
krupnozmatom citrusovom vou poznatom u zapadnoj Indiji kao cedrati286 (tropsko
voe slino grejfrutu) . Ovo voe ima brojne koristi, a sastoji se iz etiri dijela: kore,
jestive pulpe, kiselog cedrovog soka i sjemenja. Svaki od ovih dijelova ima svoj vlastiti
posebni temperament. Kora je vrua i suha u prvom stupnju. jestiva pulpa topla je i
vlana u prvom stupnju. Sok je hladan i opor, a sjeme je toplo i suho.
Kora: kora ispravlja epidemiju i pokvareni vazduh, ubija usne bacile, eliminira
lo zadah, osvjeava okus, stimulira apetit, razlae vjetar, a kada se doda zainima,
ona pomae probavu i poveava seksualnu udnju. Kada se stavi u ormar, cedrovina
takoer unitava moljce. Ibn-Sina propisao je dva miskala287 ulja ekstraktiranog iz
ove cedrove kore u smjesi specijalnog napitka koji slui pri inicijalnom lijeenju
zmijskog ujeda. Kora sama moe takoer biti nanoena kao mehlem za opekotine da
rashladi njihovo peckanje i da izvue van vruinu i otrov. Nanoenje cedrove kore
korisno je za mnogobrojne kone nepravilnosti. Kada se koristi kao elektuarij (smjesa
ljekovitog praka s medom ili sirupom za ienje organa) , kora je korisna u lijeenju
blagih opekotina od sunca, izraslina i kurjih oiju, a njeno ulje moe se koristiti u
proizvodnji parfema i sapuna.
Sona jestiva pul pa: cedrovo voe korisno je protiv bolnih grenja, ono stimulira
apetit, utauje e i pomae onima kod kojih je oboljela una kesica. Imam el-Hafiki
tvrdio je da cedrovo voe moe koristiti u lijeenju hemoroida.

28lBuharija, 8/59; Muslim, 797.

166Kapetan adok je prvi koji je upoznao ovo voe od istonih pa sve do zapadnih Indijaca u kasnom
sedamnaestom vijeku.
287Miskal: istonjaka mjera za teinu. l miskal 4,68 gr.
=

2 53 1

lbn-Kajjim el-Devzi

Cedrov sok: cedrov je sok dobar za "vru stomak", on prekida dijareju koja je
posljedica oboljenja unog mjehura, eliminira sve une dijareje, oslobaa iznenadna
uzbuenja srca i koristan je za oboljele od utice aat. lcterus) i kod iznenadnih trzaja.
Pijenje soka redovno pomae ojaavanju vida i moe sprijeiti razna oboljenja oiju.
On takoer rastvara uljivost, kontrolira utu vruicu, stimulira apetit, pomae digestiju,
umanjuje enin spolni nagon, lijei oboljele foli kule kose aat. Sycosis) , pomae lijeenju
konih osipa i prodora gnoja aat. impetigo) ' ispravlja abnormalne kone pigmenatcije
i pomae u lijeenju mrljica na licu podjednako kao to otklanja mrlje od tinte s odjee.
Cedrov sok takoer oslobaa zatvorenost, djeluje kao sredstvo za jaanje probave,
hladi uljivost jetre, jaa stomak, kontrolira utu u i koristi se pri grlobolji i kao
facijalno sredstvo za stezanje. On takoer raspruje stres, razvedruje srce, gasi e i
zadovoljava glad.
Sjemenje: sjemenje je uope sredstvo za ubijanje insekata, ti. ono ubija i izbacuje
van intestinalne crve, ublauje vruicu i uravnoteava tonus miia. Sjeme takoer ima
razgraujue i isuujue osobine. Juhanna ibn Misavej (lat. Messue 7 77-857 j.g.)
opisuje cedrovo sjeme kao serum koji moe biti koriten u hitnoj slubi, a koje on
smatra podjednako jakim kao i protuotrov (dobiven iz krvi) . Njegov recept se sastoji
od jednog mi skala oljutenog sjemena umoenog u vruu vodu, a potom uzetog oralno.
Ono takoer moe biti vareno ili pretvoreno u pastu i to moe pomoi kada se nanosi
eksterno na ranu uzrokovanu zmijskim ujedom. Drugi lijenici koriste dva miskala istog
umoenog sjemena i nanose ga kao melasu288 preko rane kod zmijskog ujeda podjednako
kao i onog korpionovog. Generalno, melasa moe biti koritena kao opi protuotrov.
Pie od umoenog oljutenog sjemenja cedrovog voa takoer ubija bakterije usta,
odstranjuje lo zadah, osvjeava okus i koristi se za kontroliranje zubnog karijesa. Njegova
ekstema upotreba ublaava upalu, a iste osobine odnose se takoer na kou kao to smo
to objasnili ranije.
Kora: to se tie bijele kore, bolje je ne jesti je jer je ona teka za probavu i moe
prouzroiti bol (u crijevima) .
Cedrovo drvo
(Vidi: cedrovina)
Cejlonski drijen; uto drvo; indijski afrat; uti isiot (ar. vers)
Memecylon tinctorium

(Vidi: pseudoafran)
268Melasa : pasta nainjena od 60 do 70 razliitih vrsta lijekova koji su pulverizirani, a ranije je upotrebljavana
kao antidot.

1 25 4

Poslanikoua medicina

Celer (ar. kar/as; kar/as nebti)

Apium graveolens

Movarni celer; planinski celer; obini celer; divlji celer

U jednom apokrifnom hadisu stoji da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko god
pojede celer prije odlaska na poinak, imat e ugodan dah i bit e osloboen od
zubobolje. " 289 Ova je predanje pogreno pri pisan Allahovom Poslaniku, s. a.v. s. Ipak,
celer uistinu osvjeava dah.
Celer je vru i suh, a neki kau da je vlaan i da otvara zaepljenja jetre i slezene.
Jedenje svjeeg celera ojaava stomak i uravnoteava hladnu jetru, pomae izluivanje
urina, stimulira menstruaciju i rastvara kamen ce u jetri, dok celerovo sjeme ima jake
posljedice na gore navedeno, i nadalje, ono stimulira seksualnu udnju, poveava
spermu i slabi ili neutralizira smrdljive ili loe tjelesne mirise. El-Razi preporuuje
da bi pojedinac trebao izbjegavati njegovo jedenje ako se boji korpionovog (lat.
Euscorpius ./lavi-caudus) uboda.
Ceratonia
(Vidi: roga)
Crni tartuf (ar. kunud; kam 'a esved)
Tartuf; Ascomycetous fungi
(Vidi: tartuf)
Crnika (ar. uniz zira'i)
Nigella sativa

(Vidi: crno sjeme)

Crno sjeme, urukot (ar. habbetus - sevda)
Crni kumin; ernika
Nigella sativa

Ebu-Hurejre, r.a., prenio je u sahih predanju da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,

rekao: "Redovno koristite ovo crno sjeme, jer ono sadri u sebi lijek za svaku bolest
osim za smrt. " 290
269hadis je apokrifan - izmiljen.
290Buharija, l 0/ 1 2 1 ; Muslim, 22 1 5 ;

2 55 1

lbn-Kajjim el-Devzi

Ovo j e obina biljka ernika (lat. Nigella sativa) iz porodice zlatica ljutia, (lat.
Rununculus) ija stabljika raste do oko 40-60 cm. Ova biljka ima fino podijeljene
listove i plave cvjetove. Iz njih dolazi malo pravougaono crno sjeme koje je takoer
poznato kao blagoslovljeno sjeme (ar. habbatul berekeh) ili crno sjeme, a neki ga zovu
arabljanskim sjemenom zbog njegovog nalazita. Ova biljka je ponekad pogreno
zamijenjena sa biljkom komoraa (lat. Foeniculum vulgare). Biljka crnog sjemena takoer
je znana po drugim imenima, a ona variraju od mjesta do mjesta. Neki je zovu crni
kumin ili indijski kumin ili ak korianderovo sjeme (lat. Coriandrum sativum) . Unato
svemu tome, ovo je Nigella sativa koju smo opisali ranije, i koja je bila poznata i koritena
prije vie od dvije hiljade godina, a takoer je znana na perzijskom jeziku kao onaiz.
Stari Egipani poznavali su i koristili crno sjeme, a opisali su ga kao medicinsko
botaniko sjeme u njihovoj papirologiji. Rimljani su takoer poznavali ovo sjeme
nazivajui ga grko korianderovo sjeme, a koristili su ga kao dijetalni dodatak.
Posebno ulje ekstraktira se iz sjemenki crnike29 1 koje se kasnije koristi u pripremanju
medicinskih preparata, a upotrebljava se protiv bronhitisa i kalja i pomae poveanju
tonusa tijela, djeluje kao digestivni tonik, stiava podrigivanje, isuuje vlanost stomaka,
stimulira izluivanje urina, rastvara vjetar, ublaava bol u crijevima i bolno isputanje
gasa, izbacuje van gliste iz crijeva, uklanja van komadie leukoderme, koristi pri nekim
konim alergijama, stiava sluznu vruicu koja se vraa svaka etiri dana, razlae
zaepljenja, stimulira menstruacioni ciklus, poveava oticanje mlijeka iz prsa i moe
uzrokovati intenzivnu slinavost. Dodavanje nekoliko kapi njihovog ulja292 kahvi umiruje
nervni sistem i pomae oboljelom od hripavca, suhog kalja, astme i bronhijalnih
respiratorni h problema. Uzimanje ulja od crnog sjemena nepomijeanog ili nerastvorenog
moe uzrokovati gripu i umnogome iritira probavni trakt.
U svom Kan un u, Ibn-Sina tvrdi da crno sjeme djeluje kao ekspektorans (sredstvo
za iskaljavanje), stimulira elesnu energij u i pomae oporavljanju od umora i malaksalosti.
Stavljanje pudera od crnog sjemena u tkaninu i potom njegovo inhaliranje obino
pomae smanjivanju posljedica obine prehlade. Ashabi Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
uobiavali su stavljati dvadeset jedno zrno crnog sjemena u lanenu tkaninu koju bi
potopili preko noi u vodu, a, ujutro, uobiavali su staviti kapi ovog rastvora u svaku
nosnicu da pomognu oslobaanje nazalnog zaepljenja i hladne boli glave.
Zapravo, crno sjeme ima brojne koristi za sve hladne i vlane bolesti i moe zasigurno
koristiti pri nekim toplim i suhim bolestima kao to je konjuktivitis, gdje kombiniranje
291Koje sadri ketone i tiamin. Cf. mahfuz M. i EI-Dahahini M. Islamska medicina Poglavlje 2. 1 982.
(Egipat) Takoder vidi: "Neke hemijske i farmakoloke osobine novog i antiastmatikog lijeka Nigelon."
Egipatski farmaceut Bull 1 960.
292lzvan crnog sjemena oko l ,5% eterinog ili esencijalnog ulja proizvodi se, a aproksimativno 33% ostaje
kao stabilno ulje.

1 256

Poslani/cova medicina

ograniene koliine crnog sjemena s ostalim lijekovima moe pomoi njihovom brem
prodiranju. Ibn-Sina, meu ostalim poznatim lijenicima, dao je primjer ovakvog djelovanja
kada se afran (lat. Crocus sativus) kombinuje s kamforom u piluli. Iz ovog razloga
takoer pojedinac ne moe zanemariti mogue koristi u lijeenju vrue bolesti biljkama
toplih osobina, kao to je prikazano u kombinaciji cjepiinog korijena ili korijena crne
trave sa eerom ili obine gavezi (lat. Symphytum officinale) sa eerom, meu ostalim
toplim medicinskim biljem u lijeenju konjuktivitisa, koji je takoer topla bolest.
Crno je sjeme toplo i suho u treem stupnju. Uvarak crnog sjemena pomae u
lijeenju abnormalnog izostanka menstruacije (lat. Amenorrhea) i menstrualnih potekoa
(lat. Dysmenorrhea) , ubija crijevne (intestinalne) gliste i moe pomoi abortus,
podjednako kao to koristi pri povratnoj groznici, paralizi i hemoroidima, kao i kod
drugih bolestia. Uvarak crnog sjemena moe unaprijediti kontrakcije materice (let.
Uterus) nakon poroda i koristi pri eruptivnim konim oboljenjima. Dodavanje crnog
sjemena ishrani pomae pri gihtu (podagri, ulozima) i moe uravnoteiti koliinu urinske
kiseline u krvi.
Crno sjeme takoer pomae smanjivanju znojenja i otklanja pritie kod liaja (kono
oboljenje). Pijenje uvarka od samljevenog crnog sjemena zaslaenog medom moe pomoi
rastvaranju kamenca u ui i bubregu, a kada se to konzumira vie dana, dolazi do
poveanja koliine urina, menstrualne krvi i mlijeka. Kuhanje fino samljevenog crnog
sjemena s ocatom, potom pravljenje mehlema od tog i nanoenje istog preko stomaka
lijei liajeve, a to e imati jae djelovanje u izbacivanju glista i ostalih crijevnih parazita
kada se pomijea sa svjeom ili ukuhanom otopinom gorke jabuke ili divlje tikve (lat.
Citrillus colocynthis; ar. hanzal) .

Mast od crnog sjemena takoer stimulira rast brade i moe sprijeiti plavljenje kose.
Topao oblog od crnog sjemenja koristi u lijeenju utice, podjednako kao to
pomae u uspostavljanju bilja. Kao povoj za glavu, crno sjeme moe ublaiti glavobolje.
Pijenje jedne polovine miskala i ak cijelog m iskala otopine crnog sjemena dobro je
za kratkou daha i pomae protiv uboda tarantule. Natapanje sedam zrna crnog
sjemena u enino mlijeko, a potom umrkivanje toga mlijeka kroz nozdrve pomae
oboljelim od utice. Ispiranje usta uvarkom crnog sjemena pomijeanog s ocatom
pomae zubnim desnima i ublaava glavobolju. Umrkivanje rastvora samljevenog
crnog sjemena u vodi smanjuje intenzivni pla.
Uvarak fino usitnjenog crnog sjemena pripremljen s ljekovitom bazom esencijalnog
ulja korijanderovog sjemena (lat. Coriandrum sativum) i stavljanje tri kapi toga u svako
uho oslobaa opu hladnou, otvara zaepljenja i razgrauje nadimanja. Prenje cijelog
crnog sjemena, potom njegovo potpuno mrvljenje, a zatim natapanje u bilo koje biljno
ulje, a zatim stavljanje tri do etiri kapi toga u svaku nosnicu oslobaa ope hladne
simptome i nazalna zaepljenja popraena sa intenzivnim mrcanjem. Peenje fino
257 1

lbn-Kajjim el-Devz:i

usitnjenog crnog sjemena nad vatrom i njegovo mijeanje sa uljem od perunikinog korijena
(lat. Iris fiorentina) ili uljem od lridacea-e officinalis ili uljem od kne ili uljem kamfora,
ije ulje se ekstraktira iz njihovih podanaka (rizo ma) , a potom pravljenje masti od toga
koja se nanosi preko gnojnih ireva na nozi nakon njihovog ispiranja s ocatom takoer
je korisno u lijeenju ovakvih iravosti. Nadalje, naljepljivanje brana od crnog sjemena
pomijeanog s ocatom na pritie leukoderme ili liaja (lat. Lichen agrius) pomae u
njihovom lijeenju. Nadalje, mast od crnog sjemena moe sprijeiti plavljenje kose.
Gutanje dva drama293 brana od crnog sjemena namoena u hladnoj vodi dnevno pomae
u lijeenju pseeg ujeda i ponekad moe sauvati pojedinca od potencijalno opasnog
pseeg ujeda. Inhaliranje ulja od crnog sjemena moe pomoi protiv facijalne paralize i
tetanusa i eliminira njihove uzronike. Kao sredstvo za dimljenje dim crnog sjemena
tiera letee insekte. Rastvaranje ekstrakta od gavezi u vodi, potom njegovo prskanje po
hemoroidima, a zatim nanoenje fino usitnjenog crnog sjemena na to ima velike posljedice
(pozitivne) u njihovom lijeenju. Na kraju, kao dodatak, ne bi se trebalo uzimati vie
od dva drama dnevno s vodom. Zapravo, medicinske koristi koje su sadrane u crnom
sjemenu brojne su, a da bi se one upoznale, moraju se prouavati djela mudrih lijenika.
Ipak, neki lijenici tvrde da intenzivno jedenje crnog sjemena moe uzrokovati smrt.
Iz ovakvih izljeujuih osobina, meu ostalim osobinama sadranim u ovom
blagoslovljenom sjemenu, moemo razumijeti znaenje koje je sadrano u sljedeem
Kur'anskom ajetu: "Koji, voljom Gospodara svog, sve rui, " (Kur'an, 46:25),
oznaavajui sve ili bilo koju morfoloku strukturu koja je predmet destrukcije, a to je
unitavanje bahatosti i djelatnosti nevjernika nasuprot Allahovoj objavi, a prije njihovog
dovoenja na polaganje rauna. Nadalje, ispravni religiozni analitiki koncept " .. .lijeka
za svaku bolest osim smrti" ima svoja kanonika ogranienja, kao i Kur'anski ajet koji
se odnosi na med, gdje Allah Svemogui kae: ... kojije lijek ljudima, " (Kur'an, 1 6:69),
a veina uenjaka slae se da med lijei mnoge ljude od mnogih bolesti, ali on ne lijei
sve ljude od svih bolesti. Ista interpretacija nalazi se u ajetu u kojim Kur'an sam sebe
opisuje kao "lijek i milost vjernicima " (Kur'an, 1 7:82) i takoer ajet koji se odnosi na
ljude koji raspravljaju o Allahovom otkrovenju, zato to je na Gospodar i Stvoritelj,
Najuzvieniji, odabrao ovo vrijeme da objavi Svoju zadnju poruku cijelom ovjeanstvu
na arapskom jeziku: . . . Zar (da Kur'an bude) na nearapskom Geziku), a da Poslanik
bude Arap? Reci: 'Onje za vjernike putokaz i lijek. '" (Kur'an, 4 1 :44) U ovom smislu
Kur'an je lijek i svjetlo za tijelo, duu i um vjernika, dok je on zasljepljujui, zagluujui
i destruktivan za one koji odbijaju i raspravljaju o Allahovoj objavi.
"

"

293 1

Dram: apotekarska mjera za teinu. l dram

1 258

3 ,89 gr.

Poslanikova medicina

Ovo je jo jedna ivua udotvorna biljka ije su nam koristi dostupne kroz uputu
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a, potujui kanonika ogranienja, ovdje smo objasnili
ukratko koristi upotrebljavanja crnog sjemena, takoer poznatog kao "blagoslovljeno
sjeme", Allah zna najbolje.

Cvijet koe
(Vidi: kaloper; ar. fagija)
ilibar (ar. 'anbar)
Uljeurino ulje; ambra
Aromatine supstance dobivaju se iz cvijea i balzama, biljaka, zaina i iz animalnih
sekreta od kojih su neka esencijalna ulja i miomirisne masti proizvedeni, dok su ostale
supstance nainjene od smola nehlapljivih (neeterinih) biljnih ulja.
Ambra (ar. 'anbar) jeste ivotinjski sekret koji se formira u crijevima uljeura.
Kada je svje, crn je, masan i lui izrazito neprijatan miris294, ali nakon stajanja na
zraku hlapi, postaje siv i razvija ugodnu aromu. to je svijetlija boja ambre, to joj je
kvalitet bolji, a to je tamnija, to joj je kvalitet loiji kao i njena vrijednost. Ovo je
supstanca koja je koritena u pravljenju parfema i nekih farmaceutskih preparata.
S druge strane, za uljeurino ulje se grekom smatralo da je koagulirana sperma
kita, i ponekad je zamijenjeno od obinih ljudi s ambrom, a jedina je supstanca uzeta
iz glava i ponekad masti i kostiju uljeure, i koritena je kao gorivo za lampe, mazivo,
jedan sastojak za sapun , deterdente i kozmetiku, podjednako kao i omekiva i
konzervans za kou.
Spermacet je druga uljasta supstanca koja se ekstraktira iz uljeurinog ulja a takoer
se koristi u pravljenju masti, pomada, krema za lice i svijea. S druge strane, kitovo ulje
uzima se iz plavog kita (lat. Balaenoptera musculus) i guravca i ono je jestiva mast, a uz
njnu upotrebu, poput uljeurinog ulja, i ovdje takoer obini je ljudi mijeaju sa mirisnim
uljem znanim kao 'anbar (ilibar) .
to se tie ilibarnog miomirisa (ar. 'anbar) , on je ponekad razblaen, izmijean,
filtriran, a potom ostavljen do jedne godine i koriten je kao orijentalni miomiris u
razliitim stupnjevima koncentracije. ak ni Ibn-Sina nije bio siguran o njegovom
izvoru dok je rekao da dolazi iz izvora u moru. S druge strane, on je rekao da je otkrio
destilacioni proces za esencijalna ulja i, nakon toga, znanje destilacije proirilo se
cijelom Evropom tako to su se Evropljani vratili kui s uzorcima arapskih (esencija) .

294Fabrike parfema danas koriste visoka alkoholna razblaenja da bi otklonili njen miris i da bi je razblaiti.

259 1

/bn-Kajjim el-Devzi

Raniji su izvori su tvrdili da se 'anbar (ilibar) dobiva iz biljaka kao to su ameriki

stiraks (lat. Liquidambar styraci}lua) , ilibarni balzam, ambra (lat. Styrax officinalis)
ili amber drvo (lat. Liquidambar orientale) ili a tl asno drvo (lat. Chloroxylon swietenia).
Neki su izvori pomijeati izvore ambre i mousa. Drugi su tvrdili da se 'anbar proizvodi
iz mirisnih lijezda cibetke (lat. Cynogale benetti)295 ili su govorili o njemu kao proizvodu
mousnog jelena, ili kao dabrovici koja se dobiva od dabra (L. Aplodontia rufa)296, a
potom neki kau daje ilibar upuderena supstanca fosilizirane smole prastarog drvea.
Stari Grci smatrali su ilibar skamenjenim suzama ili zrakama zalaska sunca. Ovo
mnotvo ilibara javlja se kao nepravilne tvorevine, vorii ili kapi koje se mijenjaju od
jednolinih do providnih a imaju utu boju, ponekad atiranocrvenu ili smeu. Ponekad,
ilibar moe biti zatamnjen mnogobrojnim siunim mjehuriima vazduha ili moe
sadravati fosilizirane insekte ili biljke. Ova arolikost ilibara koristi se u draguljarstvu
i kao dekorativni materijal. Ipak, a kao to smo to ranije objasnili, 'an bar je kao miris
zapravo masna supstanca koja je proizvod sperme kita.
'Anbar je vru i suh, ojaava srce, mozak, ula i udove. Koristan je u lijeenju boli,
facijalne paralize, sluznih poremeaja, stomanih bolesti koje su posljedice hladnoe
kao jednog od temperamenata, tekih gasova uzrokovanih zaepljenjima u crijevima i
moe biti uziman pomijean s piima ili koriten u utrljavanju kao balzam. Ambrino
ulje takoer pomae hladnim simptomima kada pacijent udie njegov aromatini miris i
pomae otklanjanju manjih glavobolja ili migrene (lat. Hemicrania) uzrokovane hladnim
simptomima. Kada je kuhan s ruama, 'anbar pomae odstranjivanju sranog bola, a
jo ga zovu kraljem mirisa. (Takoer vidi: Riba)
Dehidratizirane hunne
(Vidi: hurme, medinske hurme)
Divlji bosiljak (ar. merdeku)
Origanum Majorana

(Vidi: slatki bosiljak)

Divlji magarac (ar. ahdar)
Equus asinus onager

(Vidi: meso)
2950vo se odnosi na pravu cibetku.
2960vaj latinski naziv se odnosi na planinskog dabra.

j 260

Poslanikova medicina

Divlji poriluk (ar. kurraz nebti; basal el- '/frit)

Allium ampeloprasum

Plavi poriluk
U apokrifnom hadisu navodi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko god
jede divlji poriluk prije odlaska na poinak bit e osloboen od nadimanja, meutim,
meleki e se udaljiti od njega zbog neprijatnog zadaha kojeg proizvodi do jutra. "
(Preneseno u El-Vasili) .
Postoje dvije vrste poriluka, i to: divlji poriluk (ar. kurraz nebti) i obini poriluk aat.
Allium porrum; ar. kurraz mea'ruf, takoer poznat kao kurraz rumi ili kurraz ami) .297
Rastui u centralnoj Aziji, divlji poriluk aat. Allium apeloprassum) iz porodice
Amaryllidaceae (lukovica) , takoer poznat kao plavi poriluk uzgaja se zbog lukovica

koje su okruene njenim purpumim tobolce m, od kojih svaka sadri do dvadeset ehni.
Divlji poriluk je vru i suh. Sporo se probavlja i ima posljedice sline onima od
sirovog bijelog luka kada se jede kao dodatak. Jedenje kuhanog divljeg poriluka ili pijenje
njegove vode pomae lijeenju hladnih pritia i hemoroida. Pravljenje praka od sjemenki
divljeg poriluka, njegovo mijeanje sa smolom ili drvenim katranom (smolom koja se
nalazi u odreenom zimzelenom drveu) i punjenje pokvarenog zuba time olakat e
njegovo odstranjivanje ili ga ak slomiti u komadie. Ovaj postupak mora izvoditi iskusni
lijenik, a ovo umanjuje zubobolju, dok e izlaganje hemoroidnih infekcija ovakvom
dimu umanjiti hemoroidni bol i pomoi njihovo lijeenje. jedenje sirovog divljeg poriluka
tetno je za zube i desni, a, slino bijelom luku, on uzrokuje glavobolje, none more,
zatamnjuje vid i uzrokuje lo zadah. Divlji poriluk koristi se takoer kao diuretik (sredstvo
za izmokravanje) i pomae menstruacioni ciklus, stimulira proizvodnju sperme i poveava
seksualnu udnju. (Cf. bijeli luk)
Povrasti poriluk aat. Allium ampeloprassum) iz grupe lukova jeste blagozainjeni
roak luka. Biljka proizvodi tobolac od vanjskih listova oko 3,5 cm njean i debeo. Za
razliku od luka biljka ne tvori osobitu lukovicu. Biljke se !jute postepenim graenjem
tla oko njihove baze, procesom koji dri jestivi dio bijelim i njenim. Uzgoj je poriluka
slian onom od luka. Sjemenke poriluka siju se direktno u tlo ili se presadi mogu
pomjerati u sadnji.

297Rumi ami, tj. Sirija, sjeverno od arabljanskog Hidaza. Obje rijei, Rumi i ami, oznaavaju
dananju Siriju poto je ona nekad bila dio Rimske imperije.
=

26 J I

lbn-Ka.iiim el-Dcvzi

Draguac, potoarka, grbotica, grba; sjeme draguca

(ar. hurf)

Batenski draguac; jeziak

Lepidium sativum, Nasturtium

Imam Ebu-Hanife je rekao: "Batenski je draguac medicinska biljka koju je

opisao Allahov Poslanik, s.a. v.s." Ova biljka iz porodice krinjaa u arapskom jeziku
naziva hurf. Obini je ljudi takoder nazivaju read, a medu ostalim Ebu-Ubajde
nazvao ju je es-s ufa'.
Preneseno je u "Merasilu" od Ebu-Davuda da je Ibn-Abbas, r.a., prenio rijei
Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: "Kakav koristan lijek imaju sjeme draguca i aloja zajedniki!"
lzljeujue osobine vodenog draguca nalaze se u njegovoj vruini i suhoi u treem
stupnju. Sjeme draguca pomae izbacivanju crijevnih crva, lijei bolesti uzrokovane
liajem, isuuje gnojne formacije kod ireva, lijei poticajnost, umanjuje oticanje slezene
(lat. Sp/enom a) , stimulira seksualnu udnju i poveava s permu.
Mehlem nainjen od batenskog draguca i meda umanjuje oticanje slezene i pomae
oboljelim od uveanja slezene (lat. Splenomegalia). Sjeme draguca kuhano s kamfirom298
djeluje kao ekspektorans. Pijenje otopine batenskog draguca pomae protiv ujeda
insekata, a dim batenskog draguca tiera insekte. Trljanje kose sokom ekstraktiranim iz
batenskog draguca moe sprijeiti (zaustaviti) gubitak kose. Nanoenje mehlema od
draguca, jemenih stabljika (epikotiledonarnih) i ocata moe pomoi u lijeenju iijasa
i ubrzava obuzdavanje upale nervnih zavretaka i vruih otoka za vrijeme oporavka.
Nanoenje mehlema od samljevenog draguevog sjemena umoenog u slanu vodu pomae
dozrijevanje potkonih ireva i njihovo mogue odstranjivanje. Jedenje batenskog
draguca pomae oporavak od oslabljenosti, smanjuje miinu napetost, poveava apetit,
pomae oboljelim od astme, umanjuje tekoe pri disanju, isti plua, stimulira
menstruacioni ciklus, umanjuje bol acetabuluma i pomae oboljelim od iijasa uope.
Pijenje uvarka od sjemena draguca otapa viskoznu sluz u prsima i pluima i pomae
njihovo ienje, prekida kratku dijareju i povraanje i smanjuje u. Pijenje uvarka od
pet drama draguevog sjemena stimulira rad crijeva, izbacuje vjetar i umanjuje nefritini
bol u stomaku. Pijenje fino usitnjene smjese od draguevog sjemena pomae oboljelim
od lepre. Nanoenje flastera od sjemena draguca s ocatom na herpesnu upalu pomae
njeno lijeenje, a povez od istog umanjuje obine glavobolje uzrokovane prehladom.
Pie od itavo prenih draguevih sjemenki hladi pojedinevu prirodu zato to prenje
oslobaa njegovo ulje. Pranje glave vodom od batenskog draguca rastvara neistoe i
ispire viskoznu vlanost. Galen je uporedio djelovanja sjemena draguca s goruicinim
.

298Kamfir: -. vrsta kne (ar hana).

1 262

Poslanikova medicina

sjemenom, jer oba zahtijevaju zagrijavanje da bi se iznjedrile njihove lijenike osobine

i oba imaju sline medicinske koristi.
Dunja (ar. safardaV
Pyrus cydonia

Talha bin Ubejdullah, r.a., rekao je: "Posjetio sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
koji je drao dunju u ruci i ponudio mi je govorei: 'Uzmi ovo o Talha i jedi, jer ona je
sredstvo za jaanje koje sakuplja snagu srca. "'299
Dunja je jabuasto voe malog drveta Cydonia oblonga iz porodice rua a koristi se
u kuhanju i u ukuhanom vou. Dunja je hladna i suha u razliitim stupnjevima, ovisno
o njenom okusu. Ipak, dunja je jako sredstvo za stezanje i dobra je za stomak. Slatka
vrsta dunje manje je hladna i blia je blagom, dok je gorka ili kisela dunja vie zatvarajua,
suha i hladna.
Sve vrste dunje gase eo, zaustavljaju povraanje, poveavaju izluivanje urina,
uravnoteavaju ud, koriste u lijeenju ireva u crijevima, provjeravaju oticanje u toku
menzesa, pomau laktaciju i poveavaju oticanje mlijeka iz prsa, umanjuju muninu i
umiruju kou i membranu.
Jedenje dunje nakon obroka omekava stomak, djeluje kao laksativ, ublaava uljivost
i koncentraciju ute ui u stomaku i spreava uzdizanje isparina. Jedenje dunje prije
obroka djeluje kao jak konstriktor. Dunja takoder ubrzava prolaz kae probavljene hrane
i ostalih sedimenata kroz crijeva, medutim njeno pretierano jedenje moe izazvati bol u
crijevima i otetiti nerve. jedenje kuhane dunje djeluje kao blai konstriktor i ona je
prijaznija za stomak. Buenje dunje, potom odstranjivanje njenih sjemenki i zatim njeno
punjenje medom i istim prirodnim blatom (glinom), a potom stavljanje toga u vru
pepeo, (a zatim primjenjivanje dobivenog) u lijeenju ini dunju izvrsnim elektuarijem
(smjesa ljekovitog praka s medom ili si rupom za ienje probavnih organa) .
Najbolje je jesti dunju kuhanu ili peenu s medom. Sjeme je njenog voa korisno za
dunik aat. Trachea) , upalu grla i kaalj, medu ostalim njenim upotrebama. Nanoenje
mehlema od dunje zaustavlja znojenje, podrava vene i jaa stomak.
Kao kuhano voe dunja jaa stomak i jetru, djeluje kao sredstvo za jaanje srca,
raspruje stezanje u prsima, oputa srce i otvara krvne prolaze.

299lbn-Madde, 3339; Hakim, 4/4 1 1 ; hadis je daif.

263 1

lbn-Kajjim el-Dievzi

umbir (ar. zendebiV

Zingiber officinale; Amomum zingiber
Govorei o uicima koje e vjernici iskusiti u Dennetu, Svemogui Allah kae: "U

njemu e iz ae pie umbirom zainjeno piti. " (Kur'an, 76: 1 7)

Ebi-Sa'id el-Hudri je rekao: "Bizantijski imperator poslao je jednom up ukiseljenog
umbira Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., kao poklon, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., je dao
svakom ashabu dio toga, a i meni je dao dio takoer." (Navedeno u knjizi "Poslanikova
medicina" od Ebu-Na'ima)
umbir je vru u drugom stupnju a vlaan u prvom. umbir proizvodi elesnu vruinu
i blagi je purgativ, pomae probavu i olakava (otklanja) povremena zaepljenjajetre koja su
uzrokovana hladnoom ili vlanou. Jedenje umbira ili njegovo nanoenje na one kapke
olakava (otklanja) privremeni gubitak vida koji je jedan oblik glaukoma i uzrokovan je
vlanou koja se nalazi u papili oka. umbir takoer rastvara i odstranjuje guste gasove,
kada se oni stvaraju u crijevima ili stomaku, zgunjava elesne fluide, pospjeuje spolni
odnos; jo je djelotvorniji u lijeenju nakupljanja fluida u tijelu (/at. Edem). Sirup od umbira
takoer umiruje stomak i osigurava starijim ljudima energij u i snagu. Pijenje tople otopine
od dva drama umbira zaslaenog eerom umanjuje sljepljivanje krvnih ploica trombocita
i pomae nekim pacijentima ija se krv previe zgruava. umbir je ispravlja za lijekove koji
izazivaju gaenje i koristi se u lijeenju raznih vrsta preerane, kisele, fermentirane ili
pokvarene loe probave (lat. Dispepsia) i bolnih nadutosti, a pomae pri hroninom
bronhitisu. umbir takoer pomae rastvaranje viskoznog mukusa, potpomae izluivanje
pljuvake i pomae ispiranju sl uzne pljuvake, meu ostalim mukusnim tvarima.

U biti, umbir koristi jetri i stomaku koji su hladnog temperamenta. Kiseli ili ukiseljeni
umbir vru je i suh i on poveava proizvodnju sperme, stimulira seksualnu udnju, olakava
apsorpciju hranljivih sastojaka, slae se s hladnim temperamentom jetre i stomaka i raspruje
povremenu vlanost stomaka uzrokovanu jedenjem voa, umbir osvjeava dah i uravnoteava
hranu koja je hladna i teka za probavu, meu ostalim njegovim koristima, a Allah zna
najbolje.
umbirova trava; despik; nard (ar. izher mekki; halfa' mekka; sanbul hindi; tib
ma'muni)
Andropogon nardus; movarni rogoz
Preneseno je u sahih zbirci hadisa da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Sve u Meki
je sveto i njena svetost ne smije biti naruena." El-Abbas, r.a., je potom rekao: "O Allahov
Poslanie, naini izuzetak za mekansku umbirovu travu (ar. azhar mekki), jer je ljudi
koriste u svojim domovima." Allahov Poslanik, s.a.v.s., dodao je potom: "Osim umbirove
trave." (Cf. miris)

1 264

Poslani/eova medicina

Najobinija je biljka Arabije umbirova trava (ar. tibul 'arab: el-izher) i veoma je
reska. umbirova je trava biljka koja raste u toplim predjelima. Najvie se uzgaja zbog
svog aromatinog rizoma, a koristi se u medicinskim smjesama, mirisima i kao zain.
Njen temperament je vru u drugom stupnju a suh u prvom. umbirova je trava sredstvo
za omekavanje, blagi diuretik, te uzrokuje crvenilo koe, eluani je nadrailac,
poboljava venoznu cirkulaciju, pomae pri vaskularnim zaepljenjima, stimulira
menstrualna oticanje krvi, odstranjuje nenormalne kamene ostatke u mokranom mjehuru,
odstranjuje hladne otoke stomaka, jetre i bubrega, a moe biti uzeta oralno kao pie ili
kao mehlem za vanjsku upotrebu. umbirov korijen ispravlja muninu, a koristi se u
lijeenju atonine dispepsije (loe probave) , gastri tisa i za ojaavanje gornjih eljusnih
kostiju (lat. Maxillae) .

Egipatska repa (ar. silk mukalla )

Beta vulgaris; cikla
(Vidi: repa)

EI-Fatiha
Poetna kur 'anska sura
El-Fatiha je uvodna sura, nosei krvni sud i praizvor Kur'ana. Ona sadri bit
Kur'ana i predstavlja njegovu sr. Ona je originalna tema Knjige iz koje izviru kur'anska
otkrovenja. El-Fatiha se sastoji iz sedam ajeta koji sadre robovljeve dove i Allahov
odgovor i uputu. Ona je neosporni lijek za sve bolesti i najsavrenije zatitno uenje
(ar. ru/da) protiv zla, klju za istinsko dobro i uspjeh, ouvalac snage i najbolji lijek koji
izbacuje van eskobu, stres, strah, tugu i melanholiju za one koij poznaju njenu vrijednost
i pristaju uz njenu nadmo i koji ponavljaju njeno ispravno priznanje, koji su vjeti u
njenom uenju i u njenoj upotrebi pri lijeenju njihovih bolesti, koji razumiju istinsko
znaenje oporavka i preventivnog lijeenja i koji razumiju najdublju tajnu koja se nalazi
iza njenog objavljivanja.

U uvodnom dijelu sura je tako opisana da pokazuje mnogobrojne udotvorne

dogaaje prenesene od strane ashaba Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a gdje im je,
Allahovim doputenjem, njihova istinska vjera pomogla da ponite otrovne posljedice
zmijskih ujeda i korpionovih (lat. Euscorpius jlavicaudus) uboda i da se trenutano
oporave. U jednom ovakvom sluaju, Allahov Poslanik s.a.v.s. je priznao jasnou,
istotu i vjeru jednog od njegovih ashaba komentariui: "A kako si znao da El
Fatiha djeluje kao rukja ? "300
l00Sahih;

prethodno je spominjan;

265 1

lbn-Kajjim el-Devzi

Nadalje, ko god je pomognu t istotom i jasnoom svoje istinske vjere, osvjedoenja

i svog unutarnjeg razumijevanja, Allahovom voljom, on e biti u mogunosti nauiti
najdublje znaenje i vrijednost ove sure i onoga to ona obuhvata od injeninog
spoznavanja koje poveava njegovo osvjedoenje jednoe (ar. tevhid) Allaha Svemogueg
i pomoi mu da razumije uzvienu sutinu i da raspozna Allahova imena, atribute i
uzviene moi. (Cf. principi lijeenja) Ova sura takoer utemeljuje nadmonost erijata,
potvruje sudbinu (ar. kadr) kao predodreenu posljedicu pojedinevih djela i proglaava
sigurni dolazak tano odreenog sahata, dokazuje nedjeljivost i jed nou Allahovih atributa
gospodarstva (ar. rububijjet) i vrhovnu suverenost Allaha Svemogueg (ar. uluhijjet) .
Ona negira svaku neistinu pri pisanu Allahu Svemoguem koja znai antropomorfizam
ili la koja unosi novosti u ljudsku teologiju.
Ova sura takoer potvruje ovjekovu potrebu da usvoji nepokolebljivo povjerenje
i ovisnost o njegovom Gospodaru i da povue bilo koje tvrdnje za sva prava i autoritet,
pripisujui ih Gospodaru svjetova, Stvoritelju, Upravitelju, Odravatelju i Opskrbitelju
svakog oblika ivota. Svaka je uprava Njegova, sve hvale upuene su Njemu, dijeljenje
dobra je pod Njegovom kontrolom i konano suenje ostaje Njegovo zauvijek. Sve
ovisi o Njemu, svaki oblik ivota odrava se iskljuivo od Njega i svaka lutalaka
dua jeste u nepromjenljivoj potrebi za Njegovom uputom i u prijekoj potrebi za
Njegovim blagoslovima. Ovakva je uputa odravajua njega za tijelo, um i duu na
ovom i buduem svijetu i ona je spona i neraskidivi konopac koji vee ovaj svijet za
onaj budui. Ovakva uputa garantuje ljudske stvarne interese i titi ih od stvarnih
gubitaka na ovom i buduem svijetu.
Zapravo, uzvieni blagoslovi i dobra usko su povezani sa ovakvom uputom, a ko
god to ispuni i spozna njenu istotu nee traiti lijekove ili rukje da mu pomognu da
prevlada njegove, uglavnom, samozadajue bolesti i, nadalje, zapoinjanje bilo kog
korisnog projekta, a izbjegavanje uzroka tete i nedaa zahtijeva povraenu uroenu
prirodu (ar. .fitret) , novi duh, razliitu prijemljivost i zauvijek novosteena potvrivanje
vjere, a, u Allaha. Ne postoji izmiljotina, novotarija ili argument kojem sura EI-Fatiha
nije besprijekoran odgovor, neosporna reakcija i traena nadmo i mo koja ga ponitava.
Nadalje, ne postoji staza prema bilo kom uzvienom znanju koja nije dostupna
suri El-Fatiha, ukljuujui znanje srca, njegovih bolesti, oboljenja i slabosti gdje sve
one imaju svoj lijek u biti sure EI-Fatiha. Ova je velianstvena sura univerzalni klju
koji otvara sva vrata i karta je svakog sigurnog puta, i ne postoji nijedan put za
tragae na Allahovom putu koji ne poinje i zavrava u ovoj najplemenitijoj suri.
Kod Allaha, njena je vrijednost ak vea, njene koristi su neprocjenljive i ona se
nalazi iznad opisa i objanjenja.

1 266

Poslanikova medicina

Kad god rob spozna njenu vrijednost, nosi je kao svoj tit, utvrdi Ko ju je izgovorio
i objavio je kao bljetavo svjetlo i kao krajnji lijek i savrenu preventivnu medicinu za
zdravlje i dobrobit tijela, uma i due a, kad rob to shvati i dosegne imperativne i prijeko
potrebne dunosti koje su udruene s njom, onda nijedna novina ili sumnja ne moe
poprijeiti njegov put neopaeno, i da ne bude unitena, i nijedna necenzurisana
politeistika misao ne moe proi njegovim umom, a da ne bude proiena, i bilo koja
bolest koja zadesi ovakvog blagoslovljenog roba bit e blaga i prolazna.
Premda je sura el-Fatiha univerzalni klju za cijelo blago Zemlje i Deneta, ipak
nema svako potrebnu strunost i mogunost da ga koristi. Nadalje, kada tragai
materijalnog dobra spoznaju njenu vrijednost, shvate njenu najdublju tajnu i deifriraju
nen kod, oni e nesumnjivo pouri ti da kreiraju ispravnu veliinu, model i broj pribadaa
potrebnih da odgovaraju pribadaama u svenju koji otvara velianstvenu sigurnost
sure el-Fatiha, a ije je uvrtanje univerzalni klju cjelokupno blag uzvienih kur 'anskih
otkrovenja. Nakon toga, oni e biti u stanju stati pred okean neogranienog dobra i
niko ih nee uskratiti od uzimanja svega to poele ili od (od) noenja bilo ega to ele.
Ono to smo izrazili u prethodno navedenom tekstu jeste istina, a ne pretjerivanje
ili metafora. Ipak, Allah Svemogui u Svojoj neizmjernoj uzvienoj isijavajuoj mudrosti
izabrao je da je naini tajnom. On je takoer izabrao da prikrije ovakvo neogranieno
dobro od iznemoglih umova i materijalistikih prolaznih udnji veine ljudi ovog svijeta.
Zapravo, skrivanje zemaljskih blaga od ovakvih oboljelih umova i srca Allahova je
mudrost, a kad god Allah Svemogui prikrije ovakva blaga na ovom svijetu, On doputa
ejtanima i zlim duama da nanesu povredu bilo kome ko ima volju da bude blizu njih,
a to je da bi sprijeio bilo kog nametljivca od dosezanja ovih blaga. Zapravo, ne postoje
snage koje mogu prevladati ovakve zle duhove osim plemenite i uzviene due viih
zbilja koja moe ponititi i zamrznuti posljedice ovakvih zlih duhova pomou njihovog
pukog prisustva i prolaska, i ne postoji nijedan zli duh koji je moe izazvati (na dvoboj) ,
i ko god se usudi da iskuati se u ovakvom poduhvatu bit e osuen na propast. S druge
strane, due veine ljudi na ovom svijetu nemaju ovakve mogunosti i ne mogu prevladati
ili podjarmiti zle duhove, i, nadalje, oni ne mogu primiti ovakvu nagradu.
Ovo je suret-ul Fatiha, uvodna Kur'anska sura, koja u prevodu na bosanski jezik
znai: "S imenom Allaha, Milostivog, Samilosnog. Tebe, Allaha, Gospodara svjetova,

hvalimo, Milostivog, Samilosnog, Vladara Dana sudnjeg, Tebi se klanjamo i od Tebe

pomo traimo! Uputi nas na Pravi put, na put onih kojima si milost Svoju darovao, a
ne onih koji su protiv sebe srdbu izazvali, niti onih koji su zalutali! " (Kur 'an, l)31

l01Takoder vidi

1.1O

Odstranjivanje posljedica otrovnog ujeda uenjem Fatihe.

267 1

lbn-Kajjim el-Devzi

Endivija302; batavijska endivija; cikorija (ar. hindiba)

Cichorium endivia
Biljka endivij e ima promjenljivi temperament koji se mijenja u odnosu na godinje
doba. Endivija je hladna i vlana zimi, vrua i suha ljeti, a izmeu toga dvoga za
vrijeme proljea i jeseni, uope, biljka tei biti hladna i suha.
Postoje dvije glavne vrste endivije: irokolista i kovrdavog lista. Endivije su tvrde,
one hlade stomak i pomau probavu. jedenje kuhane endivij e u ocatu djeluje kao eluani
podrai lac, pogotovo cikorije ili divlja cikorije, koja je bolje i jae probavno sredstvo za
jaanje, ona je jetkija i ona pomae mlitavost stomaka.
Cikorija, divlja vrsta endivije, jeste najdjelotvornija biljka za nijansiranje jetre. Ona
otvara anormalna zaepljenja jetre i umanjuje njeno povratno oticanje, podjednako kao
i ono kod stomaka i slezene.
Nanoenje mehlema nainjenog od lia divlje cikorije lijei podagru303 i koristi u
sluajevima toplog oticanja oka i onog kapka. Nanoenje toplog obloga od lia divlje
cikorije takoer ubrzava lijeenje korpionovog uboda.
Endivije takoer pomau otvaranju zaepljenja vena i crijeva, iste izvodne kanale
bubrega i pomau rastvaranje kamenca u ui. Najbolja vrsta endivije za jetru jeste ona
naj gora. Pijenje soka od endivijinog lia koristi kod utice, pogotovo kada se pomijea
sa sokom od svjeeg rumarinovog lia ili lia biljke tamjan ili onog od anisa. Uvarak
od endivijinog ili cikorijinog lia otklanja nadutost uzrokovanu ocatom i eerom.
Nanoenje toplog obloga od samljevenog endivijinog lia umanjuje ope simptome
oticanja, potie oticanje ui i umanjuje prodor vruine krvi i one od ute ui.
Endivije su korisnije kada se jedu neoprane i neoguljene, jer gube veinu svoje
snage i medicinskih osobina nakon pranja i gulenja. Ipak, endivije takoer imaju antidotne
osobine koje ubrzavaju oporavak u sluaju trovanja hranom. Premazivanje oiju sa
vodom od kuhanih endivija takoer pomae lijeenju none sljepoe.
Endivijino lie i ono od divlje cikorije koristi se prilikom spravljanja raznih
medicinskim preparata. Pijenje soka od endivijinog lia zajedno s maslinovim uljem
djeluje kao antidot u veini sluajeva trovanja hranom i oni koriste u ostalim sluajevima
trovanja od zmijskog ujeda ili korpionovog uboda. Konano, mlijeko koje se ekstraktira
iz stabljika endivije proiava oi i otklanja njihovo crvenilo.

302Endivija je studeno jednogodinje ili dvogodinje lisnato povre iz porodice glavoika.

303Podagra: lat. Arthrolithiasis; ar. nakras: nasljedni oblik artritisa koji je posljedica prodora uri nske kiseline
u krv.

j 268

Poslani/tova medicina

Euforbia (ar. ubrum)

Euphorbia pithyusa

Bijela niska mljeika

Esma bint 'Umejs izvijestila je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., u odgovoru na
jedno njeno pitanje rekao: "ta koristi kao sredstvo za ienje crijeva (purgativ) ? "
Ona je odgovorila: "Koristim euforbiu kao purgativ i laksativ (sredstvo za otvaranje) ."
On je uzvratio: "To je prevrue i prejako. Ja lino koristim sjeme bilo koje biljke iz
porodice mahunarki aat. Cassia) . "304
Biljke euforbie jesu vrsta malih grmova ili malog drvea iz porodice mljeika aat.
Euphorbiaceae) . Stabljika moe narasti u visinu do 1 80 cm u tropskim i toplim krajevima,
a sadri izrazito otrovnu i opasnu drogu.
Stabljike euforbijinog drveta crvene su s mjestiminim osvjetljenjima bijele boje.
Latiasto lie tvori peharasti grozd na vrhovima njihovim stabljika. uto-bijele latice
su male i kada otpadnu, one iza sebe ostavljaju male konie koji na sebi dre grudaste
pranike koj nose siune crvene sjemenke koje lie na voe minijaturnog terpentinovog
drveta. Ove siune crvene sjemenke omotane su iznutra tankim zatitnim omotaima.
Ovi tanki crveni omotai to tite ilice koriste se za medicinske svrhe podjednako kao
i bijeli mlijeni biljni sok koji se dobiva iz stabljika.
Euforbijino je sjeme vrue i suho u etvrtom stupnju. Ono pomae detoksifikaciju
crne ui, pomae oticanje sluzi i uljive krvi i pomae proiavanju gustih eluanih
sokova i prodora nadozrele ute ui.
Euforbia se koristi kao purgativni ili laksativni lijek za stimuliranje prolaska i
eliminacije fecesa. Euforbia je jak laksativ, ona poveava nagonsku aktivnost crijeva
preko lokalne iritacije mukusnih membrana i potpomae omekavanje fekalne mase preko
pomaganja ienja crijeva.
Kada se euforbia koristi kao laksativ ili sredstvo za podmazivanje, njeno sjeme
mora se namoi ti u mlijeku 24 sahata, a mlijeko mora biti odvojeno i zamijenjeno
dva do tri puta. Sjeme se potom ukloni i osui u hladu, a potom se pomijea s
nekoliko vrsta samljevenih rua i uzima se kao pie pomijeano s vodom zasladenom
medom ili s groanim sokom. Smjesa ne bi trebala sadravati vie od jednog do
dva danika (davanik) .30
Kao lijek euforbia ima neugodan i gadljiv okus, a njeno predoziranje moe biti
opasno, pa ak i letalno (smrtonosno) . Zbog toga je veina travara prestala s njenim
koritenjem ili propisivanjem. Hunejn je govorio o njoj: "to se tie euforbijinnog
mlijeka, ono je opasno, a narodni su apotekari ubili mnoge propisivajui je (kao lijek) ."
104Tirmizi, 2082; lbn-Madde, 346 1 ; da'if.
lOl
l ,04-2,08 gr (zavisno od potrebne jakosti) .
Ar. dan ik: l dan ik
=

269 1

lbn-Kajjim ci-Devzi

Glina; blato (ar. lein)

Ne postoji hadis koji ohrabruje ljude da jedu zemlju ili glinu (lat. geophagia;
geotragia) i sve ovakve izreke koje su pripisane Allahovom Poslani ku, s.a.v.s., su lane.
Zapravo, jedenje je zemlje simptom psiholoke nepravilnosti karakterisane sa voljnom
uznemirenou i depresijom koje mogu dosegnuti krajnost.
Zemlja je hladna i suha i jako je sredstvo za stezanje. Jedenje je zemlje tetno i
blokira krvne ile i prolaze, spreava rad crijeva i uzrokuje krvarenje i ireve u ustima.
Ipak, upotreba gline u medicinske svrhe ponekad doputeno samo za vanjsko
nanoenje, a nanoenje oprane gline na kou najkorisnije je za raznolike bolesti i kona
oboljenja. GaJen je govorio o ljudima koji su bolovati od splenalgie, uveanja slezene
(lat. Splenomegalia) i od edema, a koji su nanosili egipatsku glinu navlaenjem kaputa
od ovakve prirodne gline na njihova bedra, ruke, lea ili rebra, a kojima je, izgleda,
koristila ova terapija, takoer poznata pod nazivom kao peloterapija.

Gljiva gomoljika; tartuf; jelengljiva (ar. kame 'h)

Tuber
Gljive gomoljike ine skrivene gljive koje rastu u zemlji. Arapi nazivaju ovu biljku
"olujna biljka," koja je opepoznata kao ker groma (ar. bin tu l ra 'ad) , zato to se one
obilno javljaju u jesen, a posebno u doba olujnog vremena, gdje se neke gljive gomoljike
ak pomjeraju blie povrini i ponekad se probijaju kroz slojeve zemlje da bi dole do
povrine, a to ih ini lakim za iskopavanje.
Gljive su gomolj ike jestive i ljute krompiraste gljive koje proizvode spore i visoko su
cijenjene kao delikates (poslastica) , a njihova veliina se kree od 2 do 20 cm. Jestivi
dio gomolji ke jeste voasto tijelo koje raste oko 30 cm ispod povrine. Meu vrstama i
bojama gomolji ka su: otra mirisna bijela (lat. Tuber album), gljiva gomolj ika (takoer
znana kao lana gljiva gomoljika) koja ima bijelu sr, raste u jesen i slabog je kvaliteta.
Potom dolazi siva gljiva gomoljika (lat. Tuber magnatum) , koja ima razvuen oblik i
raste u jesen; zatim dolazi zimska gljiva gomolj ika (lat. Tuber brumale) koja je srednje
veliine i kvaliteta, a isto tako raste u jesen. etvrta je vrsta crna (lat. Tuber melanosporum)
gljiva gomoljika, koja spada meu gljive gomoljike boljeg kvaliteta, a isto tako raste u
jesen i na kraju dolazi crvena gljiva gomoljika (lat. Tuber rufum) , koja je najbolja vrsta,
a raste u jesen i smatra se poslasticom.
U " Dva sahiha " navedeno je daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Gljive gomoljike
su od 'menne i njihova voda sadri lijek za oi. " 306

l068uharija, l 0/1 3 7; Muslim, 2049.

1 270

Poslanikova medicina

Gljiva gomolj ika ili tuber u literaturi je oznaena kao podzemni plod (ar. kam 'a:
skriti se) . Gljive gomolj ike rastu u zemlji bez saenja, a one su kratke, guste i jezgrovite
podzemne gomoljaste stabljike to lie na krom pire. Njihova tvar poveava se iz gasnih
zemnih tvari koje se nakupljaju za vrijeme zimske hladnoe, i pomjeraju se blie povrini
zemlje, dok proljetna kia pomae njihovo dozrijevanje. Gljive gomoljike nazivaju se
takoer gomoljima (tj, teubh-, osnova leu-: bujati; lat. tumere: bujati) , a ponekad se na
arapskom nazivaju deradijul-erd (tj. kozice zemlje (varicella-vodene ospice, srednje
boginje) , velike boginje (variola)) , zato to se javljaju na slian nain kao i osip bubuljica
koji je posljedica virusa velikih boginja.
Naziv je gomolj izveden iz slinosti izmeu izrastajuih modela gljiva gomoljjika i
velikih boginja u obliku i tvari. Sada, velike su boginje zaraenost krvnih elija koja se
javlja obino za vrijeme ranog stadija razvoja djece kada se njihova uroena vruina i
snaga poinju razvijati i zahvaaju njihovo tijelo. Glavni element velikih boginja jeste
krv, a one se reproduciraju u limfoidnom tkivu takoer uzrokujui bubuljiave osipe.
Ovo stanje uzrokuje simptome vruice, nelagodnosti, glavobolje i nahlada koji tee da
budu slini onima kod obine prehlade. Slino, i pod analognim prirodnim stanjima,
gomoljima ili gljivama gomoljikama, ovim askomicetoznim gljivama ili bubuljiavim
osipima, gasne zemne supstance rastu ispod povrine zemlje za vrijeme proljetne grijajue
sezone, a dostiu dozrijevanje u jesen i zimi postaju hrana znana kao gljive gomoljike
koje su skupocjena poslastica za neke ljude.
Gljive su gomoljike jedna od prirodnih namimica i redovna hrana beduina nomada,
a obiluju u divljini i ravnicama. Gljive gomolji ke jedu se sirove ili kuhane. to se tie
njihovog okusa, najbolje od njihovih vrsta su one to se razvijaju u djelimino pjeskovitom
tlu s ogranienom podzemnom vodom i one to se razvijaju u neplodnim predjelima.
Slino nekim vrstama jezgrovitih gljiva kao to su divlje gljive, neki primjerci
crvenkastih gljiva gomolj ika su otrovni i mogu uzrokovati asfiksiju (obamrlost) . Gljive
su gomoljike hladne i vlane u treem stupnju. Mogu uzrokovati tetu stomaku i
sporo se probavljaju. Redovno jedenje gljiva gomoljika moe uzropkovati grenje
stomaka, udar (lat. Apoplexia) , paralizu (lat. Hemiplegia) , bol stomaka ili zadravanje
mokrae (retenaciju urina) .
jedenje svjeih i vlanih gljiva gomoljika u sezoni bolje je nego jedenje onih
osuenih ili konzerviranih. Prilikom pripremanja gljiva gomoljika za obrok one se
prvo moraju zakopati preko noi u vlano blato, potom se trebaju oprati i istrljati
odgovarajuim kamenom ili krompirovom etkom nakon nekoliko sati umakanja u
proljetnu vodu tretiranu sa solju i majinom duicom (ar. za'tar; lat. Thymus
seppylum) . Kada se jedu sirove ili kao salata, gljive gomolji ke trebaju se pomijeati s
maslinovim uljem i premetati jako s ljutim zainima da korisniku pomognu njihovo
probavljanje zbog njihove zemljane i masne prirode.

27 J I

lbn-Kajjim el-Dievzi

Gljive gomoljike imaju dvojako dejstvo za probavni trakt zbog njihovog siromanog
hranljivog kvaliteta i negativne uloge u uravnoteavanju prirodnog gubitka. Ipak, one
sadre istananu vodenu tvar koja upuuje na prodornost, a koja ih ini korisnim za
trljanje oiju kao praka u lijeenju nonog sljepila, peenja oiju ili konjuktivitisa.
Lijenici se slau da supa od gljiva gomoljika isti vid, a ovo su samo neke od
ostalih koristi koje su spomenuli Ibn-Sina i drugi.
to se tie znaenja iskaza Allah ovog Poslanika, s.a. v. s.: "Gljive su od 'menne."
Upotreba Poslanikove rijei 'mana ima dva mogua tumaenja: to bi moglo oznaavati
hranu koju je Allah Svemogui osigurao za djecu Izraela u divljini, meutim rije mana
u arapskom se ovdje ne koristi kao imenica da oznai obine slatkie znane kao mana
(ar. mann) , ve, umjesto toga, kao prelazni glagol koji znai dar. U tom smislu nema
nikakve sumnje da su materijalni i duhovni darovi i pomo Allaha Svemogueg darovani
djeci lsraila bili brojni, a gljive su gomoljike jedan od ovakvih znakova Allahove moi
da se stvore i osiguraju potreptine za Njegova stvorenja. On im je to stvorio i tako ih
opskrbio da oni bez sadnje, truda ili rada, s njihove strane, i bez potrebe za oranjem ili
navodnjavanjem imaju koristi od Allahovih, d.., blagodati. to se tie Allahovog
dara prema djeci Izraela u obliku hrane, On je opskrbio gljive gomoljike u ovom smislu
naj savrenijim i hranljivim sastojcima kao njihovim hljebom, dok su prepelice predstavljale
meso koje su traili, a biljni sok (ar. tall; turundubin; nasg) pruio im je potrebnu
energiju. Biljni sok koji su jeli bilo je spremno dostupno im slatko koje su skupljali s
pustinjskog drvea i ono je bilo vitalna hrana za njihov ivot, zdravlje i opstanak.
Prema tome, samo s ovakvim Allahovim blagoslovima i darovima, meu brojnim drugim,
oni su bili u mogunosti zadovoljiti svoju udnju za mesom i preivjeti prelazak kroz
divljinu Allahovim doputenjem.
to se tie obinog prirodnog manin og slatka (ar. turundubin), koje je drugi oblik
mane, ovo je bijela, prakasta i fina kao inje hrana koja je sila s neba, a ovo je sigurno
bilo udotvorno izbavljenje od gladi, ali ovaj pustinjski fenomen moe se jo posmatrati
na malom podruju Srednjeg istoka gdje odreeni insekti izluuju ljepljivu medljiku.
Rije mana, a u hebrejskom izraz aram mana, znai hu ili literalno: "ta je (to) ?"
Nadalje, kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., koristio izraz mana za gljive gomoljike,
u drugom smislu to je znailo dar iz Denneta za koji nijedan ovjek nije radio, sadio,
orao ili ga zalijevao.
U svakom sluaju poto su gljive gomoljike "od menne", blagoslovljeni poklon i
dar, onda odakle moe doi ozbiljnija teta od njih?
Da bi se to razumjelo mora, se znati da je Allah Svemogui usavrio sve to je On
stvorio i da sve to je je On nainio jeste dobro i korisno u svojoj izvornoj formi
(obliku) . Prema tome, sve to je izvorno i to izvire iz Allahove zapovij edi osloboeno
je od nedostatka i bolesti, i stvoreno je u svrhu namijenjenu da bude manifestacija
1 2 72

Poslanikoua medicina

Njegove neograniene uzviene mudrosti. Ovakvo stvorenje nosi nepobitne koristi kada
postoji kao takvo i sprovedeno je u skladu s Allahovom zapovijedi. Samo nakon stvaranja
stvoreno moe postati predmetom promjene kao posljedice njegove privlanosti prema
suprotnim elementima, mijeanja s njima ili udruivanja s njima, pored drugih djelotvornih
razloga. Nadalje, kada bi se sve ostavilo da upotpuni izvornu svrhu stvaranja, to bi
svakako bilo savreno i najkorisnije.
Zapravo, bilo koji ueni posmatra prirodnih zakona koji odreuju elemente vremena,
biljaka i ivotinjskog ivota na ovom svijetu prepoznat e uzrok i proces kvarenja, kao
i to da se ovakve promjene deavaju samo nakon zaetka novog stvorenja. Ovo ukljuuje
stanja okolia, ljudskog i ivotinjskog umetanja.
U ovom smislu, a kroz vijekove, veina unutarnjih i vanjskih nedaa i poasti od
kojih je ovjeanstvo pati lo posljedica su njihovi vlastiti djelovanja, a koje su uzrokovali
neposlunou prema Allahovim zapovijedima. Zapravo, nevolje su posljedica ljudskog
neuspjeha da prihvati Allahovu poruku ili njihovog odbijanja da slijede upute Njegovih
poslanika, a.s. Prema tome, nepokornost, nevjerstvo i nezahvalnost (ar. kufr) svakako
glavni uzronici bolesti, oboljenja, kuga, sua, nevremena i zemljotresa, a zbog ljudskog
odbijanja Allahove poruke i upozorenja Allah Svemogui kanjava ih na ovom svijetu
prvo nareujui tlu, poljima i plodonosnom drveu da zaustave njihovo potpuno davanje
prinosa, i On uskrauje njihove koristi i ograniava njihov urod, ukljuujui izvorne
blagoslove koje je On usadio u njihov proizvod sve to deava se Allahovim doputenjem
i sve to odvija se u obliku lanane reakcije.
Ipak, ako itaoevo znanje i dalekovidnost to ne mogu jo uvijek shvatiti ili pojmiti,
onda mu je dovoljno proitati svete rijei Allaha Svemogueg koje glase: "Zbog onog

to ljudi rade pojavio se mete i na kopnu i na moru, da im On da da iskuse kaznu zbog

onoga to rade, ne bi li se popravili. " (Kur'an, 30:4 1)
Nadalje, pojedinac mora primijeniti znaenje ovog ajeta na svoj svijet i usporediti
ga s onim to vidi oko sebe pa e vjerovatno shvatiti kako nastaju bolesti i nedae, i
kako su one povezane s ljudskim djelovanjima, njihovim skretanjem s Allahovog puta i
njihovim preputanjem onome to je On zabranio. Zapravo, svaki put ljudi se kolebaju
i padaju iz jednog poputanja eljama u drugo, i svaki put se oni skrivaju u njihovoj
tami, i uivaju u njihovj pohoti i bezglavosti, a Allah Svemogui uzrokuje nedostatak u
njihovim temeljnim potreptinama: voem, vodama, tijelima, oblicima, roenjima,
tjelesnim izluevinama i karakterima. Ovakvi nedostaci pravedno oslikavaju njihovo
mentalno stanje, zla djela, nepravednosti, drskost i raskalaenost.
Zapravo, jednom davno, ak je veliina zrna ita bila vea nego ona koju poznajemo
danas, i onda su Allahovi blagoslovi obuhvatati i poveavati njihove koristi. Imam
Ahmed prenio je da je on jednom naao u jednom od uvanih silosa ita U mejadskog
halifata vreu ita, a veliina je svakog zrna bila kao kopica hurme, i na svakom zrnu je

2 73 1

lbn-Kajjim cl-Devzi

vidio natpis: "Ovo je proizvod dana kada je pravda prevladavala. " (Preneseno u
"Musnedu" od imama Ahmeda)
S druge strane, veine prevladavajuih bolesti, nedaa, nepravilnosti, oboljenja,
slabosti, medu ostalim sindromima poznatim danas, jesu podsjetnik Allahove kazne
koja je sprovedena nad prolim odmetnikim i grjenim narodima, i oni su prisutni
svjedoci njihovih stradanja. Ko god hodi njihovom stazom nezahvalnosti, grijeha i
udovoljavanja eljama bit e sigurno pogoen dijelom njihove sudbine na ovaj ili onaj
nain, ili e ak prizvati novo i nepoznato stradanje. Ovo e odraziti pravednu presudu
i uzvienu i nedjeljivu jurisprudenciju.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., istakao je da je ljezdana kuga podsjetnik kazne kojoj je
Allah Svemogui zapovijedio da napadne prijanji narod. Slino tome, Svemogui
Allah stvorio je i odredio razaraj ue vjetrove hurikana sedam dana i noi kao kaznu za
drugi narod ija zlih djela, ateizam i pobuna jesu opisani do u detalje u svim spisima.
Zapravo, ono to je ostalo od ovakviv unitavajuih sila je tek odani sluga koji stoji da
nosi svjedoenje Njegove uzviene nadmonosti i najvie istine i neprekidne kontrole
nad svim stvarima i biima. Ovakva e sila biti spremna da napadne, s vremena na
vrijeme, Njegovom zapovijedi i kao opravdana. Ovo je ono to se naziva opomenom,
Allahovim upozorenjem, poukom i imperativom.
Allah je Svemogui takoer nainio nestaicu kie, suu i siromatvo na ovom
svijetu prvobitnom kaznom za spreavanje davanja sadake i milostinje. On je stavio
nepravdu i nemilosrdnost prekriteljima u zapovjednitvo da odrazi ljudsku vlastitu
nepravdu jednih prema drugima: i prema siromanim, slabanim i potrebnim i da izrazi
varanje trgovca u mjerama i vaganju, i nasilje koje jaki ljudi nose protiv onih slabih.
Zapravo, vladar tiranin koji ne pokazuje milost ili suosjeanje, kada ga se upita ili
mu se neto kae, nije ni.a drugo do slikoviti odraz subjektovih vlastitih zlih djela,
neplemenitih osobina, bezbone prirode i meusobnog ugnjetavanja. Prema tome, zbog
njihovih zlih osobina ljudi su ponekad pogoeni kugama, opim bolestima ili suom ili
su kanjeni preputanju tiraniji i ugnjetavanju nepravednih vladara ili stavljanjem na
kocku njihovim pokuajima i njihovim izlaganjima patnji nesavladivih nedaa, nepoznatim
bolestima, munom bolu, gubitkom njihovog svjedoenja s vlastitim oima i brojnim
psiholokim oblicima depresije, oaja, potitenosti ili zlovolje, izmeu ostalog. Oni
takoer mogu biti sprijeeni od primanja koristi od denetskih i zemaljskih dobara.
Ponekad, ovakvi su ljudi ak ostavljeni nezatienim i bez mogunosti branjenja protiv
nasilnih nasrtaja i neprekidnih napada od zlih duhova, ejtana i dina koji e ih zavesti,
muiti, hinjiti, progoniti, izluditi i ponekad ih obuzeti. Ovakve e ih lekcije eventualno
nauiti da Allahova pravda sigurno prevladava i da e to tako biti sve dok ne doe
Njegova konana zapovijed ili dok se oni ne pokaju tako da sve mora zadrati svoju
izvornu svrhu i mora slijediti stazu za koju je izvorno stvoreno.

1 2 74

Poslanikova medicina

Neka mudra osoba putuje svijetom da vidi za sebe i bude svjedokom Allahove
uzviene presude i neograniene mudrosti, vjerovatno e razumjeti znaaj prihvatanja
Allahovih poslanika, s.a.v.s., i njihovih pravih i istinskih sljedbenika, i moda e
raspoznati ljudsku prijeku potrebu prihvatanja Allahove objave i pokoravanja Allahovoj
naredbi. Nadalje, ko god krene putevima onih ispravnih srest e se s Allahovim
prihvatanjem i primit e Njegovu zatitu na Pravom putu, a ko god slijepo slijedi
masu i kree se putevima bezglavih (ljudi) srest e se nepobitno s unitenjem, a to e
kulminirati u najmunijem bivstvovanju, nezavravajuoj tuzi dehenemske vatre i
vjeite patnje u njoj.
Nesumnjivo, Allah Svemogui upotpunit e Svoju svrhu. Ne postoji nijedna odluka
to nadomjeta Njegovu presudu, nita ne moe izbjei Njegovoj zapovijesti i On je
zasigurno iskljuivi vodi uspjeha.
Dodatno tumaenje Poslanikove upute s osvrtom na koristi gljiva
gomoljika u lijeenju oiju
to se tie hadisa o koristima vode gljiva gomoljika u lijeenju inficiranih oiju,
postoje dva mogua objanjenja: da se voda gljiva gomoljika mora mijeati s ostalim
medikamentima kao stabilizatorima ili da bi se poveala njihova djelotvornost, jer,
odvojeno, ovakva neobraena voda sama po sebi ne prua neposredne koristi i da se
nepreraeni ekstrakt vode gljiva gomoljika destilira se a potom direktno nanosi na
inficirane oi, gdje prirodna tjelesna vruina pomae u njenom dozrijevanju, iznjedruje
njene koristi i, nadalje, odstranjuje njene negativne posljedice i tetnu vlanost. Ostali
tumai ovog hadisa smatraju da ako se ova voda koristi iskljuivo za ispiranje oiju i
hlaenje toplote infekcije, onda je ona lijek, dok, inae, zdrav razum zahtijeva da se ona
mora mijeati s drugim sastojcima da bi se postigla ljekovitost. Nadalje, imam El-Gafiki
objanjava da je voda gljiva gomoljika najbolji lijek za ienje oiju i izotravanje vida.
Ako se mijea sa egipatskim antimonom (ar. azmad) , oni zajedno jaaju trepavice i
zatiuju oi od obinih infekcija, a Allah zna najbolje.
Gomolj (ar. kam 'a)
(Vidi: gljiva gomolj ika)
Golub (ar. hamam)
(Vidi: meso: Il perad)

2 75 1

lbn-Kajjim d-Devzi

Goveda (ar. damus)

Bos Bubalus
(Vidi: meso)

Grbaevo drvo
Lepidium
(Vidi: misvak; etkica za zube; sivak)

Groe (ar. 'inab)

Stolno groe; vinovo grode
Allah Svemogui spominje grode est puta u Kur'anu kao jedno od neizmjernih
dobara koje je On darovao Svojim stvorenjima, a koje je voe ovoga svijeta podjednako
kao i Denneta. U hadisima se takoder izvjetava da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., volio
grode i dinje.
Groe je bogato hranljivim sastojcima, a moe se jesti svjee, suho, zeleno i zrelo.
Stolno je groe vrsta koju opisujemo u ovom poglavlju da bismo ga odvojili od vinskog
groa. Grode moe biti klasificirano kao voe, hrana, zain, pie i lijek. Botaniki,
groe je klasificirano kao boba. Pripitomljeno grode raste u grozdovima i njegova
boja varira od svijetlozelene do eme. Zeleno je grode najslae kada mu je boja ukasta,
i ono je hranljivije od crne vrste ak, i ako su podjednako slatke.
Temperament je groa vru i vlaan. Najbolje je ono sazrelo u kompaktnim
grozdovima. Bolje je i hranjivije jesti grode koje je staro dva ili tri dana nego ono koje
je ubrano isti dan, jer ovo posljednje moe uzrokovati nadutost i vjetrove u stomaku i
crijevima, i bolje ga je drati dok mu kora ne postane mehka.
Hranljive koristi stolnog groa sline su onima od smokvi i groica. Grode
poveava tielesnu napetost, a groe bez sjemenki djeluje kao blagi purgativ. Intenzivno
jedenje groa uzrokuje glavobolju, a to se moe izlijeiti jedenjem gorkog ipka. Groe
takoder pomae poveavanju tjelesne teine i jedno je od tri kraljevska voa, pored
svjeih hurmi i smokava.

Grotlice307 (ar. zabib)

Osueno grode
Grodice se prave od sjemenkastog osuenog slatkog groa. Tradicionalno, groice

101Croice imaju visoku h ran ljivu vrijednost i bogate su ugljikohidratima podjednako kao i nekim mineralima,
vitaminima koji opskrbljuju tijelo proteinima, mau i vlanou.

1 276

Poslanikova medicina

se sue na suncu ili nekim vjetakim postupkom. Najbolje grodice se prave od cijelog
krupnog i jezgrovitog groa s tankom korom, a ponekad sjemenke obinog groa
odstranjuju se u postupku njihovog suenja. jezgra groica je vrua i vlana u prvom
stupnju, a sjemenke su hladne i suhe. Poput groa, neke su slatke i vrue, a druge su
kisele i hladne. Grodice od bijelog groa su probavljivije od ostalih.
Grodice koriste duniku i pomau u lijeenju povratnog kalja, otklanjaju bol u
bubregu aat. Nephralgia) i mokranom mjehuru, jaaju stomak i poboljavaju rad crijeva.
S latke grodice su hranljivije od groa, a manje su hranljive od suhih smokvi.
Grodice su varljive podjednako kao i probavljive, i jo su blage, poboljavaju probavu,
koriste stomaku, jetri i slezeni, otklanjaju mlitavost grla, otklanjaju bol u prsima i kontroliu
bol bubrega i mokranog mjehura.
lako grodice imaju dobru hranljivu vrijednost, ipak, one ne zadovoljavaju glad kao
hurme, naprimjer. Grodice bez sjemena uravnoteene su i korisnije su od ostalih
vrsta. jedenje groica s njihovim sjemenkama poboljava rad crijeva, podmladuje jetru
i slezenu, i vraa natrag jetru u njen prirodni kapacitet i funkcije, a slatke grodice
koriste se dobro sa ljudima koji boluju od pretierane sluzi i vlanosti u njihovom stomaku.
Povezivanje slabih noktiju usljed infekcije jagodice aa t. Onychoptosis) , zanoktice
ili traume, izmedu ostalog, s jezgom groica moe ubrzati njihovo otpadanje i olakava
njihovo odstranjivanje.
Imam El-Zahiri rekao je jednom: '1edenje groica poveava pamenje." Halifa El
Mensur prenio je da je njegov djed Abdullah bin Abbas rekao: " Same sjemenke groica
mogu izazvati razliite nepravilnosti, dok jezgra groica sadri lijek (za te nepravilnosti)."
U nekim izrekama sumnjivog porijekla koje su pogreno pripisane Allahovom
Poslaniku, s.a.v.s., takoder se tvrdi da jedenje groica uravnoteuje sluz, osvjeava
dah, ublaava iscrpljenost, smiruje nervozu i nadraljivost, jaa nerve, gui ljutnju,
poboljava toplu strukturu (konstituciju) i isti ten.

Guska (ar. 'uz)

(Vidi: meso: Il perad)

Guterl08 (ar. dabb)

Verenidae
Ibn Abbas, r.a., je prenio da je Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., jednom bilo ponueno
jelo od guterovog mesa. Kada se Poslanik, s.a.v.s., uzdrao od njegovog jedenja neko
ga je upitao da li je ovo meso haram ? On je odgovorio: "Nije, ali ono nije poznato u
l08Cf.

Ope poslanike upute u preventivnoj medicini; Njegova hrana i pie.

2 77 1

lbn-Kajjim el-Devzi

mom domainstvu, tako da prema njemu osjeam odbojnost."309 Uprkos tome, jeo je
neto drugo to su posluili za isti obrok, a ljudi su jeli glavno jelo koje je bilo pripremljeno.3 1 0
Takoer je preneseno da je Poslanik, s.a.v.s., govorio o guterovom mesu, i rekao:
"Ne smatram ga ni halalom ni haramom. "3 1 1
Guter je prvenstveno stanovnik pustinje i uobiajen je za Arapski poluotok. Arapi
su ga od davnina lovili i jeli njegovo meso. Guter je karakteristian po svojim malim,
nepotpuno okruglim, poput ukrasa, pjegama, okrugloj glavi, kratkim vratom, kratkom i
etvorougaonom repu i ima etiri kratke noge. Njegova je boja blijedo-pjeana uta
proeta s ugljenom crnom.
Guter se hrani skakavcima i biljkama. Svoja jaja lee u pijesak koji djeluje kao
idealni inkubator i jaja se izlegu za etrdeset dana od dana leenja.
Meso je gutera vrue i suho, poveava seksualnu udnju, stimulira spermu pod
jednako kao to djeluje kao sredstvo za skupljanje.
Hljeb312 (ar. hubz)
Ibn-Abbas, r.a., je prenio da je Aia, r.a., rekla: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., volio
je Gesti) hljeb namoen u supu od mesa."3 1 3
Abdullah bin Omer, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., jednom rekao:
"Volio bih imati neto hljeba nainjenog od brana cijelih zrna itarice, namazanog
maslacem i umoenog u mlijeko." Neko iz drutva otiao je tiho do svoje kue i pripremio
ovakvo jelo. Kada ga je predoio Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., on ga je upitao: "Gdje
si drao ovaj maslac?" "U guterovoj jazbini", odgovorio je ashab. uvi to, Allahov
Poslanik, s.a.v.s., ustuknuo je i zamolio ashaba da to skloni (odnese jelo od njega) .3 1 4
U jednoj apokrifnom predanju pripisanom Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., imam
Bejheki je izvijestio da je Aia, r.a., prenijela da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Potujte hljeb, jer od njegovih poasti je da nee doekati ... ? " 3 1 5
Hljebno je tijesto najkorisnije kada je pravilno izmijeano i kada je potpuno
ostavljeno (da ukisne) . Najbolje peenje hljeba vri se u hljebnoj penici obloenoj
1090dbojnost: lat. Opsophobia.
1'0Hadis je ve spominjan, spominje se u "Dva Sahiha".
1 1 1 Spominje se u "Dva Sahiha".
312Cf. udnje bolesnika. Takoer vidi: Planiranje dijete. Dio l .
111Ebu-Davud, 3783; hadis je da'if.
1'Ebu-Davud, 38 1 8; hadis je metruh.
1'5Hadis nikako nije vjerodostojan, pogledati "Fewaidul'medmua", str. 1 6 1 , 1 62.

1 2 78

Poslanikova medicina

glinom (ar. tannur) . Druga vrsta peenja to se tie njegovog kvaliteta dolazi u hljebu
ispeenom u obinim peima od cigle, a u treu kategoriju spada hljeb peen u vruem
prahu. Najbolji hljeb pravi se od svjeeg brana, a najhranjivija njegova vrsta pravi se
sa krupicom (grizom) , dok je najzdraviji nainjen od pul pe brana koja osigurava
hranljivije vrijednosti, meutim, on se slabije vari zato to sadri malo mekinja. Sljedei
u hranljivoj vrijednosti dolazi bijeli hljeb, a trei dolazi hljeb nainjen od grubih zrna
itarica. Najbolje je jesti hljeb krajem dana u kojem je on napravljen. Mekani hljeb
omekava stomak i lake prolazi kroz di ges tivni trakt. Tvrdi hljeb i sredina hljeba
manje su hranljivi i tei za probavu.
Penini hljeb djelimino je vru u drugom stupnju. Hljeb je kvalificiran u grupu
namirnica, koje variraju izmeu vlanih i suhih. Njegova suhoa dolazi iz onoga to
vatra dehidrira, a njegova vlanost predstavlja ravnoteu njegov svjeine.
Jedenje peninog hljeba uzrokuje brzo debljanje, dok hljeb koji je nainjen od
mlijeka uzrokuje odvojeni zatvor, dok je on hranljivij i, i, konano, hljebne mrvice uzrokuju
crijevni gas i spore su za probavu. Hljeb nainjen od jogurta jeste zatvarajui i sporo
prolazi kroz crijeva. jemeni je hljeb hladan i suh u drugom stupnju i manje je hranjiv
od peninog hljeba. (Takoer vidi: supa od mesa)
Hurme, osuene316 (ar. tamr)
Izvjetena je u zbirci sahih had isa da je Ehu-Sa' d bin Ebi-Vekkas prenio obraanje
Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: "Ko god uzima sedam hurmi z.a svoj jutarnji doruak
nee bolovati od otrova niti opinjenosti za taj dan. "3 1 7
U drugom predanju, izvijeteno je da je Allahov Poslanik, s.a.v. s., rekao: "Kua
bez hurmi ima gladne ljude. "3 18 Takoer je izvjetena da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
ponekad jeo hurme s puterom, hljebom ili same. 3 1 9 Osuene hurme vlane su u prvom
stupnju, a neki kau da su one suhe u prvom stupnju. jedenje hurmi lijei grubost
glasa, stimulira funkcije jetre i intestinalnu sekreciju, uveava seksualnu mo, a
pogotovo kada se one jedu sa borovim orasima. Ovakve su koristi istaknute za
stanovnike toplih predjela. to se tie stanovnika hladnih predjela, a pogotovo onih
koji nisu naviknuti na njih, prekomjerno jedenje hurmi moe uzrokovati blistavost
oiju, zaepljenja, izazvati glavobolju i otetiti zube, dok ovakve oprene posljedice
mogu biti nadvladane jedenjem badema i maka320
316Cf. XVI Koristi jedenja svjeih hunni i krastavica; XVII Uravnoteavanje dijete kao primarni preventivni lijek
l l 78uharija,
316Muslim,

1 0/203;
2046.

Muslim,

2047.

119Pogledaj "Sunen" od Ebu-Davuda,

3259; "Dami"' od Tirmizije,

1 53 1 ; lbn-Madde, 3434.

320Mak iz porodice Papareraceae.

2 79 1

lbn-Kajjim el-Devzi

Hurme su najpotpunija hrana medu voem zbog njihove tople i vlane supstance.
Jedenje hurmi ujutro na prazan stomak ubija crijevne crvie i ostale parazite, jer hurme
imaju antidotnu mo, dakle, kada se redovno koriste, one ograniavaju i slabe mogunost
razvoja crvia i parazita u probavnom traktu.
Hurme se klasificiraju kao hrana, pie, voe, slatkii, hranljivi sastojci i lijek. Osuene
hurme se na arapskom nazivaju 'adva. Aia ,r.a., je prenijela hadis Allahovog Poslanika,
s.a.v.s.: '"Adva je hurma zasigurno izvrsna i dovoljna hrana." Hurme su takoder
medu voem Denneta, kao to je to navedeno u hadisu: "'Adva je iz Denneta, a ona
sadri antidot protiv otrova." (Preneseno od imama Tirmizija. (Takoder vidi: svjee
hurme; ar. rutab)
Hurma, opraena nedozrela hurma (ar.balah)
Phoenix dactylifera (datuljasta palma)
Imam El-Nesai i lbn-Madde prenijeli su u svojim zbirkama had isa da je Aia,
r.a., navela da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'Jedite svjee i osuene hurme
zajedno, jer ejtan oplakuje svoju sreu kada vidi sina Ademovog kako ih jede zajedno.
ejtan onda kae: 'Sin Ademov preivio je dovoljno dugo da jede novu zajedno sa
starom (hurmom) . "'32 1
Muslimanski su lijenici objasnili da se ovaj hadis zalae za jedenje oplodenih
nedozrelih hurmi (ar. balah) zajedno sa onim osuenim, a odbacili su neopraene
enske hu rm e (ar. busur; Vidi nedozrele enske hurme) . Ovo je stoga to su oploene
nedozrele hurme vrue i suhe, budui da su one inae hladne i vlane kada dozriju.
Dakle, one se meusobno uravnoteavaju. U odreivanju ispravne dijete ne smiju se
kombinirati dvije vrue ili dvije h ladne hrane. Ovo je znaenje Poslanikovog
medicinskog savjeta.
Zbog toga to su oploene nt:dozrele hurme hladne i suhe, one osiguravaju koristi
za usta, desni i stomak. Ipak, one su nezdrave za prsa i plua zbog njihove hrapavosti
koja usporava njihovo varenje i one imaju manje hranljivih sastojaka. to se tie drveta
datuljaste palme, oploene nedozrele hurme su poput kiselog soka od nedozrelog groa.
Oba soka uzrokuju akumulaciju gasova, garavicu, nadutost, dahtanje, pogotovo kada
se pije voda nakon jedenja nedozrelih hurmi. Zaustavljanje ovih posljedica moe se
izvesti jedenjem osuenih hurmi, meda ili pu tera.

321 lbn-Madde,

1 280

3330;

daif.

Polani/cova medicina

Hurme, svjee (ar. rutab)

Hurme su bila hrana koju je Allah Svemogui osigurao za Merjemu nakon to je
rodila Isa' a, a.s., pod drvetom palme. Svemogui Allah nadahnuo je Isa' a, a.s.,Svog
budueg vjerovjesnika djeci Izraela u jednom od ranih uda njegovog rodenja da joj
kae: "Zatresi palmino stablo, posut e po tebi datule svjee, pa jedi i pij i budi
vesela! "(Kur'an, 1 9:25-26)

Abdullah bin Dafer prenio je da je vidio Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako jede
svjee zrele hu rme s krastavcem. 322 Ponekad je on jeo vie zrelih hu rm i s piem da bi ih
zasladio. Ipak, on je takoder uobiavao jesti svjee hurme za svoj iftar, a prije klanjanja
namaza, a kada ne bi naao svjee hurme, jeo bi one osuene, ako ni njih nije naao,
popio bi par gutljaja vode.323
Svjee su hurme vrue i vlane u drugom stupnju. One poboljavaju stanje hladnog
stomaka. Jedenje svjeih hu rm i takoder stimulira seksualnu udnju, poveava s permu,
uravnoteava strukturu ljudi s hladnim temperamentom i hurme su uope izrazito zdrave
i donose mnoge koristi za tijelo, posebno gdje su one glavno voe tog podruja. Kod
onih koji ih nisu navikli jesti, svjee hurme e se razdijeliti i pokvariti se veoma brzo u
stomaku, i one e generirati intenzivnu vruinu i uzavrelost krvi, uzrokujui izrazitu
glavobolju i neravnoteu crne ui, i oteujui tako zube, pa tako, zahtijevajui
uravnoteavanje i reguliranje elesnih izluevina kroz hranu hladnog temperamenta ili
kroz purgaciju. Svjee hurme olakavaju simptome loeg temperamenta stomaka
uzrokovanog niskokalorinom vrijednou u ishrani i one podupiru stanje supstanci
koje su po svojoj prirodi hladne u stomaku. One se takoder slau sa stomakom, olakavaju
lou probavu crijeva i ispravljaju slabost digestije, podjednako dobro kao to poboljavaju
toplu strukturu tijela kada se kombinuju sa sirupom od meda i ocata ili sa gorkim
ipkom (lat. Punica granatum) . Prema tome, zrele hurme kvare se brzo. Jedenje svjeih
hurmi intenzivno e pobuditi krv, uzrokovati glavobolju, zaepiti krvne ile, uzrokovati
bol u mokranom mjehuru, poveati e i otetiti zube. S druge strane, krastavci su
hladni i vlani u drugom stupnju. Oni gase e i stimuliraju pojedinevu snagu, ak i
preko njihovog ugodnog mirisa. Oni hlade lo temperament stomaka i uravnoteavaju
gastrointestinalne funkcije i sniavaju vruicu.
to se tie prekidanja posta (ar. iftar) Allahovog Poslanika, s.a.v.s., svjeim hurmama
ili onim osuenim ili ak vodom, postoji naravno istanani razlog za to. Poto slatko
putuje bre do jetre i razlae se ekspeditivnije od ostalih hranljivih sastojaka, pogotovo
ako su oni podjednako '9 vlani, jetra ih onda prihvata spremnije i ubrzava njihovu
distribuciju u ostatak tijela koje udi za energijom.
3228uharija, 9/488; Muslim, 2043.
323Ebu-Davud, 2356; Tirmizi, 696; Ahmed, 3/1 64; sened je sahih.

28J I

Ibn-Kajjim el-Devzi

Loe posljedice hunni se ,izmeu ostalog, mogu neutralizirati dodavanjem badema i

ma kakvog sjemena u ishrani. Preneseno je u predanjima daje Aia, r.a., rekla: "Hranili
su me svakakvom vrstom hrane da povrati m teinu, ali ja nisam nita povratila (od teine) .
Onda su dodali krastavac i svjee hunne mojoj ishrani i to mi je povratilo teinu. "324
Hurme, medinske hurme (ar. 'adva)
Dehidratizirane hunne
Sa'd bin Ebi-Vekkas, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko god
uzme sedam hunni za svoj doruak nee patiti od otrova a niti od opinjenosti taj dan. "32 5
Dabir i Ebu Seid, r.a., prenijeli su da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: "Hurme su
voe ije sjeme dolazi iz Denneta. One su antidot za trovanje, bogat izvor poveanja
spenne, a pijenje vode od ukiseljenih medinskih hurmi razbija ari uroka okom. " 326, 32 7
Imam je Buhari klasificirao medinske hurme kao udotvoran lijek. Hurme imaju
veliku koliinu eera u sebi. Hurme se dehidriraju na suncu ili na njihovom drveu, a
ponekad se omekavaju mlijekom da bi se pomogla njihova probava i esto se melju za
brano. Neke od njihovih koristi takoer ukljuuju visoku koliinu vlakana u sebi i one
usporavaju proces probave hrane do jednolinosti.
Hurme iz Hidaza, a sa Arapskog poluotoka jesu najbolje i najhranjivije, kao to
smo to objasnili govorei o koristima hurmi ranije u ovoj knjizi.328
Hurme, neopraene enske hurme (ar. busur)
Preneseno je u sahih zbirci da su Allahov Poslanik, s.a.v.s., Ebu Bekr i Omer,
r.a., jednom posjetili Haj zama bin Taj hana, koji ih je poastio jednom gro njom aat.
Corymbus) hurmi. Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitao ga je: "Bira li svjee burme?"
Hajzam je odgovorio: "elio sam da to stavim pred tebe da izabere ta ti se svia s
tog busura, podjednako kao i sa onih svjeih. " 329
Busur je topliji vie nego to je suh. Njegove koristi ukljuuju isisavanje tjelesne
vlanosti, prevlaenje stomaka, uzrokovanje uravnoteenog oticanja krvi i sluzi bolesnih

324Hadis je prethodno spominjan.

mprethodno je ve spomenut, nalazi se u "Dva Sahiha".
ll6Preneseno od Imama Nesaia i lbn-Madde.
327Tirmizi,

2067; kae da je hasen; Ahmed, 3/48; lbn-Madde, 34.53.

32BVidi: "oticanje srca, koristi hurmi" XV Takoer vidi: osuene hurme, ar. tamr; svjee hurme; ar. ratib.
329U ovom obliku ga navodi Tirmizi,
"Sahihu", 2038

1 282

2370; i kae da je s ovim rivajetom hasen; prenosi ga i Muslim u

Poslanikova medicina

od ui, uzrokujui zatvor, a kada se koristi u ispiranju crijeva i uvarcima, pomae

lijeenju smolnih bolesti a najbolji je sladak i mehak.

Hurmina palma (ar. nahlun)

Phoenix
Svemogui Allah spominje hurminu palmu u razliitim ajetima u Kur'anu.
Takoer je preneseno u "Sahihu" da je Abdullah ibn Omer, r.a., rekao: "Sjedili
smo sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., kada je neko doao i ponudio neto palmine
modine. Nedugo nakon toga Allahov Poslanik, s.a.v.s. upitao je: "Meu drveem
postoji jedno to lii na muslimana i ono ne gubi lie. Recite mi koje je to drvo ? "
Ljudi s u navodili nazive razliitog zimzelenog drvea, a j a sam pomislio d a b i ovo
moglo biti palmino drvo. Pogledao sam i vidio da sam najmlai, i stoga zbog, potovanja
nastavio ueti. Kada mi je misao prola umom, Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je
potom: 'To je palmino drvo.' Kasnije, spomenuo sam to to se desilo mom ocu (Omeru,
r.a., koji je takoer bio tu prisutan) , a on je odgovorio: 'Da si tada dao odgovor, to bi
bilo drae mom srcu nego to i to. "'330
Postoji vjeba u ovom hadisu koju uitelj mora nauiti. On mora znati kako ispitati
svoje uenike i kako testirati njihovo znanje koritenjem parabola i alegorija. U ovom
predanju moe se nauiti o ashabovljevom potovanju Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i,
prema tome, njegovom obuzdavanju od iznoenja njihovog znanja u njegovoj prisutnosti.
Takoer, iz ovog predanja ui se o plemenitosti ashaba, njihovom uzajamnom potovanju,
visokom cijenjenju svojih starijih i uglednih meu istaknutim ashabima Allahovog
Poslanika, s.a.v.s. Tu je takoer srea koju otac mora imati kada je njegovo dijete u
pravu i da dijete moe potovano ponuditi njegovo ili njeno shvatanje u prisutnosti oca,
ak i kada otac ne zna.
Navedeni hadis takoer pravi usporedbu izmeu muslimana i palminog drveta.
Drvo je zimzeleno. Njegovi su plodovi obilni i njegov hlad je stalan. Njegovo je voe
korisno i koristi se ili jede kada je svjee, suho, ukiseljeno ili ak nedozrelo. Zapravo,
za proizvod palminog drveta smatra se da je hranljiv, lijek, hrana, slatki, pie i voe.
Njegove stabljike koriste se za konstrukciju, alate i cijevi. Njegovo lie koristi se za
izradu slamnatih hasura, koara, posuda i lepeza, meu ostalim korisnim upotrebama.
Vlakna palminog drveta koriste se u proizvodnji konopaca i koriste se za pravljenje
madraca i jastuka, meu ostalim kunim potreptinama, i, konano, hurmine su kopice
korisne kao hrana za kamile podjednako, kao i medicinskim preparatima, i kao praak
za oi. Ljepota palminog drveta, njegove cjelovitosti, grozdovi hurmi, svje izgled i
koristi daju zadovoljstvo srcu gledaoeve sree. Oni ga podsjeaju na njegova Stvoritelja,

310Buharija, 9/495; Muslim, 281 1 .

283 1

lbn-Kajjim el-Devzi

Svemogueg Allaha, Koji ga je, u Svojoj beskrajnoj mudrosti usavrio, oblikovao

njegovu ljepotu i odredio njegove koristi i , prema tome, ne postoji nita to mu bolje
lii od vjernika. Zapravo, musliman je ogledalo ovakvim koristima, kako u unutarnjim
tako i u onim vanjskim.
Nadalje, palmin panj jeste taj na koji se Allahov Poslanik ,s.a.v.s., penjao kada
bi ustajao da odri hutbu u damiji, i to je onaj panj koji je glasno zaplakao kada ga
je Allahov Poslanik, s.a.v. s . , ostavio da bi odravao hutbe sa skromnog mimbera
visokog pet stepenica kojeg su ashabi napravili za njega. Deblo je onda zaplakalo,
alei za fizikom blizinom i blagoslovljenim dodirom , i svi prisutni na toj hutbi
uli su njegov pla, glasno i jasno. l konano, palmino drvo jeste to pod ijim
hladom je Merjema rodila Isa' a, a.s.
Ipak, neki komentatori razlikuju se u miljenju u pogledu odlinosti palminog drveta
i onog vinogradovog. Ipak, oba imaju svoje vrijednosti i koristi, ovisno od tla na kom
rastu, a Allah zna najbolje.

Indijsko alojino drvo (ar. 'ud hindi; ulva)

Exccesaria agallocha (S) kar
Ovaj je rod uobiajen u istonoj Indiji i na otoku ri Lanki. Meu ostalim vrstama
ovog roda uobiajene su alant, oman (lat. Inula hellenium) i konjska zoba.
Postoje dvije vrste aloje: medicinska biljka znana kao obini oman33 1 (ar. rasin

tibba) i aromatina biljka znana kao indijsko alojino drvo332 (ar. 'ud hindi) .
Abdullah bin Omer, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., ponekad
uobiavao spaliti alojino drvo pomijeano s malo kamfora i mirisao se s tim" 333 , a
potvreno je i to da je rekao: "Ovo je jedan od blagoslova i uitaka koje e stanovnici
Denneta uivati. "334
Najbolja od ovakvih grana dolazi od indijskog aloj inog drveta, a druga po kvalitetu
od kineskog alojinog drveta, dok je slabijeg kvaliteta vrsta znana u arapskom kao kamari
i jo jedna zvana mandati. Najbolje aloj ino drvo je crne boje, dok je drugo po kvalitetu
ono plavo. Najizvrsniji odsjeci imaju dozrelu i otvrdlu vanjsku koru koja je gusta i
bogata svojim sokom, dok su najslabiji po kvalitetu svijetli i tanki odsjeci koji lahko
plutaju ako se stave u vodu.

ll1Takoder znano kao kist ili konjska zoba.

332Aloe vera (Cf. Aloe vera; ar. ulva) ; Cf. Costus) .
mMuslim, 2254.
llBuharija, 6/260; Muslim, 2834.

1 284

Poslanikova medicina

Alojino drvo se ostavlja u zemlji cijelu godinu, gdje e zemlja prihvatiti

neesencijalne dijelove koje rastvara, a ono to ostane jeste aromatina supstanca koju
zemlja ne apsorbira.
Alojino drvo je vrue i suho u treem stupnju. Ono otvara zaepljenja, rastvara
gasove, odstranjuje preeranu vlanost iz tijela, ojaava crijeva, zadovoljava i jaa srce,
koristi mozgu, izotrava ula, zaustavlja dijareju i koristi u lijeenju periodine
inkontinencije (neumjerenosti) urina (lat. Urocratia) uzrokovane hladnom
neumjerenou mokranog mjehura.
lbn-Samhum govorio je intenzivno o razliitim vrstama aloje i njihovim koristima,
jednostavno znanih po jednom imenu aloja. Postupak namirisavanja dimom gorue
aloje u arapskom naziva se "tadmir", koji u tradicionalnoj medicini znai "uravnoteiti",
a to je vrednovati kvalitet vazduha ili ga poboljati, koji je jedan od est esencijalnih
principa u uravnoteavanju tielesnih izluevina i odravanju dobrok fizikog stanja.
(Takoer vidi: aloino drvo)
Ja (ar. bejd)
Imam je Bejheki naveo u svojoj knjizi "u'abul iman" (Ogranci vjere) jedno predanje
u kojem stoji da se jednom jedan od Allahovih poslanika ,a.s., alio o opoj slabosti
tijela i da mu je Allah Svemogui naredio da jede jaja.
Slijedei ovo predanje, mi kaemo da su svjea jaja bolja od onih starih, a kokoija
su jaja najbolja u usporedbi sa jajima ostalih ptica. Postoji savrena ravnotea u jajima
dok ona naginju ka hladnom temperamentu. U svom "Kan un u medicine", Ibn-Sina je
rekao: "umance je vrue i vlano, i ono pomae organima koji proizvode krv da
proizvode zdravu krv." On je takoer rekao: '1aja osiguravaju ogranienu ali umjerenu
njegu za tijelo, a blago kuhana jaja ne ostaju dovoljno dugo u stomaku da bi se u
potpunosti zavrilo njihovo vrenje." Ostali su drali da umance djeluje kao sredstvo za
umirenje i odstranjiva bola, umiruje grlo i traheju, umanjuje hrapavost prsa i djeluje
kao sredstvo za zaustavljanje kalja. umance takoer koristi pacijentima koji boluju od
tuberkuloze, ireva na povrini jetre i ira mokranog mjehura. umance takoer pomae
smanjivanju promuklosti i krvarenja, pogotovo kada se jede sa slatkim bademovim puterom,
i ono takoer pomae dozrijevanju prsne reume i smanjuje promuklost glasa.
Kod otoka onih kapaka bjelance hladi toplo oticanje i hladi bol. Trljanje bjelanceta
na manje kone opekotine moe sprijeiti pojavu mjehuria i oiljaka. Bjelance se takoer
koristi u lijeenju opekotina od sunca. Nanoenje balzama od bjelanceta pomijeanog s
tamjanom na elo takoer pomae u lijeenju bronhitisa. Ibn-Sina spomenuo je takoer
umance u lijeenju sranih bolesti, dodajui: "Meutim ono nije glavni lijek, ali ipak
igra vanu ulogu u ojaavanju srca. umance se brzo pretvara u krv, ostavlja malo

285 1

lbn-Kajjim d-Devzi

ostataka i nadalje se pretvara u svijetlu krv koja je homogena s onom sranom, i,

konano, ono spada meu najbolja sredstva za spreavanje opih bolesti koje pogaaju
temeljne funkcije plua."

Janje (ar. lahm da 'n)

Ovis aries
(Vidi: meso)

Jarac (ar. tais)

Ovis capra
(Vidi: meso)

Jare (ar. dadij)

Ovis capra
(Vidi: meso)

Jarebica; obinajarebica (ar. kabad)

Perdix perdix
(Vidi: meso: II perad)

Jarebica (ar. hadal)

Perdriz
(Vidi: meso: II perad)

Jeam (ar. a'ir)

Hordeum
Aia, r.a., govorila je da kada bi se neko razbolio u kui Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., on bi drao lonac jemene supe da se kuha na vatri sve dok pacijent ne bi
iskusio jedan od dva ishoda, mislei oporavak ili smrt, i on je zahtijevao od njih da je
jedu. On bi takoer uobiavao rei: "Hranite vaeg pacijenta jemenom supom, jer
ona oivljava i osvjeava pacijentovo srce, izbacuje van eskobu, tugu i uznemirenost i
ona ispire stomak kao kada neko od vas opere lice od prljavtine. "335

331lbn-Madde, 3445; Tirmizi, 2040 - kae da je hadis hasen sahih; Ahmed, 6/3.

1 286

Poslani/r.ova medicina

Tuga isuuje tijelo, a pogotovo stomak, i, naravno, nedostatak hrane mnogo tome
doprinosi. jemena supa s mesom takoder pomae ispiranju nepotrebnih akumulacija,
umiruje tijelo, dolazi da brani tijelo, umanjuje napetost, uravnoteava elesne izluevine,
potie duh i pomae vraanju ravnotee (Cf. planiranje dijete) .
Supa od kuhanog jema hranljivija je hrana nego uvarak od bisernog jema ili
jemene krupice (napitak od jema) . Jemena je supa takoder dobra za kaalj i
hrapavost grla. Ona zaustavlja i uravnoteava akutne neumjerenosti uzrokovane
nepravilnom niskokalorinom ishranom, ona poveava izluivanje urina, isti stomak,
gasi ed, sniava tjelesnu temperaturu kod toplih bolesti, spreava varenje, rastvara
zaepljenja i ubrzava pranjenje crijeva.
Za pripremanje ove supe treba dodati jedan dio samljevenog jema dobrog kvaliteta
prema pet dijelova svjee proljetne vode, potom dodati so i blage zaine radi okusa.
Potom treba staviti lonac na srednju toplotu i kuhati sastojke sve dok ne postanu visine
do jedne petine visine vode. Potom treba odstraniti jeam i servirati ga po potrebi.
(Takoder vidi: talbina)
Kuhana jemena voda izgleda da se slae s probavnim traktom. Kada je jeam
kuhan cio, njegovi sastojci prolaze sistemom i pruaju malo od svojih koristi. Ipak,
pijenje supe od samljevenog jema s mesom pomae ubrzavanju prodiranja njenih
hranljivih sastojaka u pacijentov sistem te djeluje kao jai purgativ i pokazuje se
djelotvornijin u stimuliranju rada crijeva.

Jetra (ar. kabid)

(Vidi: meso)

Jeziak
Lepidium sativum; Nasturtium
(Vidi: sjeme draguca; ar. hurf)

Jujub (ar. nebek)

(Vidi: lotosovo voe)

Junac; mladi vo (ar. lahm el-'idl)

Bos; bovins
(Vidi: meso)

287 1

lbn-Kajjim el-Devzi

Kaun (ar. z 'a/aran mahzani)

Crocus officinalis, Crocus sativus
(Vidi: afran)

Kalambakovo drvo (ar. 'ud-u ncdd)

(Vidi: alojino drvo)

Kaloper, matinjak, miriljavac (ar. fagija)

Cvat kne

Chrysanthemum balsamita
Kaloper je cvat kne i miomirisniji je od sveg aromatinog bilja. Imam je Bejheki
izvijestio dva apokrifna had isa, jedan je predanje koje je prenio Abdullah bin Barid,
r.a., u kome se navodi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s. rekao: "Cvat kne je najbolji od
aroma tinih biljaka na ovom i buduem svijetu. "336 Drugo predanje pri pisano je
Enes bin Maliku, r.a., kome je takoer pri pisano da je rekao da od sveg aromatinog
bilja, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je najvie volio miris cvatova kne (Ibid.) . Ipak, mi
ne moemo potvrditi ili biti svjedoci autentinosti za navedena predanja, i mi kaemo
"Allah zna najbolje."
Kaloper (lat. Crysanthcmum ba/samita, ar. fagijj) jeste stara dobro poznata kuharska
biljka limuno-metviastog mirisa lia znana u Egiptu, Grkoj, Rimu i zapadnoj Aziji.
Ove male cvijetne glave i lie ugodna mirisa koristi se u zainjavanju hrane, a neki
ljudi ih stavljaju u vunu zbog njihovog aromatinog mirisa i zbog odstranjivanja moljaca.
Kaloper se takoer koristi u pripremanju nekih mehlema kao lijek za hemiparalizu.
Utrljavanje u kou masti koja sadri kaloper pomae u lijeenju razrjeenja krvi (lat.
Hemodilucija) , jednostavnih angioma i phleboctasie, umiruje nerve i pomae u oputanju
miia. Kaloper je blag u vruini i suhoi i blago je konstipativan.
Dosta interesantno je to da su razliite kulture dale biljci ime sveca. Na italijanskom
zovu je Herba di san Pietro, na francuskom je zovu Menthe dc Notre-Dame, a na
arapskom najbolja od njegovih vrsta, - krasuljak (L. Balsa mita sauveolens) nazvan je
cvijee raja, ar. fagijat-ul dinan.

ll6prenosi ga Ebu-Ne'im u djelu: "Medicina"; Taberani u "Ewsatu", kao i "Medmeu", 5/35; sened ovog
had isa je potpuno daif.

1 288

Poslanikova medicina

Kar (ar. kust; kustus; kist)

Costus speciosus
Enes, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Neki od najboljih
tretmana nalaze se u povrinskom zarezivanju koe u kupicu i karovom korijenu. "337.338
U mm u Kaj s, r.a., prenijela je takoer da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: " Koristite
ovaj indijski korijen jer on lijei sedam bolesti a pleuritis je jedna od njih. "339
Postoje dvije vrste korijena kara: bijelo korijenje medicinske biljke znane kao obini
morski kar i aromatini korijen drveta indijske aloje (ar. 'ud hindi) obino znane kao
aloa. (Vidi Aloe vera; ar. ulva, indijsko alojino drvo)
Korijenje indijske aloje osigurava izrazitu vruinu, dok je bijela vrsta blaa, a obje
osiguravaju znaajne medicinske efekte. Korijenje kara ili kar koji je obino znan kao
indijska aloja vrui su i suhi u treem stupnju. Korijenje isuuje prodor sluzi i pomae
lijeenju hladnoe glave ili akutnog nazalnog zaepljenja aat. Catarrh; Coryza; ar.
zukam) . Pijenje otopine kara pomae pri slabosti jetre, slabosti probave, tromosti
stomaka, stomanoj gripi, dijareji i pomae kao antipiretik u smanjivanju povratne vruice,
te gasi kvartarnu sluzniavu vruicu, dok njen mehlem pomae pri bolu u leima ili
reuma tinom bolu u lumbalnoj regiji aat. Lumbago) . Karov korijen takoer pomae
pri pleuritisu, sniava njegovu visoku vruicu, astmatine simptome, teinu u prsima i
smanjuje e. Ovo korijenje koristi se takoer u pripremanju antidota (ar. tirja/V za
lijeenje zmijskih ujeda.
Utrljavanje masti od kara pomijeane s vodom i medom na lice pomae uklanjanju
pjega i kontroliranju arolikosti lica i prsa kao posljedice trudnoe ili neishranjenosti
aat. Chloasma) . Ovakvo utrljavanje takoer pomae uklanjanju tragova oiljaka, kako
onih hirurkih tako i onih obinih.
GaJen je zabiljeio da kar takoer moe pomoi pri spazmikim kontrakcijama i
ukoenosti voljnih miia aat. Tetanus), a takoer se koristi u lijeenju pleuritisa. Mehlem
od kara takoer pomae otklanjanju liaj eva i odstranjivanju suhih ljuskica koe ukljuujui
perut. Veina svjetovnih lijenika nije uspjela raspoznati izrazite koristi ove biljke, a
pogotovo njenu korisnost u lijeenju pleuritisa, a kao to se to raspoznaje u hadisu Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., a da su oni kojim sluajem ovakvo znanje dobili od Galena, oni bi
zasigurno to nainili u njihovoj Bibliji, i da su oni nali ovakvo znanje upisano u nekim
krianskim i jevrejskim pergamentima ili u manuskriptima nekih svjetovnih lijenika na
zapadu, oni bi to nesumnjivo tretirali kao ispravnije i bolje od Poslanikovih hadisa!
m

Melasa : pasta nainjena od 60 - 70 razliitih vrsta lijekova koji su pulverizirani, a ranije je upotrebljavana
kao antidot.

ll8hadis se nalazi u " Dva Sahiha", i ve je spominjan.

ll98uharija, 1 0/ 1 24; Ahmed, 6/356.

289 1

lbn-Kajjim el-Devzi

Ranije smo spomenuli u ovoj knjizi da u poreenju s objavljenim znanjem prirodne

medicine prakticirane od Allahovih Poslanika, s.a.v.s., svjetovni lijenici nisu nita
drugo do praktian narodne medicine. Bazirana na ovom miljenju medicinska lijenika
djela i fizika medicina, ak i danas, mogu izgledati kao sujevjerje, mada su njihovi
korijeni ranije povezani s zakonima Allahove mudrosti i Allahovog neogranienog
znanja koje se odnosi na uzrok i posljedicu. U ovom smislu, ono to je objavljeno kroz
Allahovo nadahnue jeste ispravnije i savrenije od onoga to je naueno kroz
eksperimentalnu medicinu. (Cf. upotreba prirodnih lijekova)
Ipak, unato svemu, mi ne poriemo prednosti uenja kroz eksperiment i obiaje,
i ono to ovako steeno znanje moe poluiti bilo to negativno ili pozitivno, naa
namjera ovdje nije namjera da kriticiziramo, ve radije da aludiramo na plemenite vrline,
vrijednosti i injenice o Poslanikovoj uputi koja je primljena kroz Allahovo nadahnue
i kao dar od Allaha Svemogueg, i da nainimo ovakvu uputu dokazom poslanstva
Njegovog Poslanika, s.a.v.s. Unato tome, ljudska priroda ostaje nepravedna prema
sebi samoj i ljudski istraivaki um tei ka eksperimentu i uenju kroz pokuaj i greku,
sa izuzetkom onoga koji je voen od due vjere, njegovog uroenog znanja i svjetla.

Karov korijen (ar. kust; kustus; kist)

(Vidi: kar)

Kajsija (ar. sanna)

Cassia
Ranije smo govorili o kajsijinom liu u poglavlju X. Tumai hadisa podijeljeni su
u pogledu znaenja arapske rijei sana i oni joj pripisuju znaenje bilo meda; vrste
kumina zvane na arapskom kammun karmani; sutina masti koja se nakuplja kao fine
tamne linije na vrhu masla; voe slino burmama; ili ak vrste anisa aat. Foeniculum)
zvanog na arapskom razjand ili omar.
Ipak, u svrhu ove studije, ovdje se mora spomenuti da osueno lie kasije i voe
razliitih vrsta biljki kajsija upotrebljavali su se ranije kao laksativ, ukljuujui biljke
Cassia tora, Cassia corymbosa i mekansku kasiju.
Kajsija je vrua i suha u prvom stupnju. Najbolja kajsija je ona mekanska, koja je
blagoslovljena i sigurna biljka. Pored njene upotrebe kao blagog laksativa, ostale koristi
kajsije ukljuuju dozrijevanje ute i crne ui, a koristi se u lijeenju angine pectoris,
crne utice, hepatitisa, herpes simpleksa, pucanja koe, migrene, gubitka kose, uiju,
svraba, konih pritia, uge, epilepsije i za oputanje napetosti miia.
Ostali sekundarni laksativi ukljuuju kumin, anisovo sjeme, rumarin, tamjan, komora

(L. Foeniculum officinale) , koji se takoer koriste kao diuretik (sredstvo za mokrenje) i u

1 290

Poslanikova medicina

lijeenju greva. Ovisnost o komorau poveava seksualni nagon, dok pre erano spolno
openje moe uzrokovati iravost. Kao to smo ranije spomenuli u poglavlju X340 , lijenici
preporuuju uzimanje jedne kai kice pomijeanog samljevenog komoraa ili bilo kog od
ranije spomenutog sjemena sa maslom i medom da bi se poboljao rad crijeva.

Kinica (ar. gajs)

Oborina; obilna kia; padavine
Oborina ili obilna padavina ima ugodan zvuk za arapsko uho (ar.gaiz iz korijena
rijei gase)34 1 i znai pomo ili olakanje, a upuuje na uzvienost kada doe da pomogne
stanovnicima suhe i neplodne pustinje. Kada padne, ona je ivotni spasilac i predstavlja
robovljevu neprestanu potrebu za svim esencijalnim potreptinama koje osigurava njihov
Gospodar i Stvoritelj. Ona takoer podsjea vjernike na Allaha Svemogueg. Kia oivljava
zemlju i uzgaja novi ivot, a njen naziv na arapskom gajs (Oborina) ugodan je za uho,
umiruje srce, umiruje strah, osigurava kontinuitet, a i tijelo i dua zadovoljni su njome.
Voda oborine je blagoslovljena, mehka je, svjea, zdrava i bolja je od obine gradske
vode. Ovo je posebno tano kada ovakva oborina istie iz gromoviti h oblaka.342 Oborina
se skuplja u udubljenim podrujima na planinama koja snabdijevaju potoke i rijeke koji
nanovo pune povrinske vode preko preiavajuih galerija i pojavljuju se nanovo u
vrelima, izvorima, bazenima i zdencima.
Voda je oborine vlanija od obine vode jer se nije ustajala za vrijeme procesa hlaenja
u prirodnim podzemnim rezervoari ma. Prema tome, voda je oborine manje zagaena ili
promijenjena usljed prirodnih fenomena, kao to su koncentracija prirodnih atmosferskih
zagaivaa ili odreenih vrsta malih estica praine ili ustajalih lebdeih estica. Zapravo,
voda je oborine profinjena i brzo se kvari nakon mijeanja sa vanjskim stimulansom.
Neki komentatori smatraju da je proljetna oborina bolja od one zimske. Drugi
tvrde da zimska oborina takoer ima svoje prednosti zato to je za vrijeme zime
vrijeme hladnije, zrak je manje zagaen, temperament sunca je manje vru i kvalitet
zraka je ii, pa, prema tome, kondenzacija i uzdizanje isparina iz mora umanjuju
neeljene estice koje su ostavljene iza, kada se isparava morska pjena. S druge strane,
oni to podravaju proljetne oborine tvrde da vea temperatura suneve toplote za
vrijeme proljea pomae rastvaranju gustih i tetnih isparina, rastvara neeljene krutosti
14 C f. X,
Hl

Suhoa stanja: ar. sanut.

Bog, od indoevropskog gou-: zazivati, traiti pomo od, prizivati, (Webster, New World Dictionary,
1 988). Najblia rije . rijei, gou u arapskom je gouz, koja takoer znai zazivati nekoga, traiti pomo
od i prizivati.

H2Vjerovatno se ovaj opis primjenjivao u prolim vremenima kada zrak nije bio zagaen hemijskim i
otrovnim zagaivaima koji su u novijim danima proizvedeni od pohlepnih, sebinih i nemarnih industrija.

291 1

lbn-Kajjim el-Devzi

koje se nose isparavanjem vode i odstranjuje prezasienost zraka s neeljenim

zagaivaima. Po njihovom miljenju, proljetna oborina deava se za vrijeme klijanja i
sezone nicanja, donosi novi ivot biljkama i drveu i, nadalje, njena voda je zdravija od
zimske oborine, Allah zna najbolje.
Imam afi, r.a., prenio je da je Enes, r.a., rekao: "Bili smo sa Allahovim Poslanikom,
s.a.v. s., kada je oborina poela padati. Allahov Poslanik, s.a.v.s., skinuo je odmah svoj
turban govorei: "Novo stvorenje je to koje je dobro upoznato sa svojim Gospodarem"343
(Takoer vidi: voda)

Kna (ar. hinna)

(Vidi Dio Il : lijeenje glavobolje i hemikranije; dio III, opinjenost)

Koza (ar. el-ma 'iz)

Ovis capra
(Vidi: meso)

Koza, jarac (ar. tais)

Ovis capra
(Vidi: meso)

Krastavac (ar. kissaun)

Zmijski krastavac
e ucumis sativus jlexuosus

Abdullah bin Daafer, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., uobiavao

jesti svjee zrele hurme sa krastavcem.344
Krastavci su hladni i vlani u drugom stupnju. Oni umiruju uljive tjelesne
izluevine, sniavaju visoku stomanu temperaturu i imaju nizak nivo kvarenja za vrijeme
probave. Krastavci pomau sniavanju bola mokranog mjehura, njihov miomiris koristi
pri onesvjetenju, njihovo sjeme poveava izluivanje urina a njihovo lie koristi se kao
balzam u lijeenju ujeda psa.
Krastavci su sporo probavljivi a njihov hladni temperament ima neke popratne
posljedice, pa stoga oni moraj u biti uravnoteeni da bi se neutraliziralo bilo koje
343Muslim, 898.
344Buharija, 9/495; Muslim, 2043; Ebu-Davud, 3835; Tirmizi, 1 845.

1 292

Poslani/eova medicina

zlo koje mogu sadravati, i da bi se optimizirale njihove koristi, i zbog toga je

Allahov Poslanik, s.a.v.s., jeo krastavce sa svjeim zrelim hurmama (ar. ratib) koje
su vrue i vlane u drugom stupnju. Inae, posljedice krastavica mogu se uravnoteiti
jedenjem grodica ili meda.

Krasuljak (ar. fagijet-ul dina n)

Balsamita sauveolens
(Vidi: kaloper, matinjak , miriljavac)

Krava, Govee (ar. bekar)

Bos; Bovins
(Vidi: meso)
/

Krkovina, Ijigovina, trljika (ar.nebek)

Rhamnus
(Vidi: lotosovo voe, jujub)

Kuhinjska so (ar. milh)

(Vidi: so)

Kur'an
Svemogui Allah kae: "Mi objavijujemo u Kur'anu ono toje lijek, i milost vjernicima. "
(Kur'an, 1 7:82) Ovaj ajet posebno upuuje na vrstu, prirodu i svrhu Allahove objave, i
nije upuen da razdvoji ljude na vjernike i nevjernike jer u drugom aje tu Allah Svemogui
obraa se svom ovjeanstvu, govorei: "O ljudi, ve vam je stigla poruka od Gospodara

vaeg i lijek za vaa srca. " (Kur'an, 1 0:5 7)

Prema tome, Kur'an je savren lijek za sve bolesti srca, tijela i uma i univerzalni je lijek
i tretman za sve nedae na ovom svijetu i brani protiv kazne za grijehe na buduem svijetu.
Ipak, nije svako kvalificiran ili podoban da se okoristi u potpunosti ovakvim savrenim
lijekom i svako ne posjeduje uzviene standarde izvrsnosti koji se trae za dobivanje savrenog
lijeka. Prema tome, kada pacijent ima istinsku vjeru, kada on nanosi lijek na njegovu tano
odredenu bolest vjerom, istinitou, iskrenou, vjerodostojnou, povjerenjem u njegovog
Gospodara, bespogovornim prihvatanjem, pristankom i nepromjenljivim osvjedoenjem i
povjerenjem u djelotvornost lijeka, kada se on sloi sa svim uvjetima uzvienog recepta,
onda, Allahovom voljom, nijedna ga bolest ne moe svladati osim smrti.

2 93 1

/bn-Kajjim ei-Devzi

Inae, kako moe bilo koji abnormalni sindrom protiviti se naredbi Gospodara, Koji je
odredio njegovu odredenu funkciju, predio (sferu) i ulogu. Drugim rijeima, Kur'an su
svete objavljene rijei Stvoritelja i Opskrbitelja Zemlje, Denneta i svega to oni sadravaju.
Kada bi se sveti govor spustio na planinu, ona bi se zatresla i, ponekad, zdrobila bi se od
straha i potovanja prema Gospodaru univerzuma, i kada bi se spustio na zemlju, to bi
uzrokovalo zemljotres. Nadalje, ne postoji nijedna bolest srca, tijela ili uma za koju Kur'an
nije dijagnosticirao uzrok i propisao savreni lijek, a ovakav je recept rezervisan za onoga
koji je blagoslovljen mudrou, znanjem i razumijevanjem objavljene Allahove Knjige.
Zapravo, ranije u ovoj knjizi, nairoko smo govorili u vezi s temom kur'anske upute
u pogledu odravanja dobrog zdravlja, preventivne medicine, lijeenja bolesti, ispravnog
metoda ienja onoga to je tetno i u pogledu molenja daljnje upute u dijagnosticiranju
odredenih bolesti. to se tie bolesti srca, Kur'an ih zasigurno tumai do u detalje i
osigurava za njih ispravan nain lijeenja i lijek. Svemogui Allah kae: 'i'\ zar im nije
dosta (milosti) to to Mi tebi objavijujemo Knjigu koja im se kazuje? " (Kur'an, 29:5 1)
Nadalje, za onoga koji pati od bolesti srca i ne moe nai njen lijek u Kur'anu, onda
sigurno nema lijeka za njega. Za onoga ko god nije zadovoljen s Kur'anom u spreavanju
ovakvih bolesti, postoji apsolutno nita na ovom svijetu to ga u potpunosti moe izlijeiti.

Labud (ar. uz)

(Vidi: meso: I l perad)
Lani afran (ar. varas)
(Vidi: pseudoafran)
Lea (ar. 'adas)
Ervum lens; Lens esculenta; Lens culinaris
Svi hadisi koji su pripisani Allahovom Poslaniku s .a.v.s. u pogledu lee su
izmiljeni od strane zemljoradnika i trgovaca, ukljuujui345 apokrifni had is kog je
naveo imam Bejheki da "lea omekava srce, dovodi suze oima, otklanja ponos" ,
i da su "hrana z a o n e iskrene. "3 46
Ipak, lea je spomenuta u Kur'anu, gdje stoji da su djeca Izraela udila za njom,
kada su ona rekla: "O Musa, mi ne moemo vie jednu te istu hranu jesti, zato zamoli,
u nae ime, Gospodara svoga . da nam podari od onoga to zemlja raa: povra i
HlLee su mahune graka iz porodice Leguminosae, i one spadaju medu najstarije kultivirano povre.
Njihovo je sjeme posebno bogato proteinima (22%). Okolo, spljoteno sjeme dri se u mahunama i mora
se ispuiti za vrijeme dozrijevanja. Njihova boja varira od bijele do zelene, smee, oran i svijetloplave.
Lee se jedu cijele u supama i kuhanom mesu, a takoer se melju u brano, dok njihove slamke i lan (ar.
tubn) se obino koriste za stonu hranu, a ponekad je njihova kora u nju ukljuena.
346Sve ovo je izmiljeno.

1 294

Poslanikova medicina

krastavica, i penice, i lee, i luka crvenog! On je rekao: 'Zar elite da ono toje bolje
zamijenite za ono to je gore? ' " (Kur'an, 2:6 1) . Hrana kojom ih je tada Allah
Svemogui opskrbljavao bila je mana i prepelice.
Lee su hladne i suhe i one obuhvataju dva oprena tsastojaka: jedan uravnoteava
konstituciju, a drugi je izvor kokosovog ulja. Leina je kora vrua i suha u treem
stupnju, jetka je i nadalje stimulira rad crijeva. Esencijalne osobine lee sadrane su u
njenoj kori i zato je njihovo kompletno jedenje zdravije od njihovog jedenja kada su
izgnjeene i oljutene. Cijele lee blae su za stomak i manje tetne, jer njihova pulpa se
slabo vari zbog njenog hladnog i suhog karaktera. Nadalje, lee stimuliraju crnu u i
mogu tetno djelovati na akutnu melanholiju i otetiti nerve. Lee zgunjavaju krv (lat.
Pycnemia) i moraju biti izbjegavane od ljudi koji pate od tromosti i apatije (lat. Ace
dia; ar. sevda ) , koje su akutna depresija kao i tjeskoba koje su posljedica neravnotee
crne ui. Za ovakve osobe preerano jedenje lee moe pogorati njihovo stanje,
potai akutnu mentalnu nepravilnost, opsesiju i uzrokovati prijemvost prema infektivnim
bolestima, ukljuujui kvartarnu groznicu (koja se vraa svaka etiri dana) . Ovako
negativne osobine mogu se ispraviti kuhanjem lea s njihovim suprotnostima, kao to su
repa i zelje, ruj, masline, koriander, a dodajui dio masnoe u hranu.
Najtetnijaje kombinacija jedenje lee s ukiseljenim povrem kao nadopunom. Mora
se izbjegavati mijeanje lee sa slatkiima u istom obroku, jer ovo moe uzrokovati
zaepljenje jetre, a redovno jedenje lea moe uzrokovati zatamnjenje vida zbog njihove
sirove suhoe. Pre erano jedenje lee takoder moe uzrokovati zadravanje (retenciju)
urina i hladnih rana, i proizvodi guste gasove u crijevima i jetri. Najbolja vrsta lee
jeste bijela i ona okrugla, i one se brzo kuhaju.
'

Lipin (limetin) depilator (ar. nureh)

Ummu-Seleme je prenijela da kada bi Allahov Poslanik, s.a.v.s., koristio depilator,
nanio bi smjesu na intimne dijelove prije njenog nanoenja na ostale dijelove tijela. 34 7
Takoer je preneseno da prvi je koji je koristio depilator bio Allahov Poslanik Sulejman
ibn Davud, r.a.Lipin je depilator agens za uklanjanje dlaka nainjen od dva dijela lipe i
jednog dijela arsenika pomijeanih s vodom a potom ostavljenim na suncu ili u toploj kupki
zbog vrenja. Kada smjesa postane tamnoplava, nanosi se preko odreenog podruja, a
osoba mora sjediti aproksimativno jedan sahat prije njenog ispiranja vodom. Predio
depiliranja potom mora biti premazan knom da bi se sprijeile posljedice opekotina348.
347lbn-Madde, 375 1 ; hadis je prekinutog seneda.
148Arsenik; ar. zornih: arsenik trisulfid i obini arsenik sulfid koristili su se kao depilatori u kombinaciji s lipom
i vodom. Kombinacija lipe i metalnih sulfida otklanja dlake, ne teti korijenu dlake i ne spreava rast dlake.
Sam je arsenik izrazito otrovan i izjedajui je, a u depilacijskim kremama moe spaliti i unakaziti kou. Ipak
je veoma vano da ako postoji produeni kontakt s koom, kao posljedica toga mogu se razviti malilgni tumori.

29 5 1

lbn-Kajjim el-Devzi

Lie indiga (ar. kelem)

Biljka indigo/era
Imam je Buhari prenio da je U mm u Seleme rekla: "Iznijela sam vam kosu Allahovog
Poslanika, s.a. v. s., njima, i gle, bila je obojena. "349
Ipak, lbn-Mevhab komentarisao je da mu je U mm u Seleme pokazala kosu Allahovog
Poslanika, s.a.v.s. , crvenu od kne, a ne tamnoplavu od boje indiga. U sljedeem poglavlju
iste tematike, veina ashaba tvrdilo je da Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije imao dovoljno
sive kose koju bi bojio. 3 50 Isto je potvreno u Enesovom obraanju: "Vidio sam kosu
Allah ovog Poslanika, s.a.v. s., a ona je bila obojena kn om. "35 1
Indigo je tamnoplava i tamnopurpurna boja koja se ranije dobivala fermentacijom
lia tropske mahunaste biljke lndigofere. Voe biljke indiga lie onom od biljke bibera,
a njeno lie lii onom od biljke mirte. Biljka raste u ravnicama Arabije. Za vrijeme
njenog potpunog dozrijevanja lie crni, dok kao zeleno lie, proizvodi ulje koje se
koristilo u nekim medicinskim preparatima. Kada listovi pocrne, oni se ubiru, sue i
melju za upotrebu kao voda.
etiri glavne zbirke hadisa (ar. sunen) potvruju hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s.:
" Kna i indigo su najbolje boje. "

to se tie imama Gafikija, on je objasnio da katam biljka raste u ravnicama i moe

dosei do 1 85 cm uvis. Njeni listovi lie onima od masline, njeno voe lii sjemenkama
bibera u obliku, a njena kopica crni kada se samelje i fermentira. Pijenje uvarka od
ekstrakti ranog soka lia katame pomae obustavljanje povraanja i pomae protiv ujeda
bijesnog psa. l uvarak od ovakvih listova, kada se kuhaju u vodi, obino se koristi za tintu.
El-Kindi je tvrdio da trljanje oiju uvarkom sjemenki indiga otklanja neistoe,
zaustavlja intenzivno suzenje oiju i umiruje ih.
Neki ljudi mijenjaju lie indiga' sa vrhovnikom ili gvadom (lat. Isatis tinctoria), koji
je takoer poznat kao divlji indigo. Neki autori sahiha uputili su da prilikom nekih obiaja,
lie indiga i ono od vrbovnika mijeaju da bi se proizvela specijalna boja za kosu.
Kada je-Ebi Kahafe posjetio Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a Ebi-Kahafina glava i
brada bile su kao grm iz porodice Convulvulaceae (ar. zagama) , Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
kometarisao je: "Trebao bi promijeniti boju tvoje sive kose ali izbjegni je bojiti u crno. "352
Ovaj hadis moe imati dva objanjenja: mogao bi zabraniti farbanje kose sa izrazito
crnom bojom ili je moda doputeno mijeati vrbovnikovu ili indigovu boju s knom, a

349Buharija, 1 0/298.
35"Takoer vidi kna.
3518iljka indigo je lan porodice mahunarki. Pigment u indigu se naziva indigotin.
152Muslim, 2 1 02.

1 296

Poslanikova medicina

ovakva e smjesa obojiti kosu tamnocrvenom bojom; ili mogao bi biti upuen da
zabrani lukavtinu, tj . da stariji ovjek njenom upotrebom privue mladu enu ili
obratno. Ipak, farbanje kose tamnom bojom je doputeno sve dok to nije u svrhu
prevare. (Takoder vidi: Vrbovnik)

Lie repe (ar. silk)

(Vidi: Egipatska )
Loj; salo (ar. ahm)
Enes, r.a., rekao je: 'Jevrej iz Medine pozvao je jednom Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., na obrok, i poastio ga jemenim hljebom i rastopljenim lojem pomijeanim sa
mirodijama (kao zainom) . "3 3
Loj je teka masnoa koja se odlae oko bubrega i slabina goveda i ovaca, a
koristi se u kulinarstvu. Najbolje salo dobiva se iz potpuno zrele ivotinje. Salo je
vrue i vlano, ali je manje vlano od masnoe. Zbog ovoga kada se oba rastope, salo
se bre stvrdnjuje.
Salo ublaava hrapavost grla, oputa miie i moe se uravnoteiti jedenjem
ukiseljenog limuna ili dumbira u obroku. Loj koze je najvie zatvarajui od sveg loja
uope. Loj jarca ima vie vruine nego onaj od koze onaj otklanja zatvor i koristi u
lijeenju oticanja crijeva i boli u stomaku. Ponekad, loj se takoder koristi u klistiru kod
lijeenja ranica ili ljutenja koe, upale crijeva popraen bolom u stomaku aat.
Dysenleria) ili kao poticaj da isprazni crijeva ili kod bolnog bezuspjenog uriniranja.
(Takoder vidi: mast)
Lotosovo drvo (ar. sidir)
(Vidi: lotosovo voe)
Lotosovo voe; jujub (ar. nebe/e)
Rhamnaceae; Rhamnus; Ziziphus vulgaris
U svojoj knjizi "Poslanikova medicina", Ebu-Na'im je zabiljeio jedan hadis u
kojem stoji da je voe jujuba bilo prva stvar koju je Adem, a. s. ,pojeo kada je uinjeno
da se on spusti na zemlju.
U drugom hadisu u kojem se opisuje lotosovo drvo (ar. sidir) Allahov Poslanik,
s.a.v.s., vidio ga je za vrijeme mi'rada, kada je on doveden da primi zapovijedi od
m

Ahmed, 3/2 1 1 ; sened je sahih; takoer se prenosi drugim rivajetom kod Buharije, 4/257; Tirmizije; 1 2 1 5.

2 97 1

lbn-Kajjim cl-Devzi

Allaha Svemogueg; on je opisao drvo da ima listove velike kao slonove ui, a voe
slino onome jujubovom, uvijek zrelo, u izobilju i sloeno u nizu kao palisada.354
Jujub je lan porodice Rhamnus, bjelogorina je grmlje i malog je drveta koje se
nalazi u umjerenim i suptropskim krajevima i ono nosi voe koje je poput hurme koje
dozrijeva u kasnu jesen.
Jujubovo voe slii mumuli, ono je malo i tamno bijeloga mesa, a jede se svjee,
osueno ili zaslaeno. Kotica ili kamen jede se ponekad kao orah. Listovi, kora i zrna
imaju vrlo velike purgativne osobine, a kora sadri lijek koji se koristi u laksativima.
Meu njegovim medicinskim koristima voe355 jujuba uravnoteava probavu, uee
na rad crijeva, presvlai stomak, uravnoteava ud ute ui, pazi tijelo, poveava
apetit, proizvodi sluz i pomae umanjivanju dijareje uzrokovane toplom udi une
kesice i ute utice.
Jujubovo voe sporo se vari i njegova teta moe biti nadoknaena jedenjem saa
(med ovog) . Ipak, uprkos njegovoj teti, ono e jo uvijek imati svoje posljedice na
crijeva i u uravnoteavanju udi ute ui.
Voe je hladno i suho, ali ipak, lijenici variraju u miljenju da li je ono vlano ili
suho, a mi moemo rei da je njegov nivo vlanosti hladan i vlaan, i da je njegova
suhoa hladna i suha.

Lubenica (ar. bittih)

Citru/us vulgaris
Postoji nekoliko hadisa u pogledu lubenice. Svi oni nisu dobro preneseni osim
jednog kojeg su naveli Ebu-Davud i Tirmizi, gdje je preneseno da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., jeo lubenicu zajedno sa svjeim hurmama, i on je ustanovio da se oni meusobno
uravnoteavaju. On je rekao: ''Vruina jednog otklanja hladnou drugog i suprotno. "356

Lubenica je hladna i vlana.357 to je vea njena slatkoa to joj je vea vruina.

Ona osvjeava tijelo i mozak, gasi e, poveava izluivanje mokrae, olakava zatvorenost
i pomae onima koji boluju od upale hemoroida. Jedenje lubenice pomae tijelu da
izbaci kamenac iz mokranog mjehura i bubrega, a vlaan oblog od sjemenki lubenice
moe pomoi otklanjanju pjega od sunca.
Lubenica je rashlaujua i probavlja se bre nego zmijski krastavac ili glatki krastavac
aat. Cucumis sativus; ar. hidar) . Lubenica se brzo pretvara i postaje sredstvo za
3148uharija, 6/2 1 8;
mvoe juju ba je bogato vitam inom

e i

moe se pretvoriti u pie.

316Ebu-Davud, 3836; Tirmizi, 1 /296; sened hadisa je sahih.

117Lubenica ima priblino 9 1 % vode i 8% eera.

. 1 298

Poslanikova medicina

ienje i laksativ za prvu tjelesnu izluevinu koju sree u stomaku. Ona isti stomak,
ispire mokrani mjehur, isti vid, poveava spinalnu tenost (Cerebrospinalni liquor) ,
pomae spolni odnos i prekida hladnou. Da bi se njene koristi u potpunosti primile,
lubenica se mora jesti u sezoni, prije i nakon obroka, ali se ne bi trebala jesti u vrijeme
izrazite gladi. Najkorisnija je kada se jede pri sobnoj temperaturi, ali ako se jede
rashlaena, moe se uravnoteiti dodavanjem umbira obroku, da bi se odstranila mogua
teta od hladne temperature u stomaku.

Luk (ar. besa l)

Allium cepa; Porum cepa
Ebu-Davud je naveo u svom "Sahihu" da je Aia, r.a., odgovorila na pitanje u
pogledu jedenja luka, govorei: "Posljednji obrok koji je Allahov Poslanik, s.a.v.s., jeo
sadravao je luk. "358 Takoer je preneseno u "Dva sahiha" da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., zabranio jedenje luka prije odlaska u damiju ili u blizinu ljudi zbog neugodnog
zadaha kojeg on uzrokuje. 359

Postoji nekoliko vrsta luka360 i sve one su bogate ugljikohidratima. Luk je vru u
treem stupnju, a ima nenitrogensku izluujuu tvar koja je korisna za obnavljanje elesne
vode. Luk izbacuje van toksini zadah iz tijela, prekida sluz, poveava seksualni nagon,
daje vrenje spermi i isti stomak. Lukovo sjeme pomae u lijeenju leukoderme, a korisno
je kada se utrljava po tiemenu za one koji boluju od istanavanja kose, gubitka kose (lat.
Alopecia areala) i elavosti. Mehlem od luka umoenog u so pomae odstranjivanje
bradavica. Mi risanje luka nakon uzimanja purgativa ili lijeka neugodnog okusa spreava
muninu, povraanje i odstranjuje bilo koji naknadni okus ili miris (lat. Cacosmia) .
Umrkivanje u vodi umoenog luka kroz nos isti glavu. Upotrebljavanje rastvora ija je
baza luk kao kapi za ui pomae u lijeenju gubitka otrine sluha (lat. Amblycusis) ,
zvonjenja u uima (lat. Tinnitus), upale uiju i pomae odvoenju bilo koje nakupljene
vode u uhu. Upotrebljavanje mehlema nainjenog od istuenog lukovog sjemena
pomijeanog s medom i njegovo nanoenje oko oiju zaustavlja pretierano suzenje koje
moe biti uzrokovano slabou miia oka, pregrijanou tijela ili hladnoom.
Dobro iskuhan luk s hranom koristi u lijeenju utice, grubosti prsa i kalja. On
takoer poveava izluivanje urina i utjee na pranjenje crijeva. Nanoenje lukove vode
pomijeane sa solju i ekstraktom divlje rute ili planinske rute preko nezloudnog, nebijesnog
l'8Ebu-Davud, 3829; Ahmed, 6/89; u senedu je jedan prenosi lac u ije se povjerenje nije potpuno sigurno,
ostali prenosioci su povjerljivi.
3198uharija, 9/498; Muslim,

564.

JMJL. Allium cepa; Porum cepa: naj uobiajenija vrsta luka. Sadri l ,68% nitrogena, O, l % izluujue tvari,

2,78% saharoze, 8,04% neazotnih ekstraktivnih

tvari

i 0,7 1 % celuloze.

299 1

/bn-Kaiiim el-Devzi

mjesta ujeda psa ubrzava njegovo lijeenje. Konano, ako pojedinac moe izdrati njegov
ubod, on moe pomoi omekavanje i otvaranje tvrdokomih hemoroida.
Prekomjerno jedenje sirovog luka uzrokuje migrenu, nadutost, zatamnjuje vid, uzrokuje
zaboravnost, teti razumijevanju, proizvodi lo zadah, razvija lo okus i neodobrovoljava
meleke. vakanje lia divlje rute moe odstraniti lo zadah uzrokovan jedenjem sirovog
luka. Prema tome, jedenje dobro kuhanog luka moe odstraniti sve ovo navedeno. Takoer
je preneseno u had isu da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., poduio ljude da kuhaju luk i bijeli
luk prije njihovog jedenja.

Ljetarka; obina ljetarka (ar. durad)

Franco/in us
(Vidi: meso; II perad)

Ljubicino ulje (ar. duhn el-bene/sad)

Viola odorala
(Vidi: ulje)

Mana (ar. mann)

(Vidi: tartuf)

Masline (ar. zejtun)

(Vidi: maslinovo ulje)

Maslinovo ulje (ar. zejt, zejtun)

Maslinovo je drvo blagoslovljeno u Kur'anu, a maslinova granica simbolizira
nuenje mira. Maslinovo ulje dobiva se iz zrelog voa maslinovog drveta iz porodice
Oleacea. Njegovo uroeno stanite jeste mediteranski bazen i ono se protee kroz
Srednji istok i junu Evropu, a podjednako se nalazi i u sjevernoafrikim zemljama:
Maroku i Tunisu.
Ebu-Hurejre, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a. v. s., rekao: "Koristite ulje
maslinovo kao hranu i kao mehlem, jer ono dolazi s blagoslovljenog drveta. "36 1
Maslinovo ulje vrue je i vlano u prvom stupnju. Kvalitet ulja ovisi od kvaliteta
maslina kada se zgnjee. Najbolje ulje dobiva se iz potpuno dozrelih maslina, a kada se
361Abdurrezak u "Musannifu", 1 9568; lbn-Madde, 33 1 9; Hakim, 4/ 1 22, kae da je sahih; s njim se
slae Zehebi.

1 300

Po&lani/eova medicina

dobiva iz nedozrelih maslina, ono sadri umjereno hladne i suhe karakteristike. Crvene
masline daju ulje koje ima osobine izmeu navedenog dvoga, dok ulje od crnih hurmi
osigurava umjerenu vruinu i vlanost.
Pijenje maslinovog ulja koristi u lijeenju trovanja hranom, pokree crijeva i izbacuje
van crijevne crve. to je starije ulje, to je vei stupanj njegove vruine i djelotvornosti u
razgraivanju tvari. Pored metode gnjeenja, maslinovo ulje se takoer moe dobiti kroz
proces razdvajanja vode (dehidrogenacija) i, u tom sluaju, njegova je ud manje vrua,
blaga i djelotvornija je. Sve vrste ulja omekavaju kou i usporavaju proces plavljenja kose.
Usoljena voda od sauvanih maslina koristi pri opekotinama koe, spreava pojavu plikova,
jaa desni i dobra je za herpetine upale i neka alergijska stanja koe (tj. , lat. Urticaria) .
Lie masline koristi pri infektivnim oboljenjima ukljuujui lokalne upale koe
popraene s vruicom (crvenilo koe npr.), ekcem i iravosti uzrokovane ujedima glodara.
vakanje ovih listova koristi u lijeenju gljivinih upala u ustima aat. Aphthous stoma
titis) ili na usnama, a koristi se u lijeenju glodarastih iravosti, opeg svraba i upale
koe aat. Cnidosis) , podjednako kao i kontrolisanju preeranog znojenja. (Takoer
vidi: palmino ulje)
Maslo (obrani pu ter)
(Vidi: obrani puter)
Mast (ar. duhn)
(Vidi: ulje; loj: arb. sahm)
Med (ar. 'asal)
Ranije smo govorili o koristima meda (Cf. Il, reguliranje rada crijeva; koristi od
meda) . lbn-Duraid je rekao: 'Jedite med, jer je on dobro sredstvo za jaanje (tonik) ."
Imam Bu hari je klasificirao med kao lijek.
Med je prirodni nektar (slatko pie) i koncentrirana slatkoa cvijea pretvorena od
pela u zlatni bogati sirup. Izvor nektara iz kojeg je nainjen med odreuje njegovu boju
i aromu, a najbolja je svijetlo obojena vrsta meda. Najbolji med prave pele uvari, a
sakupljaju ga s planinskih podruja i drvea. Potom se procjeuje i veina neistoa se
odstranjuje osim neto polena i enzima.
Med proizvode pele radnici aat. Apis melli/era) koje sisaju cvijetni nektar sa svojim
jeziastim izdankom i pohranjuju ga u medni stomak. Pela potom povraa med i pohranjuje
ga u elije ili njime hrani trutove. Pela radnica nosi polen u polenskim koarama lociranim
na njenim stranjim nogama i strue polen od ega njene prednje noge blistaju.
30 J I

lbn-Kajjim el-Dcvzi

Med ima sposobnost da apsorbira i zadrava vlagu i odlian je konzervans hrane, a

odredene vrste meda koristile su se u lijeenju rana.
Med bi trebao biti iskljuen iz ishrane djece ispod jedne godine starosti. (Takoer
vidi: eerna trska)

Meso (ar. lahm; navedeno po vrsti i u skladu s obinom upotrebom)

Knjiga o mesu
I - Crveno meso

Allah Svemogui kae: "/ jo emo ih darovati voem i mesom kakvo budu
eijeli "(Kur'an, 52:22) , ". . . i mesom ptiijim kakvo budu eljeli. " (Kur'an, 56:2 1)

Ebi-Derda' prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Meso je najbolja

hrana na ovom i buduem svijetu. "362 Burejde je takoer prenio slian h adis koji glasi:
" Meso je najbolja iva hrana na ovom i buduem svijetu."363
Poastvujui svoju suprugu Aiu, r.a., Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je jednom:
" Prednost Ai e nad drugim enama jeste poput sarida nad ostalom hranom. "364 Kao
to smo ranije objasnili, zarid se pravi od mesa i hljeba. (Cf. hljeb)
El-Zahiri tvrdio je da jedenje mesa poveava snagu sedamdeset hvati, dok je
Muhammed bin Vasi' tvrdio da jedenje mesa poboljava vid. Alija, r.a., rekao je: '1edenje
mesa isti pojedinevu boju, nadoknauje abdominalno odupiranje i poveava pojedinev
dobar karakter." On je takoer rekao: "Sustezanje od jedenja mesa etrdeset noi
unazaduje staloenost (vrstou) ." Nafi' je prenio da je meso bilo glavna hrana Abdullaha
bin Omera, r.a. , nakon posta u mjesecu ramazanu i za vrijeme njegovih putovanja.
Ebu-Hurejre je prenio da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Srce uiva kada se jede
meso." (Prenio lbn-Madde) Ebu-Davud je prenio od Ai e da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao: "Ne sijeci te meso noem, to nam je zabranjeno, umjesto toga, grizite ga,
jer to je zdravije, potpunije i okrepljujue." Ipak, imam Ahmed opovrgao je ovaj hadis
kao neistinit pomou dva hadisa o rezanju mesa noem. (Cf. teletina peena na aru)
Postoje mnoge vrste mesa. Svaka je vrsta karakteristina po svoji osobinama, porijeklu
i prebivalitu ivotinje. U ovom poglavlju, Allahovim doputenjem, govorit emo o
njima i objasniti njihove karakteristike, koristi i tete.

362lbn-Madde,

3305; daif.

161Potpuni daif; jer u senedu ima jedan laac.

3648uharija,

1 302

6/320; 099 Buharija, 6/320.

Poslanikova medicina

(1) Janjetina, ovetina (ar. lahm da 'n)

Ovis aries
Meso je ovna vrue u drugom stupnju, a vlano u prvom. Najbolja je vrsta od jedne
godine. Ono proizvodi zdravu krv i unapreuje snagu kada se ispravno probavi. Ovnovo
je meso posebno korisno ljudima hladnog i blagog temperamenta i koristi sportistima i
vojnicima za vrijeme hladnoe. Ovnovo meso takoer koristi ljudima koji boluju od
neravnotee eme ui, ojaava pamenje i izotrava intelekt.

Meso stare i slabane ovce je nezdravo, i isto je kao meso ovce (ar. na 'ada; al) , a
to je kada ovca postane preko petnaest mjeseci stara. Najbolje meso ovna jeste ono od
crnog ovna, jer ono je blae, ukusnije i korisnije. Ipak, utrojen ovan je bolji i zdravij i.
Najbolje od crvenih ovaca jesu one debele. Njihovo meso sadri vie hranljivih sastojaka
i blago je stomaku. Meso jednogodinjeg ovna ima manje hranljive vrijednosti nego ostalo
i ono se die do povrine stomaka za vrijeme probave.
Najbolje meso u ivotinje je ono najblie njenim kostima. Gornji desni dio ivotinje
zdraviji je i blai za stomak od gornjeg lijevog dijela, dok je gornji prednji dio ivotinje
zdraviji nego onaj stranji, a blai je i za stomak. Preneseno je u "Dva sahiha" da je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., uobiavao uzimati desnu pleku ovna i, uope, meso gornjeg
dijela ovce, s izuzetkom glave. El-Farazak je jednom poslao nekoga da mu kupi mesa
i rekao mu je: "Uzmi rebra i pleke, a ne kupuj meso s glave ili blizu stomaka, jer ono
sadri bolest. " Nadalje, vrat ivotinje ostaje zdrav, ukusan, blag za stomak i laki za
probavu i, jo, meso desne prednje noge je blae, lake, ima manje masnoe, dalje je
od zadravanja bolesti, blae je za stomak, lake je za probavu i pomae tijelu da
proizvodi blagotvornu krv.
(2) Meso koze; meso jarca (ar. lahm el-ma'iz)

Ovis capra
Meso koze ima malo vruine i suho je. Posljedice koje ono izaziva u tjelesnim
izluevinama slabane su, a meso koze je teko za probavu i njegove hranljive
vrijednosti su osrednje.
Meso jarca (ar. tais) je neupitno nezdravo. Ono je izrazito suho, teko za probavu i
ono proizvodi neravnoteu crne ui. Kada je njegovo meso pretierano suho, ono postaje
tee za probavu i ono proizvodi uljivu krv.
El-Dabir je prenio da mu je njegov lijenik preporuio da nikad ne jede meso jarca,
govorei: "Ono uzrokuje uznemirenost i melanholiju, izaziva slabost pamenja, pobuuje
crnu tielesnu izluevinu, kvari krv i unapreuje mentalnu nepravilnost kod djece." Ostali
lijenici tvrde daje samo meso starog jarca loe, a pogotovo za stare osobe. Ipak, ljudi koji
su navikli na meso jarca kao njihovu glavnu ishranu jo ga uvijek koriste.

303 1

Ibn-Kajjim el-Devzi

Galen je smatrao da meso jednogodinje koze ima umjerene koristi, kao to su

uravnoteavanje eluanih sokova i on je preporuio meso koze nad mesom jarca.
Imam Nesai je prenio u svojoj zbirci hadisa da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Ophodite se s kozama ljubazno i titite ih jer su one meu stvorenjima Denneta. "365
U razmatranju autentinosti ovog hadisa postoji vie miljenja. Ipak, moramo
smatrati tetu kozijeg mesa opisanu od lijenika kao ogranienu i mi je ne smijemo
generalizirati. Prema tome, mi takoer moramo razmotriti stanje slabog stomaka,
humoralne neravnotee (neravnotee tielesnih izluevina) i predispoziciju. Ovo je
pogotovo tano za ljude koji ga nisu navikli jesti i koji su navikli jesti prijatnu i lagahniju
hranu, a ovakvi su bogati ljudi koji ive u urbanim podrujima i oni su manjina.

(3) Jaretina
Ovis capra
(ar. lahm el-dadij)
Meso je jareta blago i relativno je uravnoteeno sve dok je jare novoodviknuto od
mlijeka. Meso jareta lake je za probavu zbog nedavnih posljedica mlijeka u njemu, ije
se laksativne osobine slau s veinom digestivnih sistema. Meso je jareta takoer nemasnije
nego ono od kamila i ono proizvodi uravnoteenu krv i odline tjelesne izluevine.

(4) Govedina; kravetina; voletina; junetina; meso bivola;

Meso bizona366
Bos; Bovins; Bos Bubalus; Bos Bison
(ar. lahm el-bekar; lahm el-'idl)

Kravlje meso, obino poznato kao govedina ili njene vrste, hladno je i suho i ako
nije ispravno probavljeno, ono se teko pretvara (u hranljive sastojke) , sporo prolazi i
krv koju ono proizvodi uglavnom je pogoena udima crne ui.
Govedina je uglavnom dobra hrana za ljude koji rade naporno, a pogotovo za one
koji sudjeluju u iscrpljujuem fizikom radu. Ipak, ovisnost o govedini moe prouzroiti
bolesti koje nastaju iz neumjerenosti crne ui, ukljuujui herpetine upale, liaj i
nedostatak pigmentacije koe, rezultujui u bijelim mrljama aat. Leukoderma) , blagi
oblik leproznosti. Govedina takoer moe uzrokovati ugu, podjednako kao i druga
kona oboljenja karakterizirana formacijom ljuskastih, plavkastih mrlja aat. Ploriasis) ,
36sNe moemo doi do izvora ovog hadisa, moda se nalazi u "Sunenu Kubra".
366Buffalo; bizon: njegovo meso je manje bogato masnoom i .SO% je manje bogato holesterolom od govedine.
(ref. The National buffalo Association, USA) .

j 304

Poslanikova medicina

i ona moe uzrokovati elefantijazu36 7, rak, opsjednutost i kvartarnu vruicu, pored

nekoliko kategorija oticanja i tumora. Ovaj uticaj mora biti posebno na umu onima koji
nisu naviknuti na govedinu kao njihovu glavnu ishranu i onima koji ne odstranjuju
njenu tetnost preko njenog uravnoteivanja s ispravnom koliinom crnog bibera, bijelog
luka, cimeta, umbira i slinih zaina i dodataka.
Meso juneta je manje hladno nego ono od krave, a meso krave je manje suho nego
ono od juneta. Ipak, najuravnoteenije od ovog dvoga je teletina, a posebno meso od
debelog teleta, koje je ukusnije, zdravije i hranljivije. Teletina je vrua i vlana, i kada se
ispravno probavi, nudi znatne zdravstvene koristi.
(5) Konjetina

Equus caballus
(ar. lahm el-/aras)
Preneseno je u "Sahihu" daje Esma, r.a., rekla: "Zaklali smo konja i jeli ga u doba
Allahova Poslanika, s.a.v.s. "368 Takoer je navedeno u "Dva sahiha" da je na dan
bitke na Hajberu, Allahov Poslanik, s.a.v.s., dopustio jedenje konjetine, a zabranio je
meso od magarca (lat. Equus asin us) "369
Ipak, meso je konja vrue i suho. Ono je ilavo i kiselo, proizvodi uljivu krv i
tetno je za ljude slabane konstrukcije, - graane. (Takoer vidi: kamilje meso)

(6) Kamilje meso

Camelus
(ar. lahm el-demel; lahm el-fasil)
Doputeno je jesti meso kamile kada je to neophodno ili u nedostatku ostale hrane.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., i ashabi jeli su meso kamile u svojim domovima i za vrijeme
putovanja. Najbolje i najhranljivije od kamilje g mesa jeste ono od tek odbijene kamile
od mlijeka (ar. /asil) .
to se tie ljudi koji su ga navikli jesti, kamilje je meso dobra zamjena zajanjetinu
i ne uzrokuje tetu. to se tie graana, a pogotovo bogatih koji su navikli jesti
probirljivu hranu, oni mogu osjetiti odbojnost prema njemu i to stoga to oni nisu
naviknuti na njegov jak okus.
367Elephantiasis: hipertrofija i fibroza koe i potkonog i limfoidnog tkiva usljed due oteane cirkulacije u
krvnim ili limfnim vodovima, uglavnom usljed prisutnosti lilarijalnih crva. Wuchereria bancrofti ili
Brugia malayi.

9/559; Muslim, 1 942.

3698uharija, 9/559; Muslim, 1 94 1 .
3688uharija,

305 1

lbn-Kajjim el-Dcuzi

Kamilje je meso vrue i suho. Visoko je bogato hranljivim sastojcima, proizvodi

uljivu krv i teko se probavlja. Ipak, njegove izrazito bogate hranljive vrijednosti ne
moraju prijati svakome i moe ponekad proizvesti suprotne posljedice.
to se tie traenja od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., prema ljudima da uzmu abdest
nakon pripremanja ili nakon jedenja, ili ak nakon dodirivanja kamiljeg mesa, ovaj se
hadis uglavnom odnosi na higijensko razmatranje, radije nego, izraavanje traenja
namaske istoe, podrazumijevajui da se ne bi trebao pristupiti jedenju hrane prije
pranja ruku i jo da pojedinac ne smije klanjati bez abdesta. Prema tome, moe se jesti
peeno meso i sve dokle ga je vatra dotakla, a potom se ne trai uzimanje abdesta nakon
njegovog jedenja, a prije klanjanja namaza.

(8) Guter
Verenidae
(ar. dabb)
(Vidi: guter)
(9) Gazela; jelen; srna

Gazella; procapra; cervidae

(ar. gaza/)
Naziv gazela se ovdje odnosi na sve vrste iz roda gazela meu ostalim preivarima
iz porodice Cervidae i Procapra, ukljuujui afriku i azijsku gazelu i antilopu (ar.
zabi) , smeu porodicu Gazela soemmeringi (ar. erdal), jelena, jelena lopataa, smdaa
(S. dama) , jelena moutnjaka (ar. addil el-miski; kas tura) i Oedemeridae (ar. adam;
gaze[ el-sahra) , meu ostalim iz porodice Cervidae.
Meso je gazele vrue i suho, a neki kau da je izmeu (ovog dvoga) . Meso gazele
izrazito je hranljivo za uravnoteene konstrukcije i zdrava tijela. Meso gazele jeste
sredstvo za suenje, brzo se probavlja, a najbolje i ukusnije od ovog mesa je ono od
laneta.

(l O) Antilopa370 (ar. zabij; 'ab 'ab)

Meso je antilope vrue i suho. Ono je sredstvo za suenje, a pogotovo je korisno za
ljude vlane konstitucije. Ibn-Sina je objasnio da meso antilope proizvodi uljivu krv
i da je najbolje meso od (svih) divljih ivotinja.
170l...a l.

Antilocapra americana; male antilope se nazivaju (/at.) Ncotroginae, dok se one velike nazivaju (/at.)
Tragelaphinae

j 306

Poslanikova medicina

(l l ) Zec371 (ar. erneb)

Enes bin Malik, r.a., rekao je: "Vidjeli smo zeca u divljini i ulovili smo ga. Nakon
njegovog pripremanja Ebu-Talha je odabrao bedro i poslao ga Allahovom Poslaniku,
s.a. v.s., koji je primio dar. "372
Zeje meso je umjereno vrue i suho i najbolji njegov dio su lea i stranje noge ili
bedro. Meso zeca najbolje je jesti peeno. Ono uravnoteava stomak, pomae izluivanje
urina i razgrauje kamenac. Jedenje zeije glave oputa miinu napetost i koristi u
lijeenju dystaxiae373 i groznine drhtavice.
(12) Divlji magarac

Equus hemionus onager374

(ar. himar vahi)
Divlji magarac razlikuje se od zeb re (Lat. Equus zebra; ar. tarad) . Divlji magarac
ivi u divljini i obino nije pripitomljen. Imam Buhari je prenio da je Ebu-Katade bio
poznat po vjetini njihovog hvatanja. U vezi s ovom temom, Ebu-Katade je prenio da
je on bio u drutvu Allahovog Poslanika, s.a.v.s., zajedno sa grupom hadija. Ebu
Katade jo uvijek nije bio obukao ihrame te je potraio i ulovio magarca i donio njegovo
meso pred Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji je dopustio ashabima da ga jedu.375
Dabir, r.a., je rekao: "Za vrijeme Hajbera (Bitke na Hajberu op. p.), zbog nude,
morali smo jesti meso konja i divljeg magarca. "376
Meso divljeg magarca vrue je i suho. Bogato je hranljivim sastojcima i proizvodi
uljivu i gustu krv. Njegov loj (ar. sahm) koristi pri zubobolji kada se pomijea sa
biljkom oman (ar. rasin tibbi) i on rastvara guste gasove koji se stvaraju u bubregu.
Otopina njegovog loja takoer koristi u lijeenju melanoderme, stanja koe koje je
posljedica neishranjenosti ili trudnoe.
m

Stari svjetski zec (Lat. Oryctolagus cuniculus) je druHven i ivi u velikim kolonijalnim rupama ili
procjepima koie sam kopa. Zeevi su lanovi reda Logomorpha koji takoer ukljuuje kunie i kratkonoge
pirae. Divlji su zeevi takoer kunii, a neke pasmine kunia su zeevi. Kunii su uroeni u Evroaziji,
Sjevernoj Americi i Africi. Zeica moe imati do pet okota godinje. Kunii (Lat. Lepus) su sisari koji
pripadaju porodici Leporidae. Zeevi i pikae su takoer Legomorphi. Kunii se razlikuju od zeeva po
tome to oni ne kopaju rupe i to su njihovi mladi potpuno obrasli krznom i otvorenih oiju prilikom
roenja. Divlji zec i sniieni zec takoer su kunii.

372Buharija, 9/570; Muslim, 1 953.

373Dystaxia: blai oblik nemogunosti usklaivanja rada miia u voljnim pokretima (Blai oblik ataxiae) .
374Divlji magarac koji ivi u Mezopotamiji i istonoj Indiji je vrsta konja Equus asinus onagcr (ar. ahdar) i
proizvod je ukrtanja.
171Hadis je spomenut u "Dva sahiha".
176lbn-Madd.e, 3 1 9 1 ; sen ed hadisa je jak.

30 7 1

lbn-Kajjim el-Devzi

Uope, meso divljih ivotinja proizvodi uljivu krv i gustu krv, dok je najbolje
meso od svih divljih ivotinja meso gazele i srne, a zeetina dolazi na tree mjesto.
(Takoder vidi: teletina peena na aru; meso; planiranje dijete) .

(13) Meso fetusa; embrio

Foetus
(ar. luhum el-adinna)
Fetus je ivo ili mrtvo mladune ivotinje koje se ponekad nade u utrobi zaklane
ivotinje i njegova krv je prezasiena.
Preneseno je u hadisu da je neko upitao Allahovog Poslanika ,s.a.v.s.: "O Allahov
Poslanie, koljemo ivotinje i ponekad naemo fetus u njihovim utrobama? ta da
radimo? " On je odgovorio: 'Jedite ga ako elite, jer koristi fetusa jesu one od njegove
majke. " 377 Prema tome, nije nedoputeno jesti ga. Po nekima, Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
zabranio je stanovnicima Iraka jesti meso fetusa osim ako nije naeno ivo i onda se
ono mora zaklati, medutim, detaljno pretraivanje hadisa govori nam da je ovo miljenje
zasnovano na pogrenom shvatanju hadisa. Takoder, kijas nam govori da je doputeno,
jer dok je god u utrobi majke, ono je dio nje te se i tretira kao i svaki drugi dio majke.

(14) Osueno meso378

(ar. kadid)
Bilal, r.a., je rekao: "Zaklao sam ovcu (ar. na 'ada; al) da usluim Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., za vrijeme putovanja i on mi je rekao: "Oisti je i pripremi. "379 To
sam i uradio i posluivao mu sve dok nismo stigli do M edine. "380

Suho je meso zdravije i hranljivije od starog mesa ili mesa uvanog u soli. Ono
ojaava konstituciju, medutim moe uzrokovati svrbljenje kao popratnu posljedicu.
Da bi se to izbjeglo, mora se dodati bijela divizma381 aat. Verbascum alatum; ar. pl.

abazir; singl. busajr, busajr labud) hrani kada se jede suho meso. Suho je meso odlino
za ljude tople udi.
377Hadis je sahih, a do nas je dopro brojnim putevima i rivajetima, od Ebu-Seida, r.a., ga prenose: EbuDavud, 2827; Ahmed, 3/3 1 ; lbn-Madde, 3 1 99; Tirmizi, 1 476; lbn-Hibban, 1 077.
376Meso izrezano u trake i potom osueno, izvorno suenje na suncu.
379Pripremiti ga: - izrezati ga na trake i ostaviti ga da se sui.
J&lEbu-Davud,

28 1 4; Muslim, 1 975.

161 8 ijela divizma je uglavnom dvogodinja biljka iz roda Verbascum, porodice gljivnjaa. Divizma moe
narasti u visinu do 1 80 cm i ima vunaste i prema dolje okrenute listove, visoke bodlje i ponekad
bijele cvjetove.

1 308

Poslanikova medicina

Openito, sauvano meso vrue je i suho i moe se koristiti kao sredstvo za suenje.
Vlano i zdravo meso hranljivije je, medutim pretierano jedenje suhog mesa moe
prouzrokovati upalu crijeva aat. Colitis) , ali ovo se moe izbjei kuhanjem suhog mesa
s jogurtom i maslom, i ovakva vrsta ishrane djelotvorna je za ljude toplih i vlanih
tjelesnih izluevina.
ll

Perad; ptice; ivad

(ar. lahm el-tajr)

Govorei o jednoj od nagrada koju e uivati ". . . Oni sreni-ko su sreni " (K ur 'an,
56:8) vjeno u Dennetu Allahove blizine i blagoslova, Allah Svemogui kae: "[
mesom ptiijim (imat e) kakvo budu e/je/i. " (Kur'an, 56:2 1)
U "Musnedu" el-Bezzara, medu ostalim zbirkama hadisa, Allahov Poslanik, s.a.v.s.,

naveden je da je rekao: "Gledat ete u pticu Denneta i kad je poelite, past e u vae
ruke, peena i spremna za jesti. "382
to se tie ptica na ovom svijetu, neke je doputeno jesti, a ostale su zabranjene.
Nedoputeno meso peradi jeste ono od ptica grabljivica383 ili onih koje imaju otre
svinute pande ili zakrivljene pande, ukljuujui sivog sokola (takoder zvanog kraljevski
soko;ar. sahin), bijelog jastreba kokoara, obinog jastreba i sve vrste ptica koje se
hrane strvinama, raspadajuim leevima i malim lavinama, ukljuujui kondore, supove,
bjeloglave orlove, rode, plave svrake, prekrivene vrane (takoder znane kao sivolede
vrane) , obine crne vrane i sve vrste pupavaca i svraaka medu ostalim pticama koje se
mogu ubiti, a ne smiju jesti, ukljuujui crvenkastu lunju i obinu vranu, od kojih su sve
one nedoputene muslimanima za jesti.
to se tie dozvoljenog mesa peradi, ono ukljuuje divlje vrste peradi, ukljuujui
sve vrste pripitomljenih ptica koje se uzgajaju zbog ove svrhe, kao to su koko38\
urka, patka aa t. Anas) . guska, pile, golub, fazan i ostale ptice. Medu pticama koje
osiguravaju hranu, kokoi su najvanije zbog toga to su one izvor mesa i jaja. Sljedee
po vanosti dolaze urke i patke koje se uzgajaju iskljuivo zbog njihovog mesa.
(1) Piletina; domaa koko/pijetao

(ar. dudad)

Ebi-Musa, r.a., je rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., jeo je piletinu. "365

382Takoer ga biljai lbn-Kesir, 4/287; hadis je daif.
383Ptice grabljivice: lanovi porodice Accipitrdae

iz

reda Falconi/ormes.

3Kokoke pripadaju redu Galli/ormes.

msuharija, 9/556; Muslim, 1 649.

309 1

lbn-Kajjim el-Devzi

Piletina je najbolje meso od svih ptiijih mesa, a vrua je i vlana u prvom stupnju.
Ona je takoer najvie njegujua (za tijelo) . Blaga je za stomak, brzo se probavlja i
efikasno se mijea sa tjelesnim izluevinama. Piletina koristi mozgu (lat. Encepha
lon) , poveava s permu, isti grlo, poboljava ten koe, poboljava modane funkcije
i proizvodi dobru krv.
Ipak, piletina, a pogotovo meso domae kokoi tei biti pomalo prevlano, a neki
lijenici tvrde da pretierano jedenje piletine moe uzrokovati poveanje uronske kiseline
u krvi ili giht (ar. nakras) , meutim ovo je miljenje upitno.
Meso domaeg horoza manje je vlano i vie vrue. Meso stare kokoi koristi pri
impotenciji, boli u crijevima, astmi, garavici i razgrauje guste gasove kada se kuha
u vodi od afranike (lat. Carthamus; ar. kurtum) i sjemenki kopra (lat. Anethum
graveolens; ar. ibiz)
Najbolje meso od h oroza jeste ono od u troj enog h oroza, a najbolje je meso kokoi
ono od onih koje nikad ne legu jaja. Meso mladih kokoki (ar. ferrud) je najbolje i
lake je za probaviti, ono unapreuje rad crijeva i proizvodi zdravu krv.
(2) umska Ijetarka386; obina ljetarka

Francolinus vulgaris
(ar. durad)

Njeno je meso vrue i suho u drugom stepenu. Ono je blago za stomak, lahko je za
probavu i proizvodi uravnoteenu krv. Redovno i pretjerano jedenje ljetarkinog mesa
moe oslabiti vid.

(3) Obinajarebica; pjeanajarebica

Perdriz; Perdix perdix
(ar. hadal; kabad)
Njihovo meso je vrue i suho u drugom stupnju. Jarebiino meso lahko je probavlja
i ono proizvodi uravnoteenu i zdravu krv.

(4) Guska; labud (ar. uz)

Njihovo meso je vrue i suho. Ako guije ili labudovo meso postane glavna hrana,
ono moe biti tetno. Ipak, njihovo meso ne proizvodi mnogo mlijei (probavnog soka) .

366Genus Francolinus, porodica Phasianidac afrikih i azijskih ljetarki, a ona je uroena pustinji Tar u

Indiji.

1 31 0

Poslanik.oua medicina

(5) Patka; obina patka

Anas
(ar. batt)

Njihovo meso je vrue i vlano. Meso patke se obino ne slae sa stomakom. Ono
se teko probavlja i proizvodi pretjeranost izmeta.
(6) Droplja387
Otis
(ar. hubari)

Preneseno je u hadisu da je Burejh ibn Omer bin Sefineh prenio da je njegov djed
rekao: 'Jeo sam dropljino meso s Allahovim Poslan ikom, s.a.v.s. " 388
Droplje su iz porodice Otididae ili Otidae iz reda Gruiformes . Meso je droplje
vrue i suho. Ono se teko probavlja, medutim koristi ljudima koji sudjeluju u
iscrpljujuem fizikom radu.
(8) dral389
Crus
(ar. kurki)

dralovo meso je blago i suho, a postoje suprotstavljena gledita da li je ono

vrue ili hladno. dralovo meso proizvodi uljivu krv i koristi ljudima koji sudjeluju
u napornom fizikom radu. Ptica se mora drati dan ili dva pos trani nakon klanja, a
prije njenog jedenja.
(9) Ptice - vrapci

Prunella; Alaudidae; Corydallis

(ar. 'asa/ir; kanabir) 390

Abdullah ibn Omer, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Niko
387Droplje ive blizu travnjaka i bunja, a imaju duge vratove i noge. Droplje izgledaju nekako poput urki,
medutim one su blie povezane sa dralovima i pjetliima mlakarima Oat. Rallus aquaticus). Njihovo pee
je sivo ili smee, esto s mrljama ili takama,a bijelim, smedim ili crnih ispod (po trbuhu). Droplje mogu
dobro leeti, ali uglavnom borave na tlu, skupljaju se u jata i hrane se divljim vrstama biljaka i insektima.
388Ebu-Davud, 3797; Tirmizi, 1 829; sened je daif.
liWdralovi su dugonoge, nezgrapne, svederake, gazajue ptice iz porodice Gruida. Njihovo je pee obino
smee, sivo ili bijelo. Oni vole obitavati blizu movarnih predjela i hrane se biljnim tvarima i divljim vrstama
malih ivotinja.
l9CLat. Corydallis.

31 I l

lbn-Kajjim el-Devzi

nee izbjei od Allahovog ispitivanja za nepotrebno ubijanje vrabaca, i bez davanja

obzira za njegov dug." Ljudi su upitali: "ta je njegov dug?" Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
je odgovorio: "Da ga zakoljete iskljuivo za hranu a da ne odreete njenu glavu a potom
bacite pticu nastranu. " 39 1
U drugom hadisu, 'Amr bin erid citirao je svog oca koji je uo da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko god ubije vrapca bespotrebno (. zbog sporta) , dua
ptice e se uzdii do Svemogueg Allaha jaukajui i plaui, "Moj Gospodaru! Tako
i tako me ubio iz zabave, a ne iz korisnog razloga! "392
Meso ptica je vrue i suho. Ono uravnoteava elesnu strukturu, pomae probavu
i poveava spermu. Supa od ptiijeg mesa pomae ienje crijeva i koristi zglobovima.
Jedenje mozga ptica pripremljenog s umbirom i lukom potie seksualnu udnju
(afrodizijak) , meutim on proizvodi nezdrave posljedice kada se mijea sa elesnim
izluevinama.
(l O) Golub393
(ar. hamam)

Meso je goluba je vrue i vlano. Meso divljeg goluba manje je vlano nego ono od
pripitomljenog goluba, a meso njegove piladi je ak jo vlanije. Meso pripitomljenog
goluba lake je za stomak i hranljivije je. Meso goluba (mujaka) pomae u lijeenju
mlitavosti, otklanja osjeaj peenja ili peckanja koe (lat. Paresthesia) , pomae pri
apopleksiji (kap) , intenzivnom spavanju, grozniinom drhtanju i cerebralnoj paralizi.
Uzgajanje pripitomljenih golubova i udisanje njihove isparine takoer koristi navedenom.
Meso golubovih mladunadi koristi u lijeenju iijasa, pomae bubrezima i poveava
koliinu krvi.
( 1 1 ) Pjeskoviti tetrijeb
Pteroclididae
(ar. kuta)

Pjeskoviti je tetrijeb golub iz reda kandilika-Columbiformes . Njegovo meso je

suho, proizvodi uljivu krv, uzrokuje zatvor i jedna je od najtetnijih hrana. Ipak,
koristi u lijeenju edema.
l91 Nesai, 7/207; afija, 2/439; Ahmed, 6550; Daremi, 2/84.
l92Ahmed, 4/389; Nesai, 239; hasen zajedno s prethodnim.
191Golub je ukljuujue ime za ptice iz porodice Columbidae. Vei primjerci zovu se golubovi kokoke a oni
manji samo golubovi.

1 31 2

Poslanikova medicina

(12) Prepelica; ljuskasta prepelica

Cotrnix; Crex pratensis

(ar. summani; salva; si/rid)

Prepeliino je meso vrue i suho, koristi zglobovima ali teti bubrezima, a ovakav
nedostatak moe biti izbjegnut njegovim pripremanjem s ocatom i dimnjaom394 (Lat.
Fumus terrae; ar. sahitrid; kas/ara) . Medicinske osobine prepelica ovise od vrste drveta
s kojeg dolaze.
Meso prepelica koristi prsima i kalju i ono u sebi sadri ispirajue osobine.
Njihovo meso proizvodi izvanrednu mlije (probavni sok) i dobra je hrana za zdrave
i ljude u oporavku.
Trebalo bi se izbjegavati jedenje nonih ptica koje se hrane nou pokvarenim i
raspadajuim tvarima i agrikulturnim tetoinama. Prema tome, ptiije meso probavlja se
bre od mesa stoke. Dijelovi koji se najbre probavljaju i koji osiguravaju najmanje hranljivih
vrijednosti su vrat i krila, a moramo ovdje spomenuti da supa od peradi je zdravij a nego
supa od mesa goveeta, ovce i ostale stoke.

(13) Skakavcil95
Schistocerca gregaria
(ar. derad)
Preneseno je u "Dva sahiha" da je Abdullah bin Ebi-Evfa, r.a., rekao: "Bili smo sa
Allahovim Poslani kom, s.a.v.s., u sedam vojnih pohoda i esto nismo imali nita za jesti
osim skakavaca. "396
Omer, r.a., rekao je: "Doputeno nam je jesti dvije vrste strvina i dvij e vrste krvi
(mesa s velikim procentom krvi u njima) . Oni su riba i skakavci, i jetra i slezena. "397

Skakavci su vrui i suhi i oni osiguravaju oskudnu hranljivu vrijednost. Jedenje mesa
skakavaca redovno uzrokuje iscrpljenost i proizvodi slabost. Dimljenje sa skakavcima
koristi u lijeenju retenacije (nakupljanju i zadravanju) urina i tekoama pri mokrenju,
a posebno kod ena. Skakavci se takoder mogu koristiti kao sredstvo za dimljenje u
lijeenju hemoroida. Peeni skakavci takoder koriste u lijeenju korpionovih (Lat.
Euscorpius f/avicaudus) uboda, a jedenje skakavaca tetno je za oboljele od este epilepsije.

Dimnjaa: Fumariaceae, iz reda dikotiledonskih biljaka; rod Fumaria, s vodenkastim sokom i bodljikavim
cvjetovima, ranije koritena u medicini.
191Najpoznatija je vrsta pustinjski skakavac, Schistocerca gregorio.
196Hadis se spominje u "Dva sahiha".
397Hadis je prethodno spomenut.

313 1

lbn-Kajjim el-Devzi

Kao hrana meso skakavaca proizvodi suprotne posljedice kada se mijea s elesnim
izluevinama. Mora se napomenuti da je redovno i preerano jedenje mesa od skakavaca
nezdravo i uzronik je brojnih ozbiljnih krvnih bolesti, akutnih bolesti gojaznosti i
razliitih stanja vruice. Omer bin ei-Hattab, r.a., rekao je: " uvajte se mesa , jer ono
je ovisno i pohlepno pogubno (za zdravlje) kao vino." (Preneseno u " lzjednaenom
putu" od Muvvata' Malika) . Nadalje, ak je intresantno za Hipokrita, koji je bio
poznat kao otac medicine, da je rekao: "Ne inite vae stomake grobovima ivotinja."

Mimozino drvo (ar. talh)

Acacia gummifera
Mimozino drvo, iz porodice mimoza, raste u vrelim podrujima i obino ima
listove rasporeene s obje strane.398 (Vidi: banana; Mmusa Paradisiaca)399

Miris (ar. tib)

Tib-ul 'arab el-izher
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Od vaeg dunjaluka meni su najdrai: ene i
mirisi, a radost moga oka je u namazu"400

Allahov Poslanik, s.a.v.s., je uivao intenzivno koristei miris, dok su smrad i

zadah uzbuivali njegovu otmjenu i posebnu prirodu. Njegova je kua bila najmirisnija.
Ulaenje u nju bilo je najugodnije za srce i duu, jer je u njoj ivjelo najblagoslovljenije
i najuzvienije Allahovo stvorenje i peat Allahovih poslanika, a.s. , kome je dola
posljednja Allahova objava da izvede ovjeanstvo iz tame na svjetlo.40 1
Miris je hrana za duu i duh. Kao to hrana i pie osiguravaju esencijalne hranljive
sastojke za tijelo i odravaju njegovu snagu, miris tako dri bit fizike snage koja se
poveava mnogostruko kada se namirie njime. Miris opskrbljuje tijelo i duu ugodnou,
sreom i korisnim socijalnim udruivanjima, iri ljubav meu ljudima, unapreuje dobre
namjere i potie ljude da govore dobro o drugima koji koriste miomiris u njihovom odsustvu.
Radi usporedbe, druenje s glupom i nepodnoljivom osobom koja se dodvorava
drugima slabi duh i fiziku snagu i uzrokuje duevni i duhovni stres i brige. Ovakva
nevoljna i nametnuta udruivanja nameu se duhu i iritiraju ga isto kao to smrad i zadah
398Sioeni listovi s dvije ili vie stabljika, imajui bodlje od malih bijelih, utih ili ruiastih cvjetova,
ukljuujui visoko ornamentno drvo Albicije.
3998iljka tropske banane znana kao Musa paradisiaca, koja nosi obino voe koje se jede kao kuhano povre.
ar. mevz el-d.enneh

O<JHadis je sahih, ve je spominjan.

40 1 Cf.

j 31 4

7 Njegov dom.

Po&lanikova medicina

mogu uzrokovati muninu i nelagodu. Zapravo, samonametnuta posjeta glupe i

nepodnoljive osobe jeste poput glavobolje i vruice za tijelo.
Zbog ovoga je Allah Svemogui zahtijevao od ljudi da usvoje dobro ophoenje u
posjeivanju Njegovog Poslanika, s.a.v.s., i da potuju njegovu privatnost, jer je on bio
izrazito uljudan i prilagodljiv, i on nikada nije zamolio posjetioca da ode, ak i ako je
njegova posjeta uzrokovala nelagodu njegovim osjeajima ili ga opteretila. Allah Svemogui
kae: "O vjernici, ne ulazite u sobe Vjerovjesnikove, osim ako vam se dopusti radije/a, ali
ne da ekate dok se ono zgotovi; tek kad budete pozvani, onda uite, i poto jedete, raziite
se ne uputajui se jedni s drugima u razgovor. To smeta Vjerovjesniku, a on se stidi rei e
vam to, a Allah se ne stidi istine. " (Kur'an, 33:53)
Zapravo, u pogledu biti mirisa i dobrog miomirisa, nasuprot smrada, miris se smatra
preventivnim lijekom i odlian je za hladne temperamente, a moe izbaciti van mnoge
bolesti zbog svoje jake prirode. (Takoer vidi umbirova trava i ostale biljke i miomirise)

Mirisna ukva (ar. izhir)

(Vidi: umbirova trava)
Mirta; mra (ar. aas)
(Vidi: slatki bosiljak; ar. rejhan)
Mirtina aa (ar. zarira; kasab el-zarir; ud el-vad)
Hemarthria
Preneseno je u Buharijevom "Sahihu" da je Aia, r.a., rekla: "Namirisala sam
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., sa uljem od mirtine ae za vrijeme oprotajnog hadda
prije oblaenja i hrama i poslije. "402 (403)

Misvak (prirodna etkica za zube)

Salvadora indiea

(Vidi: etkica za zube; ar. sivak)

Preneseno je u "Dva sahiha" da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: " Kada ne bih
mislio da bi to bilo preteko za moje sljedbenike, naredio bih im da iste zube misvakom
prije svakog namaza. "404 Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: " ienje zuba misvakom
4028uharija, l 0/3 1 3; Muslim, 1 1 89.
403Takoc1er vidi XXIII, Lijeenje bubuljica i ireva.
404Buharija, 2/3 12; Muslim, 252.

31 5 1

/bn-Kajjim el-Devzi

jeste dobra higijenska praksa koja isti usta i udobroljava Gospodara. "40 5 Allahov
Poslanik, s.a.v.s., uobiavao je takoer istiti zube prije odlaska na poinak. Isto tako je
izvjeteno da je on istio zube misvakom na svojoj samrtnikoj postelji.406 Osjeajui se
pomalo saaljivo prema ashabima, on je jednom rekao: "Opteretio sam vas malo s
potovanjem prema misvaku. "407
Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio je posebno ceremonijalan u ienju zuba misvakom
prije uzimanja abdesta za namaz, nakon buenja za noni namaz i prije sabah-namaza.408
Higijena je zuba je najvanija u medicini. Imam Ebu-Hanife rekao je da je najbolja
vrsta misvaka409 ona od alojinog drveta. On ini govor jo izraajnijim, koi jezik,
poboljava apetit, isti mozak i bolje ga je umoiti u ruinu vodu prije koritenja.
(Cf. alojino drvo)
ienje zuba mora se vriti misvakom od kvalitetnog i korisnog drveta. Ne smije
se uzimati misvak nasumice ili s nepoznatog drveta, jer neko je drvee otrovno i mora
se traiti tano odreena vrsta drveta koja je pogodna za ovu svrhu.
Postoje razliite vrste misvaka, meu njima, Allahov Poslanik, s.a.v.s., koristio je
ponekad misvak od narovog drveta, bosiljkovog drveta i od trske. Alojino drvo ima
ugodniji okus nego veina njih i najbolje je za ienje zuba. Ipak, pretjerano ienje
zuba misvakom moe zatamnjeti njihov sjaj, otetiti caklinu i uiniti zube neotpornim
prema zatitnim bakterijama iz preostale hrane u njihovim mikroskopskim porama, pa,
prema tome, eventualno razvijajui smrdljiv dah (lat. Halitosis) , podjednako kao to to
pomae odsjedanju pokvarenih isparina koje se uzdiu iz stomaka a koje su posljedica
uljivosti ili nedovrene probave. S druge strane, redovno i umjereno ienje zuba
misvakom uva njihov sjaj, jaa njihov korijen, osvjeava usta, poboljava okus, ini
govor izraajnijim, spreava kugu, isti mozak, poboljava apetit, poveava udnju za
hranom i odrava odgovarajuu higijenu usta (oralnu higijenu) , a bolje je koristiti
misvak nakon njegovog umakanja u ruinu vodu.
Ibn Abbas, r.a., je rekao da ienje zuba misvakom ima deset koristi: osvjeava
usta, isti mozak, uzrokuje osjeaj zdravosti, rastvara sluz, unitava kugu, priprema
stomak za slijedei obrok, sadrava u sebi sunnet, udobroljava Gospodara, pridonosi
pojedinevoj vrlini i obraduje meleke.
40;Buharija, 4/ 1 37; afija, 1 /27; Ahmed, 6/47; Nesai, 1 / 1 O; Daremi, 1 / 1 74; sened je sahih i Ibn-H uzej me
i lbn-Hibban su ga proglasili sahihom; 1 43.
406Buharija, 8/ 1 06.
407Buharija, 2/3 1 2.
408Cf. Opa poslanika uputa u preventivnoj medicini: Njegov odmor.
<(l<lMisvak je kratka akalica od drveta nainjena od stabla Salvadora indiea ili Lepidiuma iji ekstrakt ima
gorak (opor) okus, a ovakav ekstrakt moe se nai u brojnim pastama za zube, a ak neke od njih proizvode
se u "zapadnim" zemljama.

1 31 6

Poslanikova medicina

Ostali komentatori tvrde da ienje zuba misvakom izotrava pamenje, prilagoava

ula, jaa desni, rastvara sluz, isti vid, spreava kvarenje zuba, pomae probavu, isti
grlo, koristi hrapavosti ili promuklosti glasa, ini govor izraajnijim, raspruje pospanost,
pospjeuje sposobnost itanja, pomae pojedincu da klanja namaz i ui Kur'an,
odobroljava Allaha Svemogueg i meleke i pridonosi pojedinevoj vrlini.
Dobro je ako se ceremonijalno pristupa ienju zuba mi svakom prije uzimanja
abdesta za namaz nakon buenja da bi se klanjao sabah-namaz i prije svakog od
pet dnevnih namaza.

ienje je zuba misvakom dobro, bilo to za vrijeme posta ili ne, meutim to je
potrebnije initi za vrijeme posta zato to to odrava oralnu higijenu i isti usta. Amir
bin Rebia, r.a., rekao je: "Vidio sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako isti zube
misvako m za vrijeme posta. "4 1 0 Imam je B uhari naveo da je Abdullah bin Omer istio
zube ujutro i navee dok je postio. Takoer je korisno odgovarajue ispirati usta za
vrijeme posta, a nakon uzimanja abdesta. U ovom smislu, kada Allah Svemogui govori
o procjenjivanju daha postaa (ar. halufel-sa 'im) i njegovom tretiranju kao da je mous,
On je ohrabrio ljude da poste kao zdravi izraz njihove pobonosti i ni na kakav nain
On nije ohrabrio zanemarivanje oralne higijene, s obzirom na to da je postau potrebnije
redovno ienje zuba za vrijeme posta. U tom smislu, upotrebljavanje misvaka ustvari
ini da dah postaa mirie poput mousa. Ovo je slino mirisu krvi vjernika koji je
ranjen za vrijeme bitke protiv nevjernika, a ija e krv mirisati kao mous na Dan
polaganja rauna, ali, ipak, on mora oistiti svoju ranu nakon bitke, a prije obavljanja
sljedeeg namaza. Ipak, porijeklo loeg daha (lat. Stomatodysodia; ili Halitosis) za
vrijeme posta jeste pomanjkanje hrane u stomaku ije se isparine ovijaju oko zuba i
desni. Dakle, bolje ih je istiti redovno i ceremonijalno, ak i za vrijeme posta.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., i vjernici su koristili misvak, bez obzira da li su postili ili
ne, i Poslanik, s.a.v.s., ohrabrio je vjernike da ga koriste. Ustvari, Allahov Poslanik,
s.a.v.s., nikad nije citiran da im je rekao da to ne upotrebljavaju osim nakon zalaska
sunca, a Allah zna najbolje. (Takoer vidi: alojino drvo; ar. arak)

Mlijeko (ar. halib; leben)

Svemogui Allah kae: " Vi imate pouku i u stoci: 'Mi vam dajemo da iz utroba
njenih mlijeko isto pijete, koje nastaje od grizina u buragu i od krvi. '" (Kur'an, 1 6:66)
Svemogui takoer govori u Kur'anu o Dennetu, gdje kae: ". . . U kome su rijeke od
vode neustajale i rijeke od mlijeka nepromijenjenog ukusa, . . . " (Kur'an, 4 7: 1 5)
U Sunenu je zabiljeeno da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: " Koga Allah
nahrani hranom, neka kae: 'Allahu dragi, blagoslovi ono to si nam dao i opskrbi nas
410U ovom rivajetu hadis je daif, prenosi ga Ebu-Davud, 2364; Ahmed, 3/445.

31 7 1

lbn-Kajjim el-Devzi

s onim to je za nas najbolje,' i koga Allah opslabi pijenjem mlijeka, neka kae: 'Gospodaru,
blagoslovi ono to si nam dao i poveaj na udio u njemu,' jer ja ne znam ni ta to bi se
nadm etalo mlijeku ili bilo njegova zamjena, bivajui istovremeno hranom i piem. "4 1 1
Uglavnom, mlijeko se smatra kao jednostavna supstanca koja sadri prirodni i
neodvojivi dio smjese tri kategorije potrebnih hranljivih sastojaka41 2 , a to su: voda,
mast i sir. to se tie sira, njegova je ud hladna i vlana. On opskrbljuje tijelo
potpunom njegom i sadri visoke koliine proteina, antitijela i kalcijuma, izmedu
ostalog. ud masti u mlijeku umjereno je vrua i vlana. Ona se slae s prirodnim
uredenjem zdravog tijela i nudi brojne koristi. Nadalje, masnoa u mlijeku doputa
veu apsorpciju masno topivih hranljivih sastojaka u krvnu struju iz crijeva. l konano,
ud vode je topla i mokra. Ona djeluje kao sredstvo za razrjedivanje potrebno za rad
crijeva i kao opi ovlaiva za tijelo.
Sve zajedno, ud je hladna i mokra. Ipak, neki kau da mlijeko dobiva svoje svojstvo
tople udi neposredno nakon mue, i bolje ga je piti kada je svjee namueno, zato to
njegova hranljiva vrijednost opada s vremenom.4 1 3 Svjee je mlijeko najbolje. Ono je
hladno i mokro i proizvodi mlije. Kada se mlijeko ukiseli, njegova ud postaje topla.
Dobro mlijeko ima svijetlobijelu boju, proizvodi ukusnu aromu, dobrog je ukusa,
ima istananu slatkou, stabilnu vrstou i uravnoteene masne sastojke.
Najkvalitetnije mlijeko za novorodene jeste uglavnom probrano mlijeko nakon
etrdeset dana od djetetovog rodenja.414 ivotinja mora biti mlada, krupna i jaka.
Nadalje, ivotinja se mora hraniti dobrom krmom (suha stona hrana) , ispasati na
dobrom panjaku i piti nezagadenu vodu. Ovakvo e mlijeko proizvesti zdravu krv,
osigurati potpunu ishranu i unaprijediti zdrav razvoj dojeneta.
to se tie punoljetnih osoba, dobro mlijeko pomae odstranjivanju depresije i
uznemirenosti. Ono umiruje duh i pomae u lijeenju bolesti crne ui. Pijenje mlijeka
s medom isti unutarnje iravosti uzrokovane pokvarenim elesnim izluevinama. Pijenje
mlijeka sa eerom uljepava ten i uzrokuje punanost. Pijenje mlijeka spreava bilo
koje tetne posljedice spolnog openja. Ono koristi bronhijama i pluima i korisno je za
oboljele od tuberkuloze.
4 1 1 Prenosi ga Ahmed i drugi, hadis je hasen.
412Mlijeko ima vrlo malo eljeza i askorbinske kiseline i malu koliinu niacina. Nivo kalcijuma i fosfora u
mlijeku je vrlo visok. Nivo vitamina A visok je u cijelom mlijeku. Struktura cijelog mlijeka je aproksimativno:
4,9% ugljikohidrata, 3,5% masti, 3,5% proteina i oko 87% vode.
413Riboflavin je prisutan u znaajnoj koliini u mlijeku osim ako nije ono izloeno svjetlu.
414lnicijalno, a prije nego to se proizvede mlijeko, majina prsa proizvode kolostrum, izrazito utu tenost
koja sadri visok nivo proteina i antitijela koji e p_o moi novoroenetu da se odupre bakterijama i
virusima koji uzrokuju bolest. Potom se majini hormoni mijenjaju u svijetloplavu boju s vrlo oskudnom
strukturom.

1318

Poslanikova medicina

Intenzivno pijenje mlijeka loe je za glavobolju, stomak, bubrege i slezenu, i moe

otetiti zube i desni. Zbog ovoga se moraju isprati usta vodom nakon pijenja mlijeka.
Preneseno je u "Dva sahiha" da kad god bi Allahov Poslanik, s.a.v.s., pio mlijeko,
traio bi vode da ispere usta. Allahov je Poslanik, s.a.v.s., je jednom prokomentarisao
govorei: "Ono sadri puno masti. " 4 1 5
Pijenje je mlijeka loe kada se boluje od vruice ili promrzlina i ono moe otetiti
mozak zbog brzine kojom se pretvara u u. Ibn-Abbas, r.a., je prenio da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao da je mlijena masnoa loa za vruicu i one koji pate od
glavobolje (Preneseno u "Sahihu" Buharij inom i Muslimovom) . Pijenje mlijeka redovno
i intenzivno moe uzrokovati zatamnjenje vida, bol u zglobovima, zaepljenje bubrega,
zadihanost ili nadimanje stomaka i crijeva. Sve ove reakcije, izmedu ostalih, mogu biti
ispravljene dodavanjem meda, jedenjem dumbira, slatkih uvrivaa ili sline hrane
zajedno sa mlijekom. Ovdje se mora naglasiti da ovakve negativne posljedice, podjednako
kao i neke alergijske reakcije na mlijeko uglavnom se deavaju onima koji se u potpunosti
susteu od pijenja mlijeka, a pogotovo onima koji ga nisu navikli piti.

( 1 ) Ovije mlijeko (ar. halib-u da 'n)

Ovije je mlijeko najgue i najmokrije. Njegov sadraj masti je vei nego kod
kozijeg i kravljeg mlijeka. Ovije mlijeko prouzrokuje izliv sluzi i njegovo redovno pijenje
moe uzrokovati bijele pigmentacije koe. Ovije mlijeko mora biti razblaeno s vodom
prij e njegovog pijenja, u skladu poveavanja elesne koristi od njega, da ublai njegovu
tetu, da ugasi eo i da ubrza njegove rashladujue posljedice.

(2) Kozije mlijeko (ar. halib-ul maiz)

ud kozijeg mlijeka umjereno je razblaena. Ono oputa crijeva, vlai suhu strukturu,
pomae pri nekim sluajevima iravosti grla, umanjuje nadraaje suhog kalja i koristi u
sluajevima ispljuvavanja krvi aat. Tuberculosis) .
Uope, mlijeko s panjaka najkompletnije je i najsavrenije pie za ljudsko tijelo
zbog cjelokupne ishrane koju prua. Ono obogauje krv, slae se sa potrebama novo
roeneta i uroeno se slae sa ljudskim tijelom. U vezi s ovom temom, Ibn-Abbas je
prenio da kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio uzdignut u svom nonom putovanju
(ar. isra) do Denneta, melek Dibril, a.s., donio mu je au vina i au mlijeka. Kada
je Allahov Poslanik, s.a.v.s., odabrao da pije mlijeko, Dibril, a.s., je rekao: "Hvaljen
neka je Allah koji te je vodio onom urodenom (ar. jitra > islam) . Da si izabrao da pije
vino, tvoji sljedbenici bi zastranili nakon to ih napusti. " 4 1 6
4 1 58uharija,

1/270; Muslim, 358.

416Hadis se biljai u " Dva Sahiha".

31 9 1

lbn-Kajjim el-Devzi

Ukiseljena mlijeko (Cf. kefir) probavlja se sporo, ali se dobro mijea s tielesnim
izluevinama, i vru stomak uveliko se moe njime okoristiti i lahko ga probaviti.

(3) Kravlje mlijeko (ar. halib-ul bekar)

Kravlje mlijeko obogauje tijelo, poveava spermu, oputa crijeva i poboljava rad
crijeva. Kravlje je mlijeko najuravnoteenije i umjereno u ublaenosti, a bolje je od
ovijeg i kozijeg mlijeka u strukturi, ravnotei, gustoi, bogatstvu i masnoi.
Abdullah bin Mes'ud prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Pijte kravlje
mlijeko, jer krava pase sve vrste biljaka. "41 7

(4) Kamilje mlijeko (ar. halib-ul ibil)

(Vidi: lijeenje edema)

Molasa
(Vidi: sok od groa)

M ous (ar. misk)

Ebi-Sejd el-H udri, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Mous
je najbolji miris. "4 1 6 Aia, r.a., rekla je: "Namirisala sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
uljem koje je imalo u sebi mous prije nego to je obukao ihrame, a uradila sam isto za
Bajram i prije nego to je otavafio Ka'bu . "4 1 9
Mous je kralj svih mirisa, najdragocjenjeniji je miomiris i najzadovoljavajui je. Ljudi
su usporedili dobrotu i vrijednost s mousom u njihovim parabolama starog. Vrijednost je
ostalih miomirisa blaga u usporedbi s mousom, jer ne postoji nijedan drugi miris za kojeg
je reeno da je izvrsniji od mousa, a dine u Dennetu su od mousa.
Mous je vru i suh u drugom stupnju. On odobroljava duh, poveava vitalnost i
ojaava unutarnje organe kada se uzima kao pie ili kada se mirie kao miomiris. Mous
takoer koristi vanjskim organima, kada se koristi kao mast, i pomae starim ljudima za
vrijeme hladnog godinjeg doba, pogotovo onima hladnog temperamenta.
Mousov je miris prodoran i postojan. Mirisanje mousa pomae oivljavanje onoga
koji boluje od napada nesvjestice i pomae umanjivanju nepravilnog ubrzavanja kucanja
srca ili lupanja srca, a vjeruje se da djeluje kao afrodizijak. Mous takoer pomae
11 1Hadis se nalazi u "Mustedreku", 4/ 1 97; hadis je hasen.
18Muslim, 2252.
msuhariia, 3/3 1 S.

1 320

Poslanikova medicina

isuivanju preerane vlanosti u oku, umanjuje preerano izluivanje iz oiju, isti

upale sklere, podjednako kao i ostale upale koje tetno utjeu na istou corneae i koje
uzrokuju zamagljenost vida.
Mous takoer pomae odstranjivanju vjetrova, odstranjuje posljedice otrova i
ubrzava lijeenje rana uzrokovanih zmijskim ujedom. Mous se dobiva iz spolnih
lijezda mousnog jelena420 , malog kljovastog rogatog jelena (lat. Moschus
moschiferus) , koji je uroen u planinskim predjelima od Sibira do Himalaja.
Mahune iz kojih se dobiva mous smjetene su u kesu blizu jelenovih spolnih
organa i sadre supstancu, esencijalni sastojak iz kog je organska sloena tvar muscin.
Kada se osui, supstanca daje zrnati praak koji se priprema za miris preko pravljenja
tinkture (boje) s alkoholom.

Namaz (ar. salat)

Allah Svemogui kae: "Pomozite sebi strpljenjem i molitvom, a to je, zaista, teko,
osim poslunima. " (Kur'an, 2:45) "O vjernici, traite sebi pomoi u strpljivosti i
obavljanju molitve! Allahje doista na strani strpljivih. " (Kur'an, 2: 153) "Naredi eljadi
svojoj da obavlja molitvu i istraj u tome! Mi ne traimo od tebe da se sam hrani, Mi
emo te hraniti! A samo one koji se budu Allaha bojali i grijeha klonili eka lijep svretak. "
(Kur'an, 20: 1 32)
Kako je zabiljeeno u hadiskim zbirkama, kad god bi se suoio sa oprenim
okolnostima, Allahov Poslanik, s.a.v.s., zatraio bi uputu kroz namaz. Ranije u ovoj
knjizi naveli smo prednosti molitvi u lijeenju bolesti i kako kontrolisati patnju i bol
prije nego bolest napadne osobu.
Redovni namazi jesu toak koji dostavlja pojedincu dnevni hljeb na ovom svijetu i
oni su pojedineve istinske zarade u ivotu poslije smrti. Zapravo, namazi uvaju zdravlje,
odbacuju tetu, tite protiv bolesti, pomlauju srce, obasjavaju lice s prijaznom svjetlou,
umiruju duu, prijaju umu, raspruju ljenarenje i besposliarenje, osvjeavaju tijelo,
obnavljaju energiju, poveavaju mudrost i proiruju zamjetljivost, njeguju duu, glaaju
srce, umanjuju tegobe koje su povezane s zaraivanjem za ivot, donose Allahove
blagoslove zaradama, zaustavljaju Allahovu srdbu, donose blagoslove u pojedinevu
okolinu, udaljuju pojedinevu okolinu od sistematskih ejtanskih pokuaja za odvoenjem
vjernika u stranu, i namazi pribliavaju pojedinca Milostivom Gospodaru.

Redovni namazi imaju velianstvene i zapanjujue posljedice u ouvanju dobrog

zdravlja i jaanju srca. Oni iste pojedinev sistem od tetnih pretieranosti i pojaavaju
ravnoteu i pospjeuju umjerenost. Zapravo, kad god se dvoje ljudi suoe s ravanjem
nesretnog sluaja kojeg su poduzeli, anse su da onaj meu njima to redovno obavlja
420jeleni: lat. Cervinae; u sistematici postoje mousne srne. Mousna srna (lat. Moschus moschi/erus).

32 J I

lbn-Kajjim el-Dcuzi

namaze moe patiti manji dio ovakve nesree, i kao posljedica toga, njegovo polaganje
rauna u ivotu poslije smrti moe biti obeavaju. Obavljanje propisanih namaza takoer
nudi udotvorne rezultate u odbacivanju zlih iskuenja koja su povezana s pojedinevim
prolaznim ivotom na ovom svijetu. Ovo je posebno istinito kada je pojedinevo obavljanje
voeno i dopunjeno s ispravnom paljivou, kako vanjskom tako i onom unutarnjom.
Zapravo, ne postoji nita to moe raspriti zlo ovog svijeta, udaljiti pojedinca od muke
grijenika u ivotu poslije smrti, dovesti pojedinca blie njegovim istinskim interesima,
odgovoriti na njegove ponizne molitve i zadovoljiti njegove tenje kako na ovom tako i
na buduem svijetu bolje od namaza.
Ovo je zbog toga to su namazi primarni povezujui kanal izmeu roba i njegovog
Gospodara, njegovog Stvoritelja i Opskrbitelja. Prema tome, namazi otvaraju robu
kapije blagoslova, koristi i uzvienih dobara, a zatvaraju vrata zlu i njegovim nagovorima.
Namazi osiguravaju i opskrbljuju roba Allahovom uputom, vode ga u pravom smjeru i
snabdijevaju ga elementima uspjeha, dobrog zdravlja, dobra, dobrobitnosti, zadovoljstva,
ugodnosti, veselja, istinskih zadovoljstava i stvarne sree, od kojeg e sve ovo hi tati na
robovljevu stranu, obuhvatiti ga i neprestano sluiti njegovim potrebama. (Takoer
vidi: strpljivost; post; koristi namaza)

Narcis421 (ar. nardis)

Amaryllidaceae
Rod narcisa jeste proljetna ili jesenska cvjetna biljka, popularno znana kao zelenkada,
narcis ili sunovrat. Cvijet je narcisa vru i suh u drugom stupnju. Njegove stabljike
pomau stvrdnutim niskoleeim irevima ili izluujuim cistama s korijenjem koje je
doseglo nerve. Biljka narcis takoer ima istee, ispirajue i dejstvo povraanja.
Jedenje prokuhanih cvjetova i stabljika narcisa ili pijenje njegove vode pospjeuje
povraanje i povlai prema gore preeranu vlagu s dna stomaka. Ako se narcisov cvijet
kuha s grahoricom aat. Vicia ervilia) ili gorkom grahoricom (ar. karsana) i medom, to
pomae lijeenju ireva, dozrijevanju tvrdokornih bubuljica i pomae varenju tvrdih ireva.
Cvijet je narcisa vru i blag, a koristi pri hladnoi glave. Mirisanje narcisovog cvijeta
otvara zaepljenja u glavi i nosnicama, koristi kod nekih sluajeva epilepsije, smanjuje
glavobolje uzrokovane hladnim temperamentom i neravnoteom eme elesne izluevine.
Ipak, narcis moe takoer uzrokovati glavobolju ljudima neumjereno vrueg temperamenta.
Obino mirisanje narcisa zimi spreava glavobolju, teinu u glavi, crvenilo
lica i averziju prema otrom svjetlu, meu ostalim simptomima udruenim s
pleuritisom. Biljka narcis takoer u manjuje glavobolje uzrokovane neravnoteom
uljivih i sluznih tjelesnih izluevina.
42 1 Narcis, rod narcisa, odnosi se na biljkine opojne osobine iz porodice ljiljana. Narcis je biljka popularna
zbog njenih ivahnih, miomirisnih cvjetova.

1 322

Poslanikova medicina

Narcis je aromatina vrsta koja ojaava srce i mozak i, konano, autor knjige "El
Tejsir" tvrdio je da on lijei djeije ludilo.

Narovi422 (ar. rumman)

Punica granatu m
Naravi (lit. : imajui sjeme) spomenuti su u Kur'anu. U Njegovom opisu stvorenja
Zemlje i onoga to ona sadrava da bi se sluilo ljudskim potrebama, Allah Svemogui
spominje: ... voa i palmi i ipaka. " (Kur'an, 55:68; ibid. 6: 1 4 1; 6:99)
Ibn-Abbas, r.a, prenio je daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ne postoji nijedan
va nar koji nije opraen sjemenom nara iz Denneta. "423 Takoer u izreci Alija, r.a.,
rekao je: '1edite nar cio s njegovom jezgrom, jer on oblae stomak."
"

Slatki je nar je vru i vlaan, koristi grlu, pluima i bronhijama, djeluje kao
ublaiva kalja i dobar je za u. Nar takoer koristi stomaku, djeluje kao blagi
laksativ, spreava kvarenje hljeba u stomaku i nadmoniji je nad slinim kategorijama
hrane kao izvor opsenih vrijednosti hranljivih sastojaka za cjelokupno tijelo. Nar se
rastapa u stomaku i lahko se pretvara zbog njegove profinjenosti i blagog temperamenta,
lagahno grije stomak, izbacuje van stomane gasove i poveava spermu, ali, ipak,
jedenje nara za vrijeme vruice je tetno.
Kiseli je nar hladan i suh, djeluje kao blagi konstriktor (sredstvo za stezanje) , pomae
lijeenju upala sluznice stomaka i poveava izluivanje urina vie nego ostale vrste nara.
Kiseli nar takoer umiruje u, zaustavlja pranjenje crijeva, spreava povraanje,
jaa stomak, omekava izmete, ublaava nepravilnost jetre, poveava napetost tijela,
umanjuje udaranje bila, pomae pri povremenom bolu povezanim sa srcem, umanjuje
bolove povezane sa elucem i vraa uljivost ute ui i krvi.
Nanoenje paste od kuhanog narovog soka s njegovom jezgrom pomijean s malo
meda na one kapke koristi u lijeenju utosti corneae i isti oi od gustih tielesnih
izluevina uzrokovanih neuravnoteenou ute ui ili sluzi. Nanoenje spomenute paste
na usne takoer pomae pri povratnim gangrenoznim ran icama. Pijenje otopine od nara
kuhanog s njegovom jezgrom potie rad crijeva, ispire pretierani crijevni gnjilei m ukus,
koristi u lijeenju produene tercijerne vruice i zaustavlja uljivost ute ui i krvi.
to se tie gorko-slatkog nara, on je naravno izmeu slatkog i gorkog, a njegove
koristi blie su kiselom naru. Mehlem od narovog sjemena pomijeanog sa medom
ubrzava lijeenje inficiranih noktiju i jagodica, obino znano kao "zanoktica" (ar.
dahis) , uljivih iravosti i malih konih tumora (lat. Xan thom) .
422Nar sadri 1 4% saharoze; 1 7,5 7 ekstrakti Inih materijala, 0,30% izluujuih tvari, 0,52% proteina,
O, 1 7% citrusa i 0,73% biljnog praha. Pripada porodici Punicacea.
42 3Hadis je izmiljen.

323 1

lbn-Kajjim el-Devzi

Cvat nara (pers. dallanar) koristi se u medicini kao sredstvo za zaepljanje, kao
sredstvo za unitavanje crva u crijevima i za ubijanje i izbacivanje trakastih crva (metilja
crva iz reda Castoideae) .
jedenje jezgre nara boji stomak u zeleno. Popularno predanje ide tako daleko da
kae da jedenje ak tri nara godinje moe sprijeiti konjuktivitis za tu godinu, a
Allah zna najbolje.

Neopraene enske burme (ar. busur)

Preneseno je u sahih zbirci hadisa da su Allahov Poslanik, s.a.v.s., Ebu-Bekr, r.a. ,
i Omer, r.a., jednom posjetili Hajtama bin Tajhana, koji je pred njih stavio gronju
hurmi. Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitao ga je: "Da li si izabrao svjee hurme?" El
Hajtam je uzvratio: " elio sam da stavim pred tebe da ti odabere ono to ti se svia s
tog bus ura i s onih svjeih. "42 4
Meu odlikama hu rm i bus ur je vie vru i suh. Njegove koristi ukljuuju isuivanje
preerane tjelesne vlanosti, oblaganje stomaka, uzrokovanje oticanja uljive krvi i
sluzi, uzrokovanje zatvora, kada se koristi u klistiru i uvarcima, podjednako kao i
pomaganje lijeenja bolesti desni. (Takoer vidi: hurme)
Obini celer (ar. kar/as nebti)
Apium graveolens
(Vidi: celer)

Oborina
(Vidi: kinica)
Ocat (ar. hall)
Imam je Muslim prenio u svom "Sahihu" da je Dabir bin Abdullah, r.a., prenio
da je Allahov Poslanik, s.a. v. s., upitao svoju porodicu imaju li ikakvo zainjeno jelo
koje bi jeo s hljebom koji su stavili pored njega za veeru. Oni su odgovorili: "Imamo
samo ocat. " Allahov Poslanik, s.a.v.s., zatraio je to i rekao: "Blagoslovljen je ovakav
zain." Potom je dodao: "Ocat u kui je titi od moi. "425
Ocat je vru i hladan, meutim uglavnom hladan, a suh je u treem stupnju i
uravnoteava suhe temperamente. Njegove isuujue osobine spreavaju bilo koje
mTirmizi sa hasen senedom, 2370; prenosi ga i Muslim, 2038.
mHadis je ve spominjan.

1 324

Poslanikova medicina

prelijevanje elesnih izluevina i djeluju kao sredstvo za ublaavanje konstitucije (tijela) .

Vinski je ocat sredstvo protiv tumora, a pomae odstranjivanje upala sluznice stomaka.
Ocat ponitava posljedice lijekova koji su tetni za tijelo, pomae rasprivanju koagulacije
(zgruavanja) mlijeka, spreava koagulaciju krvi, koristi slezeni, zaustavlja pokretni
vrbanac, ubrzava lijeenje herpesa i opekotina, spreava oticanje, oblae stomak, rastvara
sluz, razrjeduje krv i pomae probavu. Pijenje ocata sa solju djeluje protiv posljedica
sluajnog jedenja otrovne gljive, i pijenje ocata odstranjuje ranice u grlu. Ispiranje usta
toplim ocatom pomae zubobolji, otklanja bol i koristi desnima, a ovakav ocat pomae
lijeenje inficiranih noktiju i korijena noktiju, obino poznatih kao "zanoktica" (lat.
Paronychia) . Ocat takoder umanjuje toplo oticanje, pomae u lijeenju opekotina i
ekcema. Pijenje sirupa od ocata pomae ljudima tople konstitucije. Na kraju, ocat isto
tako poveava apetit i zdrav je za mlade ljude koji ive u toplim predjelima .

Osueno grode (ar. zabib)

(Vidi: grodice)
Osueno meso; meso izrezano u trake i tako osueno na zraku
(ar. kadid)

(Vidi: meso)

Ovan (ar. da 'n)

Ovis aries
(Vidi: meso; ovije mlijeko)

Ovca (ar. da 'n)

Ovis aries
(Vidi: meso)

Ovca (ar. na 'ada)

(Vidi: meso)
Ovji rep (ar. ilja)
(Vidi: meso)

32 5 1

lbn-Kajjim cl-Dcvzi

Palmina srika; srika sa vrha palme (ar. dummar)

Sr palminog drveta
Ovo je srce palminog drveta ili njegov terminalni zametak. To je mehka, bijela, mesnata
i slatkog okusa jestiva modina lia palminog drveta. Postoji jedna vrsta kamfora koji se
proizvodi iz ove modine.
Pozivajui se na Abdullaha bin Omera, r.a., dok je Allahov Poslanik, s.a.v.s., sjedio
s grupom vjernika, neko ga je ponudio dummarom, a on je prokomentarisao: "Meu
drveem postoji jedno to lii na muslimana. Ono je uvijek zeleno i ne gubi lie. "426
Palmina je modina hladna i suha u prvom stupnju. Ona pomae zacjelivanje
gnoj n ih rana i korisna je u lijeenju iskaljavanja krvi (lat. Hemoptysis) . Palmina
modina se polahko vari. Ona osigurava ispravnu njegu za tijelo, regulira rad crijeva
u sluaju proliva, umanjuje spazmiki tok natrag eluane kiseline (H Cl) u jednjak
(Refluks) , takoer poznat pod nazivom garavica i uravnoteava eluane sokove.
Zapravo, cjelokupno palmino je drvo puno koristi. Stoga je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
usporedio palmino drvo s blagoslovljenou istinskog vjernika, njegovih dobrih djela
i njegovih stalnih koristi prema drugima.
Palmino ulje (ar. duhn; zejt)
Palmino je ulje je uto ili crvenkasto, polukruto, nejestivo ulje koje se dobiva iz
plodova palminog drveta a koristi se u pravljenju sapuna i svijea, kao i mehlema.
Imam Tirmizi je naveo u " Kitabu-ama'ilu" predaju od Enesa, r.a., da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., volio ulja kao mehlem za kosu, a koristio je palmina ulja i po bradi, a
esto bi nanosio palmino ulje na lice do te mjere da bi ponekad neko pomislio da on nosi
odoru od prodavca ulja. 427
Ulje je neophodan dodatak tijelu a dobiva se iz sjemenki raznih biljaka. Veina
sjemenki sadre ulje, a njihove strukture nose arolike vrijednosti masnoe i kiseline.
Neka su ulja izrazito korisna, dok ostala mogu biti tetna. U hladnim predjelima, uljano
sjeme sadri uglavnom nezasiene masne kiseline.
Kao mehlem palmino ulje zatvara pore i zaustavlja neeljeno propadanje ili rastvaranje
tvari koje tijelo nekad treba. Nanoenje palminog ulja nakon tople kupke hladi tijelo i
pomae zatitu koe. Palmino ulje pomae rast kose i titi njeno zdravlje. Ebu-Hurejre
prenio je daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Koristite ulije kao hranu i kao meh lem. "428
426Buharija, 9/492; Muslim, 28 1 1 .
427Tirmizi, hadis je daif.
42Tirmizi, 1 853; Ahmed, 3/497; Daremi, 2/ 1 02; lbn-Madde, 33 1 9; Hakim, 2/ 1 22 ; postoje dva rivajeta
i jedan drugog jaaju.

1 326

Poslanikova medicina

Palmino ulje je u toplim predjelima posebno bitno (esencijalno) za ljudsko zdravlje. U

hladnim predjelima, ulje i mast su manje neophodni i ak mogu biti tetni. Njegovo
pretierano nanoenje na ti eme opasno je za vid. Najbolja su ulja ona koja sadre manje
masnih tvari, premda su obrani puter (ar. samna) i sezamovo ulje korisni i smatraju se
jednostavnim lijekovima. to se tie sloenih ulja, neka su hladna i vlana kao to je
ljubicino ulje (lat. Viola odorata; ar. banafsaj) , koje se koristi kao meh lem za migrenu.
Ono takoer koristi oboljelim od nesanice, hladi mozak, ubrzava lijeenje konih naprslina
i koristi pri veini herpetinih upala i alergijskih stanja koe, ukljuujui svrab, osjeaj
peenja (koe) , peckanja i formaciju glatkih crvenih mrlji (e. g. Urticaria) . Mehlem od
Ijubicinog ulja takoder koristi kod uge, svraba, krasta, upale zglobova aat. Arthrosis) i
hladi ljude tople udi, pogotovo za vrijeme ljeta. Postoji nekoliko vrsta ljubici nog bilja koje
oznaava porodicu ljubiica i neke imaju trodjelne, etverodjelne ili petorodjelne cvjetove.
Neka su medicinska ulja vrua i vlana kao to je ulje hrena (ar. duhnu[ ban) ije se
ulje dobiva iz sjemenki a ne iz cvijeta. Ovo je ulje izrazito korisno i ne formira oksidaciju
ili kiselost. Ibn-Sina je tvrdio da hrenovo ulje koristi pri lepri, melanodermi, leukodermi
i bradaviastim izraslinama aat. Verrucosis) . Ulje hrena takoer koristi oboljelim od
stvrdnua nerava i arterioskleroze, a moe koristiti u lijeenju urticariae, mrljica, gubitka
guste sluzi i ono grije nerve. Ostale koristi od hrenovog ulja ukljuuju izbjeljivanje zuba
i zaustavljanje njihovog zamagljivanja ili bezbojnosti, dok njegovo nanoenje u predjelu
krsta koristi hladnom temperamentu bubrega i tekoi pri mokrenju.

Papirus (ar. burdi)

(Vidi: lijeenje rana)

Patka, obina patka (ar. batt)

Anas
(Vidi: meso; ll perad)

Perun; konjski perun; divlji celer (ar. karfas berri)

Smyrnium olusatrum
(Vidi: planinski perun)

Piletina (ar. dudad)

(Vidi: meso: l l perad)

32 7 1

lbn-Kajjim el-Dievzi

Piskavica; kozji rog; boja travica; svinda (ar. hulba)

Trigonella foen um-graecum

Preneseno je u sahih zbirci had isa da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., posjetio ashaba
Sa'da bin Ebi-Vekkasa, r.a., koji se razbolio za vrijeme boravka u Meki, pa je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Zovite lijenika da ga pregleda", i oni su pozvali Harisa
bin Kaldaha429, koji je dijagnosticirao njegovo stanje, pa je kazao: "Bit e u redu.
Dajte mu supu od uvarenih hurmi i piskavice." Porodica je to uradila i Sa'd se brzo
oporavio od bolesti.
Neki su lijenici (travari) rekli: " Kada bi ljudi znali vrijednost piskavice, plaali bi
njenu teinu zlatom." Premda je ova izreka izvjetena u El-Vasil i i neispravno pripisana
Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., ipak, u vezi s navedenim ispravnim hadisom, ona jo
uvijek ima svoje vrijednosti.
Piskavica430 je mahunasta biljka koja je vrua u drugom i suha u prvom stupnju.
Pijenje uvarka od piskavicinog sjemena ublauje grlobolju, isti respiratorni trakt od
nakupljene sluzi, ublaava kaljucanje, pomae pri astmi, bronhitisu, tuberkulozi, tekom
disanju i sipljivosti, i za ovakva bronhijalna stanja piskavica je ponekad korisna kada se
jede s maslom i ueerenim ekstraktom slatkog korijena aat. Glycyrrhiza glabra) . Pijenje
uvarka od piskavice takoer pomae pri bolu, hemoroidima i slui kao blagi laksativ.
Piskavica takoer umanjuje bol uzrokovan venerinim limfnim oteklinama aat.
Lymphogranulomatosis431), otklanja uznemirenost stomaka preko umanjivanja pobuenih
eluanih sokova u crijevima, oslobaa zadranu menstruaciju i poveava seksualnu
udnju. Piskavica se ponekad koristi u kiselim klistirima i ako ena koristi toplu kupku
u otopini kuhane piskavice, to oslobaa nefrekventan bol u pubinoj regiji uzrokovan
oticanjem materice. Pijenje rastvara piskavice pomijeane s pet drama ekstrakta iz panja
biljke bro aat. Rubia tictoria)432 stimulira menstruacioni ciklus i poveava izluivanje
urina. Pranje kose otopinom kuhane piskavice je nabire i ponekad je kovrda. Piskavica
takoer lijei bubulljice i uveane kone are (liajeve) . Topao oblog od piskavicinog
brana pomijeanog s ocatom i salitrom ili kalijum nitratom stee oticanje slezene. Nanoenje
toplog obloga od ukuhanog piskavicinog brana na bubuljice, viljke ili otvrdle hladne
rane umiruje ih i omekava i rastvara ako je to mogue. Pijenje otopine od piskavice
djeluje kao sredstvo za stezanje i zatvaranje, otklanja vjetrove i podmazuje crijeva. Uvarak
je od piskavice takoer okrepljujui i djeluje kao sredstvo za jaanje srca.
mzivio u dahilijetu i islamu, putovao po Perziji i nauio njihovu medicinu, detaljnjije o njemu vidjeti u
"EI-lsabeh" od Hafiza.
430Piskavica: biljka koja sadri 7% uljaste supstance, 30% bjelanevina, hranljivih proteina koji pomau
oticanju mlijeka iz prsa. Najvie poznata biljka iz ovog roda jeste piskavica.
4"Lymphogranulomalosis je maligno oboljenje.

431Sok od podanka (rizoma) dajerovog braa.

1 328

Poslnni/eova medicina

Kuhanje piskavice s hunnama ili medom i smokvama, i njihovo jedenje na prazan

stomak, ujutro, rastvara viskoznu sluz u prsima i stomaku i olakava kaalj hripavac. Piskavica
takoer otklanja zatvorenost i retenciju urina. Nanoenje masti od piskavice na zgnjeene
nokte lijei takve nokte. Mast od piskavicinog ulja pomijeana s voskom moe izlijeiti
polomljene nokte. Ostale upotrebe piskavice ukljuuju lijeenje vruice, neuralgij e, iijasa,
oteknutih lijezda, rana, tumora i emfizema. Zapravo, koristi piskavice su mnogostruke,
a El-Kasim bin Abdurrahman prenio je daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Mijeajte
piskavicu u vaim lijekovima. "

Pjeanajarebica (ar. kabad)

Perdriz; Perdix
(Vidi: meso: II perad)

Planinski perun (ar. kar/as el-debel)

Athamanlil oreoselinum
(Vidi: celer)

Plavi (pori)luk (ar. basal el- 'ifrit)

Allium ampeloprasum
(Vidi: divlji (pori)luk)

Plavi patlidan (ar. bazindan)

Solanum melongena
Postoji nekoliko vrsta plavog patlidana. Najobinije vrste ove viegodinje biljke
bijeli Solanum ovigerum (S) i dobro poznati crni ili plavi patlidan, a oba su bogata
organskim konstituentima tla aat. humus) i oni generiraju zajedljivost krvi.
Crni je patlidan vru i moe tetno uecati na lijenost i hemoroide, zaepljenja, rak
i gubu (lepru) podjednako kao i na boju koe i poveati neugodan zadah iz usta. Njegovo
kuhanje s mesom ispravlja ovakve posljedice. Bijela vrsta ne uzrokuje nijednu od navedenih
posljedica i ona poboljava svu hranu.

Pljusak
(Vidi: voda)

329 1

/bn-Kajjim ei-Der;zi

Poriluk (ar. kurraz ma 'aruf; kurraz rumi)

Allium porrum
(Vidi: divlji poriluk)

Post (ar. savm)

Post je najbolja odbrana od bolesti due, srca, uma i tijela i njegove koristi ne mogu
biti zanemarene. Dijetami post postie izvanrene rezultate u preventivnoj medicini i u
omekavanju i rastvaranju humoralnih izluevina koje postaju zaepljenja koja crijeva ne
mogu apsorbirati ili kojih se tijelo lahko ne oslobaa. Dijetami post pomae kontroliranju
intenzivne udnje za hranom i tetnih substanci, a ovakva kontrola pomae
uravnoteivanju strasti za hranom.
Postje najbolji kad se vri umjereno i u prekidima, a najbolji je kada je religiozno
obavezan, a to je za vrijeme mjeseca ramazana. Tjelesna potreba za ovakvim
periodinim potpunim ustezanjem od hrane (lat. Nestiterapia) je najprirodnija i
uroena. Nadalje, post pomae prilagoavanju, umirivanju i uvanju humoralne
ravnotee i miine jaine. Kad je rije o njegovim podreenim stavkama, post
unapreuje radost srca na ovom i buduem svijetu.
Post uzrokuje zaustavljanje bolesti, pomae ljudima hladnog i vlanog temperamenta
postie
izrazito impresivne rezultate u ouvanju zdravlja. Post spada u kategoriju
i
spiritualne (lat. Psihoterapija; gr. Psychichos; ar. advija ruhanijja) i prirodne medi
cine (lat. Naturopatija; ar. advija tabi'ijja) .
Potpuni post (lat. Limoterapija) je jedan od najboljih tretmana za veinu bolesti
koje se odnose na izrazito konzumiranje hrane, akutna gastrointestinalna zaepljenja ili
razna zakreenja (lat. Obstipacije) i bolji je od neposrednog lijeenja pomou purgativa
(Cf. upotreba prirodnih lijekova) .
Kada se osoba koja posti pridrava prirodnih i duhovnih zaheva posta, njeno srce
veseli se i umnogome se time okoritava, a njegov e post sprijeiti prodor pokvarene,
neprirodne, lahko kvarljive i neprovarljive hrane. Dakle, ovakvo privremeno sustezanje
od hrane moe odstraniti gastrointestinalna zaepljenja i uravoteiti humoralnu
neizjednaenost, ovo su smao od nekih koristi, sve u zavisnosti od kvaliteta i ispravnosti
pojedinevog posta (Cf. nametanje ustezanja) .
to se tie duevnih koristi, post takoer titi vjernika od zla, vodi njegovo srce ka
izbjegavanju moguih prijestupa, uravnoteava njegov um i pomae mu da bolje sprovodi
ostale vjerske obaveze, ukljuujui sprovoenje dobrovoljnih molitvi (ar. nafila) i uenje
Kur'ana i imanje njegovog boljeg razumijevanja, meu ostalim koristima nonog ibadeta.
Allah Svemogui kae: "O vjernici! Propisuje vam se post, kao to je propisan
onima prije vas da biste se grijeha klonili. " (Kur'an, 2: 1 83) On takoer kae: ''A boije
1 330

Poslanikova medicina

vam je, neka znate, da postite. " (Kur'an, 2: 1 84) Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
"Post je zatitni tit"ti. post je in pobonosti, a pobonost je najljepa odanost koja
dovodi roba u blizinu njegovog Gospodara i okruuje ga Allahovom zatitom.

Prema tome, post je dijeta od velikih koristi, a namijenjen je da donese srce i

potpunu ovisnost pred Svemogueg Allaha, ije djelo zadovoljava srce, duu, tijelo i
um, i ui ih ljubavi i pokornosti prema njihovom Gospodaru i Stvoritelju. O ostalim
koristima posta govorili smo u ranijim poglavljima.

Potrk veliki, droplja velika (ar. h ubari)

Otis

(Vidi: meso: II perad)

Pranje zuba (ar. sivak)

(Vidi: misvak)
Prepelice (ar. summani; salva; si/rid)
Cotrnix; Crex pratensis

(Vidi: meso: I I perad)

Proieni puter (maslo; ar. samna; samn)

Obrani puter (maslo) od kravljeg mlijeka vru je i vlaan u prvom stupnju. Maslo se
dobiva iz zagrijanog putera da bi se razdvojile mlijene strukture. On dodaje bogatu
strukturu u kuhanju i ima okus koji se ne moe postii ako je pu ter koriten umjesto njega.
Neki komentatori i hakimi objanjavaju daje kravlje mlijeko najzdravije i daje njegov
obrani puter lijek. Upotrebljavanje masla u (pri) kuhanju unapreuje blagi rad crijeva,
podjednako kao to je i blagi sedativ, a djelimino pomae smanjivanju povratnih otoka
koji se razvijaju u njenim i osjetljivim dijelovima tijela. Maslo je jae nego puter (ar.
zubd) kao sredstvo za poboljavanje vrenja i laksativ. Galen je spomenuo da je on koristio
maslo u lijeenju povratnih otoka uha (lat. Otitis) i ireva na vrhu nosa (ar. arnaba) .
Masiranje djejih desni maslom ubrzava nicanje zuba kod djece. Mijeanje masla s
medom i gorkim bademom isti bronhije i plua, izbacuje guste i ljepljive eluane
sokove i (pre) okree neprij ateljske posljedice eluane fermentacije. Medutim, intenzivno
jedenje masla moe tetiti stomaku, pogotovo onima koji boluju od neravnotee sluzi
kao jedne od etiri tielesne izluevine.

33 J I

lbn-Kajjim el-Devzi

Pijenje masla nainjenog od kravljeg ili kozijeg mlijeka po mijeanog s medom djeluje
kao antidot za otrov koji je progutan, i pomae protiv otrovnih zmijskih ujeda i
korpionovih uboda.
Navedeno je u knjizi od Ibn ei-Sinnija da je Alija, r.a., rekao: " Ljudi ne mogu nai
bolji lijek nego onaj od masla." (Takoer vidi: puter; ulje)
Pseudoafran (ar. kinbil; vers)
Mallotus

Pseudoafran je praak koji se dobiva iz olupine sjemenki mahuna Mallotusa i

koristi se kao baza za naranasto-crvenu boju.
Abdullah bin Omer, r.a., prenio je da Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio noenje
odjee ofarbane mallotusovim433 prakom, pravim afranom ili pseudoafranom za vrijeme
hada.
Zeid bin Erkam je prenio daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., propisao maslinovo ulje
i pseudoafran za lijeenje pleuritisa, a ponekad je propisao indijsku alou umjesto toga.434
Um mu Seleme je prenijela da su ene koje su imale menstruaciju ponekad uobiavale
nanositi uvarak chloasmu (patoloko stanje u kom svijetlosmee takice prekrij u kou)435
(lat. Cyasma; ar. kala/)436

Praak od mallotusa ili pseudoafrana je vru i suh u drugom stupnju, a najbolja

vrsta raste u Jemenu. Najboljeg kvaliteta je crvenkasto-smei, a koristi se kao topli
oblog u sluajevima chloasme, svraba, herpetinih upala i naprslina, a takoer se koristi
kao sredstvo protiv crijevnih parazita da izbaci van crijevne crve i parazite. Njeno
upotrebljavanje kao boje proizvodi jak kaustini efekat i ona moe biti upotrebljavana
kao pie u lijeenju nedostataka pigmenta (lat. Leukoderma, Poliosis) .
Kao pie, napitak nainjen od jednog drama dovoljan je za obine sluajeve, a
koristi praka mallotusa sline su onima od indijske aloje.
Noenje odjee obojene mallotusovim prakom poveava tielesnu proizvodnju
sperme. (Takoer vidi afran; ar. z'afaranelanoderma ili melasma karakterizirana
uestalou intenzivno smeih mrljica nejednakog oblika i veliine na koi lica i drugdje;
ovakve pigmentirane mrlje nazivaju se takoer maskom trudnoe i najee su vezane s
trudnoom, menopauzom i upotrebom oralnih kontraceptiva) .
433Mallotus philippinensis iz porodice mljeika.

3Tirmizi, 2079; daif.

35Ahmed, 6/300; Ebu-Davud, 3 1 1 ; Tirmizi, 1 39; Hakim, 1 / 1 75; Bejheki, 1 /34 1 ; Darekutni, na str.: 82.
436Kono stanje neobojenosti lica i prsa nakon poroda, Chloasma : ar. chloazo== postati zelen; Melanoderma ili
melasma karakterizirana uestalou intenzivno smeih mrljica nejednakog oblika i veliine na koi lica.

1 33 2

Poslani/cova medicina

Ptica denneta (ar. mevz el-jaban)

Banana; mevz el-denneh
Musaceae; Musa

(Vidi: banana)

Puder
(Vidi: antimon)
Pupoljak (ar. tal'a; dabba)
Palmino voe
Allah Svemogui govori u Kur'anu o nekim jasnim znakovima uda Njegovih
stvorenja i nagradi koju je On sauvao za vjernike u Dennetu, govorei: " . . . i visoke
palme u kojih su zameci nagomilani jedni iznad drugih ", (Kur'an, 50: l 0) " . . . u
usjevima i meu palmama s plodovima zrelim. " (Kur'an, 26: 1 48)
Kur'anski termin koji se koristi u oba ova ajeta je tala ' (adj .) ili pupoljak koji je
proizvod palminog drveta ili njegovog cvata, koji je poetak cvjetanja, a koji izgleda
poput grupe cvjetova na obinoj peteljci namjetenih kao u manjeni grozd. Ovakvi
grozdovi su jezgrovite bodlje lagahno ubodenih cvjetova, poredanih u tulove (vjeniu
slian list kojim je opkoljen cvat) pobodene neposredno na glavnu stabljiku. Tala ' na
arapskom bi takoder mogao oznaavati polen (ar. suvah) . U tom pogledu, izraz u
navedenom ajetu mogao bi se takoder odnositi n a udo opraivanja (ar. ta 'bir) . 437
U vezi s ovom temom, Talha bin Ubejdullah, r.a., je prenio da je jednom iao sa
Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., kada su njih dvojica ugledali neke ljude kako oprauju
palme. On je upitao: " ta rade ovi ljudi? " Talha je odgovorio: "Oni stavljaju muke
cvatove medu one enske zbog opraivanja. " Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je
potom: "Ne mislim da je ovo najbolji postupak."438 Ljudi su uli primjedbu Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., i odmah su prestali s opraivanjem. Te godine palme nisu rodile.
Kada je ta vijest dola do Allahovog Poslanika, s.a.v.s., s obzirom na ljudsko
neodobravanje, on je rekao: "Ja sam samo ovjek. Ono to sam rekao bilo je
437Palme su obino bespolne jer nose i muke i enske unispolne cvjetove na istom drvetu. Neki su primjerci
bipolni, s odvojenim mukim i enskim stablima ili poligamni unispolnim i bispolnim cvjetovima na istom
stablu. Raanje drveta deava se nakon otprilike pet godina. Slobodno razgranati muki i enski cvatovi
rastu iz krunica razliitih stabala, a opraivanje se vri stavljanjem nekoliko mukih cvatova meu one
enske (stavljanjem pranika pored tuka) .
4360brati panju na vieroviesnitvo: kako sad postoje maine koje unose polen u tuak i proizvode bolje
rezultate, s manje penjanja na drvee.

333 1

lbn-Kajjim el-Dcvzi

pretpostavka, a ponekad pretpostavka moe omaiti ili jo pridonijeti. Drugo je kada

vam kaem 'Allah Svemogui kae, ' jer ja ne smiljam nita o Allahu. "439
Pupoljci palme koriste u prilagodavanju pokvarene sperme i poveavaju seksualnu
udnju. Takoder je reeno da ako ena ubaci neto njenog polena u svoju vaginu prije
spolnog openja, to e olakati zaee.
Plodovi su palme hladni i suhi u drugom stupnju. Oni jaaju stomak i djeluju kao
isuiva koji isuuje pretjeranu vlanost u stomaku i umiruju vlaknastu krv, premda je
oni zgruavaju i mogu uzrokovati mlitavost stomaka i slabu probavu. Ljudi tople udi
ne podnose pupoljke u njihovoj ishrani, dok oni to eesto dodaju voe svojoj hrani
takoder zahtijevaju jedenje male koliine grubo samljevenih itarica pomijeani h s toplim
zainima radi njihovog ublaavanja.
Pupoljci uravnoteavaju tjelesne izluevine, jaaju crijeva, a njihove su koristi sline
onima od palmine modine (ar. dummar) , oplodenih nedozrelih hurmi (ar. balah) i
neopraenih ili nedoplodenih enskih hu rm i (ar. bus ur) .
Pretjerano jedenje plodova palme moe otetiti stomak i bronhije, a ponekad moe
uzrokovati bol u stomaku. Ipak, ovakva ishrana moe se uravnoteiti jedenjem masla s
njima, medu ostalim hranljivim sastojcima o kojima smo ranije govorili.

Puter (ar. zubd)

Ibn-Busr el-Sulemijini, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., posjetio
njihov dom, a oni su mu ponudili maslo i hurme za koje su znali da on voli.440
Maslac je vru i vlaan u prvom stupnju. On ima brojne koristi, a djeluje kao
esencija i otapalo, ubrzava dozrijevanje oteklina i pomae u lijeenju veine vrsta povratnih
oteklina, ukljuujui one od smole aat. Calcoid) , u blizini mokranog mjehura, uha i
pomau kod veine oteklina koje pogaaju ene i tinejdere.
Lizanje masla pomae kontroliranju iskaljavanja krvavih ispljuvaka iz plua. Maslac
je generalno sredstvo za umekivanje, sredstvo za ublaavanje boli i laksativ ili blagi
laksativ, i koristan je pri zatvoru, ojaavanju, povratnim stvrdnuima od abnormalnih
izraslina fibroznog tkiva ili tumoroznih stvrdnua (lat. Sclerom) uzrokovanih
neravnoteom crne ui i sluzi.
Utrljavanje masla na koenove djejih zuba olakava njihov rast. Maslac takoder
koristi pri suhom kalju koji je uzrokovan hladnim simptomima i suhim vazduhom i
pomae lijeenje konih infekcija koje se vide na djejim licima kao uti, okoeli i
inficirani "mladei", takoder poznati pod nazivom impuls. Maslac slabi apetit i to se
39Mu51im, 236 1 .
0Ebu-Davud, 3837; lbnMadde, 3334; sened je sahih.

1 334

Poslanikova medicina

moe izbjei jedenjem meda i hurmi s njim, a ovo pogotovo koristi pri pokvarenom
apetitu trudnice. Prema tome, Allahov Poslanik, s.a.v.s., uravnoteavao je maslo s
medom i hurmama, kao to je i preneseno u gore navedenom predanju. (Takoer
vidi: proieno maslo)

Puzavice (ar. kar'a)

(Vidi: tikva)
Raktificirana so (ar. milh)
(Vidi: so)
Repa (ar. silk)
Blitva; egipatska repa; ukundruk
Beta vulgaris; Beta ciela; Beta vulgaris folliosa
Um mu el-Munzir b int Kaj s el-Ensarijj rekla je: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., uao je
u moj ator sa Alijom, r.a., koji se oporavljao od bolesti. Imali smo oblinje palmino
stablo s grozdovima hurmi koje su visile s njeg. Allahov Poslanik, s.a.v.s., ustao je i jeo
s njega, a Alija, r.a., ga je slijedio. Allahov Poslanik, s.a.v.s., obratio se Aliji, r.a.,
govorei: 'Blago, blago, jo uvijek se oporavlja.' Alija, r.a. , prestao je jesti. Odmah
sam otila i pripremila mu zdjelu repa kuhanih sa jemom. Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
obratio se potom Aliji, r.a., govorei: Jedi ovu hranu. Ona je prikladnija za tvoje
trenutano stanje. "'44 1
Repa je vrua i suha u prvom stupnju, a neki kau da su obje ove repe vrue i suhe,
pored toga to su blagi laksativ i to nose hladnou koja uee na razgradnju, oputa
krvne sudove i poboljava rad crijeva. Crna vrsta repe djeluje kao konstriktor. Nanoenje
njene vode na kosu pomae u lijeenju gubitka kose (lat. Alopecia) i odstrtnjauje ui.
Nanoenje njene vode na kosu pomae u lijeenju arenila koe lica i prsa i umanjuje
uveane kone mrlje (liajeve) i pomae lijeenju bradavica (lat. Ecphyma) .
Nanoenje mehlema od samljevenog lia repe pomijeanog s medom koristi u lijeenju
upale konih bubuljica kao to je to u sluaju zarazne superficijalne pyoderme.

Dodavanje repe ishrani otvara zaepljenja jetre i slezene. Crna repa odstranjuje
grenje stomaka i umanjuje stomane opekline kada se jede sa leom. Kada se bijela
repa kuha s leom, oni takoer djeluju kao purgativ, dok uzimanje klistira s njenom
vodom djeluje kao jak purgativ.
441 Hadis je prethodno spominjan, Tirmiz.i je za njega rekao da je hasen garib.

335 1

lbn-Kajjim el-Devzi

Repe su takoer korisne u lijeenju bola u stomaku i ui kada se pomijea sa

obinim zainima. Kada se zajedno kuhaju stabljike i lie repe sa jemom, oni
osiguravaju najbolju njegu za osjetljivi stomak i tite probavne sokove od kvarenja.
Ipak, kada se jedu same, repe osiguravaju ograniene hranljive vrijednosti i uzrokuju
kvarenje eluani h sokova. Preerano jedenje repe uzrokuje zatvor i napuhanost, i to
moe prouzrokovati nedostatak insulina (tj. diabetes) i viruse u krvi (lat. Viremia,
ar. hark el-damm) . Ipak, ocat i goruica u obroku uravnoteavaju ovakve posljedice.
(Takoer vidi: nametanje ustezanja od hrane)

Riba (ar. seme/V

Uljeura
Abdullah bin Omer, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Postoje
dvije vrste leina442 (mrtvih stvorenja) ije nam je meso doputeno kao hrana i postoje
dvije vrste krvi (krvnih organa) koje nam je doputeno jesti: riba i skakavci, jetra i
slezena. "443 Inae, strvina ili pokvareno meso divljih ivotinja ili ono od mrtvih ptica
jesu zabranjeni muslimanima kao hrana.
Postoje mnoge vrste i rodovi riba, a najbolje su one srednje veliine. Prilikom
biranja ribe za hranu pojedinac mora nai one odgovarajueg okusa, svjeeg mirisa,
mehke koe, blagoga mesa a ne tvrdog i suhog, i one koje se hrane biljkama, a ne
blatom. Najbolja od ovih vrsta nalazi se u svjeoj vodi. One ive u senovitim i
pjeskovitim prebivalitima, u brzim rijekama, a ne u stajaoj vodi, i njihova voda je
ista, a ne zagaena ili tamna. One ive u svjeoj i hladnoj vodi a ne u uzburkanoj,
toploj i vruoj vodi, i njihov okoli je dobro izloen suncu i vjetru.
Okeanske su ribe obilne, ukusne i ugodne. Neke od vrsta blagog mesa jesu hladne
i vlane, pa su teke za probavu i izazivaju prodor sluzi. Neke ribe to ive u svjeim
vodama, ukljuujui rij eke i jezera, uravnoteavaju tople elesne izluevine, poboljavaju
plodnost i mlijenost i poveavaju proizvodnju sperme.
S druge strane, najbolje od usoljenih riba jesu one od ranog perioda soljenja. One
su vrue i suhe, a to je njihovo soljenje starije to je njihov temperament topliji i suhlji.
Meu njihovom vrstom jeste i som (latL. Sirulus glanis; ar. darijj) , vrsta ribe koja je
obilna u istonjakim rijekama kao to su Eufrat, Dunav i Volga. Jevreji ne jedu ovu
vrstu. Svjei je som blagog mesa i utjee na rad crijeva, a djeluje kao blagi laksativ, dok
jedenje usoljenog i starog mesa od soma isti bronhije, pomae grlu i isti glas.

442Tj. koje ne zahtijevaju klanje; ar. zahiba.

40Ahmed, 5723; lbn-Madde. 32 1 8; afija, 2/425; Darekutni, str. 539 i 540; sened je daif; Bejheki ga
biljai sa sahih senedom ali kao govor Ibn-Omera, r.a.

1 336

Poslani/eova medicina

Nanoenje usitnjenog usoljenog soma (pudera) na kou pomae izbacivanju

vodenastih fluida i ostataka iz potkonog tkiva, jer on ima ovakvu osobinu usisavanja.
Mijeanje navedenog pudera u hranu izbacuje jaja crva aat. Trichocephalus) iz digestivnog
trakta. Sjedenje u zdjeli napunjenoj uvarkom od somovog brana pomae oboljelim od
ira stomaka u ranim fazama njihove bolesti i pomae u izbacivanju tetnih supstanci
bolesti na povrinu tijela. Primjenjivanje klistira (sredstva za ispiranje crijeva) od
navedenog uvarka lijei iijas.
Najbolji dio ribe je smjeten u njenom stranjem dijelu, dok oboje: i meso i nakupina
masnoe i mehka riba poveavaju seksualnu udnju i proizvodnju sperme.
Dabir bin Abdullah, r.a., rekao je: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., poslao nas je jednom
u izviaki pohod, a bilo nas je tri stotine konjanika a na voda (ar. emir) je bio Ebu
Ubejda el-Derrah, r.a. Vremenom smo doli do obale mora, a osjeali smo izrazitu
glad sve dok nismo bili prisiljeni da jedemo opalo suho lie koje smo nalazili na putu.
Odjednom, Allahovim doputenjem, more nam je dobacilo veliku mrtvu uljeuru444
(ar. 'anbar) . ]eli smo njeno meso dvije sedmice a njenu smo mast koristili kao zain sve
dok se naa tijela nisu oporavila. Ebu-Ubejde je mjerio uljeurina (kitova) rebra tako
to je dopustio jednom od ashaba da jae na njegovom konju i proe tako ispod njih. "445

Ria (ar. aruz)

Oryza sativa
Ria je krobno446 zrno trave koja raste u toplim predjelima. Smea je ria
drugaija od bijele rie u strukturi nakon kuhanja i one su razliite u hranljivoj
vrijednosti447 i okusu.
Ria je najnjegujua zrnata hrana nakon brana i ima izvrsnu ud. Ria blago
obrubljuje crijeva i oblae i jaa stomak. Neki lijenici tvrde da je ria najhranljivija,
pogotovo kada je kuhana s kravljim mlijekom, kada ona postaje manje zatvarajua, a
jedenje rie sa eerom otklanja otekline. Redovno jedenje rie unapreuje zdravlje,
poveava plodnost i pomae tijelu da proizvodi vie sperme.

Postoji hadis u kome se kae: "Uglednik vae hrane jeste meso, a ria dolazi nakon
njega. " Ovdje se mora istai da postoje dva apokrifna hadisa u pogledu rie koja su
pogreno pripisana Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., a oni glase: "Kada bi ria bila ovjek,
on bi bio strpljiv", i drugi: "Ria ima izljeujue moi i ne nosi (u sebi) bolest."
Tj. koje ne zahtijevaju klanje; ar. zahiba.
5Buharija, 9/53 1 ; Muslim, 1 935.
446Ria sadri pribllino 85% kroba; 2% azota; l% masnih substanci i 1 2% vode.
447Ria je bogata vitaminom

E i veinom B vitamina, proteinima, kalcijem, fosforom, vlaknima i eljezom.

33 7 1

lbn-Kaiiim el-Devzi

Sir (ar. dubna)

Abdullah bin Omer, r.a., izvijestio je da kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio na
Tebuku, neko mu je ponudio sir. Allahov Poslanik, s.a.v.s., zatraio je potom no,
prouio Allahovo ime na sir, razrezao ga a potom jeo.446
Ashabi su takoder jeli sir za vrijeme njihovog boravka u Siriji i Iraku.
Neposoljeni i blagi sir djeluje kao blagi purgativ. Odlian je za stomak i lahak za
probavu, dok uope sir deblja. Posoljeni sir prua manje hranljivih sastojaka nego onaj
neposoljeni. Nadalje, posoljeni sir je lo za stomak i moe tetiti crijevima. Stari sir i
ispreni (rupiasti) sir moe unaprijediti stomane greve, dok oni takoder koriste
irevima crijeva i pomau u stabiliziranju pranjenja crijeva za oboljele od dijareje.
U svome "Sahihu" imam Tirmizi je izvijestio da je Ummu Seleme rekla: 'Jednom
sam ponudila Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., neto prenog sira i on ga je jeo. Potom je
otiao klanjati bez obnavljanja abdesta." (preneseno u EI- emailu)
Sir je hladan i vlaan, a prepeeni ili preni sir je zdraviji nego hladan sir, jer vatra
uravnoteava sir i donosi mu ukus i aromu.
Stari posoljeni sir vru je i suh, a prenje ga omekava, i vatra ponitava njegovu
oporost. Visoki procenat soli u siru uzrokuje gubitak teine, iscrpljenost i moe vjerovatno
uzrokovati kamenac u ui, cistini kamenac (lat. Cystolith) i kamence bubrega (lat.
Nephrolith) . Sir s visokom koliinom soli u sebi lo je za stomak, ak i kada se jede
zajedno s blagim zainima da bi se uravnoteila njegova prijatnost i jetkoa, zapravo,
ovo e nainiti posoljeni sir jo gorim za stomak zato to e ovakvi zaini olakati i
ubrzati njegov prolazak kroz probavni sistem.
Skakavac (ar. derad)
(Vidi: meso: II perad, ptice)
Slatki bosiljak (ar. rejhan; habaka)
Ocimum basilicum

Slatki bosiljak (ar. rejhan) spomenut je u Kur'anu kao sinonim za ugodnost, ivot,
olakanje, radost, veselje i poastvovanost. Svemogui Allah govori o onim uspjenim,
i to: "/ ako bude jedan od onih koji su Allahu bliski-udobnost i opskrba lijepa i denetske
blagodati njemu!" (Kur'an, 56:88-89) On takoder kae: Zemlju je za stvorenja
razastro, na njoj ima voa i palmi s plodom u akama i ita s liem i miomirisna
cvijea. " (Kur'an, 55: l 0- 12)
448Ebu-Davud, 38 1 9; sened je hasen.

1 338

Poslanikova medicina

Muslim i Bu hari su u svojim sa h ih zbirkama had isa naveli hadis u kom je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kome se ponudi slatki bosiljak kao poklon, neka ga ne odbija,
jer lahak je za nositi i ima ugodnu aromu. "449
U same, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ima li iko medu
vama koji je spreman zavrnuti svoje rukave i ukrcati se u Dennet? Kunem se
Gospodarom ka'abe da u Dennetu nema opasnosti. On je svjetlucava bljetavost i
bljetavo svjetlo, vrt blaenstva sa svjeim i ugodnim aromama (ar. rejhan) slatkih biljaka
koje se njiu na blagom povjetarcu, velianstvena palaa i nudi neprestano tekue rijeke,
zrelo voe, hvale vrijedne lijepe ene, povoljne haljine i vjeito prebivalite u najsavrenijem
i miroljubivom stanitu opskrbljenim voem, zelenilom, svilenim alovima, i
blagoslovljenom sreom, uzvienim dvorem i divan im ivotom." Ljudi su odgovorili:
"Zaista, o Allahov Poslanie, s.a.v.s., spremni smo da se borimo za to." On je dodao:
'Recite: Ako Allah da,"' i ljudi su ponovili za njim: "Ako Allah da. "450
Biljka rejhan ukljuuje bilo koju biljku iz reda cimum , miomirisne biljke iz porodice
metvica, slatke miomirisne biljke. Bosiljak literalno znai kraljevska biljka (Bas ileus:
kralj) . U sjevernoj Africi oni nazivaju biljku mirtu rejhan, a iz nje dobivaju esencijalno
mirisno ulje po imenu mirtol (Cf. mirta) . Stanovnici Arabije takoder nazivaju mirtu
imenom rejhan, dok stanovnici Iraka i Sirije pripisuju ime rejhan svetoj biljci bosiljku,
takoder poznatoj kao monaki bosiljak (lat. Ocimum filamentosum) .
to se tie biljke mirte, ona je hladna u prvom stupnju a suha u drugom. Mirta
obuhvata oprene posljedice. Ona posjeduje jaku zemljanu ud koja je hladna, a ipak
ostvaruje istananu vruinu. Mirta ubrzava suhou ili isuujua stanja, a moe se koristiti
kako u vanjskoj tako i u unutarnjoj upotrebi. Mirta se koristi kao alaun (sredstsvo za
zaustavljanje krvarenja) i kao jako sredstvo za probavu radi zaustavljanja kratkih proliva,
a pogotovo uljivog pro liva koji je posljedica loeg temperamenta slezene kada je ona
pogodena pretieranom vlanou. Mirta takoder pomae izbacivanje uzdiuih i vlanih
isparina, stimulie srce, odstranjuje depresiju i spreava zarazu kada je se ve javila.
Sjedenje na uvarku od mirte otklanja ispadanje rectuma ili njegovo iklizanje s mjesta i,
u tu svrhu, ona otklanja ispadanje uterusa (materice) (lat. Prolasus u teri; Prolasus ani) .
Sjedenje n a ovakvom uvarku takoder pomae ublaavanju povratne upale mokranog
mjehura, koristi zadnjici i materici, i pomae lijeenju mlitavosti zglobova.
Umakanje samljevenog svjeeg lia mirte u ocat i potom nanoenje te smjese na
glavu zaustavlja krvarenje iz nosa. Mrvljenje osuenog mirtinog lia, a nakon toga
umjereno posipanje praka na gnojne rane, ubrzava njihovo isuivanje. Nanoenje
mehlema koji sadri mirtin praak ili povezivanje uda s istim pomlauje hlabava tkiva i
449Muslim.
450lbn-Madde, 4332; lbn-Hibban, u senedu je jedan prenosilac koga samo lbn-Hibban dri potpuno
vjerodostojnim, ostali ne.

339 1

/bn-Kajjim cl-Devzi

oslabljene miie. Povezivanje inficiranih noktiju i korijena nokta, obino znano kao
"zanoktica" (ar. dahiss) plasterom od mirte ubrzava njihovo lijeenje. Posipanje ireva,
priteva ili gnojnih rana na nogama i rukama mirtinim prakom takoer koristi u njihovom
lijeenju. Masiranje tijela prakom od mirte zaustavlja preerano znojenje, isuuje
pretjeranu preostalu (rezidualnu) tjelesnu vlanost i odstranjuje kuan ili smrdljiv vonj
ispod pazuha i uope pokvaren miris tijela.
Posipanje vode od mirtinog lia na prelomljene kosti ili lagahno trljanje tog podruja
mehlemom od mirte, nakon njihovog namjetanja, pomae ubrzavanju njihovog srastanja
i lijeenja. Pranje kose vodom mirte odstranjuje kraste, svrbe i ljutenje koe popraeno
sa peruti. Mirta isuuje gnojne rane i ireve, zaustavlja iznenadni gubitak kose, i
unapreuje njeno zdravlje i potamnjuje je.
Nanoenje masti od mirtinog praka pomijeanog sa malo vode, maslinovim uljem
i pastom od damake rue koristi u lijeenju gnojnih rana, ekcema, akutnih upala
koe, crvenila koe popraenog s groznicom aat. Erysipela) , svrbljenja, bu bulj ica
(lat. Cnidosis) i hemoroida.
Mirtino sjeme koristi u lijeenju povratnih ispljuvavanja i iskaljavanja krvi uzrokovanih
krvarenjem u pluima ili bronhijama (Pat. Hemoptysis). Pijenje uvarka od mirtinog sjemena
oblae stomak i ne uzrokuje tetu pluima ili bronhijama zbog svoje providnosti. Ovakvo
pie pogotovo koristi radu crijeva i umanjuje kaljanje. Mirta se smatra diuretikom
(sredstvom za izmokravanje) i pomae kod peenja pri mokrenju. Mirta se takoer koristi
u lijeenju paukovog ujeda aat. Tarantula)451 i korpionovog aat. Euscorpiusflavicaudus)
uboda, dok upotrebljavanje njene stabljike kao sredstva za ienje teti zubima i desnima.
U disanje perzijskog rejhana ili divljeg bosiljka, znanog u arapskom kao habak, koji je
drugi naziv za mirtu ili rejhan, koristi u lijeenju mnogobrojnih glavobolja i hladi i vlai
ranice oiju pukom izloenou njoj. Konano, mirta openito obuhvata sva etiri vrua,
hladna, suha i vlana temperamenta. Ona potie san, koristi pri opekotinama, a plaster od
mirte jaa organe, ukljuujui srce, i koristi u lijeenju bolesti koje su uzrokovane
neravnoteom eme ui.

Slatki mauran; divlji mauran (ar. marzandu; mardaku)

Origanum onites; Majorana hortensis; Majorana

Slatki je mauran vru i suh u drugom stupnju. Mirisanje ove biljke otklanja
glavobolju uzrokovanu prehladom i ostale vrste glavobolje uzrokovane neravnoteom
sluzi i crne ui.
Slatki je mauran viegodinji podgrm aat. Ori-majorana hortensis) iz porodice
metvica, a uzgaja se zbog njegovog miomirisnog lia koje se koristi kao zain zbog
45 1Lat. Tarantula: bilo koji od nekoliko velikih kosmatih pauka iz porodice Thcraphosidea.

j 340

Poslanikova medicina

njegovog aromatinog mirisa, podjednako kao i zbog razliitih medicinskih tretmana.

Slatki i divlji mauran koriste se u lijeenju loe probave hrane, munine, simptoma
prehlade i bola u stomaku. Oni takoer pomau u lijeenju reume, a razgrauju katar
(upalu sl uzne opne i otvaraju zaepljenja mozga) .
Mauran takoer umanjuje bol menstrualnih greva, podstie menstrualni ciklus i
pomae zaee i plodnost. Topli oblog od usitnjenog mauranovog lia otklanja oticanje
i crvenilo unutarnjih slojeva oka.
Mast od maurana pomijeanog s ocatom takoer se moe koristiti u lijeenju
korpionovog uboda. Ona takoer otklanja bol u leima, bol u koljenu i izvrsna je za
odstranjivanje iscrpljenosti i gubitka snage.
Ovisnost o mirisanju mauranovog lia, izmeu ostalog, moe uzrokovati suhou
oiju. Umrkivanje mauranovog praka pomijeanog s uljem od gorkog badema pomae
mrcanju i otvaranju nosnica. Mirisanje maurana takoer pomae odstranjivanju gasova
iz stomaka, poveava mo mirisanja i umanjuje bol trifacijalne neuralgije.

Slezena (ar. tahi)

(Vidi: meso)

Smokva (ar. tin)

Ficus carica
Smokve nisu uobiajeno voe Hidaza ili Medine (Arabljanskog poluotoka) jer
njihovo je tlo nepodudarno s onim koje je prikladno za smokvino drvo, pa stoga, ne
postoje hadisi koji se odnose na smokve. Allah Svemogui spominje ih u Kur'anu da
oznai njihove istanane koristi meu voem.
Smokve su tople, a postoje razliita stanovita u pogledu njihove vlanosti i suhoe.
Ipak, postoji nekoliko vrsta smokava, a najbolja je smokva ona od bijele452 vrste i one
moraju sazrjeti i oljutiti se prije jedenja. Jedenje svjeih smokava spreava razvoj
toksinosti urina, pomae izbacivanju urinamih naslaga (sedimenata) i rastvara pjeskovite
sedimente koji se mogu razviti u bubrene kamence. Smokve pruaju najveu njegu od
svog voa, a svjee su smokve zdravije i cjelokupnije od onih osuenih. jedenje smokava
lijei hrapavost glasa, koristi pluima i duniku, pod mlauje jetru i slezenu, proiava
sluz kao tielesnu izluevinu u stomaku i, a smokva je nadmona namimica za cjelokupno
tijelo. Ipak, intenzivno jedenje smokava podstie uljivost. Smokve takoer djeluju kao
laksativ, diuretik, i otvaraju zaepljenja i gase e uzrokovanu slanom sluzi.
msmokve sadre 50-58% saharoze, 5% proteina, t % lojnog materijala, 5% celuloze, 2-3% povrnih
zemnih ostataka, 8% kreba i l 7-24% vode.

34J I

lbn-Kajjim el-Devzi

Preneseno je da je Ebi-Derda' jednom ponudio Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.,

tanjir svjeih smokava, a koji je, okreui se, pozvao sve prisutne da jedu, govorei:
"Kada bih spominjao da je neko voe koje se sputa iz Denneta, rekao bih da je to ovo
voe, jer Dennetsko voe nema kopice." Potom je dodao: 'Jedite ovo voe jer ono
spreava hemoroide, lijei dlakavost i pomae pri podagri aat. Arthrolithiasis) . "453
Osuene su smokve dobra hrana za tijelo. One koriste nervima, otvaraju probavni
trakt i najbolje ih je jesti s orasima i bademima. GaJen je dodao da jedenje osuenih
smokava zajedno s orasima i divljom rutom aa t. Ruta graveolens) moe otkloniti trovanje
hranom. Osuene smokve takoder pomau pri hroninom kalju, slau se s jetrom i
slezenom, a njihovo jedenje sa orasima i bademima ujutro na prazan stomak takoder je
najkorisnije. Ipak, njihovo jedenje s grubim obrocima je nezdravo. Najblie voe smokvi
u pogledu gore navedenih koristi, jeste bijeli dud, medutim on ima manju hranljivu
vrijednost i moe biti tetan za stomak.

Snijeg (ar. tald)

jedenje snijega ili leda teti stomaku, jetri, nervima i zubima, i uzrokuje e zbog
toga to sakuplja tielesnu vruinu. Vanjsko nanoenje snijega ili leda umanjuje oticanje,
olakava bol i umanjuje podraaj uzrokovan ranom, nagnjeenjem ili ubodom, i
privremeno anestetizira zubobolju kada je ova popraena vruicom. Vanjsko nanoenje
takoder privremeno stabilizira posjekotine, sve dok se one ne lijee pravilno. Produena
izloenost snijegu ili hladnoi moe uzrokovati promrzline.
Preneseno je u hadisima daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., molio: "Gospodaru, operi
me od mojih grijeha vodom, snijegom i gradom. "454 U ovom had isu nalazi se najvea
mudrost i razumijevanje i on upuuje na to da se bolest mora lijeiti njenim antidotom
(protuotrovom) . Ovo je zbog toga to grijeh potie vatrenu reakciju, a poto uarenost
potie vatru, stoga e voda, snijeg i grad ugasiti uarenost i zamrznuti njegovu ranljivost,
podraljivost i narav, od kojih su sve one bolesti. Zbog ovog razloga mi ne moemo rei
da je obina voda bolja od hladne vode u uklanjanju nevolja, jer hladna voda moe
svakako pomoi obnavljanju tielesne energije i pojaavanju njene jakosti i snage. Nadalje,
i snijeg i grad osiguravaju ovakve obnavljajue posljedice. (Takoder vidi: Voda)
So (ar. milh)
Kuhinjska so
Sodium chlorid
mo

vjerodostojnosti ovog hadisa ima vie miljenja.

14Muslim, 598.

1 342

Poslanikova medicina

Enes, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a. v. s., rekao: "So je jedan od vaih
najboljih zaina. " 455
Rije "sejjid" ovdje znai stabilizator, arhitekt ili vodea supstanca i jedini koji
igra nadmonu ulogu u odnosu na druge. Ovo je ono to rije "sejjid " ovdje
podrazumijeva i, u tom pogledu, hrana je odreena solju, a veina hrane nije
uravnoteena ako ne sadrava so.
U drugom hadisu Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Vjerovatno, doi e dan
kada ete vi (vjernici) biti meu ljudima poput soli u hrani, a nita ne uravnoteava
hranu bolje od soli. "4 56
Abdullah bin Omer, r.a., rekao je: "Svemogui Allah je spustio etiri blagoslova
sa nebesa: eljezo, vatru, vodu i so." (Preneseno u Tefsiru El-Bugavija)
So je neophodna u odravanju procesa ivljea. 457 So je osnovni hranljivi sastojak,
a koristi se u zainjavanju hrane i kao konzervans. So nadopunjuje unos joda u ishrani
i stoga spreava guavost (uveanje lijezde. Thyreoideae) . 458 Osobine soli nadvladavaju
osobine drugih tvari to se mijeaju s njom i one ih dokidaju. Ovo ukljuuje zlato i
srebro i zbog toga se fosfat koristi u njihovom poliranju (izglaavanju) .
So pomae pranjenje, razgradnju krute hrane, prebaaj hranljivih sastojaka,
isuivanje guste vlanosti, jaanje strukture, ouvanje tijela i pomae u spreavanju
pokvarenosti i otrovnosti odreenih tvari.
So pomae u spreavanju krasti i ireva i kontrolira osip koe. Upravljanje
sparivanjem soli i kumina pomae odstranjivanju izraslih pretjeranih konih packi na
onom kapku, a kamena je so jaa za ovu svrhu. So takoer pomae kontroliranju
irenja zloudnih iravosti i ona olakava pogrenu apsorpciju u probavnom traktu koja
se moe razviti u njegovu upalu.
Preerano uzimanje soli moe uzrokovati nakupljanje i zadravanje (retenciju) tenosti
(lat. Edem) i moe pridonijeti hipertenziji koja je cirkulatomi poremeaj. Masiranje
stomaka onoga koji boluje od nadimanja abdomena rastvorom soli ili toplim oblozima od
ovakvog rastvora pomae odstranjivanju preerane tenosti u elijama i tkivima.
Kamena je so takoer glavni izvor sode i hlora. Ispiranje usta rastvorom soli spreava
kvarenje zuba, jaa desni, lijei ranice u ustima, umanjuje upale usta, pored ostalih brojnih
koristi. Blagi nedostatak soli moe uzrokovati zamor, slabost i smanjeni opseg panje.
Vei nedostatak soli moe dovesti do napada, kome ili ak smrti. (Vidi: meso: Il perad) .
455lbn-Madde, 33 1 5; hadis je metruk.
456Hejsemi, 1 0/ 1 8; takoer ga prenose Taberani i Bezzar, sened kod Taberanija je hase n.
457So je neophodna za reakcije prenosa energije. Soda kao sastojak soli djeluje u reguliranju osmotskog
pritiska u tijelu i takoer spreava pretjerani gubitak vode. Soda i hlor kao sastojci takoer imaju glavnu
ulogu u prenoenju impulsa u nerve, a bioloki govorei krv je otopina soli.
>ROvo se odnosi samo na sluaj kada je so jod irana, u protivnom joj se dodaje jod.

343 1

lbn-Kajjim el-Deuzi

Srebro (ar. fidza)

U hadiskim zbirkama zabiljeeno je da je Allahov Poslanik, s.a. v.s., nosio jednostavni
srebreni prsten ili prsten s krunicom od srebra.459 Neka predanja upuuju na to da je
kapica drke njegove sablje bila od srebra.460 Ipak, ne postoji hadis koji zabranjuje
vjernicima noenje srebra ili njegovog upotrebljavanja kao ukrasa. Zabrana se odnosi
samo na noenje zlata od mukaraca, osim u sluaju kada se ono koristi u medicinske
svrhe. (Cf. zlato)
S druge strane, zabiljeeno je u hadiskim zbirkama da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
zabranio vjernicima da jedu ili piju iz zlatnih ili srebrenih tanjira46 1 (Buharijev sahih)
Ipak, enama je doputeno nositi i zlato i srebro, meutim ni one ne mogu jesti ili piti
iz ovakvih posuda.
Srebro je jedna od tajni i misterija Allahovog stvaranja na Zemlji i, jo, njegovo
podruje premauje njegovu stvarnu vrijednost. U umovima ljudi srebro predstavlja
bogatstvo i ast, a bogata je osoba nekako potovana u drutvu, bez obzira na njegov
pravi karakter ili kako je on sakupio svoje dobro (kako je stekao imetak). Onaj potrebni
ga trai. Prodavai mu ele prodati svoju robu. Poduzetnici ude da on uloi u
njihov posao. Oevi mu ele dati svoje kerke radi braka, ak i ako ima sijedih
pramenova u kosi. Vladari paze na njihovo miljenje, na njihovu ulogu u podravanju
njihovih politika i na njihov utjecaj na javno mnijenje. Sudije vjeruju njihovom
svjedoenju i skupljai poreza esto potiu njihov posao. Nadalje, u umovima nekih
ljudi, stara bogata osoba koja nosi srebrene ukrase moe izgledati ljepe, zauujue
ili primamljivije nego mlad zdrav ovjek.
Srebro je lijek koji uee na sreu, a otklanja stres, tugu i depresiju. Srebro je
dobro za udaranje bila i ojaava slabo srce ako se ukljui u ishranu (pod medicinskim
nadzorom) . Srebro se takoer koristi u proizvodnji elektuarija, izvlai van pokvarene
elesne izluevine (ar. ah/at) i njegove posljedice postaju snanije kada se mijea sa
istim medom i afranom. Meutim, ud je srebra hladna i suha, ali ono u tijelu proizvodi
neto vruine i vlanosti.
to se tie njegovog oblika na buduem svijetu, Allah je Svemogui stvorio etiri
kategorije Denneta za Njegove evlije: dvije su (napravljene) od zlata, a dvije od srebra.
4598uharija, l 0/27 1 ; Tirmizi u "emailu", broj, 84.
460"firmizi, u "emailu", 99; u "Dami'u , 1 69 1 ; Ebu-Davud, 2583; Nesai, 8/2 1 9; sened je sahih.
"

'Ova Poslanikova zabrana izreena je vjerovatno u pogledu dueg perioda gutanja veoma malih,
neprobavljivih, nerastvorljivih molekula koji ostaju u rastvoru okolne otopine znane kao koloidno srebro.
Ova hemijska supstanca koristi se kao antiseptik, sredstvo za unitenje insekata (germicid) , konstriktor,
izjedalo, podjednako kao i u sterilizaciji vode. Gutanje ak malih koliina koloidnog srebra moe izazvati
trovanje srebrom (lat. Argiria; Argyrosis). Simptomi ukljuuju. plavo obojenje usana i desni poto se srebro
tu koncentrie

1 344

Poslani/eova medicina

Ipak, Allahov Poslanik, s.a.v.s. rekao je: "Ko god pije iz zlatnih ili srebrnih posuda na
ovom svijetu e biti vuen za stomak u dehenemskoj vatri. " 462 Poslanik, s.a.v.s., rekao
je takoer: "Ne jedite i ne pijete iz zlatnih ili srebrnih posuda jer su one njihov dio (tj.
nevjernika) na ovom svijetu, a va na buduem. " 463
Neki su komentatori interpretirali zabranu koritenja zlata i srebra kao posua i
ukrasa u odnosu na osnovnu svrhu u vezi s njihovom upotrebom trgovanja kao valute.
Drugi su interpretirali zabranu kao posljedini ponos i bahatost na strani bogatih koji
ih nose ili onih koji ih koriste za posue ili kao line ukrase. Premda su ponos,
samodopadnost i bahatost zabranjeni u islamu, ipak skolastiari su protumaili da ovakva
upotreba moe povrijediti osjeaje siromanih i ubogih.
Zapravo, ponekad ljudi koji imaju slabu vjeru mogu se osjetiti zastraeno kada uu
u kuu imune porodice ili sjednu za sto na kojem je postavljena odvojeno pripremljena
hrana ili kada vide dobro ureen vrt ili kada prou pored ureenih kola itd.-i za ovakve
ljude, ija je vjera slaba, ovi vizuelni efekti mogu im uzrokovati depresiju, tjeskobu,
rastreenost, upitno ponaanje ili moe ih dovesti do toga da usvoje drutveno ponaanje
koje je u suprotnosti s onim vjernikim, i to ih moe dovesti do zastranjivanja.
S druge strane, ponaanje bogatih ljudi koji se vole kititi zlatom i srebrom je u
suprotnosti s ponaanjem pravih vjernika. Zbog ovoga je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
utvrdio da su zlatni i srebreni ukrasi vlasnitvo nevjernika na ovom svijetu, koji nemaju
vjeru i koji ne nude pobonost na ovom svijetu da bi primili koristi na onom buduem,
koji vole i uljepavaju ovaj ivot, koji su prihvatili prolazno zadovoljstvo na ovom svijetu
i odrekli se vjeitog veselja i uivanja na buduem svijetu. Zbog ovoga su zlatni i
srebreni ukrasi vlasnitvo vjernika na buduem svijetu, jer im ne koristi da mijeaju dva
uivanja.

Sr palminog drveta (ar. dummar)

(Vidi: palmina modina)
Strpljivost (ar. sabr)
Strpljivost ini pola vjere u Allaha Svemogueg. Strpljivost se sastoji od postojanosti,
ustezanja i zahvalnosti. Neki od naih predaka su ak rekli: "Pola je vjere strpljivost, a
druga polovina je zahvalnost. " 464

462Buharija, l 0/84; Muslim. 2065.

461Buharija, 9/48 1 .
4640vo je izreka lbn-Mesuda r.a.

34 5 1

lbn-Kajjim el-Dievzi

U vezi s ovom temom, Allah je Svemogui naredio Musau, a.s., da izvede svoj
narod iz tame na svjetlo, da ih naui vrlinama i da ih podsjeti na Allahove dane. On
kae: "To su, uistinu, dokazi za svakog onog ko je strpljiv i zahvalan (Gospodaru) ."
(Kur'an, 1 4 :5)
Vanost strpljivosti u odn,psu na vjeru u Allaha Svemogueg jednaka je odnosu
glave naspram tijela.
Postoje tri kategorije strpljivosti: postojanost u izvravanju farzova tako da se ne
proputaju ili o lahko izvravaju; ustrajnost u ustezanju od enje ili injenja onoga to je
Allah Svemogui zabranio i imanje odlunosti i odreenosti u prihvatanju Allahove
volje i prihvatanju Allahove presude bez negodovanja ili nezadovoljstva. Ko god zadovolji
ova tri uvjeta ukusio je uistinu beskrajno zadovoljstvo slasti vrlina strpljivosti i on e
ispravno uivati u istinskim koristima na ovom i buduem svijetu. Zapravo, niko ne
moe postii ovakvu pobjedu i uspjeh osim prelaenjem velikog mosta od strpljivosti,
upravo kao to niko nee ui u Dennet sve dok ne bude iao Pravim putem i sve dok
ne pree sirat-upriju na buduem svijetu.
Omer bin el-Hattab, r.a., rekao je: "Najbolji uvjeti ivljenja koje smo ikad postigli,
izvedeni su potpuno kroz postojanost i strpljivost."
Ako razmiljamo o najvelianstvenijim postignuima na ovom svijetu, nai emo
da je njihovo ispunjenje odreeno najveim strpljenjem. Radi usporeivanja, ako
zapazimo osrednja postignua i uobiajene neuspjehe na ovom svijetu, nai emo ih
udruene s urbom koja ostavlja krivnju na ljude koji su vodili ovakve projekte. Prema
tome, hrabrost, vrlina, dobar kvalitet i davanje prednosti onome to je moralno ispravno
jeste velianstvena vjeba od jednog sahata strpljivosti u ovom ivotu. Jedan arapski
pjesnik jednom je rekao:
"Strpljivost je talisman i peat Allahove riznice.
Ko god otkrije njenu ifru,
postii e prijem u Allahovu riznicu ".
S druge strane, veina bolesti tijela, uma i srca uzrokovane su nedostatkom strpljivosti
i postojanosti. Neke su bolesti fizike, a ostale su psiholoke. Zapravo, strpljivost je
primarni lijek koji dovodi do uvanja dobrog zdravlja i ispravnosti srca, tijela, uma i
due.
Strpljivost je znaajan i besprimjeran kriterij raspoznavanja izmeu ispravnog i
pogrenog, i on je krajnji i vrhovni tretman i lijek. Njena su nagrada Allahovi blagoslovi,
bliskost, ljubav i zatita od ljudi na ovom i buduem svijetu. On kae: "Pa, Allah je sa
strpljivima. " (Kur'an, 8:46) Zapravo, Allah voli one koji su nepokolebljivi u svome
strpljenju. On ih nagrauje uspjehom, pobjedom i Dennetom, i ne postoji nijedan
drugi put za ovakva postignua osim (pored) strpljivosti. Strpljivost je dobra za strpljive,
1 346

Poslanikova medicina

kako On kae: "A ako otrpite, to je, doista, bolje za strpljive, " (Kur 'an, 1 6: 126) i On
takoer kae: "O vjernici! Strpite se, i postojani budite, i nepokolebljivi na granicama
nek' ste! I Allaha se bojte da biste uspjeli. " (Kur'an, 3:200)465

Suho meso; meso izrezano u tanke trake i tako osueno na zraku

(ar. kadid)

(Vidi: meso)

Supa od mesa; meso (ar. zerid)

jelo namoeno s hljebom, mesom i supom s mesom i premazano Talbinom (Cf.
planiranje dijete) bogato je u hranljivoj vrijednosti, lahko probavljivo i ukusno. Aia,
r.a., izjavila je da je ula Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako kae: "Talbina oivljava
najskrovitije srce bolesnika, i umanjuje njegovu tugu. " Takoer je preneseno od Aie,
r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada ste pogoeni onim to ne volite,
upotrijebite ugodnu i okrepljujuu sup u od mesa da biste to nadvladali." Takoer je
preneseno u predanjima da kada bi se neko razbolio u kui Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
on bi drao lonac sa supom na vatri sve dok ne bi dolo do jednog od dva ishoda,
mislei na oporavak ili smrt. Kada bi uo o neijoj bolesti, on bi odmah odgovorio:
"Dajte mu supu od mesa, jer ona ispire pacijentov stomak upravo kao to vi perete
svoje lice od prljavtine."
Supa od mesa prija sa digestivnom traktu, pomae ubrzavanju prodiranja njenih
hranljivih sastojaka u pacijentov sistem, djeluje kao jak purgativ i pokazuje se djelotvornom
u odravanju rada crijeva i zatiti sluznice stomaka.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je takoer o mesnoj supi: "Ona oivljava
najskrivenije srce", mislei ovdje na gornji otvor eluca. Zapravo, supa od mesa omekava
stomak i umanjuje pacijentovu tugu, jer tuga i bol hlade tielesne izluevine i slabe
tielesne odbrambene mehanizme, zato to ruh inklinira onda prema srcu koje je njegovo
prirodno boravite. Supa od mesa lahko je probavljiva, hranljiva, punana i prua
olakanje od stresa i tuge. Ona takoer grije stomak, potiskuje na povrinu tielesnu
uroenu vruinu, i konano umanjuje traumu koja je posljedica pojedinevih patnji.
Zapravo, tuga isuuje tijelo, a pogotovo stomak. S druge strane, vrua supa od mesa
vlai stomak, ojaava ga i ishranjuje, a efekti toga doprijet e i do srca. Nadalje, kada je
esto pod stresom, pacijentov stomak proizvodi veu koliinu eluanih sokova, i
akumulira sluz i zagnojenost. Dakle, uzimanje supe od mesa pomae ispiranju nepotrebnih
akumulacija, podjednako kao to umiruje tijelo, titi ga, prekida napetost, uravnoteava
tjelesne izluevine, uzdie duh i pomae pojedincu da vrati zdravlje.
461(Takoc1er vidi: namaz; post)

347 1

lbn-Kajjim el-Deuzi

Kao to smo ranije zabiljeili zarid se pravi od hljeba i mesa. Hljeb je najbolji od
hranljivih sastojaka, a meso je najbolja tvar od "ive" hrane (ar. adim) koju je kora ove
zemlje ikad proizvela, i apsolutno je najblia ljudskom tijelu, i, nadalje, meso je hrana
stanovnika Denneta. (Takoer vidi meso; planiranje dijete)

Svila (ar. harir)

(Vidi: noenje svile za lijeenje svraba)
Svilenkaste niti (ar. halal)
Uprkos suprotstavljenim zapisima hadisa koji su pripisani Allahovom Poslaniku,
s.a.v.s., svilenkaste niti pomau odstranjivanje djelia hrane izmeu zuba. One
otklanj aju prlj avtinu s neslobodnih zubnim plotina, ojaavaju desni preko
odstranjivanja zubnog kamenca i, zajedno sa redovnim ienjem zuba misvakom,
svilenkaste niti pomau u odravanju oralne higijene, spreavaju mogui razvitak
neugodnog zadaha aat. Halitosis) i osvjeavaju okus.
Svilenkaste su niti najbolje kada se koristi mladica neopraene enske palme (ar.
bus ur) , kunicinog drveta, maslinovog drveta ili Elaeagnus angustifoliae, izmeu ostalih.
S druge strane, nezdravo je i vjerovatno tetno za desni akati zube akalicom od
obine trske zbog njene koice ili koristiti akalicu od mirte, smrdljivog bora aat.
Camphorosma) ili od obinog bosiljka aat. Ocimum basilicum) . (Vidi: misvak)
afran (ar. z'afaran)
afran se dobiva iz vrika na cvijetnim pestiima afranovog cvijeta koji cvjeta za
vrijeme jeseni, a koristi se u medicini kao kao izvor ute boje i u zainjavanju hrane
gdje on daje blago gorku aromu i utu boju peradima, ribi i rii.
afran je vru i suh, izbacuje van gasove, poveava energiju, utauje kaljanje i
poveava seksualnu udnju. afran takoer isti oi, pomae pri konjuktivitisu, jaa
nerve, podmlauje srce, koristi pri besanici aat. Insomnia) , pospjeuje izluivanje
urina, pospjeuje menstruacioni ciklus i olakava abnormalnu radnu nepravilnost i
komplikacije za vrijeme trudnoe.
Abdullah bin Omer, r.a., prenio je daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio noenje
odjevnih predmeta koji su obojeni afranom. (Takoer vidi: lani afran)
eer (ar. suker)
(Vidi : med; eerna trska)

1 348

PoJlani/eova medicina

eerna trska (ar. kasabu suker)

Saccharum officinarum

Trstika; obina eerna trska

jedini spomen o eeru u hadisima opisuje vodu mora Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
u Dennetu oko koje e se prvo okupiti vjernici nakon polaganja rauna, a koje je slade
od eera. Pozivajui se na ovaj hadis, ovo je more " vee od mjesec dana putovanja u
preniku, njegova voda je bjelja od snijega, slada od eera i pomijeana je s mlijekom.
Ko god se nje napije nee vie nikad oedniti. "466 (Mika t, knjiga XXIII, poglavlje.
XII) Iz ovog autentinog hadisa dolazi opis "njegova voda je slada od eera", inae,
nije nam poznato nijedno drugo spominjanje eera u hadisima.
Muslimanski su lijenici intenzivno govorili o medu, dok eer nije nikad spomenut
u njihovim djelima. Zapravo, muslimanski lijenici nisu poznavali eer i on se kao
hranljivi sastojak nigdje ne nalazi ni u jednom od njihovih recepata. S druge strane, oni
su poznavali med i propisivali su ga u skladu sa svrhom.
eerna je trska467 vrua i vlana. Ona koristi kalju, prekida preeranu vlanost i
podmladuje bronhije i mokrani mjehur. Sok od eerne trske takoder pomae ublaavanju
povraanja, poveava izluivanje urina i poveava proizvodnju sperme.
Affan bin Muslim el-Saffar rekao je da sisanje malo soka od eerne trske nakon
doruka donosi sreu i vraa ivahnost duhu taj dan.
Sisanje sokova od prene eerne trske gasi hrapavost prsa i grla, medutim to
proizvodi vjetar, a ova posljedica moe se odstraniti prethodnim guljenjem i pranjem
eerne repe u vreloj vodi.
Kristaliziranni je eer vru i hladan. Najbolja je vrsta ona jednolino bijela i
kandis eer (ar. tabarzad; ublud) . Sok od stare eerne trske prijazniji je za tijelo
nego onaj od one novoubrane. Pijenje ukrobljenog soka od eerne trske nakon
odstranjivanja pjene gasi e i zaustavlja obini kaalj. Ipak, sok od eerne trske
takoder moe ozlijediti stomak, gdje se proizvode eluani sokovi, a ovakva teta
moe se neutralizirati preko uravnoteavanja ishrane i pijenja limunade ili slinih
pia nainjenih od gorke narane (lat. Citrus amara) ili onih od mrkog nara. Neki
ljudi ak preporuuju sok od eerne trske za zaslaivanje nad medom jer je njegov
okus manje estok nego onaj od meda. Unato tome, koristi od meda mnogo su vee
nego one od eerne trske, a Allah Svemogui nainio je med prefinjenom hranom i
savrenim lijekom protiv brojnih bolesti.
466Muslim, 247; Tirmizi, 2447.
4670bini rafinirani eer danas dolazi iz biljki bogatih saharozom ija se saharoza pretvara u kristalizirani
eer. Veina eera dolazi iz eerne trske i eerne repe. Meu manje vanim izvorima eera nalaze se
javorov sok, sijerkova trska, divlje datulje, lubenica i groe.

349 1

lbn-Kajjim el-Deuzi

Zapravo, med i eer nisu predmet usporeivanja. Med jaa tijelo, uva njegovu
mladolikost, osvjeava duh, stimulira jetru i srce, opskrbljuje srce prijeko mu potrebnom
energijom i uravnoteenou, isti arterij e, umiruje tijelo, pomae odstranjivanje njegovog
prirodnog nivoa vlanosti, regulira tielesnu temperaturu, pomae razgradnju hranljivih
materija, kljuni je u procesu probave, umanjuje kamence, a osim toga med igra glavnu
ulogu u skoro svakoj funkciji tijela.
Med je ista i laksativ, isti crijeva od neistoa, otvara zaepljenja jetre, bubrega
i mokranog mjehura, djeluje kao opi konzervans i pomae ouvanje snage lijekova,
medu ostalim koristima. Med takoder pomae prekidanju pretierane vlanosti u crijevima
kao to je to sluaj kod proliva, dobar je za starije osobe, zaustavlja kaalj, a koristi se u
lijeenju pokvarene sluzi u stomaku da omeka opu strukturu tijela i lijei pokvareni
apetit. Med takoer pomae u lijeenju bjesnila i ujeda psa, a smatra se braniem protiv
upala. Med je protuotrov za one koji koriste drogu i protuotrov kada se koristi u
lijeenju od sluajnog jedenja otrovnih biljaka, a lijei ui i ostale parazite. Med omekava
kosu, djeluje kao njen uvriva i poboljava rast kose. On izotrava vid, bijeli zube, jaa
desni i odstranjuje bolesti desni. Med je izvrstan nadopunja i otapalo. On otvara pore
krvnih sudova i olakava menstrualni odljev, istieruje van sluz i otvara zaepljenja jetre,
bubrega i mokranog mjehura, i uope ne postoji nita to je blisko njegovoj strukturi.
Ljudi su poznavali med jo u davna vremena i dugo prije nego to su poeli
proizvoditi eer. Allahov Poslanik ,s.a.v.s., uobiavao je nekad piti rastvor vode zaslaene
medom na prazan stomak ujutro, a ovakav obiaj sadri mnogostruke koristi i prefinjene
tajne. Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Ko god jede med (barem) tri puta mjeseno
nee bolovati od velike nedae."
Allah Svemogui kae: "Iz utroba njihovih izlazi pie razliitih boja koje je lijek
ljudima. To je, uistinu, dokaz za ljude koji razmiljaju. " (Kur'an, 1 6:69) Sigurno,
Allah je skrbnik uspjeha i On je Sveznajui Gospodar. (Takoder vidi: poboljavanje
rada crijeva: koristi od meda)

paroga; paroina; belu (ar. haljun)

Asparagus
paroga se dobiva iz krhkih mladica i jestivog lia, a to je travnata viegodinjica
iz porodice ljiljana aat. Liliaceae) . Razmnoavanje se vri uglavnom sjemenkama koje
mogu biti ubrane dvije ili tri godine nakon sadnje, pa sve do petnaest godina i vie.
paroga je vrua i vlana. Odstranjuje zaepljenja bubrega, poveava koliini spenne,
ublaava bol u leima i olakava bol ena za vrijeme poroda.

1 350

Poslanikova medicina

Tamjan (ar. Zuban; Zuban hindi; kundur)

Bosvellia serrata; Olibanum

U hadisu je preneseno da se jedan ovjek alio Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., na

zaboravnost, pa mu je Allahov Poslanik, s.a.v.s., preporuio: "Koristi tamjan jer on
okrepljuje srce hrabrou i lijek je za zaboravnost."
Takoer je preneseno da je Ibn-Abbas, r.a., pio smjesu usitnjenog tamjana i eera
na prazan stomak.
Tamjen je diuretik (tiera na mokrenje) i lijek je za slabu memoriju. Neko se alio
Enesu, r.a., o slabom pamenju, a on je odgovorio: "Potopi tamjan preko noi u vodu
i popij rastvor ujutro na prazan stomak, jer to koristi pamenju."
Navedeni recept ima jednostavno i jasno objanjenje: jednostavna amnezija ili slabo
sjeanje o proteklim doivljajima, dogaajima ili rijeima jeste posljedica pokvarene
tielesne izluevine koja tetno utiee na razliite dijelove mozga uzrokujui tako pogreno
ureenje (u memoriji) uzrokovano hladnim i vlanim temperamentima (tjelesnim
izluevinama kojih po srednjovjekovnom uenju imaju etiri). Ovakvo stanje uzrokuje
defektnost pamenja i blokira modanu prirodnu mogunost zadravanja poruka ili
pohranjivanja informacija. Tamjan, koji sadri suprotne osobine, pomae uravnoteavanju
elesnih izluevina i, nadalje, usljed toga otklanja ranije spomenutu blokadu. Blaga amnezija
ili nemogunost pamenja izoliranih dogaaja ili rijei uzrokovana je suhoom i jednostavno
moe biti prebroena pijenjem tenosti ili uzimanjem lij ekova koji proizvode vlanost.
Razlika izmeu jednostavne i retrogradne amnezije jeste posljednja ukljuuje
oslabljenu memoriju proteklih doivljaja uzrokovanu okom ili nepotrebnom ili
intenzivnom upotrebom putanja krvi povrinskim zarezivanjem koe u kupicu468 na
tiemenu lobanje, koje je mjesto pamenja ili postaj anjem ovisnikom jedenja zelene bujajue
di mnjae (lat. Fumus terrae; ar. kus/ara) , intenzivnim jedenjem kiselih jabuka,
preputanjem bolu, buljenjem u stajau vodu nakon uriniranja u nju ili buljenjem u
osobu koja je smaknuta ili buljenjem u unakaena tijelo ili u umiruu osobu, fasciniranjem
prilikom itanja natpisa na nadgrobnim spomenicima, hodanjem izmeu dvije deve koje
su meusobno zavezane tako da je rep jedne povezan s glavom druge u karavanu,
preplavljenou uima i, konano, jedenjem hrane koju je vakao (naeo) mi.
Veina ovih je zakljuaka nauena kroz iskustvo i promatranje. Ipak, tamjen je
zagrijavajui u drugom stupnju a osuujui u prvom. On takoer ima blago probavljive
(varljive) osobine, prua brojne koristi i ima zanemarivo male negativne posljedice.
Neke od koristi tamjana su sljedee: on pomae u lijeenju tuberkuloze, krvarenja,
boli stomaka i dijareje, pomae probavu hrane, odstranjuje vjetrove, otklanja one ranice
i upale, osvjeava oi, uzrokuje rast novog tkiva na iru kada se koristi kao mehlem,
468Cf. koristi putanja krvi povrinskim zarezivanjem koe u kupicu; Take primjenjivanja.

35 J I

lbn-Kajjim el-Devzi

isuuje sluz i spreava irenje malignih ireva, a kada se vae s perzijskom majinom
duicom, proizvodi sluz (pljuvaku) , pomae pri mucanju i poveava pamenje.
Spaljivanje tamjana daje zraku ugodan miris i poveava elesnu otpornost za vrijeme
trajanja epidemije ili kuge.

Teletina peena na aru (ar. mavi)

Teletina
Allah je Svemogui opisao in icijalnu reakciju i gostoprimstvo Njegovog
blagoslovljenog poslanika Ibrahima, a.s., kada je on ugostio dvojicu blagoslovljenih i
misterioznih gostiju rijeima ". . donese im peeno debelo tele " (Kur'an, 5 1 :26) (ar.
han iz: . peeno iznad uarenog kamenja) .
U mm u Seleme, r.a., stavila je kotlet od peenog mesa (ar. mavi) pred Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., i on ga je jeo a potom je klanjao bez ponovnog uzimanja abdesta.
(Prenio imam Tirmizi u svom "Sahihu") Takoder u vezi s ovom temom, Abdullah bin
Hars je rekao: 'Jeli smo peeno meso s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., u damiji."
(ibid.) Mugire bin ube je rekao: "Ostao sam jednu no kao gost u kui Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., i on je rekao svojim ukuanima da ispeku telea rebra. Kada su ih
donijeli, on je uzeo no i poeo ih rezati i servirati sve dok Bilala, nije poeo uiti ezan,
a kada je uo ezan, Allahov Poslanik, s.a. v. s., bacio je no i prestao servirati meso."
Najbolje peeno meso jeste ono od jednogodinje ovce aat. Ovis aries) , a drugo
po kvalitetu je ono od mladog ugojenog teleta (. do dvije godine starosti) . Peeno
meso je vrue i vlano s tenjom ka suhom, ono generira crnu u u adekvatnu smjesu
i najbolja je hrana za jake, zdrave i ljude atletske grade.
Korisnije je, vlanije i lagahnije za stomak djelimino kuhati meso prije njegovog
peenja, a to je zdravije od prenja. Meso peeno na uglju zdravije je nego hljeb ispeen
na direktnom plamenu. (Takoder vidi: meso)
.

Tetrijeb (ar. kuta)

(Vidi: meso: Il perad)
Tikva; bundeva; tikvica (ar. iaktin; kuar'; duba )
Legenaria vulgaris; Cucurbita

Svemogui Allah spominje tikvu u Kur'anu kada On govori o Svom blagoslovljenom

poslaniku junusu, a.s., govorei: "/ uinismo da iznad njega izraste vrijeajedne tikve. "
(Kur'an, 3 7: 1 46)

1 35 2

Poslanikova medicina

Tikve su velika i raznolika grupa biljaka povezanih s bundevom469 i tikvicom, i one

nose iroke grube listove. Tikve se uzgajaju zbog njihovih plodova koji variraju u velikom
omjeru veliina, oblika i boja. Tikvino sjeme sadi se direktno u tlo u grupama nazvanim
brijeiima, a biljke se ubiru kada plodovi dozriju i njihov kora otvrdne. Biljka koja je
spomenuta u Kur'anu jeste tikvica (lat. Legenaria vulgaris) , a zove se i tikviasta krastavica.
Enes bin Malik, r.a., prenio je da je jednom kroja pozvao Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., na obrok i ponudio ga je jemenim hljebom pored jela nainjenog s tikvicom
(ar. duba ') i suhim mesom (Cf. Osueno meso; ar. kadid) . Enes je dodao: "Vidio
sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako brie tanjir i mirie tikvicu, i od tada uvijek sam
volio ovu tikvicu. "470
Ebu-Talut je rekao: " Posjetio sam Enesa bin Malika, r.a., a on je spremao obrok
od kuhane tikve, i govorio je: " Kakvu blagoslovljenu biljku ja volim, jer ju je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., volio."
Aia, r.a., prenijela je da joj je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada kuha
mijeano povre s mesom, dodaj vie tikvice u njega, jer ona je sredstvo za jaanje
(tonik) koje oporavlja tuno srce." (Preneseno u "El-galanijja" od Hiama bin 'U rve)
Tikva je hladna i vlana u drugom stupnju. Ona prua umjerenu hranljivu vrijednost,
poboljava tjelesne izluevine i brzo se probavlja ako nije zagaoena ostalim hranjivim
materijama koje se mogu pokvariti za vrijeme probave. jedna od korisnih osobina tikvice
jeste ta da se ona slae s veinom hrane, pa, prema tome, ako je goruica u smjesi, ona
proizvodi odgovarajue sredstvo za stezanje ili tegobnu elesnu izluevinu. Ako je
dodata so, ona proizvodi odgovarajuu preventivnu, isuujuu i slanu-detoksifirajuu
tjelesnu izluevinu, a kada se kuha s zaepljujuim sastojkom, ona takoder postaje
zaepljujua poput toga, a ako se tikva kuha sa dunjom, ona postaje visoko hranljiva.
Tikva je blaga, proizvodi vlanost i generira sluz. Biljka je posebno korisna ljudima
toplog temperamenta i ne slae se s onim (ljudima) hladnog temperamenta ili ljudima
pogooenim neizdrljivou sluzi kao elesne izluevine.
Njena voda ublauje eo, lijei glavobolju uzrokovanu vruicom i djeluje kao
laksativ, bez obzira na primjenu, i nijedna druga hrana nije bra u proizvodenju
svojih koristi od tikve. Ljudi koji boluju od vruice inae ne smiju jesti tikvu ili
bundevu. Zalijevanje tijesta sa smjesom od kuhane tikve ili bundeve za vrijeme njenog
peenja i dodavanje blagog purgativnog dodatka obroku ili uzimanje mehkog pia s
njim obara visoku tjelesnu temperaturu, gasi eo i prua izvrsnu hranljivost.
49Tikva je ime koje je dato plodovima iz roda Cucurbita iz porodice tikvi, Cucurbitaceae. Tikviasta narana
ima glatku, gustu, blago izbrazdanu koru. Naziv tikva esto se mijea s bundevom. Veina vrsta koje su
poznate kao bundeva nose narandaste plodove i imaju vrlo duge vrijee i peteljke koje su vre,
ukruenije i tvre nego one kod ostalih tikvi.
470Buharija, 9/388; Muslim, 204 1 .

353 1

Ibn-Kajjim ci-Dcvzi

Pijenje tikvinog soka pomijeanog sa manom (ar. turundubin) i mermeladom od

dunje pomae ienju elemenata koji su pogoeni pokvarenom utom ui i uravnoteava
neumjerenost uljivih tjelesnih izluevina. Pijenje soka od kuhane tikve pomijeanog s
medom i sodium nitratom4 7 1 pomae ienju pokvarene sluzi i ui.
Nanoenje mehlema od tikve nad fontanelom ili bregmom umanjuje toplo oticanje
mozga. Nanoenje ekstraktiranog soka od tvrde tikvine kore i njegovo mijeanje s ruinom
vodom, a potom upotrebljavanje toga kao api za ui umanjuje oticanje uha. Sok od
tikvine kore takoder pomae u lijeenju otic.mja oka i kod podagre.
Kao to smo naveli ranije, kada tikva doAe u dodir s nekom pokvarenom hranom u
stomaku, ona sama onda postaje pokvarene, generira paralelni (isti) temperament. Da
bi se smanjile ovakve posljedice, dodaju se (tikvi) ocat i alga (ar. handvil) ili smolasta
cikorija (ar. murijj, singl. murraira) .
Trputac472 ; banana

Banana > Musaceae

Musa paradisiaca

Rod plantago u porodici banana, bez oeteljki, viegodinji je i obino se naziva

bananama. (Vidi: banana)
Trstika (ar. kasab)

(Vidi: eerna trska)

Ugojeno tele

(Vidi: teletina peena na aru; ar. mavi)

Uljeura ('anbar)

(Vidi: ilibar; riba)

Uareni puter

(Vidi: obrani puter)

47 1 Nitrat: prirodna soda, natron; takoder vidi: vinova loza.

472Cf. banana.

1 354

Poslanikova medicina

Vinova loza (ar. karm)

okot; biljka penjaica (ar. habla)
okot ima duge tanke stabljike koje rastu du tla, a ponekad se penje uz reetku
koristei svoje izdanke. Biljka je inae znana u arapskom kao "penjajui konopac" ili
biljka penjaica, a njeni plodovi rastu u grozdovima i bogata je hranljivim sastojcima.
Zapravo, vinova loza (ar. karm) ili vinogradska drvo jeste simbol bogatstva,
velikodunosti i cjelokupnosti. Zbog ovoga je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ne
nazivaj te groe (biljku) imenom karm, jer ovo je jedan od atributa muslimana, zovite
ovu biljku penjajui konopac." (Preneseno Muslimovom "Sahihu")
U drugom hadisu on je rekao: "Karm je srce vjernika", a drugom prilikom je
rekao: "Ne zovite ovu biljku karm, zovite je groano drvo (groe) (ar. inab) ili
"penjajui konopac" (arb. habla) . "
Zapravo, kada je Allahov Poslanik, s.a. v. s . , uo ljude kako hvale ovu biljku zbog
njenih velikodunih koristi (Cf. groe) i razmatrajui uzbuenje koje njeno ime izaziva
u njihovim umovima zbog alkohola, tog najpokvarenijeg i najtetnijeg pia-majke zlih
pia-koje se dobiva iz njenih plodova, on je stoga usmjerio njihovu panju na jednu od
esencijalnih osobina i istaknutih vrijednosti vjernika ije su koristi raznovrsne i koji sije
dobro gdje god da se okrene i izazivaju Allahovo zadovoljstvo u svemu to urade.
Zapravo, srce je istinskog vjernika najbljetavije i napunjeno je koristima,
velikodunou, vjerom, iskrenou, svjetlou, sjajem, uzvienom uputom i pobonou,
atributima koji ga ine vrijednim da bude nazvan imenom "karm".
Groe je hladno i suho, dok njegovo lie, loze i stabljike barem su hladni u
prvom stupnju. Nanoenje mehlema od usitnjenih stabljika groa otklanja glavobolju
i umanjuje tople otoke dok u trljavanje mehlema od gore navedenog pomae smanjivanju
oticanja stomaka.
Pijenje soka od stabljike groa ublaava povraanje i uravnoteava stomak, dok
vakanje zelenih stabljika groa i/ili svjeeg grocvog lia koristi u lijeenju ireva
stomaka, prekida bol stomaka i zaustavlja ispljuvavanjc ili iskalja vanje krvi uzrokovano
krvarenjem u pluima ili bronhijama (lat, Hemoptisis) .
Mlijeni smo lasti sekret ili ljepljiva koloidna karbohidratna tenost, takoer nazvana
smola ili suza, koja se nalazi u lozama groa, pogotovo za vrijeme proljea, moe se
uzimati oralno s vodom da pomogne razgradnju kamenca u bubregu.
Smola se sui u nekristaliziranu otru masu koja se rastvara ili bubri u vodi. Kada
sc smola direktno nanosi na liajeve, meu ostalim konim bolestima koje se
karakteriziraju upalom pritia, plikova, priteva ili irastih ispupenja, ona moe ubrzati
njihovo lijeenje. Ipak, zahvaeno podruje prvo mora biti dezinficirana ispiranjem
355 1

Ibn-Kajjim cl-Devzi

vodom tretiranom sa salitrom-473 Nanoenje smole pomijeane s uljem takoder pomae

otklanjanju kose_ Nanoenje praha od grodanih stabljika pomijeanog s ocatom,
ruinim uljem i rutom474, i njihovo utrljavanje u kou moe pomoi umanjivanju
povratnog oticanja slezene.
Ulje od grodanih cvjetova je varljivo, a njihove medicinske koristi brojne su i
sline su onima od cvjetova palminog drveta.

Vivak
(Vidi: pupavac)
Voda (ar. ma 'un)
Voda je element ivota, gospodar pia i jedan od glavnih potpornih stupova
univerzuma i, vjerovatno, voda se moe smatrati temeljem postojanja. Denneti su
stvoreni od njenih isparina475 a zemlja je nainjena od zgusnua njene nadimajue
pjene, a Svemogui je Allah nainio vodu izvorom ivota za sve.476
Voda je hladna i vlana. Umanjuje pretieranu vruinu, zadrava tielesni prirodni
nivo vlanosti, pomae tijelu da premjesti inae apsorbirane i rastvorene supstance,
rastvara ve rastvorenu hranu i tako doputa da njene koristi dodu u vene.
Najkvalitetnija je ona pitka voda koja ispunjava sljedeih deset uvjeta: mora biti
bezbojna i transparentna; mora biti bez mirisa; mora biti bez ikakvog stranog okusa
makar ukusnog, kao to je okus vode Nila i Eufrata; mora biti svijetla i njene gustoe;
mora tei kao povrinska voda koja izvire iz dobre i nekontaminirane zemlje, sve zavisei
o istoi oborine prije nego to doe do tla; mora putovati odredenu udaljenost od
podzemnog izvorita prije nego to doe do mjesta sakupljanja; mora biti tekua voda,
izloena suncu i vazduhu, a ne smije biti skrivena od prirodnog izbjeljujueg ili
dekontaminacijskog postupka pod sunevim zrakama; mora imati brz tok gdje se uzima
za pie; mora brzo tei i u velikoj koliini da bi se pomoglo otklanjanje suvinih i
zagaujuih materija koje je nakupila ili su one prodrle u struju i, i konano, voda je
najbolja kada tee sa sjevera prema jugu ili sa zapada ka istoku.

473Natron: prirodna (sirova) soda Egipta dobiva se iz slanog jezera iz doline Vadi natron, sjeveroistono od
Kaira, a sadrava kalijum nitrat.
474Ruta: ar. sadab, (8) ruta, bot. biljka ljupkosti.
475 Moderni su naunici nauili iz posmatranja da je hemijski sastav materija koje se nalaze u atmosferi
svemira 7 S% hidrogen, 24% h el iju m i l o/o ostali elementi.
476Kur'an, 2 1 :30.

1 356

Poslanikova medicina

Razmatrajui navedene karakteristike dolazimo do zakljuka da su veina ovih

navedenih uvjeta zajedniki za etiri velike rijeke: Nil, Eufrat, Daksart477 i Baktrus478
Ebu Hurejre, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Daksart,
Baktrus, Nil i Eufrat jesu etiri rijeke Denneta. "479
Postoje tri jednostavna naina odreivanja blagosti vode: brzinom njenog grijanja i
hlaenja, vaganjem, ili upotrebljavanjem jednostavnog metoda usporeivanja, uzimajui
dva pamuna komada podjednake teine i njihovog umakanja u dva razliita izvora
vode. Oba komada se potom vade i ostavljaju da se osue prije njihovog vaganja. Laki
komad pamuka upuuje na lahkou (blagost) odreene vode.
Ako je voda hladna i vlana na izvoru, i ako tee, njena snaga se mijenja i zaraena
je pukim dodirom s elementima. Naprimjer, voda koja je izloena sjevernim vjetrovima
i koja je skrivena iz ostalih smjerova ostaje hladna. Slino tome, ud vodenog toka u
drugim pravcima jeste odreen.
Voda to nastaje iz dubokih mineralnih izvora takoer sadri potpuno iste minerale
i u skladu s tim i utjee na tijelo.
ista svjea voda koristi kako bolesnim tako i zdravim osobama. Hladna svjea
voda jeste posebno zdravija, ugodnija i ima poseban istanan okus, meutim hladna
voda se ne smije piti na prazan stomak, ili nakon spolnog openja, ili neposredno nakon
buenja iz dubokog sna, ili nakon tople kupke, ili ak nakon jedenja voa. Ipak, hladna
voda moe se piti nakon obroka ili s obrokom ako je to neophodno, meutim tada se
ona mora srkati pomalo, a ne gutati ili intenzivno piti. Na ovaj nain voda ne uzrokuje
nikakvu tetu, ve, umjesto toga, jaa stomak, poveava seksualnu udnju i gasi e.
Pijenje mlake vode moe uzrokovati umove pri auskultaciji dok pijenje hladne
vode ini suprotno, ali, ipak, tiha je voda bolja od one upravo izvaene. Hladna voda
koristi unutarnje vie nego to to ini vanjsko, dok topla voda ini suprotno. Hladna
voda koristi kod trovanja krvi i kod uzdizanja isparina ka glavi, ona odstranjuje
pokvarenost aat. Sepedon) , slae se sa tjelesnim izluevinama, koristi zubima i protivi
se posljedicama toplih predjela i mjesta.
S druge strane, hladna voda moe tetiti bilo kojoj bolesti koja zahtijeva dozrijevanje
kao to su prehlada glave i upale popraene prehladom. Izrazito hladna voda takoer
moe otetiti zube, dok ovisnost o pijenju hladne vode moe uzrokovati rasprsnue
krvnih ila, bronhitis, bronhijalni katar (upalu sluznice bronhija) , bol u prsima, meu
ostalim hladnim bolestima.
477Deksart (ar. sajhun) : stari naziv za rijeku Sir Darja, koja tee zapadno u centralnoj Aziji iz Uzbekistana
u Aralsko more.
47"Baktrus > baktria (ar. dcjhun)

baktra, tekui dan bal h, odnosei se na stanovanje pored Oksus rijeke

koja se danas zove Emu Darja, a koja izvire u planinama Pamira i tee zapadno u Aralsko more, u
sadanje vrijeme u sjevernom Afganistanu i junom Tadikistanu.

479Muslim ,

2839.
357 1

lbn-Kajjim el-Devzi

Izrazito hladna ili vrua voda tetna je za nerve i za udove, zato to ih jedna od njih
dilatira, a druga stee_
Pijenje krajnje tople vode razgrauje i umanjuje nakupljanje masti (sala) i ostalih
lipoidnih tvorevina u tijelu. Voda takoer ublaava garavicu, pomae dozrijevanje,
razgradnju i izbacivanje izmeta ({ceesa) , nadima stomak, grije ga, razara proces probave
hrane, oputa stomak i uzrokuje da se hrana uzdie u gornje dijelove stomaka. Pijenje
vrue vode ne gasi e, radije oduzima snagu i zatupljuje tijelo, umanjuje seksualnu
udnju, uzrokuje pogubne bolesti i oteava veinu bolesti. S druge strane, pijenje tople
vode koristi starijim osobama i pomae oboljelim od hladne epilepsije (padavice) ,
glavobolje uzrokovane prehladom i upale oka (lat. Ophtalmia) .
Konano, vruu vodu najbolje je koristiti eksterno, a voda grijana na suncu je
apsolutno je nezdrava.
Vrste pitke vode spomenute u hadisima i njihove osobine:
Kinica; oborina; kia: (vidi: kinica; ar. gaiz)
Snijeg (ar. zeld) i grad (ar. bered) : Preneseno je u " Dva sahiha" da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., uobiavao moliti za vrijeme uvoda (ar. istiftah) nakon namaza,
podjednako kao i u dovi nakon namaza: "Gospodaru, operi me od mojih grijeha
vodom, snijegom i gradom . " 480
Snijeg ima ujedajue hladne i isparavajue tople osobine, i njegova voda poprima
ista svojstva. Ranije smo objasnili neke od njegovih koristi i mudrost u traenju od
Allaha Svemogueg da opere grijehe i zlo to nastaje iz greaka (prijestupa) s vodom
od rastopljenog snijega. Ova dova oznaava potrebu srca za hladnoom, jaanjem i
otvrdnuem. Iz ove mudrosti takoer uimo o temeljnim pravilima medicinskog tretmana
i potrebu lijeenja bolesti njenom suprotnou (antidotom) .
S druge strane, pijenje vode koja se dobije otapanjem grada jeste umirujue i takva
voda ima soniji okus nego ona od snijega i, konano, voda otopljenog leda ovisi o
njegovom izvoru i odreenim osobinama.
Snijeg takoer zadobija svojstene osobine planina i zemlje na koju pada. Kao to
smo objasnili ranije, mora se izbjegavati pijenje ledene hladne vode ili vode od otopljenog
snijega nakon tople kupke, nakon spolnog openja, nakon iscrpljujuih fizikih vjebi ili
nakon jedenja vrue hrane. Zapravo, pijenje ledene hladne vode moe pogorati kaljanje,
izazvati bol u prsima, oslabiti bubrege i ne slae se s ljudima hladnog temperamenta.
(Takoer vidi: snijeg)

4ii0Hadis je ve spominjan.

1 358

Poslanilova medicina

Voda zdenaca i podzemnih potoka: kao prvo, njihova voda je teka zato to se
nakuplja i doputa odreeni stupanj sedim1!ntiranja (taloenja) , i kao drugo, njoj manjka
izloenost zraku. Ovakva voda mora se ostaviti izloena otvorenom vazduhu preko
noi prije njenog pijenja. N ajtctnija od o vakve vode jeste ona koja je sprovedena kroz
olovne cijevi ili stajaa voda odvedena iz :1koritenog izvora.
Zemzem voda: ovo je "sejjid " svih voda, najblagoslovljenija, najhvaljenija, najdraa
i najcjenjenija voda. Zemzem voda se smatra od svih muslimana kao najdragocjenije
pie. Zemzem je dugo skrivena podzemna blagoslovljena voda koju je melek Dibril
izloio (otkrio) u blizini grmova na kraju Kabe u Meki danas, a ona je pie novoroenog
Ismaila i njegove majke Hadere, kao to je bila piem miliona hadija iz itavog svijeta
hiljadama godina.
Preneseno je u M uslimovom "Sahihu " da je Ebu-Zerr ei-Gafari, r.a., proveo
etrdeset dana i noi u osamljenosti u Kabi i nije imao nita za jesti ili piti osim
Zemzem vode, i kad se vratio u Medinu., Allahov Poslanik, s.a.v.s.,. izrekao je sud:
"Sigurno je Zemzem visoko ugodna hrar!a i lijek za bolesti. " 48 1
Dabir bin Abdullah, r.a., prenio je da je Allahov Poslanik, s.a. v. s., rekao: "Zemzem
je odgovor za bilo koju namjeru pojedinca nakon to ovaj zatrai da pije s njega . "482
Voda Nila: Rijeka Nil jedna je od rijeka Denneta. On je takoer glavni izvor vode i
najdua je rijeka na svijetu. Velike oborine i bujice glavni su prinosnici vode rijeci i
njenim pri tokama. Allah Svemogui doputa Gvakvim vodama da navodnjavaju ravnice
i da nose plodno aluvijalno tlo koje podrava divlju vrstu vegetacije, ukljuujui: tropske
ume zajedno s blago produenom umovitom savanom, visoke trave, papirus, vodenu
loiku i vodeni zumbul (lat. Hijacint) prema sjeveru u ravnicama koje granie s plutajuim
biljkama, akaciju i ikaru u sunoj zoni predjela Sahare i, prave pustinjske biljke koje
prevladavaju prema sjeveru osim u jako navodnjenoj dolini Nila.
Teke oborine deavaju se na jugu u najudaljenijim predjelima. Smjer Nila i
njegovih pritoka ukljuuje druge rijeke i tokove koji se u njega ulijevaju i nastavljaj u
kao Nil do delte Nila na sjeveru , koja je formirana hiljadama godina od taloenja
mulja. Ovo je mjesto gdje se rijeka opet grana u mnogobrojne tokove to teku da
natope ogromne predjele koji se kultiviraju sve do Sredozemnog mora.
Osim smjera njegovog toka, kvalitet vode Nila ukljuuje svih devet vanih osobina
ve prije spomenutih, ukljuujui : blagost, gustou, okus i istou.
Voda mora: preneseno je u sahih zbirci hadisa da je Allahov Poslanik, s.a . v.s.,
rekao: "Voda je mora ista za uzimanje abdesta i meso je morskih stvorenja doputeno
kao hrana. "483
4M1 Muslim, 2473; Bejheki, 5/ 1 48; Taberani, Hejsemi, 3/286.
4"2Hadis je sahih, prenose ga lbn-Madde, 3062: Ahmed; Bejheki, 5/ 1 48; Tirmizi, 963.
4M'Hadis je sahih, ve je spominjan.

359 1

lbn-Kajjim el-Dievzi

Allah Svemogui nainio je morsku vodu slanom, slankastom, poluslanom i izrazito

gorkom, a sve u cilju koristi ljudima i ivotinjama suhog tla (kopna) .
Zapravo, more je nepromjenljivo ustajalo. Ono sadri brojna morska stvorenja, a
mrtva morska stvorenja se ne kopaju. Da je morska voda kojim sluajem neslana ili
slatka, nakon smrti i propadanja morskih stvorenja voda bi postala toksina i septina
kao posljedica kvarenja, a njeno isparavanje zagadilo bi i okuilo zrak na itavom svijetu.
Iz ovog razloga, a u Njegovoj neogranienoj mudrosti, Allah je Svemogui odredio da
ona bude slana, naslana i poluslana, a za so da djeluje kao konzervans (Cf. so) . Prema
tome, propadanje ne uee ili mijenja kvalitet morske vode, ak kada bi mrtvo stvorenje
ostalo tamo od poetka ovog svijeta pa sve do njegovog kraja. to se tie uzroka njene
slanosti, on se pripisuje movarnoj prirodi tla morskog dna, ono je odlagalite organskih
sedimenata, a neki od njih eventualno postaju vrijedni minerali. Nadalje, morska je
voda najuobiajeniji izvor glavnih ishlapljivih akumulacija i morskih minerala.
U svakom sluaju kupanje u morskoj vodi koristi u lijeenju raznih povrinskih
konih oboljenja. Ipak, njeno je pijenje krajnje nezdravo i ono uzrokuje proliv, slabljenje,
kone alergije, svrbe i umove koji se uju pri auskultaciji, podjednako kao to uzrokuje
izrazitu eo. Jedini nain pijenja morske vode, i to samo ako je prijeko potrebno, jeste
taj da se prije destilira (prokuha) , i isto se zahtijeva ako se eli piti stajaa voda movare
ili bare. U ovom sluaju, postoji nekoliko naina destilacije vode, a ako se desi da je
ovjek u divljini ili blizu morske obale, moe se koristiti prastari nain tako to e se
staviti ovakva voda u posudu, potom staviti neto morske pjeskovite trstike na njen vrh
i prekriti to s nekoliko istih ili novih komada pamuka ako je to mogue. Potom se sud
stavlja na vatru sve dok voda ne prokljua i pone se isparavati, a kada je pamuk upio
vodu, potrebno ga je pritisnuti i piti vodu (iz njega) .
U sluaju pomanjkanja svjee vode i ako se suoeno sa pijenjem stajae vode, ona
se prvo mora staviti u sud, potom ubaciti nekoliko kamenia ili kopica od kasije u
njega i zatim malo priekati prije nego to se ta voda gone piti. Inae, moe se staviti
par komadia drveta indijskog hrasta ili tikovine, ili se moe staviti komad gorueg
uglja da se ugasi u posudi, ili dodati neto stabljika penice, kada je to mogue, i ovaj
prastari metod pomae sedimentima da se nataloe na dno.

Vodopija (ar. hindiba)

(Vidi: endivija)
Vrabac ('us/ur)
(Vidi: meso)

1 360

Poslanikova medicina

Vrbovnik; bojaeva trava; pepeo Jerusalema; divlji indigo

Isatis tinctoria

Vrbovnikovi su listovi duguljasti, a njihova boja tei tamnopurpurnoj i oni lie

listovima paroginih glava (ar. lubeje) ili crnookoj glavi. (Takoer vidi: lie indiga)

Zec (ar. erneb)

Oryctolagus cuniculus

(Vidi: meso)

Zelena tikva (ar. duba ')

(Vidi: tikva)
Zemlja (ar. turab)
(Vidi: glina)
Zimski tartuf (ar. bana t el-ra 'ad)
Tuber

(Vidi: gljiva gomolj ika)

Zlato (ar. zeheb)

Ebu-Davud i imam Tirmizi prenijeli su da je 'Adrefa bin As'ad izgubio svoj nos
za vrijeme Bitke El-Kilab, i on je prekrio to podruje papirnim nosem koji je kasnije
prouzroio ozbiljnu infekciju. Allahov Poslanik, s.a.v.s., potom mu je savjetovao da
koristi zlato kao glavni sastojak u pravljenju vje takog nosa, a on je to i uradio. 484
Zlato je ukras ovog svijeta i misterija u ovom ivotu, i tajna je koju je Allah Svemogui
dao ovoj zemlji. Zlato donosi radost srcu, ojaava ga, nosi umirenje i jedno je od
Njegovih brojnih uda na ovom svijetu. Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio je noenje
zlata mukarcima osim u medicinske svrhe. Zlato je potpuno uravnoteeno i ono se
slae s veinom elemenata. Ono jaa srce, sadri delikatnu vruinu koja nadopunjuje
veinu jednostavnih elektuarija485, potie seksualnu udnju i lijek je za ublaavanje
vjetrova. Zabrana njegovog noenja za mukarce ima mnogo zajednikog s negativnom
484Hadis je sahih, prenose ga: Ebu-Davud, 4232; Tirmizi, 1 770; Nesai, 8/ 1 63; Ahmed, 5/23; lbn
Hibban, 1 466.
481Elektuarii (ar. ma 'adun) : Smjesa nainjena od mijeanja konopljinog lia, bunike, tatulinog sjemena,
makovog sjemena i masla s medom ili sirupom da bi se napravila pasta koja proizvodi efekte sline
onima od sedativa.

36J I

lbn-Kajjim cl-Devzi

hemijskom reakcijom i smetnji u intermolekularnim i intramolekularnim interakcijama

koje su posljedica njihove prostorne strukture koje ono proizvodi kod mukaraca, pa
kao posljedica toga, njegova teta je vea od njegove koristi (Cf. X noenje svile) .
Zlato je jedan od gustih metala i ima visok stupanj rastczljivosti i kanosti. Zlato ne
tamni na vazduhu, vodi ili zemlji i ono zadrava svoj sjaj. Zlato ne napada veina
kiselina i ono se rastvara u jednoj kiselini koja se naziva Aqua regia . Kada se zlato
mijea u lijekovima, ono pomae pri slabim stanjima srca i koristi sc u spontanim
drhtajima udova koji su uzrokovani neravnoteom crne ui. Zlato takoer pomae
umanjivanju posljedica psiholokog stresa, tieskobe, paranoje, dclirijuma, mentalne i
nervne nepravilnosti, melanholije, straha i zaljubljenosti. Zlato pospjeuje gubljenje
tjelesne teine, ojaava miie, umanjuje uljivost i bljedilo lica, a koristi i u lijeenju
lepre. Zlato pomae olakavanju veine vrsta boli i bolesti uzrokovanih crnom ui.
Zlato se takoer koristi kao glavni sastojak u lijeenju lis iije uge aat. Alopecia areala) ,
stanja abnormalne elavosti i brzog gubljenja kose, za koje ono moe biti uzeto oralno
kao pie ili nanoena eksterno. Zlato takoer isti oi i poboljava vid i pomae u
lijeenju nekoliko vrsta onih bolesti. Stavljanje i dranje zlata ili zlatne ploice u ustima
odstranjuje razliite sluajeve loeg daha aat. Oxostomia) . Kada se koristi kao arilo,
rane ne blistaju i ono pomae u ubrzavanju njihovog lijeenja. Kada se zlato pulverizira,
koristi se kao puder za one kapke, ono ojaava vid, isti vid, olakava alergijska stanja
oiju, pomae kod crvenila i nakupljenih ili otcknutih membrana oiju.
Zlato takoer ima veliki psiholoki uticaj u jaanju volje i odreenosti. Ono je idol
uma. Jednom kada ono uhvati pojedinevu panju, ono je okree od svega drugog
(osim sebe) . Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Kada bi sin Ademov imao planinu
od zlata, on bi eznuo da ima jo jednu, a kada bi imao dvije planine od zlata, on bi
eznuo da ima treu. Na kraju, ipak nita ne puni usta sina Ademovog i dri ih zatvorenim
osim praine (u njegovom mezaru) , a Allah prata onome ko se pokaje. " 486
Zapravo, zlato je velika prepreka izmeu stvorenja i njegovog dostizanja krajnjeg
uspjeha na Sudnjem Danu, i zlato je najjai uzronik nepokornosti Gospodaru. Zbog
njega parodine veze se kidaju, izbijaju krvoprolia, ene se siluju, poinjavaju se
ubistva, kre se prava, tiranija i pritisak ine se nad ljudima, i zbog njega, istina se
ponekad tretira kao la, a la se tretira istinom. Nasilje (agresija) poinjava se nad
onim nevinim, a bratstvo se preokree u neprijateljstvo. Zlato je najvie eljeni objekt
na ovom svijetu, a na Sudnjem danu ono je objekt koji je najprezreniji i najmri od
onih koji su ga voljeli na ovom svijetu. S druge strane, zlato je jedna od nagrada koju
e vjernici primiti u Dennetu, zbog toga to su ga se odrekli, to su ga prezirali i to
im je ono bilo mrsko na ovom svijetu.
466Buharija, 1 1 /2 1 6; Muslim,

1 362

l 049.

Poslanikova medicina

Zmijski krastavac (ar. kiza; fakkus; kitta; kur'ar)

Zakrivljeni krastavac
(Vidi: krastavac)
aba487 (ar. difda 'a)
Rana

Imam Ahmed je rekao: "Nije doputeno koristiti abe u medicini. Allahov Poslanik,
s.a.v.s., zabranio je njihovo ubijanje." Ovo je predanje preneseno kao predanje od
Osmana bin Abdurrahmana, r.a., kada je jedan arapski lijenik govorio o upotrebi
abljeg mesa u medicini. 488 (Preneseno u Musnedu od imama Ahmeda) Isto predanje
navedena je u Sunenu od En-Nesaia gdje je preneseno da je jedan arapski lijenik
spomenuo upotrebu aba u medicinskim preparatima, a Allahov je Poslanik, s.a.v.s., je
onda zabranio njihovo ubijanje u te svrhe. Ebu-Hurejre prenio je da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., zabranio upotrebu neetikih lijekova.
Ubijanje aba u medicini ili za hranu jeste nedoputeno, a neke su njihove vrste
ak otrovne. Ibn-Sina je takoer govorio o abama, kazujui: 'jedenje mesa ili krvi od
aba uzrokuje oticanje tijela, mijenja (ili muti) boju koe, unitava spermu i moe
uzrokovati nevoljni i opi prolaz sperme, sve dok se ne umre. Prema tome, lijenici su
prestali upotrebljavati ablje meso u medicini."
abe su obine, dugo ivue, bezrepne ivotinje koje su poznate po njihovom
glasnom i razuzdanom kreketanju, a postoje ih dvije vrste: neke su vodene, a ostale ive
samo na kopnu. abe jedu zmije, ribe, podjednako kao i druge abe. Kopnena je aba
ta koja je otrovna. Unato tome, ablji bataci smatraju sc poslasticom u nekim zemljama,
ali oni zahtijevaju posebno pripremanje i ako nisu dobro kuhani, ljudi esto osjete bol
u prsima i osjeaj peckanja, meu ostalim neugodnostima nakon njihovog jedenja.

eljud, ljiljac, ostri (ar. duhn el-ban)

Moringa pterigoperma

(Vidi: ulje)

utenica (ar. hindiba)

Cichorium intybus

(Vidi: endivija)

upoznavanje sa propisivanjcm onoga to se smatra neistim.

4RRHadis je sahih, ve je spominjan.

4H7Cf.

363 1

SADRAJ

Predgovor bosanskom izdanju

...........................................

Biografija imama lbn-Kajj i ma ei-Devzija . . . . . . . . . . . . . . . . .

.

..

... 5
7

. . . . . . . .

Njegov duhovni ivot . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8

Njegova djela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
Predgovor . .. .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 l
Njegovo doba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 2
.

O djelu "Priprema za dan povratka" . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 2

Sr znanja i slijeenje Poslanikove, s.a.v.s., upute . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 2
.

Upoznavanje sa islamskom medicinom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 3

Kratka historija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . l 3
.

Muslimaski doprinos u medicini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 5

.

Tradicionalna medicina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . l 7
Poslanikova medicina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 8
Zakljuak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 8
Uvod

........... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . ...................................

19

Bolesti tijela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . l 9
Medicina tijela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 l
Upotreba prirodnih lijekova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 3
Naini lijeenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 6
Razumjevanje zdrave dijete i praktina pravila jedenja i pijenja . . . . . . . . . . 2 9
Pitanje strukture ljudskog tijela i da li je vatra jedan od elemenata . . . . . . 3 l
Prirodna i duhovna (boanska) medicina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 2
.

365 1

DIO I
Poglavlje I Vrste prirodnog lijeenja
Lijeenje vruice vodom
Pozitivne strane vruice

. . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . .

.. . .
.

. .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

.......

. .
.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Poglavlje III Lijeenje kuge

. . . . . . . . .

37

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

38

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

43

. . . . . .

43

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

47

. . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . .

. .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Poglavlje IV Lijeenje edem a (vodene bolesti)

Poglavlje V Lijeenje rana

. . ........

. 37

. . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . .

Poglavlje II Regulisanje peristaltike (rad crijeva)

Prednosti meda

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

..... .

. . . . . . .

53

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

55

. . . . . . . . . . . . . . . . .

Poglavlje VI Lijeenje pijenjem meda, kauterizacija i

putanje krvi zarezi vanjem koe

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Putanje krvi zarezivanjem koe u kupicu

...

. ..

57

. . . . .

58

Koristi putanja krvi zarezivanjem koe u kupicu (Aebatomije)

. . . . . . .

59

Pitanja primjene

. . . . . . .

6l

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . .

... .
.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Poslanika uputa za najbolje vrijeme primjene "hidame"

. .

. ....
.

. . . . . . . . . . . . . .

62

Najbolji (naj pogodniji) dan za primjenu putanja krvi zarezivanjem

koe u kupicu . . . . . . .
..
.
....
63
.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Zakljuak koristi putanja krvi zarezivanjem koe u kupicu

. . . . . . . . . . . .

64

. . . . . . . . . . . . . . . . . . .

65

Poglavlje VII Putanje krvi povrinskim zarezivanjem vene

u kupicu (flebotomija) i kauterizacija

Poglavlje VIII Lijeenje epilepsije

Lijeenje epilepsije

. . . .

. . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. ....
.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . .

.. ..
.

...

...

. . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Lijeenje epilepsije egzorcizmom (istjerivanjem duhova)

Lijeenje pokvarenih eles n ih izluevina

. . . . . . .

..

. .
.

. . . . . . . . .

67

. . . . . . . . .

68

. . . . . . .

. . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Poglavlje IX Lijeenje iijasa (upala nervus ischiadicusa)

. . . . . . . . . .

. . .

68

71
73

Poglavlje X Suhoa stanja i prirodna potreba

.
..
z a nJ rh ovrm u ravnotezenJem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 5
v

Recept

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Poglavlje XI Noenje svile u svrhu lijeenja svraba

j 366

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

76
77

Klasifikacija vrsta odjee .

. .

. . . . .

.. . . .
. .

. .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

..

. . . .

. . . .
. .

. . . .

..

78

. .

Poglavlje XII Pleuritis (upala porebrice, plune maramice) . . . . . . . . . 8 l

Poglavlje XIII Lijeenje glavoboqe i migrene . . . . . . . . . . . . .
.

. .

. . .

. .

..

. . .

. . . . . . . . 83
.

Vrste glavobolje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84
Uzronik migrene

. . . .

. .
. .

. . .

. .
.

. . .

.. ..... . . . .......... ... .

.

. . .

. . . . . . . . . . . . 84
.

. .

. .

Lijeenje glavobolje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 5
Priroda kn e

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Poglavlje XIV Hranjenje pacijenta . . . . . . .

.

Duhovna ishrana . . . . .
.

.. .

. . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . .

. . . . . . . . . . . .

. .. ..
.

. .

. . . . . . .

85
87

. . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88
.

Poglavlje XV Upala grla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 1

Poglavlje XVI Uveanje srca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93
Korisiti hu rm i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93
Duhovni smisao sedam hurmi

. . .

.. . . ..
.

. . .

. .
.

. . .

.. .. ..
.

. . .

. . . . . . . . . . . . . . . 94
. .

. .

. .

Vjera: protuotrov . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96
Poglavlje XVII Uravnoteenje ishrane kao primarno
preventivno lijeenje . . . . . . . . .
. .

. .

. .

. . .

. . .

. ............... .
. .

Koristi jedenja svjeih hu rm i i kras tavica .

. . . .

..

. . .

..

. . . . . . .

...

. . . . .

. . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

99

. 99
.

Poglavlje XVIII Nameta nje apstinencije (ustezanja) od hrane . . . l O l

. .

Poglavlje XIX enja bolesne osobe .

.

. . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

l 05

Poglavlje XX Lijeenje oftalmije

(konjuktivitisa i ostalih onih bolesti)

. .

. . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . .

. ..... . l O7
. . .

. .

Ope posljedice pokvarenih osnovnih tjelesnih izluevina . . . . . . . . . . . . . l O 7

Lijek za konjuktivitis . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . l 09
.

Poglavlje XXI Lijeenje katalepsije (ukoenosti miia) . . . . . . . . . .

.

Poglavlje XXII Koncentracija bolesti i lijeka .

. . .

. . . .

..

. .

. . . . . . . . . . .

. . .

. . . . . . . .

I l l
l l3

Lijeenje otrova njegovim antidotom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 1 3

Propisana istoa (ar. tahara) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 1 3
.

Medicinske posljedice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . l l 4
. . .

. .

. .

Poglavlje XXIII Tretman za bubuqice i ireve . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . l l 5

.

36 7 1

Poglavlje XXIV Lijeenje oticanja i konih osipa

probijanjem (/eoe) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . l l 7

Koni osip i i oticanja .

. .

. . . .

. ........... ......... .......... .. .. .. ..

.

. . . .

. . l l7
. . .

Poglavlje XXV Posjeivanje bolesnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . l l 9

.

Poglavlje XXVI Dieto terapija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 2 l

.

Planiranje dijete . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . .

. .

. . . .

...

. . . . . .

.. .
.

. .

. . . .

1 23

Poglavlje XXVII Lijeenje trovanja hranom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 2 5

.

Lijeenje i suprostavljanje sihiru - inima . . . . . . . . . . .

.

Duhovni lijekovi . . . . . . . . . . . . . .
.

. . . .

. . . ..... . . .. .
. .

. .

. . .

. . . .

Poglavlje XXVIII ienje kroz povraanje . . . . . . .

.

. . . .

..
.

. . . . .

. . . .

. .

1 26

... .... .. . .. . 1 28
.

. . .

....... ....... . 1 3 1
.

Uzronici povraanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 3 2
.

Humoralna reakcija u digestivnom procesu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 3 2

'
1 1 s e e o povracan)a
.................................................. . 1 33
't' vt t d
Kons1
.

. . .

Muslimov doprinos lijenikim vjetinama

. . . . .

.. . .
.

. .

. . . . . . .

.. .. .. .. .. 1 34
.

Lijenikova odgovornost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 3 6
.

. .

Prakticiranje medicine bez kvalificiranosti . .

.
Medicina u jeziku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.

. . . .

. . . . .

. .

. .

. . . . . . . . .

. . . . .

. .

... .... . 1 36
.

. ..
. .

. .

. . . . . .

.. . 1 36
.

Odgovornost lijenika u islamskom medicinskom pravu . . . . . . . 1 3 7

. .

Pet kategorija lijenika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 3 7

Odgovornost prema etverici imama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 3 8
.

. .

Odgovornost zlobnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 3 8
Odgovornost za nehotian in . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 3 9
Odgovornost za davanje pogrenog lijeka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1 39
.

. . .

. .

. . .

. .

. .

. .

. . . . .

Odgovornost za djelovanje bez pacijentovog odobrenja . . . . . . 1 3 9

. .

Ko je lijenik? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.

. .

. .

. .

. . . . . . . . . . .

. .
. . .

. .

. . . . .

. 1 40

Pravila medicinske dijagnoze i tretmana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 4 0

Patologija bolesti . . . . . . . . . . . . . . .
.

Etiki lijenik

. . . .

.... ..
. .

. . . . .

..

. . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 42
.

. . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

O izbjegavanju zaraze (studija o hadisima) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. .

1 368

. .

. . .

1 42
1 43

Leproznost (lepra)
Faktor tieskobe

. . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . .

. .
.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Razumijevanje poslanike upute

Seksualno prenosive bolesti .

. . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . .

. . . . .

DIO

1 43

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

1 44

. . . . . . . . . .

. .. .
.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Zabrana propisivanja onoga to se smatra neistim

Lijeenje uiju

. .

. . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . .

1 45

. . . . . . . . . . . . . . .

1 46

.. . .

. . . . . . . .

1 49

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

1 52

. . . . . . . .

ll

Lijeenje rtve pakosnog urokljivog oka

Vrste urokljivog oka .
.

Izvori urokljivog oka

. . . . . .

. .
.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . .

1 55

. . . . . . . . . . . . . . . . .

1 56

. . . . . . . . . .

.
.
.
1 57
.
L..IJecenJe zrtve uro kl.J IVOg oka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 60
v

. . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Spreavanje uzrokovanja tete drugima

. . . . . . . . . .

Koristi abdesta u lijeenju ljubomorne osobe .

uvanje tekovina

. . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . .

... .
.

. . . . . . .

l 64

. . . . . . . . . .

1 65

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

1 67

. . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . .

. ..
.

Mo dova u ponitavanju posljedica urokljivog oka

Poslanikova uputa u pogledu opih zatitnih dova

. . . . .

. . . .

1 67

. . . . . . . . . . . . . .

1 68

. . . . . . . . . . . . .

O ponitenju posljedica otrovnog ujeda pomou uenja Fatihe

Bit sure El-Fatiha
.
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Koristi uenja sure El-Fatiha kao rukje

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Lijeenje ekcem a rukjama

. . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . .

. . . . . . .

1 72
1 74

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

l 76

. .

1 78

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

1 78

. .

. . . .

. . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Ostali tretman i protiv zabrinutosti i tuge

. ..
.

. .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Nadvladavanje vruice uzrokovane nedaom i tugom

Gaenje vatre zbunjenosti

l71

. . . . .

. . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . .

Lijeenje gnojenja, ireva ili posjekotina rukjom

Lijeenja boli i ope slabosti rukjom

1 7O

. . . . . . .

. . . . . . . . . .

U potreba rukji protiv zmijskog ujeda

. . . . .

. . . . . . . . . . . . .

Lijeenje korpionovog ujeda pomou ajeta iz Kur'ana

Koristi od soli

. .

. . . . . . . . . . . . .

. 1 79

. 18l

. . . . . . . . . . . . . .

. .

. 1 82
.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . .

. . .

. . . . . . . .

. . . . . . . .

1 84
1 85

369 1

Lijeenje alosti, briga, boli i obeshrabrenosti

Uinkovito djelovanje lijeka
Korisiti namaza .
. .

. . . . . .

. . . . . . . . . . .

. . . . . . . .

. .
.

. . . .

. . . . . .

. . . . . . . . . . . . . .

. . . . .

. . . . . . . . . .

. . . . . . . . . .

. . . .

. . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . .

. . . . . . .

. . . . . . .

. 1 90
.

. . .

. . . . .

1 94
20 l

Dove za prevazilaenje bojazni, straha i besanice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203

Gaenje vatre pomou dova .
. .

. . . . . . . .

. . .

. .
.

. . . . . .

. . . . . . . . . . .

. . .
.

. . . . . . .

. 204
. .

Ope poslan ike upute u preventivnoj medicini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 206

Ravnotea vlage i vruine

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Hrana i pie Allahovog poslanika, s.a.v.s .

.

. . . . . .

Poslanikov, s.a.v.s. poloaj za vrijeme jedenja

J ed enje prstima

. . . . .

Mijeanje hrane .
.

.. .

. . .

Njegova pia (med)

. . .

. . . .

. .
. .

. .
.

. . . . . . . . . . . . .

Njegov dom

. .

. . . .

. . .

. .

. . . . . . . . . . . . .

Njegovo spavanje i ustajanje . . . .

. .

. .

. . . . .

. . .
. .

. .

Dove prije odlaska na poinak

...

. . .
.

. . . . . . . . . . . .

. . . . . .

206

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

209

. . .

. . . . .

. .
. .

. ..

21 1

. . .

. . . . ..
.

. . . . . . . . . . . . .

. . .

. . . .

213

. . . . . . . . . . .

2l4

. . . . . . .

. .
.

. . .

..

. . . . . . .

. ...
. .

.. .
.

. . . . .

. . . .

. . . . . . .

. . .

. .
. .

. .
. .

. . . .

. . .

216

. . . . . . . .

2l7

. . . . . . . . . . .

. . . .

. . .212

. . . . .

. .
. .

. . .

.
.

. . . . . . . . .

. . ..
.

. .

. . .

. .

. . . . . . . . .

. . . . . . .

. .

. . . .

. . . . . . .

. . . . . . .

. .

. . .

. .

. . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . .

. . . . . . . .

. . . .

. . . . .

. ..

. . . . . . . .

Njegova budnost

. .

. . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . .

. . . . . . .

. . .

. . . . . . . . . . . . . .

Spavanje na desnoj strani .

.

. . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Priroda spavanja . . . .

. .... .

. . . . . . . . . . .

. . . . . . . . .

Njegova odjea

. . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . .

. .
. .

. . . . . . .

217

. . . . . . . .

218

. . .

. . . . . . . . . .

. 220
. .

. . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . .

. . . . .

220
222

Fizike vjebe i djelovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 2 3

Izluivanje preko koitusa . . .
.

Spolno ponaanje .
. .

. . .

..

. . . .

. . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . .

......

. . .

.. . .
. .

tetan i nedoputen sploni odnos .

. .

. . . . . .

. . . . . . . .

. .
.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. .. . .

. .
.

. .

. . .

. . . .

. . . . .

. .
.

.. .
. .

. . . . . . . .

Vrste ljubavi

. . . . . . . . . . . . . . .

Lijeenje ljubavi brakom

Sustezanje kao lijek
Vino due

1 370

. . .

. .
.

. . .

. ..
.

. . . .

. . . . .

. . .
. .

. . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . .

. .
.

. . . .

. . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . .

. . . . . .

. .
.

. .. .

. . .

. .

. .

. . 228
.

. . . . . . . . . . . . . . . .

Lijeenje zaljubljenosti i privlanosti fizikim izgledom .

.

. . . . .

. . . . . .

. .

. . .
.

. 234
.

. . . . . . . . . .

. .. . .

. . . . . . . .

. 226

..

. . .

. . . .

. . . . . .

236
239

. 24 1
.

. . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

24 1
244

DIO III
Agallochum
Agava

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

24 7

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

247

Aloe vera

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

247

Aloj ino drvo

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2 48

Aloj ino voe

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2 48

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

249

Ambra

Antilopa

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

249

Antimon

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

249

Arabijsko sjeme
Banana

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

249

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2SO

Batenski draguac

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2SO

Batavijska endevija

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2SO

Bijeli luk
Bizon

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Blagoslovljeno sjeme

2S l
2S2

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2S2

Blato

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2S2

Bobe

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2S2

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

252

Bor

Borov orai

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Borove iarike
Bundeva

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

252

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2 53

Cedrovina

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Cedrovo drvo

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Cejlonski drijen
Celer

2S2

253
2S4

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2S4

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2SS

Ceratonia

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Crni tartuf
Crnika

2SS

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2S5

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2SS

37J I

Crno sjeme

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

255

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

259

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

259

Cvijet kne
ilibar

Dehitratizirane hurme
Divlji bosiljak
Divlji magarac
Divlji poriluk
Draguac
Dunja

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2 60

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2 60

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2 60

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

26 1

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2 62

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2 63

umbir

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

umbirova trava

264

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2 64

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2 65

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2 65

End evija

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2 68

Euforbia

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2 69

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2 70

Egipatska repa
EI-Fatiha

Glina

Gljiva gomolj ika

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

27O

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

275

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . .

275

Gomolj
Golub

Goveda

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Grbaevo meso
Groe

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2 76

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

276

Groice
Guska

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2 76

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

277

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

277

Guter
Hljeb

276

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Hurme

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

H urma opraena
Hurme svjee

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . .

Hurme medicinske

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2 78
279
280
28 1
282

Hurme neop rae ne

Hurmina palma

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2 82

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2 83

Indijsko alojino drvo

Jaja

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2 84

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

285

Janje

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2 86

]arac

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2 86

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2 86

]are

Jarebica

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2 86

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2 86

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2 87

jeam
jetra

Jeziak
]ujub

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2 87

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2 87

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2 87

junac

Kaun

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Kalambakovo drvo

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

288

.... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

288

.......................................

2 89

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2 90

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2 90

Kaloper
Kar

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Karov korijen
Kajsija
Kinica
Kna

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Koza

288

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

29 1
292
292

Krastavac

. . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

292

Krasuljak

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2 93

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

293

Krava

Krkovina

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Kuhinjska so

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

293

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

293

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2 94

Kur'an
Labud

2 93

Lani afran

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2 94

373 1

Lea

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2 94

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

295

Lipin

Lie indiga

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

296

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

297

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

297

Lie repe
Loj

Lotosovo drvo

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

297

Lotosovo voe

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

297

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

298

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

299

Lubenica
Luk

Ljetarka

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Ljubicino ulje
Mana

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

300

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

3 00

Masline

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Maslinovo ulje
Maslo

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

3 00
3 00

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

30 l

Mast

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

30 l

Med

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

30 l

Meso

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Knjiga o mesu
Janjetina
Jaretina

302

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

303

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

3 03

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

3 04

Govedina

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Konjetina

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Kamilje meso
Guter
Gazela

304
305

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

305

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

306

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

306

Antilopa
Zec

3 02

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Meso koze

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . .

306

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . ... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

307

Divlji magarac

1 374

300

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

307

Meso fetusa

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Osueno meso
Perad

umska ljetarka
Obina jarebica
Guska
Patka

. . . . . . . . . .

. . . . . . . . .

3 08

. . . . . . . .

309

. . . . . . . . . . .

. . . . . . . .

309

. .

. . . .

. . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . .

. . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . .

..

. .

. . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . .

3lO

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

3lO

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

31O

. . . . . . . . . . . . . . . .

31 l

. . . . .

. . .

. .

. . . .

. .

. .

. .

..

. .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . .

. . . . . . .

3l l

. . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

31 l

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . .

Ptice-vrapci

Pjeskoviti tetrijeb

. . . . .

. . .

. . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

dral . .
Golub

3 08

. . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . .

Droplja

. . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . .

. . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Piletina

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . .

..

. . . . . . . . . . . . .

..

. .
. .

. . . . . . . . . . . .

3l l

. . . . . . . . .

312

. . . . . . . . . . . . . . .

312

. . . . . .

Prepelica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 l 3
.

Skakavci

. . . . . . . . . . . . . .

Mimozino drvo
Miris

. . . . . . . . . .

. . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

3l3
314

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

314

. . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . .

. . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . .

. .

. . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . .

Mirisna ukva
Mirta

. . . . . . . . . . . .

. . . . . .

. .

. . . . . . . . . . .

315

. . . . . . . . . . . . . . . . .

315

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

...

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Mirtin a aa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 1 5
. .

Misvak . .
Mlijeko

. . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . .

Ovije mlijeko

. . . . .

Kozije mlijeko
Kravlje mlijeko

Mous

. . . . . . . . . . . . . .

. . . .

Namaz .
Narcis

..

. . .

..

. .

. . . . . . .

. .

. . . . . . . . . . .

. . .

. . . . . . . . . .

. . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . .

. . . . .

315

. 317

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . .

319
319

. . . . . .

320

. . . . . . . . . . . . . . . . .

320

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

320

. . .

Kamilje mlijeko
Molasa

. . .

. .

. .

. .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . .

. .

. . . . . . . . . . . . . . . . . .

. .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. .

. .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . .

. . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . .

. .

. .

. .

. . .

. . . . . . . .

. .

. .

. . . . . . . .

. .

. .

. . . . . . . . . . .

. . .

. . . .

320
32 1
322

375 1

Naravi

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . .

Neopraene enske hurme

Obini celer

. . . . .

Oborina . . . . .
. .

Ocat

. .

. . . .

. . . .

. . . . .

. . . . .

. . . . . . . . . . . . .

. . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . .
.

. .

. . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . .

.. .

. . . . . . . .

. . .

.. . .
.

. . .

. . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . .

. . . . .

. . . .
.

. .

. .

. . . . . .

. . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . .

..

. . . . .

. .
.

. . . . . . . . . .

. .. . ...
. .

. . . . . . .

..

. . . . . . . . . . . . . .

. .
.

. . . . .

. .

324

. . . . . . . . . . .

324

. . . . . . . .

..

. . . . . . . . . . . . . . .

. . . .

323

. . 324

. . .. . . . .. 324
.

. .

..

Osueno groe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . : . . . 3 2 5
Osueno meso

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Ovan .

. .

Ovca

. . . . . .

. . . . .

. .
.

Oviji rep

. . .

. . .

... .... .
.

. . . . .

Papirus
Patka

. .

.. .
.

Palmina srika
Palmino ulje

. . . . . . .

.. . .
.

. . . .

. . . . . . . ..

. . . . . . . . . . . . . . . . ..

. . . . . .

..

. .

. . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . .

. .

Piletina

. . . .

. . . . . .

. . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . .

Piskavica . . . . .
.

. . . . . .

..

...... .
. .

. . . .

. .

. . . . .

. .

. . .

. ..
.

. . . . . .

. . .

. .

. . . . . .

. . .

. .

Pljusak
Poriluk
Post

. . .

. . . . . . . . .

. .

. . . . . . . . . . .

. . . . .

. .

. . .

. . . . .

. . . . . . . . . . .

. ..
. .

. . . . . .

. . . . . . . . . . . . . .

. . .

..

. .

. . . . .

. . . . .

. ... .
. .

. . . .

. . . . . .

. . . . . . . . . . .

. .

. . . . . . . . .

. . . .

. . .
.

. .

..

. . .

. .
.

. . . .

. .

. . . .

. .

. . . . . . .

. . . . .

. . . . . . . . . . . . . . .

. .
.

327

. . . . . . . . . . .

327

. .

. ..

. . . . .

32 7

. . . . . .

32 8

. .

. . .. .
.

. . . . . . . . . . . .

. . . . . .

. . . 32 9
.

Potrk veliki

. . . .

. . . .

. . . . . . .

. . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Pranje zuba
Prepelice

. . .

. . .

. .

. . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . .

. .

. . . . . .. . . . . .

Proieni pu ter
Pseudoafran .
. .

Ptica denneta

. . .

. . .
.

. .

. . .
.

.... . .
. .

. . . . . .

. .. .

329

. . 329
. .

. . . . . . .

. .

. . . . . .

. ..
. .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . .

. . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . .

32 9

. 329

. . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . .

33 l

. . 33 l
. .

333

. . .

. .

. . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . .

. ... ..

. . . . . . . . .

. .. 33 1

332

. . . . .

. 33 l

. . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. .

. .

. . . .

. . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

326

330

... . .

. ..

32 6

. 32 7

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . .

325

. . .

. . . .

325

. . . 325

. . . . . . . . . .

. . ...
.

. .

. . .

. . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. .. 325

. . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . .

. . . .

. . .
.

. . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. .

....

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . .

. .

33O

. . . .

. . .
.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

..

. .

. .

. . .

. . .

. . .

. . . . . . . . . . . . .

.. . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . .

... ...

. . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Plavi patlidan . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . .

Plavi poriluk .

. . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . .

Planinski perun . . .
. .

..

. . . . . . . . . . . . . . . . . .

. .

. . . . . . . . . . . . . . . . .

Pjeana jarebica . . .
.

. .

. . . . . ..

. . . . . . . .

. . .

. . . . . .

. . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . .

.... . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. .

. . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . .

. . . . .

. . . . .

Perun . .

1 376

Puder

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Pupoljak
Puter

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . .

Puzavice

... .
.

. .
. .

. . .

. . . .
. .

. . . . . . . . . .

333

. .. . .

. . . . . . . . . . . . . .

334

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

335

. .
.

Repa

. ..

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . .

Riba

. . . . . . . . . . . . . . . . .

Ria

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . .

. . .

. .
.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . .

. .
.

. . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

33 5

.. . 335
. .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

338

. . . . . . .

Slatki bosiljak

. .

Snijeg .

. . . . . . . . . .

Srebro . . . .
.

. . . . . . . . .

. . .

. . . .

. . . . . . . .

. .
.

.. . .
.

Strpljivost

. ..
.

. . .

. .

. . .

.. .

. .

. . .

Supa od mesa

. . . . . .

. . . . . . . . . .

..

..

. .
.

. . . . . . . . . .

. . . . .

. . .

. . . . . .

. .
.

. . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . .

. .
. .

.. . . .

. . . . .

. . . .

afran

. . . .

. . .

. . . . . .

.. ..
. .

. . . . . . .

. . . . . . . . .

paroga

. . .

Tamjan

. . . . .

..

.. . ... . .

. . . . . . . . .

. .
. .

. .

. . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . .

Teletina peena na aru

.. . ...
.

. . . . .

. .

. ..
.

. . . .

. . . . . . . . .

. . . . . . .

. . . . . .

. . . .

338

. 340
34 1

. . .. 34 1
. .

. . . . . . . . . .

. .

. . . . . . . . . . . . . .

. . .

. . . . . . . . .

. . . . . . . . . . .

..

342

..

. . .

. . . . . . . .

. . .

. . . . . . . . . . . . . . . . .

..

.. 345
.

. . .

345

. . . . . .

34 7

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ....

. . .
.

. . . . . . . . . . . . . . . . . .

. 348
.

348

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

3 48

. . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . .

3 48

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

349

. . .. ..
.

. . . . . . .

. . .

. . . . . . .

. .
.

. 34 7

. . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . .

. . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . 338

3 44

. . . . . . . . . . . . .

. . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

eerna trska

. .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . .

. . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . .

342

. .

. . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . .

. .

... ... .

. . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . .

Svilenkaste niti

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Suho meso

. .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Sr palminog drveta

eer

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

....

. . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . .

Svila

. . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Smokva .
. .

..

. . . . . . . . . . . . . .

Slatki mauran
Slezena

. . . . . . .

. . . .

. . . .

337

. . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . .

336

. . . . . . . . . . .

. .

. . . . . . . . .

Skakavac

So

. . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Sir

. . .

. .

. . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . 333

Raktificirana so

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . .

. . . .

. . . . .

. . . . . . . . .

350

35 1

. . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

3 52

Tetrijeb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . 3 5 2
.

377 1

Tikva

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Trputac
Trstika

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

354

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

354

Ugojeno tele
Uljeura

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

354

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

354

Uareni puter

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

354

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

355

Vivak

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

356

Voda

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

356

Vinova loza

Vodopija
Vrabac

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

360

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

360

Vrbovnik
Zec

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

36 1

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

36 1

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

36 l

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

36 1

Zelena tikva
Zemlja

Zimski tartuf
Zlato

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

36 1

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

36 1

Zmijski krastavac
.aba

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

363

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

3 63

.eljud

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

.utenica

1 3 78

352

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

363
363

Recenzija

Knjiga Poslanikova medicina prevedena na bosanski jezik, prevodilac je Muhidin

Hadiahmetovi. U knjizi nema ilustracija, neke dove pisane su arapskim pismom. Knjiga
ima predgovor i uvodni dio u kojima se opisuje vrijeme i okolnosti nastanka ovog djela,
slijede tri dijela u kojima se opisuju metode i postupci lijeenja "bolesti srca i tijela " .
Posebno poglavlje je o medicinskoj koristi razliitih vrsta hrane.
Na poetku se daje biografija imama lbn-Kajjima el-Devzija. Povijesni prostor je
1 4. stoljee, Damask u Siriji. Ebu-Abdulah emsuddin je uio pred svojim ocem, a
potom i kod drugih glasovitih uitelja tog vremena kao i sufijskih ejhova kako je bio
obiaj tog vremena. Prouavao je islamsku jursiprudenciju (ar. fikh) , teologiju i
hadis. Tokom svog ivota bio je proganjan i zatvaran, potom je postao upravitelj
kole "Devzija " . Ljudska je odanost i vjera u Allaha Svemogueg u to vrijeme bila
na ozbiljnoj kunji. Pokret za ponovno oivljavanje islamske duhovnosti vodio je
Mevlana el-Rumi u Turskoj , ali i mnogi ejhovi koji su ivjeli u Damasku. Njihova je
zajednika namjera bila borba protiv bespogovornog prihvatanja stranih filozofija i
umjetnosti te za uspostavljanje skolastike islamske teologije. Stoga su i danas ova
djela glavni izvori tumaenja ispravnog razumjevanja islama.
Tumaenja Kur'ana i Hadisa koja je ostavio lbn-Kajjim el-Devzi smatraju se
"jedinstvenim u besprijekornosti " . Njegovi uenici su zabiljeili da je bio sran i postojan
vjernik, "na njegovom licu se mogao vidjeti jasan znak pobonosti i neprekidnog mol enja
Allahove nagrade i okrilja " .
Poslanikova medicina samo je poglavlje velikog djela lbn-Kajjim ei-Devzija Priprema
za Dan povratka na nain kako je uputio najbolji od s vih Allah ovih stvorenja. Djelo je
o Poslanikovom ivotu, Poslanikovom sunnetu i islamskom pravu. Tako predstavlja
pregled islamske nauke u komparativnim poslanikim prouavanjima.
Poslanikova medicina (Tibbu nebevi) utemeljena je u kur'anskoj Objavi, zatim na
uputama Allahovog Poslanika s.a. v. s. kao i na tumaenjima Had isa. Nekoliko islamskih
filozofa i znanstvenika pisali su o Poslanikovoj s. a.v.s. uputi i integrirali islamsku medicinu
sa tada poznatim medicinskim naslijeem.

379 1

Nakon pada Rimske imperije u 5. stoljeu i kasnije, u 7. stoljeu (Hidra - 622.

godina) , poinje irenje znanja o medicini u islamskom halifatu. U tom periodu postojala
je "kola komentatora grkih djela" i muslimani su zasluni za ouvanje znanja antikih
lijenika. Arapski su prevodi u renesansi upoznali Evropu sa antikom medicinom.
Nakon ovog perioda muslimanski znanstvenici dali su svoje koncepte u medicini i ovi
su koncepti dugo dominirali evropskim medicinskim kolama (Ibn-Sina - Avice na) .
Poslanikova medicina se samo moe shvatiti u svijetlu Kur'ana i sunneta i nikako
drugaije.

Analitike studije i skolastika tumaenja data u knjizi, jedinstvena su. Potvruju

jasnou duevnog shvatanja imama lbn-Kajjima ei-Devzija, znanje metafizike,
kosmologije i filozofije. Njegovo djelo tako baca svjetlo na razlicite kole miljenja u
njegovo doba i stoljeima nakon njega.

Bolesti i nezdrava stanja

Poslanikova medicina koja je u ovoj knjizi predstavljena, odnosi se kako na duevne
tako i na fizike aspekte zdravlja. Opisane su dvije osnovne vrste bolesti (objanjene u
Kur'anu) : bolesti srca i bolesti tijela.
Bolesti srca su: bolest sumnje i dvoumljenja i bolest udnje i privlanosti. Za lijeenje
srca se kae da se jedino moe nauiti preko Boijih poslanika, neka je na sve njih mir
i blagoslov, spoznajom Tvorca i Gospodara, Njegovih imena, svojstava i djela.
U zdravlju tijela postoje tri osnovna pravila: preventivna medicina, uzdravanje
od onoga to je tetno i ienje tijela od izluevina koje mu tete. U tom smislu
ovjeije tijelo moe imati tri stanja: prirodno zdravo, nenormalno stanje i nestabilno
stanje (meustanje) .
Tradicionalna islamska medicina je definirana kao "umjetnost koja se bavi zatitom
dobrog zdravlja, suprostavljanjem bolesti i vraanjem zdravlja bolesnoj osobi".
Tradicionalna medicina je koristila teoriju o etiri elesne izluevine: crna u, krv,
sluz i uta u, a koje odgovaraju elementima: zemlja, vatra, voda i zrak. Ravnotea
ovih izluevina je odreivala temperament i emocije: melanholija, ivahnost,
ravnodunost, razdraljivost. Primarni atributi stanja koja razlikuje tradicionalna medicina
su i suhoa, vruina, hladnoa i vlanost i mjeani su sa etiri elesne izluevine.

1 380

Lijekovi i lijeenje
Somatska bolest posjeduje svoje uzroke. Stoga je potrebno dijagnosticirati uzrok
potom odrediti posljedicu, nai lijek i pristupiti lijeenju (etiologija, dijagnostika, terapija
- da li se opi princip izmjenio i do danas ? ) .

Uzrok tielesne neprirodnosti moe biti vanjski i unutarnji. Unutarnji uzroci se

ispoljavaju zbog etiri sloena stanja: vruina, hladnoa, vlaga i suhoa, a vanjski se
uzroci ispoljavaju putem faktora koji mogu biti prihvatljivi ili neprihvatljivi za tijelo.
Lijenik je osoba koja moe odrediti ove nepravilnosti i otkloniti uzronike.
Boiji Poslanik, s.a.v.s., je rekao "za svaku bolest koju je Allah dao, On je odredio i
lijek" (Buhari) . Prirodna lijeenja koja su Poslanik, njegovi blii i ashabi koristili bila
su jednostavna i neizvjetaena. Niti Vjerovjesnik Islama niti ijedan njegov pratilac
nisu koristili farmaceutske ili sastavljene lijekove. Veina je lijekova bilo izvornih i
jednostavih, ipak, povremeno su koristili dodatne hranljive tvari.
Boiji Poslanik lijeio je bolesti pomou tri vrste lijekova: prirodnim lijekovima,
boanskim lijekovima i kombinacijom prirodnih i boanskih lijekova.
U prvom dijelu knjige opisani su prirodni lijekovi: vruica se lijei vodom, peristaltika
se regulira prirodnim putem (pravilnom ishranom, medom) . Opisuje se kuga, kao zarazna
bolest, detaljno se opisuje klinika slika, a naglaava poslanika prohibicija kontakta sa
zaraenom osobom (Hadis prenio Abdurrahman bin Avf, r.a. " uo sam Allahova
poslanika, s.a.v.s. kako kae: 'Ako ujete da je u jednoj zemlji kuga, a vi ste u njoj, ne
izlaztite iz nje i ne bjeite iz nje, a ako ujete da je u jednoj zemlji kuga, ne idite ka
njoj."' - karanten) . Opisuje se lijeenje edema, flebotomije, te lijeenje epilepsije. Opisuje
se dvadeset uzoka glavobolje te medicinsko koritenje biljke kne. U poglavlju o ishrani
pacijenata citira se Hadis u kome je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: "Ne dajite hranu
ili pie silom vaim pacijentima jer Allah svemogui njih hrani i daje im njihovo pie".
Kada se govori o duhovnim lijekovima (lijeenje sihira) navodi se: "Srce vjernika
mora biti napunjeno svjetlom Allaha Svemogueg, zasieno uzvienim mislima i
osposobljeno znanjem svoga Opskrbljivaa. Njegovo tijelo, um i dua moraju tragati za
putem uzlazni h ljestava sa iskrenocu i odlunocu".
Prema Hadisu imama Malika r.a. Allahov Poslanika, s.a.v.sje u jednoj prilici rekao:
"Onaj koji je stvorio bolest, takoer je stvorio i lijek".
Dalje se navodi: "Stvaranje lijeka za svaku bolest dokazuje nadmonost Allahove
mudrosti, vrhovnu vlast Allahove suverenosti i Njegovog izvanrednog suosjeanja prema
Njegovim stvorenjima. Onaj Koji je stvorio bolest takoer je utvrdio zakone prirode i
obznanio znakove koji pokazuju ko je Taj Koji upravlja univerzumima."

38 J I

Aspekt odgovornosti lijenika

U poglavlju o odgovornosti lijenika prakticiranje medicine bez kvalificiranosti je

prema Poslaniku s.a.v.s "predmet njegove line odgovornosti". Prema erijatu,

odgovornost lijenika ukljuuje: prekraj, krivino djelo, prevaru i ugroavanje tuih
ivota. Nepovoljni rezultati lijeenja ili "greke" prema pacijentima klasficirane su u
pet kategorija:
l . Lijenik visoko obrazovan, koji se dri etike i profesije u skladu sa pravilima, dok je
u skladu sa Allahovom voljom pacijentova sudbina uzela nepovoljan smijer. U takvom
sluaju se islamski skolastiari slau da lijenik nije odgovoran.
2 . Odgovornost varalice ili neupuene osobe koja je u mogunosti da prevarom uvjeri
pacijenta u strunost. Kao posljedica ovoga mogu nastati komplikacije lijeenja ili smrt
pacijenta. Tada, ako je pacijent znao da njegov bolniar nije lijenik i ako je odobrio
predloeni tretman onda ne postoji odgovornost.
3. Odgovornost za nehotian in: ueni i iskusan lijenik koji izvodi svoje usluge u
skladu sa propisanim pravilima, i ako nehotino njegova ruka posegne za zdravim dijelom
pacijentovog tijela i oteti ga grekom, lijenik je odgovoran.
4. Odgovornost za davanje pogrenog lijeka: dobro obuenog i uenog lijenika koji
daje sve od sebe, a jo uvijek pravi ne tanu dijagnozu ili grekom propisuje tetni lijek.
Odgovornost ostaje lijenikova.
5. Odgovornost za djelovanje bez pacijentovog odobrenja: dobro obuenog i uenog
lijenika koji izvodi svoje usluge prema propisanim pravilima dok u sluaju obrezivanja
ili operiranja mlade ili mentalno retardirane osobe previdi da dobije odobrenje porodice
i kada bi pacijenti ili dijete patili od komplikacija ili gubitka lijenik je odgovoran.
Navedeno je i dvanaest pravila medicinske dijagnoze i tretmana. Razmatrana je zabrana
lijeenja nedozvoljenim supstancama kao i zatita od zaraznih bolesti.
U drugom dijelu knjige razmatraju se bolesti "urokljivog oka" njihovo nastajanje i
lijeenje. Citiraju se Poslanikove dove protiv "urokljivog oka" i otrovnog ujeda kao i
ope zatitne dove (ar. ru/da) . Tako se pojanjava bit sure El-Fatiha kao ru/de: "Tebi se
klanjamo i od Tebe pomo traimo"(Kur 'an , l :4) , kao najjaeg elementa i
najdjelotvornijeg lijek za bilo koju bolest.

1 382

Preventivna medicina
Ope poslanike upute u preventivnoj medicini : znanje dolazi iz Allahovih rijei
upute: 'Jedite i pijte, samo ne preerujte; On ne voli one koji pretjeraju " (Kur an
7:3 1 ) . Manjkavost u hranj ljivim sastojcima ili njihovo zasienje moe sprijeiti apsorpciju
i uzrokovati bolest, dok je izbjegavanje ovog recepta smatrano pretjeranou. Tu se
navode Hadisi o hrani i piu Boijeg Poslanika s . a.v.s., poloaju pri jelu, jedenju prstima,
mijeanju hrane u obrocima i piima, nainu odijevanja, izgledu doma te svakodnevnim
aktivnostima, snu i budnosti, dovama i fizikim vjebama.
U poglavlju o seksualnom aspektu ivota navode se Hadisi o ponaanju muslimana,
tetnom i nedozvoljenom spolnom odnosu, lijeenju zaljubljenosti, sustezanju i "vinu
due " koje opija um i odvraa srce od koncentracije na sjeanje (ar. zikr) na Allaha.
Trei dio knjige opisuje biljnu i ivotinjsku hranu i ljekovite supstance koje su se koristile
u tradicionalnoj islamskoj medicini i za koje postoje (vjerodostojni i manje vjerodostojni)
Hadisi o njihovoj vanosti i upotrebi.
'

Neophodno je ponovno naglasiti da s e Poslanikova medicina samo moe shvatiti u

svjetlu Kur 'ana i sunneta i nikako drugaije.

Stoga ovo djelo upuuje na odnos spram modeme medicine koja upravo batini iskustvo
ovog djela i islamskih lijenika koji su antike i hiljadugodinje spoznaje islamske medicine
predali zapadnom svijetu u doba renesanse. Makar se danas svrab ne lijei noenjem
svile, za neuralgiju ishijadikusa postoje efikasnija sredstva od masti iz repa arapske
ovce, a pleuritis ne tretira alojinim drvetom, knjiga Poslanikova medicina je iskustvo
povijesti medicine, svakako jedinstveno svjedoanstvo islamske medicine i poimanja
ivota, zdravlja, bolesti i smrti.
Faris Gavrankapetanovi
Nadir Laevi

Sarajevo, Redeb 1 422.

Oktobar/Listopad 200 l .

38 3 1