Odgojno-obrazovna

vrijednost slikovnice
pripremili smo za vas

Ivana inovi, mag. pedagogije

Karlovac

Brojni su kriteriji koje slikovnica treba zadovoljiti kako bismo je smatrali razvojno
primjerenom. Vano je uskladiti umjetniku i pedagoku vrijednost slikovnice
kako bi ona u konanici pozitivno utjecala na razvoj djeteta rane dobi. Ovi
zahtjevi predstavljaju dodatan angaman roditeljima i odgajateljima koji
slikovnice odabiru i koriste u radu s djecom, stoga se u lanku prikazuju osnovne
karakteristike, uloga, kao i mogue aktivnosti sa slikovnicom.
Uloga slikovnice u ivotu
djeteta rane dobi
Slikovnica, kao prva djetetova knjiga
(Strievi, 2006.), svakodnevno uveseljava, odgaja i obrazuje veliki broj
djece rane dobi olakavajui im na taj
nain otkrivanje suvremenog svijeta.
Iz tog razloga nuno je sagledati njezine osnovne uloge. Tako autori ako
(2000.) i Centner (2007.) naglaavaju
vanost spoznajne uloge slikovnice
ona pomae djeci da bolje razumiju
sebe, da saznaju ono to ih zanima o
svijetu, opisuje i pribliava mogue situacije u obitelji, vrtiu, zajednici i sl.
itajui slikovnice u suradnji s drugom
djecom i odraslima, djeca stvaraju
nova znanja, jaaju prijateljstva, iznose svoja miljenja i iskustva (Hlevnjak,
2000.). Tada uoavamo socijalizacijsku
i iskustvenu ulogu slikovnice. Isti autor
naglaava znaaj estetske uloge slikovnice jer ona svojim likovnim izriajem
razvija u djece osjeaj za lijepo, utjee
na ukus. Spomenut emo i zabavnu
ulogu slikovnice jer upravo kroz igru
sa slikovnicom dijete ui, razvija matu
i novi pogled na svijet, razvija potrebu za knjigom i navikava se na njezinu
upotrebu. Potrebno je naglasiti i drutvenu ulogu slikovnice jer ona postaje sredstvo putem kojega drutvo na
najmlae lanove prenosi poeljne i
pozitivno oznaene vrijednosti (npr.

Slikovnica vrlo rano ulazi u djetetov ivot

pravednost, otvorenost, odgovornost,

povjerenje, identitet i sl.) (Nacionalni
okvirni kurikulum, 2010.). Upravo navedene vrijednosti omoguuju uspostavljanje kvalitetnih meuljudskih
odnosa, multikulturalnost i suradnju
te razvoj globalne svijesti.

Kriteriji procjene odgojnoobrazovne vrijednosti

slikovnice
U drutvu se s vremenom uvidjela
vanost koju slikovnice imaju u procesu odgoja i obrazovanja pa je dolo do
pojave velikog broja slikovnica razliitih vrsta. Postavlja se pitanje o emu
danas treba voditi rauna pri procjeni
vrijednosti i primjerenosti slikovnica?
Pri procjeni primjerenosti slikovnice
treba voditi rauna o dobi djeteta,

dijete vrti obitelj

njegovim perceptivnim i receptivnim

mogunostima jer se u suvremenoj
pedagogiji dijete promatra kao bie
koje posjeduje odreeno predznanje,
interese i sposobnosti. Samo e nam
dobro poznavanje djeteta omoguiti
odabir slikovnice sukladno njegovim
interesima i dobi.
Takoer, vodei se navodima brojnih autora, (Posilovi i sur., 1986.;
Hlevnjak, 2000.; Zalar, Botjani i
Schlosser, 2003.; Strievi, 2006.) uviamo kako prva djetetova knjiga
materijalom, formatom, opremom i
sadrajem treba biti prilagoena djetetu rane dobi. Na taj nain nastoji se
ouvati tjelesna sigurnost i zdravlje
djeteta te zadovoljiti njegove razvojne
potrebe. Zato slikovnica treba biti od
vrstog materijala, bez otrih rubova,

broj 66 zima 2011./2012.

veinu navedenih zahtjeva, slikovnica

e uspjeti povezati i uskladiti umjetnike i pedagoke vrijednosti te na taj
nain pozitivno utjecati na rast i razvoj
djeteta rane dobi.

Primjeri moguih aktivnosti sa

slikovnicama
Kvalitetnu, dobru slikovnicu roditelji i
odgajatelji mogu koristiti u razliitim
igrovnim aktivnostima s djecom. Djeci
su najblie i svojstvene simbolike igre
pa putem slikovnica, tj. pria sadranih u njima, djeca prepoznaju svakodnevne, ivotne situacije, ali i otkrivaju
svijet mate. Igrajui uloge s kojima
se susreu u slikovnicama, ona bolje
razumiju sebe i svijet oko sebe. Kad
govorimo o igri, dobro je spomenuti
dramsku igru ili improvizaciju pri kojoj
se djeci na koritenje mogu ponuditi i
scenske lutke (koje mogu i sama izraditi) uz pomo kojih e prikazati dramsku igru ili improvizirati (Posilovi i
sur., 1986.).
Aktivnosti mogu biti organizirane i uz
pomo slikovnica bez teksta, prilikom
ega se svaka slika opisuje govorom,
te na taj nain nastaje tekst kojim djeca stvaraju vlastite slikovnice. Takva
aktivnost omoguuje uvijek iznova
oivljavanje potpuno nove prie vezane uz slikovnicu te razvija u djeteta rane dobi osjeaj kompetencije i
samopouzdanja. Takoer su znaajni
i brojni zadaci povezani s radnjom i
sadrajem slikovnice koji utjeu na
razvoj djetetova govora, miljenja, ali i
panje ime se poveava koncentracija djeteta. Jedna od takvih aktivnosti
moe biti npr. glasovno oponaanje ivotinja koje se susreu u slikovnici, ili
likova.
Osim itanja pria, odgajatelji i roditelji mogu organizirati i aktivnost
itanja pjesama sadranih u slikovnicama. Dijete treba zavoljeti pjesmu, a
zavoljet e je ako mu je predstavimo
kao ...nepresuni izvor rijei, boja,
zvukova, iznenaenja, igre, doivljaja
(Posilovi et al., 1986:67). Navedene i
ukratko opisane aktivnosti mogu mijenjati svoj oekivani tijek te postati
osnova za druge aktivnosti koje se
na njih spontano, prirodno i logino

dijete vrti obitelj

nastavljaju. Upravo aktivnosti do kojih

se dolazi spontano, koje se ne planiraju unaprijed, imaju veliku odgojno-obrazovnu vrijednost. Nuno je
naglasiti i kako je prilikom planiranja
i provedbe aktivnosti sa slikovnicom
od velikog znaaja nain komunikacije koji odrasli njeguju te materijalnoprostorni i vremenski kontekst koji
stvaraju, kao i ozraje koje prevladava
tijekom aktivnosti.

Slikovnica poveznica
djetinjstva i pedagogije
Moemo zakljuiti da slikovnica pripada djetinjstvu. Ona vrlo rano ulazi u djetetov ivot pa stoga njezini
stvaratelji (autori i pedagozi, likovni i
tehniki urednici) trebaju u nju utkati
najbolji dio svoga stvaralatva, svoj
najiskusniji i najprovjereniji rad.
Slikovnica prvim slikama utjee na
stjecanje informacija o bojama, veliinama, skladu, o umjetnosti. Prve rijei
su pak prvi poticaj i osnova za gradnju djejeg rjenika, uenje govora,
razvoj osjeaja za jezik. Prvi pojmovi
u slikovnicama za najmlae prve su
pisane informacije o svijetu oko djeteta i o njemu samom, osnova su i poticaj za uenje te intelektualni razvoj.
Prve rime pak, osnova su i poticaj za
prihvaanje poezije, poticaj za vlastito stvaralatvo (Posilovi et al., 1986.).
Dakle, ako je napravljena kako treba,
slikovnica predstavlja skup odgojnih i
obrazovnih sadraja i vrijednosti koje
trebaju meusobno korespondirati
kako bi bile pravi izazov i poticaj.
Odrasli esto nisu upoznati sa slikovnicom, njezinim karakteristikama i
ulogom u ivotu djeteta. Slikovnica
time ostaje nedovoljno istraena, a
njezina odgojno-obrazovna vrijednost nedovoljno iskoritena u radu s
djecom rane dobi. Razlog tome moe
biti nedostatak literature i istraivanja
o slikovnici te njezinoj odgojno-obrazovnoj vrijednosti. Stoga pitanje slikovnice, istraivanje njezinog znaaja
i vrijednosti za djecu rane dobi, ne bi
trebalo biti marginalizirano. Upravo bi
odgojno-obrazovni djelatnici trebali
pronai odgovore na brojna pitanja o
vrijednosti i znaaju slikovnice.

broj 66 zima 2011./2012.

pripremili smo za vas

ili od mekanog, savitljivog materijala,

spojenih stranica u obliku harmonike
ili uvezana, sastavljena u matovite
oblike, nadopunjene zvunim elementima i sl. I svojom veliinom treba
biti prilagoena djetetu (veliini ruke i
irini vidnog polja) pa su poeljne dimenzije slikovnice 15x20 cm ili 20x20
cm. U onim slikovnicama u kojima
se javlja tekst namijenjen najmlaoj
djeci, slova trebaju biti krupnija, vea
i jednostavna po obliku, dok e se s rastom djece i poveanjem teksta slova
smanjivati do normalne veliine slova
u poetnici. Primjeren tekst jezino je
ispravan i ist, jednostavan, protkan literarnim vrijednostima. Prilagoen je
djetetovoj sposobnosti razumijevanja,
zanimljiv i smislen, pisan jasnim, pravilnim jezikom te odie duhovitou
i matovitou. Ilustracije pak, kako
naglaava autor Kos-Paliska (1997.),
trebaju biti jednostavne, razumljive
i nestereotipne. Za mlau djecu primjerenije su one s manje detalja jer ne
odvlae panju i ne daju pogrenu sliku o pojmovima koje slikovnica sadri,
a za stariju djecu bogatije i sloenije.
Nedovrene ilustracije omoguit e
djetetu da samo stvara sliku o sadraju i likovima koji se nalaze u slikovnicama. Prvi sadraji trebaju biti obrazovni, a pri njihovoj prezentaciji nuno
je voditi se osnovnim pedagokim
naelima od poznatog prema nepoznatome, od jednostavnijeg prema
sloenome (od prepoznatljivih likova,
predmeta i ivotinja iz djetetove okoline, prema novim informacijama o
nepoznatoj okolini).
Autori ako (2000.) i Strievi (2006.)
pak naglaavaju kako se kvaliteta slikovnice procjenjuje ovisno o tekstu i
slici stoga je nuan njihov ...stalni dijalog (Posilovi i sur., 1986:30). Idealno
bi bilo ...kad bi autor teksta i likovni
umjetnik bili jedna osoba (Batini i
Majhut, 2000:14/15). Dakle, samo e
dobra suradnja autora i ilustratora
dovesti do stvaranja kvalitetnih slikovnica koje se ...lako prepoznaju po
bogatom i matovitom likovnom sadraju koji uvlai dijete u novi svijet
te dobrom i lijepom jeziku koji daje jasnu poruku (udina Obradovi, prema Centner, 2007:26). Ukoliko ispuni