Upravljanje preduzecem pretpostavlja stalno prilagodjavanje preduzeca izmijenjenim uslovima

poslovanja. Racunovodstvao se cesto definise kao podfunkcija funkcije upravljanja.

Zadaci racunovodstva:

interni (dokmentovanost i kontrola predstavljaju prvi interni zadatak.A drugi je pruzanje

upravi preduzeca osnova za planiranje stanje imovine i rentabiliteta)
eksterni (su u prvom redu vezani za polaganje racuna i informisanja)

Racunovodstvo obuhvata:

knjigovodstvo sa bilansom
obracun troskova i rezultata
racunovodstvenu analizu i planiranje
racunovodstveni nadzor

Finansijsko racunovodstvo je racunovodstvao koje je usmjereno u prvom redu na ispunjenje

informativnih zahtjeva eksternih korisnika.
Upravljacko racunovodstvo je racunovodstvo ciji je primarni cilj zadovoljenje potreba za
informacijama uprave preduzeca.
Knjigovodstvo se moe definisati kao raunska osnova raunovodstva jer ono obezbjedjuje
podatke koji se na razliite naine primjenjuju u preostalim djelovima raunovodstva.
Ciljevi knjigovodstva se izbode iz ciljeva preduzea jer samo za sebe bez preduzea
knjigovodstvo ne postoji.
CILJEVI knjigovodstva oznaavaju:

utvrdjivanje rezultata poslovanja u odredjenom vremenskom periodu

utvrdjivanje stanje imovine obaveze iz sopstvenog kapitala na odredjeni dan

Drugi ciljevi su:

pruanje podataka za kontrolu rada, lica koja rukuju pojedinim djelovima imovine
preduzea
pruanje podataka za planiranje rezultata poslovanja, stanje imovine i priliva i odliva
novca
pruanje podataka za kontrolu izvrenje planskih veliina

Zadaci knjigovodstva:

prikupljanje
provjera
klasifikacija
eventualna reklaficikacija
evidentiranje
uvanje podataka
izvjetavanje o nastalim poslovnim dogadjajima

Predmet knjigovodstva je imovina preduzea odnosno promjene koje se na njoj dogadjaju.

Dva aspekta posmatranja imovine preduzea su:

oblik u kome se imovina javlja

izvori iz kojih potie

Imovinu jednog preduzea mogu initi stvari, prava i novac i takva imovina se oznaava kao
aktiva preduzea.
Prema tome u koje se svrhe koristi imovina moe se podijeliti na:

poslovnu
Dijeli se na stalnu i obrtnu imovinu. Stalnu imovinu ine sva ona ulaganja kojima je
potrebno vie od godinu dana da predju put N-R-P-R-N odnosno ona ulaganja iji je
koeficijent obrta manji od 1, a obrtna imovina je ona koju ine zalihe, potraivanja i
gotovine. Ova imovina tokom god.vie od jednom predje put, odnosno ona koja ima
koeficijent obrta vei od 1.
neposlovna
Ona slui za zadovoljenje zajednikih potreba zaposlenih (odmaralita, autobusi za
prevoz radnika do posla, i sl.)

Kada imovinu posmatramo prema vlasnitvu odnosno izvorima iz kojih potie tada govorimo o
pasivi.
Imovina moe poticati od vlasnika ili povjerilaca. Izvori imovine mogu biti sopstveni ili
pozajmljeni.
Sopstveni kapital, kapital vlasnika preduzeu stoji na raspolaganju trajno, nema unaprijed
utvrdjeni rok dospijea, a po osnovu njega mogu nastati isplate ija je visina odredjena visinom
od ostvarenog dobitka i on predstavlja garantnu supstancu za pokrie gubitka.
Pozajmljeni kapital odnosno kapital povjerilaca ima unaprijed utvrdjen rok dospijea po ijem
isteku mora biti vraen i on predstavlja za preduzee obavezu.
Poto aktiva i pasiva predstavljaju dva aspekta posmatranje jedne iste imovine preduzea onda je
razumljivo da izmedju ukupne aktive i pasive mora postojati kvantitativna jednakost. Pored
bruto imovine ija je visina iskazana zbirom aktive odnosno pasive za korisnike
raunovodstvenih informacija znaajna je i tkzv neto imovina.
Pod neto imovinom preduzea podrazumijeva se imovina finansirana iz sopstvenog kapitala i to
znai da se visina neto imovine preduzea moe utvrditi kao razlika izmedju bruto imovine
preduzea i njegovih obaveza, kao i to da nemamo obavezu vraanja niti rok dospijea.
Bruto=neto kada su obaveze jednake nuli. (BI= OB+NI)
Finansijski izvjetaj u kojem se prikazuje imovina preduzea na odredjeni dan sa aspekta oblika i
izvora oznaava se kao bilans, te stoga jednakost aktive i pasive poznata je kao bilansna
jednakost.
Kako je imovina preduzea predstavljena u bilansu, tako svaka promjena koja nastane nakon
sastavljenog bilansa mijenja i bilans tako da se te promjene nazivaju i bilansne promjene.

etiri osnovne grupe ekonomskih promjena:

promjene koje poveavaju aktivu i pasivu za isti iznos ( moe nastati usled poveanja
uloga vlanika, zaduenje kod povjerilaca i usled prihoda) Pr.uplata imovine na raun
preduzea- tako se poveava aktiva a na strani izvora e biti povean sopstveni kapital
preduzea
promjene koje smanjuju aktivu i pasivu za isti iznos (nastaju po osnovu smanjenja uloga
vlasnika, razduenje kod povjerilaca i rashoda) Pr. isplata obaveza prema dobavljaima u
gotovini- na strani aktive se smanjuje blagajna a na strani pasive obaveze
-Rashodima se oznaavju sva smanjenja aktive proistekla iz poslovanja bez mogunosti
naknade
promjene koje mijenjaju sastav aktive a pasivu ostavljaju nepromijenjenom ( to su
promjene usled kojih se jedan oblik imovine pretvara u drugi) Pr. kupovina u gotovom
nekog osnovnog sredstva
promjene koje mijenjaju sastav pasive dok aktiva njima nije tangirana (to su promjene
koje smanjuju jednu vrstu obaveza a drugu poveavaju) Pr.pretvaranje kratkoronog
kredita u dugoroni

Aktiva se neralanjava a pasiva se ralanjava na sopstveni kapital i obaveze.

Naprijed navedene slabosti su uslovile potrebu ralanjavanja bilansa na raune-konta. Raun
je dvostrani pregled u kome se obuhvataju sve ekonomske promjene koje se odnose na jednu
bilansnu poziciju i to tako da se poveanja obuhvataju odvojeno od smanjenja. Lijeva strana
rauna se oznaava kao strana duguje, a desna stranam kao strana potrauje.
Ralanjavanje bilansa na raune vri se pretvaranjem svake bilansne pozicije u jedan raun.
Da bi se povezao bilans sa raunima i da bi se stvorila mogunost kontrole tanosti izvrenog
otvaranja rauna na osnovu poetnog bilansa pri ralanjavanju bilansa koristi se raun
otvaranja.
Kako bilans stanja ima dvije strane aktivu i pasivu to e njegovim ralanjavanjem nastati dvije
grupe rauna. Prva, preko koje e biti obuhvatano stanje i promjene razliitih oblika imovine i
druga preko koje e se obuhvatati stanje i promjene sopstvenog kapitala i obaveza.
Rauni koji nastaju ralanjavanjem aktive oznaavaju se kao aktivni rauni. Otvaranje
aktivnih rauna vri se tako to se za svaku poziciju aktive otvori poseban raun i na njegovu
lijevu stranu se prenese iznos na koji data pozicija glasi, taj iznos se oznaava kao poetno
stanje. Isti iznos unosi se na desnu stranu- potranu stranu- rauna otvaranja.
Rauni pasive, budui da se pasiva nalazi na desnoj strani bilansa, iznos na koji pozicija za koju
se otvaraju glasi prihvataju na svoju desnu- potranu stranu, a isti unos se unosi na dugovnu
stranu rauna otvaranja.
Aktivni pasivni rauni nazivaju se raunimna stanja, stalnim raunima ili realnim raunima.
Budui da se preko njih evidentira imovina po oblicima i izvorima oni postoje dok postoji i
preduzee.
Pored rauna stanja u knjigovodstvu se vode i rauni uspjeha, tanije rauni prihoda i rauni
rashoda. Ovi rauni ne nastaju ralanjavanjem bilansa, ve se otvaraju onda kada se u jednom
obraunskom periodu pojave prihodi i rashodi. Oni su namijenjeni utvrdjivanju rezultata
poslovanja i stoga se uvijek vezuju za odredjeni obraunski period po ijem isteku se gase. Oni
nemaju poetno stanje.

Izbor rauna zavisi od sadrine promjene, a pravila za knjienje glase:

na aktivnim raunima se na lijevoj strani- strani duguje- pored poetnog stanja

obuhvataju sva poveanja dok se smanjenje datog dijela imovine obuhvataja na suprotnoj
potranoj strani.
na pasivnim raunima se na desnoj strani.strani potrauje- obuhvataju pored poetnog
stanja sva poveanja, dok se smanjenje sopstvenog kapitala ili obaveza obuhvataju na
strani duguje.

Na raunima rashoda nastanak rashoda se obuhvata na lijevoj strani dok eventualna smanjenja
rashoda mogu biti obuhvatna na strani potrauje. Nastanak prihoda se na raunima prihoda
obuhvata na strani potrauje, smanjenja prihoda na strani duguje. Rauni stanja i rauni uspjeha
ine glavnu knjigu.
Saldo rauna je razlika koja se moe pojaviti izmedju prometa lijeve i desne strane rauna.
Slado pokazuje trenutno stanje one pozicije za koju se raun vodi.
Kod aktivnih rauna promet strane duguje je jednak ili vei od prometa strane potrauje. Ovo
stoga to se na ovim raunima evidentira imovina.
Ako su prometi strane duguje i potrauje jednaki, tada je saldo jednak nuli.
Saldo nosi naziv strane sa koje potie to znai da rauni aktive imaju dugovni saldo.
Pasivni rauni imaju promet strane potrauje jednak ili vei od prometa strane duguje, odnosno
imaju potrani saldo.
Formalno zakljuujui raun znai izravnati promet njegove lijeve i desne strane unoenjem
salda za izravnanje na onu stranu rauna koja ima manji promet. To znai da e kod aktivnih
rauna i rauna rashoda, budui da oni imaju dugovni saldo, saldo za izravnanje - po iznosu
jednak saldu raunu - biti unijet na strani potrauje da bi se izjednaio promet obije strane
rauna.
Kod rauna pasive i rauna prihoda, a radi izravnanja prometa njihov saldo za izravnanje mora
biti unijet na stranu duguje na koju je promet nii.
Pri formalnom zakljuku rauna zakljuuju se najprije rauni uspjeha pa rauni stanja.
Zakljuak rauna prihoda i rashoda vri se preko rauna dobitka ili gubitka. Saldo za
izravnanje rauna rashoda se unosi na njihovu potranu stranu ime se izjednaava promet strane
duguje i potrauje ovih rauna i na stranu duguje rauna dobitka ili gubitka.
Na raunima prihoda saldo za izravnanje se unosi na stranu duguje i na potranu stranu rauna
dobitka ili gubitka.
Raun dobitka ili gubitka sadri na strani duguje sve rashode nastale u jednom periodu a na
strani potrauje sve prihode, potrani saldo ovog rauna predstavlja dobitak, a ukoliko je saldo
dugovni tada je preduzee ostvarilo gubitak.
Zakljuenje rauna stanja vri se preko rauna izravnanja. Zakljuak aktivnih rauna vri se
tako to se njihov saldo za izravnanje unese na stranu potrauje datih rauna i na stranu duguje
rauni izravnanja. Pri zakljuku pasivnih rauna saldo za izravnanje se unosi na njihovu stanu
duguje i potranu stranu rauna izravnanja.
Raun izravnanja predstavlja bilans stanja na kraju perioda. Saldo ovog rauna mora biti jednak
saldu rauna dobitka ili gubitka. Ukoliko je dugovni, to znai da je aktiva vea od pasive saldo
predstavlja dobitak, a ako je pasiva vea od aktive tada saldo predstavlja gubitak.

Raun dobitka ili gubitka predstavlja bilans uspjeha. Ako je preduzee ostvarilo raun
dobitka i gubitka imae potrani saldo. U tom sluaju e na raunu izravnanja imati dugovni
saldo. U sluaju gubitka dugovni saldo e imati raun dobitka ili gubitka, a potrani e imati
raun izravnanja.
Promet racuna je sve sto se dogodilo na strani duguje, odnosno potrazuje.
Prihodi i rashodi koji uslovljavaju jedni druge su: Ph od prodaje i Troskovi prodatih proizvoda.
(ovo su poslovni Ph i Rh).
Finansijski Ph i Rh ne uslovljavaju jedni druge.
U osnovne knjigovodstvene instrumente ubrajau se:

inventar imovine
bilans stanja
knjigovodstvena dokumenta
dnevnik
glavna knjiga
pomone knjige
zakljuni list
godinji obraun

Inventar imovine je detaljan popis imovine preduzea na odredjeni dan. U inventaru je imovina
iskazana pojedinano po vrsti, koliini, cijeni i vrijednosti. Njegov zadatak je da iskae imovinu
sa kojom novoosnovano preduzee poinje svoj rad.
Bilans stanja je finansijski izvjetaj u kome je iskazana imovina preduzea po obliku i izvorima
na odredjeni dan.
Izmedju bilansa stanja inventara imovine nema razlike, jedina je razlika koje postoje odnose se
na obim i nain prezentiranja informacija o imovini. U inventaru imovine prikazana je
pojedinano a u bilansu iskazane po grupama i po vrijednosti.
Bilans stanja moe biti prikazan u formi konta ili u formi liste.
Forma konta se odlikuje time da se aktiva i pasiva naleze jedna naspram druge a u formi liste
pasiva se nalazi ispod aktive.
Ova dva instrumenta razlikuju se i prema nainu dobijanja:inventar se dobija fizikim popisom
imovine preduzea, dok se bilans dobija zakljukom rauna glavne knjige.
Knjigovodstveni dokument je pisana isprava kojom se dokazuje nastanak neke ekonomske
promjene.
Mogu se podijeliti prema nastanku na dvije grupe. Prvu grupu ine dokumenta koja u preduzeu
pristiu spolja od strane njegovih poslovnih partnera ili dravnih organa kao to su fakture
dobijene od dobavljaa ili rjeenja o poreskim obavezama, dok drugu grupu ine ona dokumenta
koja nastaju u samom preduzeu.
Ova sopstvena dokumenta preduzea mogu biti interna i eksterna. Interna su ona dokumenta
koja nastaju i ostaju u preduzeu (npr. trebovanje materijala) a eksterna su ona koja nastaju u
preduzeu ali se upuuju drugim preduzeima, bankama, dravnim organima i slino (pr.
fakture koje se alju kupcima)
Za knjigovodstvo je znaaajna i podjela na originalnu i izvedenu.

Originalna dokumenta nastaju na mjestu izvrenja ekonomske promjene je osnovni zadatak je da

dokau da je promjena nastala a izvedena nastaju na osnovu originalnih dokumenata, formiraju
se u knjigovodstvu, i imaju zadatak da ubrzaju obuhvatanje promjena.
Dnevnik je instrument knjigovodstva koja slue za hronoloku evidenciju nastalih ekonomskih
promjena. On se nalazi izmedju bilansa stanja i glavne knjige kao instrument. Otvaranje
dnevnika se vri na osnovu bilansa a potom se na osnovu dnevnika vri otvaranje rauna glavne
knjige.
Kontirati ekonomsku promjenu znai odrediti raune na kojima promjenu treba zabiljeiti i
strane rauna na kojim e promjenama biti obuhvaena.
Redni broj ekonomske promjene unosi se u prvu kolnu dnevnika a potom datum kada je
promjena nastala.
Rubrika opis sadri knjigovodstveni stav, a njega ine : naziv rauna koji duguje, koji potrauje i
kratak opis ekonomske promjene.
Rubrika poziv namijenjena je povezivanju dnevnika i glavne knjige.
U okviru rubrike iznos nalaze se dvije podrubrike duguje i potrauje.
Razlike izmedju glavne knjige i dnevnika postoje samo u nainu klasifikovanja ekonomskih
promjena, kao i u informacijama koje pruaju.
Glavna knjiga za razliju od dnevnika prua informacije o tome koje su se ekonomske promjene
dogodile u vezi sa nekom ruonovodstvenom kategorijom i kakvo je trenutno stanje, ali iz
glavne knjige se ne moe saznati koje su sve promjene nastale u preduzeu u nekom periodu niti
se moe vidjeti cjelina knjigovodstvenog stava.
Poto izmedju dnevnika i glavne knjige ne postoji razlika u sadrini prometa dnevnika mora biti
jednak zbiru prometa svih rauna glavne knjige.