KOMUNIKACIJA

U
RAZREDU

Predrasude vezane uz
pojam komuniciranja:

komuniciranje je neto to svi dobro znaju

komuniciranje je samo po sebi razumljivo
komunicira se rijeima
komunikaciju je mogue izbjei
komunikacija je svjesna i namjeravana
aktivnost, mogue je u potpunosti vladati
svojom komunikacijom
opsena komunikacija vodi boljim odnosima i
boljem rjeavanju problema

Vjeba
Procijenite svoju sposobnost
komunikacije
na skali od 1 (slaba) do 10 ( odlina)!
Ocjena:
_______

Kako do uspjene
komunikacije i to ju ini ?

Ui se i usvaja, posebice je
vana u radu s ljudima, djecom
To je komunikacija u kojoj svi
sudionici interpretiraju znaenje
isto
Komunikacija je najznaajniji
pojedinani faktor koji utjee na
ovjekovo zdravlje i njegove
veze s drugima

Elementi komunikacijskog
procesa

poiljatelj
poruke

PRIJENOS
PORUKE

primatelj
poruke

Vjeba um u komunikaciji

Dobrovoljci/ke 4

Komunikacija izmeu uitelja i

uenika

Jedan od bitnih preduvjeta

uspjenog odgoja i izobrazbe je
iskrena i kongruentna
komunikacija izmeu uitelja i
uenika. Ona ovisi i usklaenosti
verbalnog i neverbalnog iskaza
Omjer verbalno uitelji
uenici - po jednom istraivanju
uitelji verbalno u razredu
sudjeluju 78%, a uenici 16%!

Hamburka komunikacijska
kola (Shulz von Thun 1984.)
istie :

esto se misli kako je

U svakoj komunikaciji
odvijaju
se reciproni
komunikacija
samo sadraj
i
procesi aljemo
primamo odreeni
njegovai verbalizacija
ali je
sadraj,obostrano
pokuavamo
definirati
nepobitno
izuzetna vana
uloga
meusobne
odnose i stavove
prema
neverbalnog
i odnosnog,
sadraju, i osobnog
jedni i drugi
otkrivamoaspekta
sebe te na
i utjecajnog
neki nain komunikacije
utjeemo na druge

Tako nastaje hamburki

komunikacijski kvadrat:

Svaki razgovor u koli ima

svoju sadrajnu, odnosnu,
osobnu i utjecajnu dimenzijuiznosimo sadraj to je samo
dio komunikacije u kojoj
definiramo odnose, otkrivamo
sebe i utjeemo na njega. Ako
se odnosni, osobni i utjecajni
segment preputa sluaju
postoji mogunost i da
sadrajni aspekt izgubi svaki
smisao !

NEVERBALNA KOMUNIKACIJA

Pria o
gospodinu von
Ostenu i
njegovu konju
Hansu

VJEBA u paru popriajte

Po kojim neverbalnim znakovima znate da
vas uenici paljivo sluaju dok im neto
govorite?
Kako znate da se slau s onim to govorite?
A po emu znate da se ne slau s vama?
Moete li prepoznati kad vam se ne govori
istina? Po emu?

Neverbalni dio u nastavi perspektiva uenika:

uspravan ili pognut profesorov lik

napeto ili oputeno dranje tijela
prate mimiku i zakljuuju kakvo je stvarno
miljenje o onome to pria
vole da ih se gleda u oi, ele biti uoeni,
osobno prepoznati i gledani pa makar i u zadnjoj
klupi
uoavaju svako povienje, promjenu ili snienje
glasa, lako prepoznaju prijeteu, zatitniku ili
partnersku intonaciju

Ima toga jo

uoavaju boju glasa koja je ironina ili indiferentna

vode rauna o uiteljevim rukama i gestama, smeta im podignut
kaiprst kao i bezrazlono lamatanje rukama
nije im svejedno kako
im se uitelj odijeva uoavaju svaku promjenu i
stil
i jo puno toga

Pria kae: sreli se...

INDIJANAC pokae

KAUBOJ na to pokae

INDIJANAC zatim rukama pokae

a KAUBOJ

Kauboj doe doma eni i pria : sreo sam

ludog Indijanca
On meni kae ubit u te - ovako
pokazujui prstom
A ja njemu iskopat u ti oi
ovako

Onda on meni: molim te, nemoj

A ja njemu onda brii

INDIJANAC doma eni ispria : sreo sam

ludog KAUBOJA
Ja njega pitam kako se zove

A on meni kae DIVOKOZA

Onda ga pitam PLANINSKA?

A on meni, NE, RIJENA

Neverbalni dio u nastavi :

perspektiva uitelja

Rosethal i Jacobson (1968) ispitali su

koliko moe suptilni neverbalni utjecaj
imati dramatine posljedice:
djeca koja su sluajnim odabirom
odabrana puno su vie poticana, a zato?

Neverbalno ponaanje
paralingvistika komunikacija

Zadatak

Svom paru izrecite naglas sljedeu

reenicu tako da njome izrazite dolje
navedene emocije, a par treba pogoditi o
kojoj je emociji rije:
Nastavniko vijee je u osam.
1. Ljuti ste 2. Iznenaeni ste 3. Sretni ste
4. Tuni ste 5.Prestraeni ste
6. Iznenaeni ste

Zadatak 7.
Sada zamijenite uloge reenicu

1. ON je Ivanu dao jedinicu.

2. On JE Ivanu dao jedinicu.
3. On je IVANU dao jedinicu.
4. On je Ivanu DAO jedinicu.
5. On je Ivanu dao JEDINICU.

druga osoba u paru govori tako da svaki

puta naglasi drugu rije u reenici.

Vjeba 3 dobrovoljca/ke

Verbalna komunikacija

Koliko i kako sluamo?

Neka istraivanja pokazuju da za vrijeme predavanja predavaa
slua svega 20% studenata, 20% se bavi ljubavnim mislima, 20%
se preputa sjeanjima, a ostali svojim brigama, sanjarenjima i sl.

Zato sluamo,a zato ne?

Kada i koga sluamo?

poruka nam je vana

poruka nam je zanimljiva
osoba nam je vana
cijenimo osobu - autoritet
elimo ostaviti dobar
dojam

Zato ne sluamo?

ne zanima nas tema

dosadno je (govornik, tema)
osoba nije vrijedna sluanja
zaokupljeni smo osobnim
problemima
ne razumijemo o emu se
govori
sanjarimo
neto nam odvlai panju
ve znamo o emu se radi

Vrlo malo uenika ui u

koli zato to smatra da
je obrazovanje vano za
njih. Oni ue jer vas vole
i jer vide smisao u
onome to pouavate.
W. Glasser

Verbalna komunikacija -aspekti

Vjeba u paru popriajte

Opiite svoje komunikacijske vjetine:
1. Kako govorim (brzina, glasnoa, energinost)?

2. Poinjem li esto govoriti prije nego to sugovornik zavri misao?

3. U kojim situacijama i s kojim ljudima ostajem bez rijei?
4. to radim, mislim i osjeam kad je sugovornik verbalno agresivan?

5. to radim, mislim i osjeam kad sugovornik ne eli govoriti?

6. to mi je tee: sluati ili voditi razgovor?
7. Na kojoj se udaljenosti od nepoznatog sugovornika najbolje osjeam?

8. to bih od navedenih aspekata komunikacije najvie elio/eljela

promijeniti?

NEISTA KOMUNIKACIJA (Gordon)

Ti poruke:
1.
2.
3.

ZAPOVIJED
NIPODATAVANJE
OMALOVAAVANJE

Nasilna komunikacija
Direktno napada osobu
Vrednuje, procjenjuje,
interpretira
Izaziva
- ponienje
- povlaenje
- protunapad

ista komunikacija
Znaaj JA poruka

Elementi Ja poruke:
Opis ponaanja koje nas ugroava
Posljedice tog ponaanja
Osjeaji koji su izazvani tim ponaanjem
elja to elimo da se dogodi

Vjeba
Preoblikujte TI poruke u Ja poruke:
Lijen si i nita te ne zanima, ako tako
nastavi teko da e imati pozitivnu
ocjenu na kraju godine!

Dobro, hoete li ve jednom prestati

s priom, zaista ste nemogui!

Kako uspjeni uitelji postiu

radnu atmosferu?

Neki uitelji nadzor nad razredom lako uspostavljaju dok

drugima to predstavlja problem i nakon dugog vremena

Veoma su vani prvi sati iskusni uitelji odravaju prve

sate pokazujui svoja pozitivna svojstva zanimljivo
izlaganje gradiva, smisao za humor i spremnost da
prue pomo u savladavanju gradiva, uz to pokazuju
odlunost da se pozabave sa svakim krenjem reda u
razredu.

Uenicima odgovaraju mirnoa, pravednost, jasna

struktura pravila

Komunikacijski prostor
VANJSKO LICE
JAVNO - JA
JAVNO - JA

Joharijev kvadrat

Poznato meni

Sakriveno od mene

Poznato drugima

Poznato drugima

(podruje

(podruje slijepe pjege)

komunikacije)

PRIVATNO JA

PRIVATNO JA

Poznato meni

Sakriveno od mene

Sakriveno drugima

Sakriveno drugima

(podruje intime)

(podsvjesni dio)

NEPOZNATO

POVRATNE informacije

Vana uloga je spremnosti primanja povratnih

informacija, uglavnom se svodi na traenje informacija u
vezi sa sadrajem (obrazovnih) poruka a malokad se
misli na povratne informacije o onima koji daju sadraje
ili odnosu u komunikaciji npr.

Odgoj i izobrazba sastoje se od stalnog davanja,

primanja i traenja informacija u vezi sa sadrajima
poruka i odnosom koji vlada

Uitelji se esto pitaju zato ih uenici ne

sluaju, razlozi nisu toliko u porukama koliko u
nainu njihova iznoenja. Ako su poruke
ocjenjivake, superiorne, hladno iznesene, bez
emocija teko se sluaju. Ako su opisne,
partnerski izlagane, s emocijama i pozitivnim
stavom tada lake ulaze u uho uenika. Uitelj bi
trebao shvatiti da je u veini sluajeva on sam
kriv, ako ga uenik ne eli sluati .

Za kraj :

to imamo bolji odnos uspjenije

komuniciramo, a uspjenom komunikacijom
unaprjeujemo odnos.

Probuena svijest o svojoj osobnosti temelj je

uspjenog komuniciranja i dijaloga.

Ponaajte se prema drugima onako kako biste

eljeli da se oni ponaaju prema vama u
slinoj situaciji.

Hvala na suradnji!

Labin, rujna 2014.

Jasna Slokovi