wy -ZSKON. (0 STVARNIM PRAVIMA ) STVARNIM PRAVIMA Dio prvi ‘OPCE ODREDBE O STVARIMA I STVARNIM PRAVIMA, GlavaT POJAM ran’ Viasitivo i druga stvara prava (0) Ovi zakonom ureduju se sticanje, Koristenje, raspola- ganje, zaitita i prestanak prava vlasiftva i drugihstvarnih prava posed, (2) Stvarna prava su: pravo vlasnistva, pravo gradenj zaloino pravo, zemljibni dug, pravo sivame i ligne sluznost i pravo sivamog teeta @) _ Odredbe ovog zakona koje se odnose na pravo viasniftva, shocno se primjenjuju na sva crags stvarna prava, esim ako 2a njih nije zakonom drugatijepropisano nti Sto drugo proizilaz iz njhove pravme prirode CLan 2. (Ogranisenja stvamih prava (1) Provo vlasigtva i druga stvama priva mogu se protiv vlasnikove volje oduzeti ili ogranitti samo w javnom interesu i pod uvjetima predvidenim zakonom w skladu s principima medunarodnog priva + Zakonom se,'u javnom interesu, a narobito radi zaiite prirodnih bogatslava, okoline, 2druvlia judi, kultuno- historjske baftine | sh, moze ogrenitit ii poscbno urediti nagin koriStenjei raspotaganja odredenim stvarima, Clan 3, Nosioci vlesnstva i drugih stvarnih prava (1) Svaka fizika i pravna osobe mote biti nosilae prava vlasnitva i drugih stvarih prava 2) Samo je jedna vista prava viasnistva neovisno 0 nosiocu prava vlasnistva, Clan 4. Zabrana aloupotrede prava Zabranjeno je venje prava iz. vog zakona suprotn ci ‘bog kojeg su ta prava ustanoviiena ili piznata, Glava It a PREDMET ISADRZAJSTVARNIHPRAVA > Cian 5 ‘Stvari (1) _Stvari a smisu ovog zakora su materijalni dijelovi prirode, koji mogu biti u viast fizitke ill pravne osobe, osim ake bog svajih prirodnih svojstava i ogranigenja na osnovy posebnog 2akons nisu podobne da budu objekt prava vlasnidtvajdrugih stvarih prava, (@)_Stvari su u smistu ovog zakona i skup stvari i prava koje su zakonom izjednatena sa stvarima, Clan 6, Predinet vasnitva i drugih stamnih prava (1) Predmet prave vlesni8tva je individualno odredena nepokretna (fiekretnina) ili pokretia (pokretnina)_stvar, asim onth Koje. nis za to podobné ili zakonom nije rugatije odredeno, _ Q) _Nekretnine su Sestice zemiji8ne povrdine, zajedno sa svim nim Ho je sa. zemljstem trajno spojeno na povrsini il {spodnje, ako zakonot nije drugaije odredeno. Pokretnine su stvari koje se mogu preijetiti sa jednog tmjesta na érugo bez promjene njhove supstance (suitine), (4) Stvari koje su po svojoj prirodi pokretne smatraju se w pravnom. smistu nepokretnim stvarima ako pripedaju rekretning ii ih zakon ijednagava sa nckretninarn, SLU2BENE NOVINE FEDERACUE 6) © a ay @ @) @ ©) o @ ro} a © Bill ____Broj 66 -Strana 37_ akonom odzedene viste pravi ili netelesne stvari og biti izjednagene sa sivarima i tad se ubrajaia u pokretne stvan, a1 nepakeetne sao ako st spojene sa vlasnstvom repokretnih svar, it su njihow teret, ili su zakonom proglasene nepokretnim. : U eat dae nto pokrefne it nopokréina svar, smatra se da je pokretna stvar votinje nisustvar ali za njihvriedi sve Sto za stvar, ako nije to drugatie zakonom odredeno. Gian 7. < Opti javna dobre Nisu sposobni biti objektom prava vlasnitva i drugih stvamih. prava oni dijelovi_prirode koji, po_svajim ‘osobinama ne mogu biti u vist nit edn fiibke ili pravne ‘osobe pojedinaéio, nego Si na uporebisvih, kao Sto 10 atmosferski zrak, voda u rjekama, jezerima i mor, te marska obala (onéa dobre), Javna dobra su stvari koje su po zaksnw namijenjene da slude svima pod jednakim uvjetima, kao Sto. si javei putevi, ulice, mgovi i sl. Na jivna dobre se primjenjuju pravila Koja vake za opée dobra, ako 7akonom nije sta drugo odredeno. 0 opcim i javoim dobrime vodi brign i njma upravlj i= to odgovara odredeni subjekt javnog’prava (Federacij, ‘anton, grad il opCina) Sto se adreduje posebnim zakonom. Posebnim zekonom se ureduje sjecanje svojstva opéeg il jidvnog dabra kao i prestanak fog svojstva, te na8in upisa ‘ovih dobara u zemijisne krige. Rudna bogastva, vode, divljat, ribe i drugi slobo Aijetovi prirode postaju predmet viasnistva i drugih staraih prava keda se zahvate ii odvoje od svoge leita ili stata ta osnovu doavole ili Koncesije nadleénog tie. Nisu dio opseg ili javaog. dobra. yes su samostalne nekreinine one zgrade, gradevine ili maprave koje su izgradene na opéem ili javnam dobru it ispod njiby koje sd njega pravno adiojene Koncesijom te su viasnistvo nosioce kancesije dak koncesia trae. Clan 8. Dobra od opéeg interesa Stvari za koje je posebnim zakonom odredeno da su dobra od opéeg intorsa uziva posebn zat Stvari od opéeg interesa, a koje risa istovremeno opéa dobra, kao Sto su npr. gradevinska zemljst, poljoprivredna zemijsta, Sume i Sumska zemljtta, zaitiéen! dijelovi prirode, biljni i Zivotinjski. svijet, stvari od kultumog, historiskog i ekolotkog znaéaja, mogu biti objektom prava vlasnitva i drugih stvarih prava, Viasnici i nosioci drogih stvarnih prava na dobrima od opéeg interesa dni su viStisvoja prava w skledu sa nati nom upotrebe i Koritenj, propisenim poscbnim zakonima. Posebuim zakonom se propisuje da li viasnici dobara od ‘opéeg interesa imaju pravo na naknada za ogranidenja Roja tape i pod kojim uvetima, ‘Ako je vlasnik u pogiedu neke svoje stvari podvegnut ‘ogrenienjima ragé zaltite intresa i sigumosti Federaciie Bosne i Hercegovine (u dljem teketu: Federacja), kantona ili jedinicalokalri sémouprave, prtode, (udskoga okolisa iii zdravlja ud, Koja od njege, ali ne i od svih ostlih vlasnika talevih stveri, zahtijevaju teba tv, ii ge inate davode w poloda) nalik na ona] w kojem bi bio da je tzvrtena cksproprijacja onda on ima pravo na naknedu kao 7a coduzimanje viesniaive, .2 Sto Ge se urediti posebnim zakonom,Broj 66 - Strana 58 Cand. Stvar i njezinepripadnost Nosila prava vasniiva ii drugog stvamnog prava na nekoj svar, ima to pravo j na svi djefovima star, na svemu Sto je $ njom srazmjemo traino.spojeno. (priest), ne_neodvojenim plodovima kao i na pripacima, ako zakonom nije drugatije odredeno, Gani. Dijelovistvari (0) Dio stati koji se ne mote od nje fziski odvojiti bez unitenja ili bez oBtegenja seme stvari (itn dio). ne moze biti samostalni objekt prava vlasniva i drug stvarnih prava,osim ako je zakonom drugatie odreeno, @) Dio stari koji se mote fiziki odvajti ber unittenja if steéenja same stveri (nebini dio) maze biti i predmet prava druge osabe, (2) Posebno pravo na nebitnom dijelu stvari press, ukotiko treéa savjesna osobs pribevi pravo viasnisiva na cijloj stvar (4). Savjesnom osoborismata se osobe koja utrenatku sticana prava viasniitva nije zalenit je mogla znati da na djelt stvari postif pravo viasnisva ili drugo stvamo pravo, Smatra se da je stialac znso da odredeno pravo postji ukcliko je to pravo bilo upisano w odgoverajudl java register. (6) . Star 56 mode, bez obzim ni fiigky djeljvost, prayno Aijoliti na dijelove Kojima je veliina ragunski odredena aiihovim srazmjerom prema cjelojstvari (dean dijlov), ako nije neo drugo odredene. (6) Odvajanjem dijelastvari ne prstaju prava koja su na njoj posiojala,osim ako zakon ne odredyje drugatie Chan 1, Pripadak star (1) Pripadate (pertinencij) je pokretna stvar koju je. visi namijenio da kao spore svar trano sli nanjeniglavne stvari a Koja stoji_u takvom prostornom odnosu prema glevnojstvari da omoguéava ispunjenje te nanyjene. (2) Pripadak slijedi pravmu sudbinn glavne star, ako nije drugadie odredeno (@)_Privemeniprestanak sludenja pripatka namjeni_glavne stvari ne oduzima pripatla to sv0jstv0, (®) Mabive ili signi uredgji namijenjeni proizvedno), poljo- privredng ili dragoj delatnost Keoj je trajno nanijenjena sama nekretning kao glevna stvar a nisu u aju ugradene, smatrju se pripatkom ako trajno sluze namjen! glavne stvari pod uyjetom dna tim stvarima ne postoje prava ‘retin osoba koje su upisane w odgovarajusi java’ regstar. Chan 12, Plodovi (1). Plodovi_ su, stvari koje” jednastvar dajeprirodno_iti posredstvom neBijega rads, kao i sve drugo Ho ona daje s obzirom na svoju name, @) Plodovi su. i prinosi koje jedna.stvar ili pravo-daje periodino i bez untenjanjene sutine (priodni plodov') ao i prinosi koje stvar ili pravo daje na osnovtinekog pravmog odnosa (cvin plodovi). @)_Plodovi pripadaju onome kore pripada svar ili pravo koje jh donosi, ako zakonom ili pravnim poslom nije drugetije codredeno (4) Ko je dudan predati plodove stvari ili prava ‘mote zahtjevati naknada trotkove, koje je imao radi dobijanja plocova, ako bi takve troskove imao i dobar domaéin. Visina naknade ne mote preme8iti vrijednostplodova koje je duan predat, : SLU2BENE NOVINE FEDERACUE BiH Srijeda, 28. 8, 2013, Clan 13, Plodovi zivotinje (). Plodovi tivotinje i sve korsti od nje.pripadaju njezinom vlasniku. : @) _Onaj&ja je Fivotinja oplodita tutu Zivotnju nema pravo na plod, ni na nagradu, osim ako je nefto drugo odredeno zakonom ili uobigajeno. Clan 14, Posebno o nekretninama (1) Trava, drvede i plodovi sastavni su dijelowi zemjita, dok se od njega ne odvoj. @)_Nisu dijelovi zemijita one zgrade i druge gradevine, koje su trajno povezane s tin zemitem eko ih od njega pravno odvaja stvamo pravo koje svojem nosiocu daje oviastenje da na tom tudem zemfiltu ima takvu 2grédu ili drugu gridevinu u svome viasnistvu (pravo gradenja). @) Stojevi i sltni uredaji koji su tjelesno povezani sa nekretninom if koji bi se smatall njenim nebitnim dijelom, ne siatraju se takvim veé samostainim stvarima ako je u ‘odgovarajucem javnom regisa upisano da su objekti prava treée osobe. (4), Prava koja postoje u korist neke nekretnine smatrajuse pripadno8éu te nekretnin. Glava I PRAVO'STRANIH OSOBA. Clan 15. Sticanje vlasnigtva stranih osoba (1) Odeedbe ovoga zakona primjenjuju se i na strane fiitke i pravne osobe, osim ako je Zakonom ili medunarodnim ‘ugovorom drugatije odredeno, @) Strane osobe- stitu pravo viasnistua na nekretnini u Federaciji pod uvjetom reciprocitta, izwzev kada Se pravo stige nasljedivanjem ako zakonom li. medunarodnim Ligovorom nije drugatije odredeno. Pretpostavija se da posto reciprocitet. Listy zomalja s Kojima ne postoji reciprocitet objaviuje Federatno ministastvo pravde, uz prethodno pribavlieno milljenje Ministastva_vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, svake godine nsjkasnije do 31. janusia, @) Stine osobe koje _nemaju dréavijanstvo Bosne i Heereegovine ne smatraju se siranim osobarna prema ovom zakont ako su sodeni u Bosni i Hercegovini ili su njhovi potome. Cian 16, Ogranitenje sticanjaviasnistva (1) Strana osoba ne moze biti viasik nekremine na podrugj, ‘jeje radi zat interes i sigumost Federacije,zakonom proglaeno podnugjem na kojem strane osobe ‘ne mogu ‘ati pravo vlasidtva, (2) Ako je strana soba steka pravo vlasnitiva na nekretnini prije"nego Sto je podrutje na kojemu nekretning ledi progladeno podinitjem iz tava 1. ovog dana, presaje pravo Vlasiftva na toj nekzetnin, a strana oscba ima pravo na aaknad prema propisima o ekspropriaci Dio drug PRAVO VLASNISTVA, Clan 17. Sadr] prava vasristva (1) Viasnitto je stvamo pravo, koje vlamnita daje oviaitenjo 4a slobodna i po svojoj voli stvarposjeduje, Kors j da s rjome raspolaie, 2, svakoga od toga prava iskjudi v {tanicama odredenim zakonom.Srijeda, 28. 8. 2013, {@ Svako je dutan da se. uzdriava od povrede prava vlasnittva druge asobe, Cian 18. Opée ogranisenje (1) Viasnik je duzan w veienju svog prave postupati obzimo ‘prema opéim i tudim interesima, @ Viasnike je duzan tpiti zahvat w_ svoju stvar_ukoliko je zahvat potreban radi_otklanjanja Sete Koja nekome rneposredno prijet, a koja je nesrazinjemo veéa od ont Bete oja za viasnika protzlaz iz zabvata. @) Viasnie nekretnine je cuzan tpi zahvate u svoju stvar porluzete na tolike} visi ili dubini koje iskljuéaju ‘opravdanje vlasnika da zabran fe eahvate lan 19. Pasebna ogranigenja Viasnikstvari ne smijo izvfavatsvoje:pravo.vlasistva preko granica koje su svim vlesnicima takvih stvari postavijene fa ostovu ovog ili posebnog zakona radi zaitite interesa i sigurnosti drZave, pritode, iudske sredine i zdravia lj. Clan 20. COgranigenja prava vlasnistva na temelju zakona Pravo vlasnistva, moze u javnom interesu biti oduzeto il ogranigeno wz naknadu, usklad sa zakonern, Clan 21, Ogranigenja prava vlasniva na osnova pravnog posla (1). Viasnik moze u svaku svi Koja nije’ zabranjena svoje pravo ogranitti ili optretit. 2) Ako viasnikpravnim poslom odredi zabranu otudenja ili ‘opteroéenja nekretnine ta zabrana djeluje prema tredima samo ako je upisana u zemljgnu knjigu @) Ogranigenje preva viesnigtva na pokretninama radi csiguranjatradbine djelovatée prem treéoj osobi ako je to ogranigenje upisano u odgovarajuéijavni registar ili ako je treéa osoba za njega mala. Clan 22. Posebno o viasnistvu osoba javnog prava (1). Pravne osobe javnog prava (optina, grad, kent, entitet, drtava, javno preduzeée, ustanove i dr.) koje su nosioct prava viasnstva imaju Keo viasniei w pravnim odnosima Jednak polozaj kao i drug vlan (2). Nektetninama w vlasnistra osoba javnog prava raspolaée, upravja i koristi ih tjelo koje je za to nadiezno na osnova zakona, Clan 23, Sticanje vlasnistva (1). Pravo vlasnidtva sige se na osnovu pravnog posta, zakona, odluke sua ili drugog nadlcénog organa i nasljedivanjer, uz ispunjenje pretpostavki propisanih zakonom. (@). Pravnim poslom sticalac prava viasnstva né moze stei to pravo u veéem obimu od onog kojeg je imala osoba od koje je to pravo stegeno, osim kad sticanje vlasnistva w dobroj veri iva zaatitu, @) Pravo viasniftva na osnova zakona stige se ispunjenjem zakonom predvidenih pretpostavki. AKo nije Sia drugo zakonom odredeno, sticanjem viasittva na osnovu zakona presiaju sva stvama prava koja su do tada postojala na ‘odnosno} stvari, osim onih 7 koje je sticalac zmao da postoje ili je to morao-znat (® Oalukomsuda ili drugoga tijela sti8e se viasnistvo w slutajevima odredenim zakonom, a na, natin i pod pretpostavama adredenim zakonom. Sticanjem prava, Vlasni8tva odlukom suds ili drugoga tijela ne_prestaju stvama prava koja sv drugim osobama pripadala. na cdnosno stvari, osim onih 2a koje je to odredeno tom SLUZBENE NOVINE FEDERACUE Bilt oj 66 -Strana $9 ‘odlukom ili zakonom, fe onih koja po naravi stvari ne mogu dalje pstojati (5) Nasljednikstiée vlasni8tvo nasljedenih sivari u trenutea smrti_ostavioca, ako .zakonom nije drugetiie odredeno. Sticanjem prava. vlasniStva nasijedivanjem ne prestaju stvara.prava koja si drugim osobamnapripadala. na cdnosno stvari, osim onih za koja je to cdredeno zakonom. ili koja po naravistvari ne mogu dale postojat. Sve Sto je fodredeno za nasledivanje, vrijedi na odgovarajuti natin i zasvako sveopéesljednistvo (univerzaina sukcesiu), * Clan 24, Sticanje praya viasnifiva na osnove zakona Po satiom zakonu pravo vasnitva ste se stvaranjem nove stvari,spajanjem, mijeSanjein, odvajanjem plodova, sicanjem od revlasnika, okupacijom, dosjeloséu iu drugim_sluéajevima ‘odredenim zakonom. Glava IL ‘ SUVLASNISTVO I ZAJEDNICKO VLASNISTVO 41, Suviasnistvo Gian 25. Pojam (1) _Suvtesnisivo postoji kada dvij il vi8e osoba imaju pravo vlasniftva na isto} stvari svaki_ prema svom udjelu srazmjomo ¢jeini (ideal dio) @) Ako suvlasnitkidijelovi nisu odredéni pretpostavija se da sujednaki Clan 26. ean io stvar (1). Suvlesnik je viasnik ohog, idealnog dijela stvari koji ‘odgovara njegovor suvlasnitkom dijlu, pau odnosu na tj io ima sva ovlastenja koja pripadaja vlasniku, ako ib, § ‘obzitom na pritodu idealnog dijela, mode ievrSavat. @) Wdealni dio stvari sew pravnom prometi stata samostalnom stvari. Ctan27. Korittene i rspolaganie start (1) Suvlasik ima pravo da stvar posjeduje ida se njome korist srazmjemo svom idealnom dijely, ne povredujuéi prava Cali suvasnika, Suvianikt mode raspolagatisvojim dijelom bez saglasnost ostlihsuvisnike. (@) Kad suviasnik nekretnine prodae sv} do, ostali suvtasnici imaju pravo pre8e kupovine,osim ako ovim zakonom nije drugadie odredeno. (@). Suvlasik koji ima namjen prodati svoj suvlasnitki, dio ‘dvian je putem preporuéene. posijke po. pravlima pamiiénog postupka o dostav ili putem notara obavijestit druge suvlasnike o tome navodeditaéne zemljifnokrjiane | Katastarske podatke nekretnine, ejenu i oxtale uvjete prodaje. 7 (4), Ako ponudeni suvlasnici ne obavjeste pomudioca na ist ‘atin na koji je u8injens pomuda u roku od 30 dana of dana prijoma ponude o pribvatu pontde, suvfasnik mode prodat 519} dio dragoj otobi, eli ne po nizo cijeni ili povoljnijim ayjetima. (5). Ako sivisnik ne iz proda svog suvlasnitkog dijela w roku od Sst injeseci po isteku roka za prihvatanje ponude, duzan_ jeu sluésju ponovre prodaje da postupi po oredbama stava 3, ovog lana (© Ako suvlasik ‘ne uEini ponudy ostalim suvisnicima w skladu sa odredbama st, 3. i 5. ovog élana, odnosno ako akon uéinjene ponude proda tro} osobi svoj sulasnieki dio pod povoljijim wvjetima, suvlasnci koji imaju pravo preée kupovine mogu sudskim putem zahtijevati da seBro} 66 - Strana 60 oO ®) a Q) a @) ® a Q 1) @ a @ QB) Uugovor ponitti i da se njima pod istim uvjetima pronese vlasnigtvo na preémetnom suviasnitkom diel. Tusba in stava 6, ovog élana moze se podaijet roku od 30 dana od dana Kada je nosilac prava prete kupovine saznao za prodaju i uvjete prodae, a najkisnije u roku od jedne ‘godine od dana zakijucenja ugovora Pravo prete kupavine suvlanika je iskjuteno ako se radi o nekretnini Koja je po kulturi u katasra odnosno zemljnim knjigama oomaéena kao pristupn ii pita put Clan 28, Suposjed star Svaki suvlasnik ima pravo a suposed star Suvlasnici mogu oui dae medusobno podielti posjed stvari i iavtSavanje svih ii nekih suvlsnickih oviestene, ‘Ove odluka, kao i njen opociv ii jemjena, pada u poslove redovnog upravljanja. Cian 29, Tartan prava vlasniltvanaejeloj svar Plodovi i druge korist od cjle star, kao i troskovi i tort, dijele se medu suviasnicime srazinjemo vein nthovlh suvlasnitkih dijelova, ako se drugatije ne sporazumij Suviasnik ima pravo'u svako doba zaifjevati da se polode ‘aun i da se podijle sve korist od ejtestvari Suviasnik nekretnine ima pravo w svako doba zahtijevati da se u korist njegova suvlasnikoga dijela nelvetnine osnuje Viasnivo odredenoga posebnogs dijela (etazno viesnisvo / lasistvo na posebnom dietu nekretnine), ako su ispunjene _respastavke pod kojima se ono moze osnovat Elan 30, Pravo na upravljanje Suvlasnik ima pravo da uéestvyje w adlutivanju 0 svim Pitanjima koja se tit star’ koja jeu suvlasittv zaedno ‘8 ostlim suviasnicima, ‘Ako nicki suvlasnike preduzme posao na, stvari Koja je u suvlasnistvu bez, saglasnosti asta suvlasnik, primjenivat ee pravila 0 poslovodstvu bez naloga han 31 Posiovi redovnog uprevlenja Za preducimanje posiova redovnog upravianja potrebna je saglasnost suvlasika Si dielovi ine vibe’ od jedne polovine. Ako se ne postigne potrcbna saglasnast, a preduzimanje posla je neophodno za redovno odréavanje sive, svaki suvlasnik ima pravo zahtijevati da o tome odluti sud u vanpamignom postupke. Cian. Posiovi vanrednog upravijanja Za preduzimanje poslova koji preleze okvit redovnog upravjanja (promjena namjene stvar, izdavanje stvar! zakup, zasnivanje hipoteke. na cielo} sari, zasnivanje sluénosti, vee popravke ili prepravke stvari koje nisi nuine 28 odsZavanje, i sl.) potebna: je saglasnost svih suvlesnik, ‘Ako posto sumnja, smata se da posse prelai okvire redovnog uprauijanja, Ako se ne. postigne saglasnost svih suvlasnika, a za Preduzimanje posia posioje.naroito opravdani rezloi, Svakisuvlasik ima pravo zahljevat da o tome od sud Glan 33, Praya suvlasnika na osiguranje protv éie je volje vesina odluila da se nek Suvlasnil osao preduzme, ii je to odluéio sud, ima pravo da zahtijeva osiguranje za buduéu &tetu, Suvlasnik koji je obavezan dati SLUZBENP NOVINE FEDERACHE Bilt Srijeda, 28, 8. 2013. siguranje svoju. obeveas ispunjava davanjem zaloga ili jamstvom, t ) Upravaik Clan 34. Prenos prava upraviianja (1) Suvlasnici mogu sagiasno povjeriti upraviianje. sa stvar odredenoj os0bi ka upravniku, koje ée djelovati kao nihov anomoénik. Za upravnika mo biti izabran jedan il nekoliko suvlasnika, a upravijanje moze biti povjereno i Adrugoj postovno sposobno} fzitkoj ili pravmoj os0bi 2) 2a suviasnika koji posjeduje svar u suvlasnisiva ili neki jen samostaln dio na osnove adtuke suvlanika kojom st medusobno podijelili posjed stvari i izvrbavanje suvl nitkih ovlaStenja, smatra se da mu je povjereno redovno ‘upravijanje stvari odnosno samostalnog dijela stvari, ako sporezuniom izmedu suvlasnike nije drugedije odredeno, Ako se suvlasnici ne mogu dogovoriti 0 postavlianiu i oviaitenjims upravaika, svakiv suvlasnik ima pravo Zahiievati da o tome odtuti sud u vanpamignom postupla Clan 35, Pravin polo) upravnika (1) Upravaik je nalogoprimac: suviasnike, pase, ukoliko suvlasnii ne odrede drugatie, u odnosu na njegova prava, utnosti i prestanaic njegovin. oviastenja primjenjuju odgovarajuéa pravila 0 nalogu,s tim Sto: 1)” suvlasnici koji zajedno imaju_veéinu suvlesnigkih dijelova mogu dati otkaz upravniku, uz otkazni rok od tri mjeseca; 2) suvlasici “koji zaledno.imajuvesine saviasnigii «dijelova, mogu upravnika smijenti u svako doba ako 240 postoji vata razlog. Ako uprammik grabo zane- maruje svoje duznost, sud ée ga‘smijeniti na zahtjev bilo Kojeg suvtasnikai odrediti drugog upravnike, Upravnik je ovlasten dati otkez, uz otkazni rok od tt mjesecs. Kad upravniku prestane ovlaStenje odlukom suviasnika koji za takvu odluku nisw imali saglasnost svih suvlasnika, ti suvlasnici su duni da preduzmu neophodne mjere da se, do donosenja odluke o dalem upravijanj, se stvariupravla s paznjom dobrog domatina, za ita odgovaraju ostalim suvlasnicime, b) Zastita suvtasnistva @) 2) 8 Glan 36. Zahtjevi suvlasnika (1) Svaki suvianik ima pravo da postavlia drugim suvlasn- cima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suviasnistva (2) “Suvlasnik ima pravo postavijati protiv svakoga one zahtjeve koje mode stavti viasnik sivar, ali predaju eijele stvari u Posjed mote zahtjevati od treéega prema pravilima 0 nedjelivim cbavezam, «9 Rarzwrgniuge suvlasnistva Cian 37, Potpunoilidjelomigno razvrgnuce (®) Suvlasnik ima_pravo zahtjevati potpuno ili djelomitna razvrgnuée suvlasnigtva, ako je moguée i dopusteno, a to pravo ne zastarjeva Pravni posso Kojim so suvlesnik unaprijed trajno odrite Prava na razvrgnuée suvlasnstva je nitav. Suvlasnici mogu Jedoglesno odlutiti da sew roku, koji ne maze biti dui od 3 (tr) godine, ne mote trait rezvngavanje suvlesni8iva. Suvlasniei sporazmmno odreduju nagin diobe u granicama ‘mogusega i doputenoga (dobrovoljno razvrgavarie), Q) @| srijede, 28. 8.2013 Cian 38 Sudsko razvrgnude U stataju kade suvlssnici ne mogu postéi sporazum 0 notin razyrgnuéa suvlasnifva tome ée oduiti sud ‘vanpaminom postapku, na zaijev bilo kojeg suvlasnika (sudsko xg) ‘Ako je diobastvari nemogsa il je moguéa samo uz natnd smanjenje.vrjednostisivari, sud ée odluéiti da se dioba iti prodajom star na javno drab’ ii na drug prikadan natin, a dobivent ienes podjelitisrazmjemo suvlasnitkimn Aielovima (civil dba} ‘Ako ne uspje ni dioba prodajom stvar, sud mote stvar dosudit a vasri8tvojednom ill vide suviasnika, uzimajusiu obzirveigin njhovihsuvlasnigki djolova,njthove potre- , be 1 druge okolnost, uz obaveau isplate naknade tiie ' vrijednostiostalim ‘suvasnicima, stazmjemo_jihovim Aijloviea i (4). Savlasnileakome je diobom pripola ejela star ili do svar ' ‘sal suviasnil jam za pram i fizitke nedostatke stari do visine vijednosti svojih “suvlasnigkih: dijlova prema pravilima cbligacionog preva Cian 39 , Razvegnuée suviasnistvana pekoiko stvari : (1) U postupku razvrgnusa suvlasnike zajednice, sud maze na ‘ zahiev svakoga suvlsnika oduéiti da, umjesto dijla w ‘rakoj pojeding star, svakom od nih prpadne odredena , stvar i skupina stat, stazmjero suvlasnikim dijlovima, 1 _zimajuéiuobzienihove potebe. @) Ako sari koje diobom pripednu pojedinom suvlasniku 1 prelaze vrjednost ajegove suvlasnigkoga diel, ta suvias- , rik du#an je plat ral ostalim suvlasnicima, prema pravilima civlno db i Cian 40 Racrrgnude uspastavem eladnog viasnistva 7 Suvlasnici mogu saglesno odlutiti da ée umjesto diobe nekreinine svojasuvlasnigka prava ograniéiti tko #to ée ¢ ‘odredenim ideanim dijelom povezati viasnistvo poscbnoga dijla sivlasnitke neketnine (uspostavti etadno vlgsnistvo), ako je taka dabe moguéa o QO @. Glan 41 “Troskovi razvrgnuca ‘Troskove razvrgnuéa snase suvlasnici sraznjerno svojim suvlasnigkim djclovima, osim ako -zakon ili njihov sparszum odreduju drugatie Glan 42, Tuda prove (1) Razvegnuse ne moze biti na stetu prava tresih osoba @)Svazalotna prava, sluznosti{druga stvara prava koje sui prije rezvrgnuda terfila nepodijeljenu stvar moga s¢ ivrbavat kao i do doe, 2. Zajednisko viasnistvo Clan 43, Neddredenost udjela w vlasnistva (1). Zajednisko-viasnistvo je viasnistvo. dvije ili vise osoba { Gajednigar) na istoj svar ei uel nisu odredeni, ali su | odredivi, Kad je stvar u zajednitkom vlasnistva, nema uticaja injenica da je u zemljiSnim knjigama ili u dragim javnim registrima ta stvar upisana kao viasnistvo samo nckog. od zajedniara, osim prema trecim osobama tije se poyjerenje uuprometa Sit, : da Ti je stvar w'savlesnittva ill zajednitkom ‘lasnistv, smatra se da postoi suviasnittvo. SLUZBENE NOVINE FEDERACI a) 2 8) « @ @ (a) o a a) @ @) oO @ a @) Bro} 66 - Staana 61 Clan 44, dio zajednitra Zajednitar moze svoj udio u zajednitkom viasnitva pravnim poslom prenijet u cjelini ii djetomigno samo na drugog zajedira Udio Koj zajednitar ima u zajedniskom vlasnttuy proezi ‘na njegove naslednike Zajedniéar odgovara za dugove do visine svog udjela w zajedniskom viasnistv. Cian 45, levrbavanje zajedniékog vlasnitva Zajednitar je ovlaiten de izvréava sva.viasnitka prava na ‘jednisko} stvari same zajedno sa svim —ostalim zajednitarima, ako neSto drugo nije odredeno oviny ii bez. njenog_ostecenja, savjestan posjednik ima pravo dato odvoji i zadrti za seb. Savjestan posjednik ima pravo zadréavanja stvari dok mu se ne nadokradi iznos nunih i korsnihtroSkova koje fe nao veri sa njenim odréavanjem, Vrijednost plodova i drugih korsti koje je posjednik imao ‘od stvari,odbige se od troSkova koje posjednik osnovano trai : TroSkovi i vrijednost’ plodova obratunavaju. se prema cijenama u vrijeme donoSenja prestide. Potrativanja naknade muinih i. Korisnih troskova zastaijevaju u roku of tri godine od dana predaie stvari vlasniku, Clan 130, ' ‘Nesavjestan posjednik Nesavjestan posjednik dutan je da stvar vrati vlasniku sa vim plodovima koje je stvar dala za vrijeme njegovog posjeda Nesevjestan. posjednik quan: je “nadoknaditi viasniku rijednost ubranih plodova koje je potrsio, otusio, kao i rijednost plodova koje je propustio da ubere ih trotkova’ ppogorSanjem ili propascu stvari osim ako bi ta eta nastala i dase stvar nalazila kod viasnika, (#) Nesayjestan posjednik ime pravo zahtjevati_naknadu iminih trofkova koje bi imo i vianik da se stvar nalazila kod njege. 7 (5) Nesavjestan_ posjednik ima pravo zahtijevati_naknadu korisnihtro8kova samo ako su Korisni za viasnika, (6) Nesavjestan posjednik nema pravo na naknadu troSkova koje je usinio radi svog zadovolstva ili uljepSavanja stvari ‘sim ako je njene vrijednost poveéana za viasnika, Ako se ‘ono ito je udinjeno radi zadovoljstva ii uljepSonja stvari mote odvojiti od stvari bez njenog o¥tedenja, neseyjestan pposjecnik ima pravo da to odvoi | zadrdi za sebe, (1) Savjestan posiednik posta nesavjstan od trenutka kada smu je tuba dostevijena, ali visnik mode dokazivati de je savjestan posjednik postao nesavjestan i prije dostavijanja futbe, (8) Potradivanje viasnike, odnosno nesevjesnog posjednika zastarijevaju u roku od tri godine od dana predaje stvari vlesniku, Clan 131, ‘Tutba iz pretpostavljenog vlasniftva (0). Savjesni posjednik individialno odredene stvar, koji je te sivar_stekao ma osnovu podobnom za sticanje prava vlasnitve i na zakonit natin (pretpostavljeni viasmk) ima pravo da zahtjeva povrat stvari i od savjesniog posjednika kod kojeg se ta stvar nalazi bez pravnog osnova ili po slabiem pravnom osnovu @) Kada se dvije osobe smatraju pretpostavijenim viasnicima iste stvar,jati prevni osnov ima osoba koja mote dokazati nesurnnjivog prethocnika, @ ako obje osobe to mo, ili ne rmo%e ni jetina, jeti pravni osnov ima osoba koja je stvar stekla teretno t) odnosu na osobu koja je stvar stekla besteretno, Ako sn pravniosnovi ovih osoba iste javine, prvenstvo prava ita osoba kod koje se stvar nalazi, lodnosno osoba kojq je stvarprvoj predana.. (9) Pretpostavijni viasnik treba da dokade Ginjenice na osnovu kojih se pretpostavja njegovo viasnistvo, kao i da je stvar koju zahtijeva u posjedu tuzenog (®) Pretpostavka vlasnistva ne djeluje u korist osobe'koja nije bila savjesni posjenik (9) Na odnase pretpostavijenog viasika i savjesnog i nesayjesnog posjednika ne odgovarajusi nagin primjenjuja se odredbe El. 127, do 129, ovog zakona, Cen 132, Tube na prestanak wnemiravana (1) Ako tee sobs protupravno uznemirava viasnika iti pretpostavljenog vlasnika na drugi naéin, ane oduzimanjem stvari, on imma pravo da tudbom. zahtijeva da to ‘umemiravanje prestane, (f Kada je umemiravanjem iz stava 1. ovog &lana prourckavane Sela, viasnik ili prefpostavleni vasnik ima .pravo da zahtijova naknadu ete po opéim previlima 0 naknadi fete. @)_ Viasnik mora dokazati da je stvar njegovo viasnistvo, a pretpostavjeni viasnik: Ginjenioe na asnovu Koj se pretpostavija njegovo viasnistvo kao i da ga druga osoba: ‘umemirava u izveavanju njegovih ovlaStenja w pogledy stvar. Ukoliko tuenitvrdi da ima pravo preduzimatiradnje kojima se uznerirava vlasnik, duéan je to dokazati.Q Broj 66 - Strana 74 Chan 133, Zastitasuvlasnika odnosno zajedniara Suvinsnik odnosno zajednitar ima pravo.ne tudbn 20 zabtita prava viasnistva na cijln stvar, a suviasik ime pravo ina tuba ‘2 za¥titu svog prava vlasnisiva na dijelu stvar. 2. Prestanak prava vlasnistva Clan 134, Propast stvari Pravo vasnitvaprestaje propaséu_stvai propa stvarivlasnik zadriava pravo vlasnisiva, Clan 135, Prieta na tudoj start Pravo viesnistva prestaje i kad sivarpriraste drugoj stvari tako da postante njezinim dijetom Koji nije od nje pravno odvojen tit se mode fakticki odvojii bez nesrazmjemih troskova, : Clan 136, Tude sticanje Pravo viasnistva prestaje kad: druga osoba stekne pravo lasnitva na tu stvar, Na ostatku Clan 137, Odtricanje od prava viasnittva (1) Pravo viasniitva pokretnina prestaje napuitanjem posjeda stvari, Star se smatra napustenom kad njen vies na nesurnnjiv natin i slobodno izrazi volju da ne eli vige da je ima v vlasnitva, Viasnik nekfetnine se mote odresi svog prava viasnistva ijavors 0 odricanju datom uformi_ propisano} za zamlji8noknjiéni upis, Osricanjem “pravo "viasni8tva “na nekretini prstaje Uwisanjem, uw zemljinoj knjii, ako akon ne odreduje drugabij, (4) Odtricanje nije punovaino ukoliko je nekretnina optereéena, iauzev ako je u pitanja opteregenj stvarnom shubnoSu (5) Brisanjom preva viasnisiva dosadaénjeg vlasike uw zemljiinoj knjizi nekretnina poste viasistvo opéine na {joj teritorji se natezi, ako zakonom nije crugatije uredeno, Q) @ Clan 138 Prestanak na osnowu zakona Prayo vlasntva prestaje na nagin odreden zakonom, Kad pravo viasnistva nekretnine ne_osnova. poscbnog zakona prestane bez brisanja w zemijifno} knjizi, takav prestanak prava vlasiitva ne moze id na Stetu onih jt za ‘jogs nisu znali nti su to moraliznat, pri ema se vikome tne mote prigovort St nije itrativao Vanknjino staje Dio treéi OGRANICENA STVARNA PRAVA Glava ZALOZNO PRAVO. 1, Pojam zalodnog prava Clan 139, Opéenito (1) Zalotno pravo je ogranieno stvamo pravo na odredenoj stvar ili pravu (zalog) koje daje ovlattenje svom nosiocu Galoinom vjerovniku) da odvedena tradbiny,ukoliko mu ne bude ispunjena nakon dospijeéa, namiri iz vrijednosti te stvari, a njezin svagdatnj visnik (zlozni dutnik) dun je to tet Zaleénim pravom mode biti opteredena pojedinaéno ‘odfedena pokretna ii nepoksetna stvar podobna za unovtenje, kao i idealni dio takve stvar. Zalodnim pravom mote biti optereéeno pojedinatno odredeno imovinsko prave koje je prikladno da vjorovnik iz ao @ @ a SLUZBENE NOVINE FEDERACUE pitt ao 0) © w a 2) @ @) () @ ® ® Srijeda, 28. 8. 2013 ijega namiri svoju trazbina, ako zakonom nije drugatije odredeno, Zaloinim pravom moze biti optereéeno ‘vige nekretnina upisanih u ratte zembjisnoknjizne ulotke kao da su sve ‘ajo jedi sivar(ajednicka,simatana hipoteka}. Pravo na'plodove koje stvar daje posredovanjem nekoga pravnoga adnosa (najamnine, zakupnine i sl.) moze biti Samostalnim zalogom, Sa zalogom su ujedno optereéene i sve njegove pripadnosti, ako nije neo druge odreteno, Clan 140. Neodvojivost, neprenosivast, podzalog Zaloino pravo. ne moze se gdvajiti od “zaloge koji optereéuje, pa ko na bilo kajem pravnam esnavu stekne zalog, stekeo ga je optereéenog zalo?nim pravom, ako zakonom nije drigadije odrofeno. Onadenje i naslijedivanje zaloinog prava moguée je samo zajedn strazbinom koju osigurava, Zalodno pravo ne mote se prenijti s jednoga zaloga na agi, ako nije nesto érugo odredeno. Zaloéno pravo se moze optereti podzalogom. Za podzaiog vnjedi na odgovarajuéi nagin ono &to i za zalog, ako nesto Aarugo zakonom nije odredeno, ili ne proiziai iz pravne naravi podzaloge hn tat Trains i zal pravo ‘Trazbina osigurana zsloznim pravom mora biti nowtana ili ctrediva u noven “Tradbina mora biti odeedena,‘Trazbina je davolne odredena. ukoliko su odredeni vjerovnik i dunk, pravni osnov i sina, ii barem najvisi imos do kojege. se osigurava zalogo’ Zalodnim se pravem mote osigurati postojede trina i {radbina koje bi tk nastalanakon nekoga vrerena il nak ‘spunjenja nekoga uvjeta, ako ta tabina ispunjava pretpostavke iz steva I. ovoge Sana Zalotno pravo pored glavne trdbineosigurave i namirenje sporednih tabina, kama, to8kova 2a otwvanje svar i ttoskova naplatetrazbine Zalotna pravo osigurava namirenje iz vijednostizaloga odredene tazbine kao celine, ukljuéivs ove njecine Pripadnost, pa se opieresenjezaloge ne-smanjuje sa smanjenjem tradbne, ako. nije neSio drygo odredeno Zakonom il sporaaumem stranaka, Ako se zalog podijeli, zalozno pravo nastavlja teretiti ono 1a So se zalog poco ili se od njegs advil. Ako se ‘tut dio nekreinine Koji je manji od jedne pene trabine, Yerovnik se ne mote protviti otudenju i oslebadanju tog dijela nekretnine od zaloznog prava, ukolikozalodnidutnik doje, odgoverjuse osiguranje* 2a. taj dio ii ostatak nekfetnine pruza dovolno osiguanje, ‘Ako zalog propane pa umnjestonjeganastane pravo koje ga nadomyjeSa (pravg na naknadu, na tzos osiguranjai-dr.), zaloéno pravo trae i dalje na tom prava ‘Ako. je zalotno pravo. osnovano ‘tako, da osigurava namirenje odredene tredbine iz veijednost vie nekretnina ao jednoga zaloga (zajednitha, simuitana hipoteka), zalofai-verovnik moze slobodn bizaliodakle Ge namirivat svoju tredbinu, ako nije neo drugo odredeno, ‘Ako se smanji potraZivane sud Ge na prijediog zalobnog dlunika dopustt da se zalodno pravo ograniti na jedan ili vile predinta. zaloga koji su dovolini ze. osiguranje preostalog potradivanja,Srijeda, 28, 8.2013, Elan 142, Prednost pri namirénju (1)_Trazbina osigurana zaloznim pravom ima pri namirivanj iz vrjednosi zaloga prednost pred svimtradbinama koje nisu ‘sigurane zalo%nim pravima na tom zalogu, ako nije neSto ddrugo zakonom odredeno, (2) Ako je zalog optereéen s vise zaloznih prava, prednost pri namirivanju ima ona trazbina koja je ispred ostalih u prvenstvenom redu, @)_ Mjesto u prvenstvenom redu odreduje se prema trenutku nastanka zaloznog prava, ako zakonom nije drugatije odredeno, (4) Prvenstveni red hipoteka i pretpostavke pod Kojima je moguée valjano ustupiti mjesto wu prvenstvenom redu dreduju se pravilima zemljsnoknjiznoga prava. Clan 143, aloo pravo kao hipoteka Hipoteku kao zalozno pravo moguée je osnovati jedino na ‘nekretninama, ukoliko zakonom nije drugatije odredeno, Clan 144, . Registarsko zalozno pravo (0). Na pokretnim stvarima i pravima mode se osnovat zalozno pravo upisom u registar zaloga pod pretpostavkama i na nagin odreden posebnim zakonom (registarsko.zalozno pravo). @) Na zalono pravo osnovano na pokretnim stvarima. i pravima primjenjuju se na odgovarajudi natin i odredbe ‘ovoga Zakona koje uredyju zalozno pravo na nekretninama, ako nisu_ suprotne posebnim zakonskim odredbama, ni naravi tog prava qi 2. Osnivanje zaloznog prava Clan 145, Oblici osnivanja zaloénog prava (1) Zaloéno pravo osniva se na odredeno} sivari ili pravu kao zalogu na osnovu pravnog. posla (dobrovolino zalozno pravo), sudske odiuke (sudsko zaloz%no pravo) ili zakona (zakonsko zalozno prave).. 2) Zalono pravo je osnovano kad su ispunjeni zakonom propisani uvjet 8) Dobrovoljno zatoZno pravo Clan 146. Nadi osnivanja (1). Dobrovolino zalozno pravo osniva se)na osnovu pravnog posta, kome je cilj uspostava zaloznog prava na odredeno} stvari ili prava radi osigurenja namirenja odredene trazbine. bez saglasnostostalih (). Kad je. stvar ili pravo koje se zalaze u zajedniskom viasnigtvu svi zajedniéari moraju dati saglasnost 2a davanje stvari ili prava u zalog. lan 147, Ugovor o davanjuu zalog F (1) Ugovorom 9 davanju.u zalog, odnosno ugovorom 0 hipoteci, duénik ili neko tre (zalogodavac) obavertic se da ée radi osnivanja zalodnog prava, predati_yjerovaiku odredenu, pokreina stvar uw zalog, ili ée mu dopustti da svoje zalo%no pravo upi8e u jayni registar kao teret odredene stvari, ili, 6e mu prenijeti neko pravo’ radi osiguranje, Druga strana se pri tome obaveraje da ¢e tua pokretn’ zalog i im njegova tradbina prestane, vratil ga zalogodavcu, ili ée utinit So je potrebno da bi se izbrisalo aloo pravo iz javnog registra, ili ée mu natrag prenijot pravo. SLUZBENE NOVINE FEDERACUE BiH (2) Suviasnik svoj idealni dio stvar ili prava moi dati u zalog* Broj 66 - Strana 75, @_Niglave su sve odredbe ugovore suprotne naravi zaloga i Cone trabbire Koja bi trebala bit! osigurana zaloznim pravom. ) Niftave su odredbe ugovora dae zalog. pred u verovnikovo: viasnitvo ako dug ne bi bio placen u odredeno vrijeme, da duénik ne mode zalog nikad iskupiti ili da ne moze niiom drugom dopustiti da osnuje zalozno pravo na istom zalogu, ili da vjerovnik ne bi niti nakon dospijeéa trazbine smio zahtijevati prodaju zaloga. (4) Nigtave su i odredbe da vjerovnik moze po svojoj voli iti po unaprijed odreenojcijeni otuiti zalog ili ga zadr2ati za seBe, osim ako zalog ima propisanu cijenu ili ako je ‘odredena na osnovu procjene vjetal (5) Ugovor o davanju w zalog nekretnine (ugovor 0 hipoteci) ‘mora biti u formi notarski obradene isprave. Clan 148, adin sticanja zalotnog prava na pokretnim stvarima Zaloéno pravo stiée se predajom pokretne stvari zaloznom vjerovnikuna agin propisan u &lamu 109. ovoga zakone, i to Vidjivim obiljeZavanjem ako je zalo%hi duinik zadréa0 neposredni posed. Chan 149, [atin sticanja zalonog prava na nekretinama (1) Dobrovoljno zalozno pravo na nekretnini(dobrovolina tugovorna hipoteks) ina prava koje je izjednaéeno s nekretninom .vjerovnik.stige uknjbom toga prava wu zemljinu krjigu, ako zakonom nje Sa drugatije odredeno. @)_ Ako nisu ispunjone sve pretpostavkce koje zemljisnoknjién0 pravo zahtijeva za uknjigbu, a zatrena je uknji zaloinog. prava na nekrenini, ono ée se osnovati predbiljezbom ako su ispunjene pretpostavke pod Kojim ta pravila dopustaj predbiljeab @)_Odredbe ovog zakona 0 osnivanju dobrovoljnog govomog zaloznog prava na nekrettinama upisom w 2em\jisna-krjjga nna odgovarajusi natin se primjenjuju i na promjene i prestanak zalo2nog prava na nekretniname do kojh dolazi na osnovu pravnih poslova, Clan 150. Nadin sticanja zalotnog prava na pravima (1) Dobrovolino zaloZno pravo na vrijednosnim papirima koji glase na donosioca vjerovnik tite jednako kao i na Pokretnim stvarima, na papirima po naredbi.zaloZnim indosamentoms, na papirima Koji glase na ime, kao i na ‘radbinama putem ustupanja radi osiguranja i obavjett- vvanjem dunika o tom ustupanju. (2) Dobrovolino zalozno pravo na ostalim pravima sige se na natin koji je predviden za prijenos tih prava, ako zakonor nije so dnigaéije odredeno, ) Osnivanje sudskog i zakonskog zaloinog prava Clan 151. Osnivanj prisiinog sudskoga zalodnog prave (1). Prisilno sudsko zaloino pravo osniva s¢ na osnovu odluke suda donesene u postupku prisilnog osiguranj trazbine (2 Ko na nekretnini stekne zalo%no pravo na osnovu odluke sda, ishoditi de upis stetenog prava u zemljisnu knjigu. Chan 152. (Osnivanje zakonskog zalodnog prava (1) Zakonsko zalozno pravo osniva se prema odredbama predvidenim posebnim zakonom, (2) Zakonsko zaloino pravo na nekretnini upisatiée se uw ~erljiSnu knjig na zahjev zalodnoga vjerovnika.Broj 66 - Strana 76 «} Osnivanje podzslotnog prava Clan 153, Dobrovoljno podzaloino pravo i nadhipoteka (1) Zalotni vjerovnik moze zalodemu pokretnu stvar_koju posjeduje dalje zelotiti u granicema svog prava, ana Pravnoj osnovi i na nagin odreden za osnivanje dobro- voljnog zaloZnog prava (podzaloéno pravo). @) Vjorovnik traBbine osigurane zalotnim pravom na niekretmini moe, u granicama svog prava na namiren iz te nekretnine, osnovati na postojesem zaloznom pravu (hipo- teci) novo zalozno pravo u koristtreée osobe (nadhipoteka), uz pismeno obavjestavanje zaloznog dunika, @)_U slutaju da je zalozni dvznik obevijesten da je zalog dalje zalofen podzalodnom vjarovniku odnosno _stieaocu nadhipoteke, mo%e podminti dug svom vjerovniku samo ‘ako na to pristane imalac podzaloznog prava odnosno nadhipoteke, ili uz polagenie duga u sud. U protivnom zalog osiaje zaloden za podzalcénog adnosno nadhipo- {ckamnog vjerovnika. (4) U_slaseja postojanja.protivjenja zaloimog dutnika it zalogodavea: 2a davanje zeloge u podzalog, zalozni Se werovnik odgovarati i za slutaina propast, i oltecenja zaloga do koji inaée ne bi dodlo. Clan 154 Sudsko i zakonsko podzalozno pravo (1) Na osnova sudske odluke, «na fagin kako se osniva sudsko zalodno pravo, osniva se prsiIno sudsko podzalaino pravo koje osiguravatrabbina zaloznog vjerovaika. @) 'Zakonsko podzaloéno pravo osniva se ispunjenjem wvjeta Propisanim za osnivanje zakonskog zalofrog_ prava wu sklada sa posebnim zakonom, Zakonsko podzalo‘no pravo na nekretnind upisat 6e se w 2emijismu kjigu na zahtjev zalotnog vjerovnika, 4) Zavtita povjerenja vjerovaika Clan 155. Zaktita povjerenja (1). Vjerownik koji ima pravni osnov za sticanje dobrovolnog zaloénog prava i koji je dobio u zalog tudu pokretnu stvar bez. pristanka vlesnike, stekao je zalddno pravo ako sw ispunjeni uvjeti za sticanje prava vlesnistva na tj svar (2) Pravilo iz stava 1. ovog élana primjenjuje se iu slutaju dobjjanja u zalog vejednosnog papira na donosioca, 3, Prava i obaveze vjerovnika Clan 156. Prenos tradbine Ukoliko se trazbina, osigurana zeloénim pravorn, prenese po bilo kojem pravnom osnova na dragu osobu, s time se ujedno prenos ito zalodno pravo, osim ako nije bilo drugatije odredero. Clan 157. Zastita prava na Zalogu Zalosti vjerovnik je ovlalten svakome postavjati sve zalteve potrebne radi zattitesvog prave na zalogu, Clan 158, Pravo ma posjed (1) Zaloénivjerovnik ima na osnova svog dobrovoljnog zalotnog prava na pokretnoj stvari pravo pasjedovatt tu svat, (2) Zalotni vjerovnik ima pravo na nepostedni posjed zaloga uukoliko nije neito drago odredeno. @) Ako je stvar u trenutky sticanje zalotnog prave bile zalotena riekom dmugom, zalodnom vjerovniku. pripada posredni posjed te stver, sve dok svar neposredno Posjeduje ona) koji je pie stekao zalo2no pravo na njoj. SLUZBENE NOVINE FEDERACUE Bilt Srijeda, 28. 8.2013, (4) Zalodni vjerovnik tia je tredbine osigurane. sudskim, ‘akonskim ili registarskim zaloénim pravom na pokretno} 1 stvari nema pravo na posjed stvari Clan 159, uvanje i povrat zaloga (1). Zalodni yjeromnik obavezan je zalog koji posieduje tuvati peénjom dobrog domaGina odnosno dobrog privednika, au suprotnom odgovara za Het, (2) Zalozni vjerovnik je ovlasten upotrebljavati zalog_ Koji posjedule i dati ga drugom ra upotrebu samo ako mu je to dopustio zaloini duznik, ii je to muino da bi ispunjavac svoju dudnost uvanja zaloga. 3) Kad prestane traina koje je osigurana zalogom, zalozni vyjerovnik je ddan 2alog bez odgadanja vratiti onome. od Koga ga je primio u posed. (4) Ako je zalosnom dunikw mitno da zalog ima u svom neposrednom posjedu moze. i prije nego. Sta prestane tredbina, zabijevali vracanjo. zaloga, Keda w zamjean da neki drigi zalog koji po viliednosti odgovara prvobitnoj zaloteno| tvai Clan 160, Urimanie iz veroynikova poseia Zalotni dubnik mote zahtijevati putem suda da se zalog coduzme iz nepostednog posieds zaloznog vjerovnika te se pred vekoj treéojosobi da ga €uva za radu vjerovnika kao postednog ‘posjednika, ako zalodni vjerovnik ne Suva zalog paznjom dabrog, domegina ‘odnosno dobrog privrednika, ako ga neovlaiteno ‘upotrebjava ii ge je neovlasteno dao drugorn na upotrebn, il je za sebe uzeo plodave i druge Korisi od zaloga iako se obaveza0 ) Osnivanje shuznosti adlukom suda ili drugog organa vlast Clan 204 Osnivanje odtkom (1) Shuérost_maée svojom’ odiukom, pod_pretpostavkama ‘odredenim zakonom, osnovati sud w postupka osnivanja ruinoga prolaza,: ocnosno nuznoga.osnivania slunost vvodava ili drugih uredgj u posuipkn diobe iu astavinskom postupk, 1 drugim siuéajevima odredenim zakonomn, @_ Stvarmi shaénost moze, pod pretpostavkama odredenitn zakonom, osnovaii nadleéni organ vlasti uw. postupkn fzvlatenjo, Komasacije, kao iu ostalim slutajevina odredenit zakonom. @)_Pravo sluznosti osniva se u trenutku pravosnaznosti sudske, odtuke iz stava 1. ovog élana odnosno konaénosti odluke drugog organa viasti iz stave 2. ovoga diana, ako sto drugo nije odredeno zakonom, nti proizisz iz cilja radi kojega 82 codluke donosi. s a a e@ 6 @ aySrijeda, 28.8, 2013. (4) Onaj u ju je Korist na nekretnini osnovano pravo sluznost codlukom sun ili drugoga tijela oviaten je ishoditi upis ste¥enoga prava u zemijisno kn. Clan 205, Odluka o nunor protean Nui prolaz preko ncke nekretnine kao posluzne osnovat €_ svojom odlukom sud na. zahijey.viasnika druge nekretnine, ako do nje nema nikakve ili nema prikladne pine veze § javnim putom 1 ako je Korist od otvaranja rudnoga prolaza za gospodarenje fon neksetninom veéa od Hete na posiudno} nekretnini, a uz obavem viasnika nekretnine u &iju se Korist nani prolezosniva de plat punw nnaknadu vlasniku poslune nokrenine Nuéni prolaz ne moze sud osnovati preko nekretnina ako bi takvo osnivanje bilo protiva javnom interes, kroz zgrade, kroz ograena kuna dvorisia, kroz ogradena u2gajalisa divljati, a kroz ogradene vrtove i vinograde mote osnovat rigni prolaz samo ako za to postoji narosite opravdan razlog. Sud 62 svojom odiukom kojom osniva nuéni prolsz odrediti da se on osniva i korist odredene nekretnine kao shuznost preva staze,' progona stoke, Kolnika, ili svega zajedno, vodedi raéuna o potrebama povlasne nekreinine io tome da posluéno zemljiéte bude Sto manje optereéeno, no nikad moe osnovati nun protaz uw Korist odredene osobe, nit opéega dobra Sud 6 svojom odlukom kojom osniva nin prolsz edredit obavezs viasnika nekretnine Biju se Korist osniva ta prolaz da viasniku posluéne nekreinine plati puny novéan naknad za sve Sto eon trpjet i biti oBteéen, koja ne move biti manja od one na koju bi on imao pravo da se w opéem: interesu provodi izvlaitenje, te 6e osmutak muznoga prolaza ivjetovatiporpunom isplatom fe naknade, ako su se stranke 1 pogledu naknade nisw drukéije sporszumjele Clan 206, Odluks 0 nuznim vodovima i uredaima Stwinost vodova ili dnigih uredaja_(elektrignih, keanalizacijskih, plinovodnih, vodovednih, toplovadnih, telekormunikaciskih i dt.) na tudoj nekretnini kao poslunoj osnovat 6 syojom odiukom sud na zaitjev viesnika druge nekreinine. Zahijev ce se smatrati opravdan ako do povlasne nekrettine nema nikakve il nema prikladne veze $ dobavijagem tvari,energia ili ustuga koje se dostavlaja tim vvodovima i drugim uredajima i ako je korist od postavjanja ih vodovaodnosno uredaja za_gospodarenje tom niekretninom veéa od Stete na poshuénoj nekretnini, a wz obavezu vlesnika nekretnine u éja se korstosniva sluZnost vodsva ili drugih uredeja da plati pun neknadu viasniku posluine nekretnine. ‘Na muino osnivanje sluznosti vodove ili drugih uredaja iz staya I: ovoga Elana, na odgovarajuei se natin primjenjuju pravila o neBnim prolazima. Clan 207, ‘Odlukau diobnom i osteviiskom postupku Sud_ koji provodidiobu suvlasni8tva ili zajednitkoga vlasniftva mote: odlutiti dase osmuje pravo stvarne sluinost, ako su stranke s tim saglasne, a kod goometijske diobe nekrenine j bez njhove saglasnost Sud Koji provodi ostavinski_postupak svojom ée odhikom ‘duit! da se osnuje-pravo siuznosti ako je ostavilac svojim valjanim zapisom ili nalogom, bio odredio da se osnujc to pravo. Pravo sludnosti tie je ostivanje odredeno odlakom suc 1 postupeima iz st. 1 1 2. ovog Elana, osniva se na natin koji SLUZBENE NOVINE FEDERACUE BiH Broj 66 - Surana 81 je ovim zakonom predviden 2a sticanje prava sludnosti na ‘osnovu pravnoga posla Clan 208, Zastia povjerenja Pravo shitnosti koje je na teret.neke nekretnine osnovano codlukom suda ili drugog organa vast, ali nije upisano u zemijiinu knjigu, ne mote se suprotstaviti pravu onoga koji je Pastupajusi s povjerenjem u zemljsne knjige, w dobroj veri Uupisto svoje pravo ma nekretnini dok jo nije bilo upisano pravo slunosti koje je osnovano odlukor suds ili drugog organa vlat €) Osnivanje na osnova zakona Chan 208 Opéenito (2) Nepostedno na stove zakona pravo sluimosti osnavat ée se kad se ispune sve zakonom predvidene pretpostavke za dosjelost sludnosti na nagin kako je propiseno posebnim zakonom. (2 Ko stekne pravo shuznosti nckretnine na osnovu zakona, ovlasten je ishoditi upis.stetenoge: prava vasnistva u zemljigno} kaj Elan 210 Dosjeloststuznosti (1). Stvama shuznost osniva se na osnovu zakona dosjeloscu, ako ju je posjednik povlasne nekretnine potteno posjedovan izvriavajéi njezin sadrtaj kroz dvadeset godina, a viasnik posluine nekrenine nije se tome protvi. 2). Ne mode se dosjeioféu osnovati sivas sluinost ako se njezin sedrtaj izurSavao zloupotrebom povjerenja vlasnika ‘li posjednika poslune nekretnine, silom, potajno ili na zammolbu do opeziva. (Ako. se shuznost po svojoj naravi move. samo rietko izvrfavati, mora ona) ko tvrdi da je ona w Korist njegove nekreinine kao povlasne asnovana dosjelosu, dokazati da je u razdoblju od najmanje dvadeset godina bar tri puta nastupio shige izvréavanja takve sluznosti te da je on il njozov prednik svaki taj put izvrSio njezin sadréaj Clan 211. Zastita povierenja Pravo stvamilh sluznosti koje je na teret neke nekreinine ‘osnovano na asnovu zakona, ali nije upisano u zemljiina knjigu, nne mote se, niti kad je utvndeno odtukom suds, suprotsiaviti raw onoge Koji je pastupajusi s povjerenjem u zemliine knjige 1 dobro} veri upisao svoje pravo na nekretnini dok joS nije bilo ‘pisano to pravo sludnosti koje je osnovano na osnovt zakons. 4) Sticanje nedijin prava sluinosti : Gian 212, Sticanje s povlasnom stvari Ko stekne viasnistvo poviasne stvati na bilo kojer prav- nom osnovu, stkao je vjedno i svako pravo stvarne shuznost ja je-njezina pripadnost, osim ako zakonom nije druktije odredeno. Clan 213, Sticanje s posiuznom stvari Ko stekne vlasnistvo posluine stvati na bilo kojern prav- nom osnovu, steko ju je optereéent svakim pravom sluznosti koje je njezin tert, osim ako zakonoin nije crukéije odredeno, Glan 214 ‘Sutha (1) Saka sluznst mora ima razumnu svrhu, 2) Ako je sviha. siuZnosti bolje i korisnije gospodarenje nkreininom, shznost je stvamne, inate je lia. t L :Broj 66 - Strana 82 Clan 215. ‘Neodvojivost (1). Stuinost se ne mote raadvojti od postusne stvar, nitt prenijeti na dragoga ovlaitentka, (2). Sluénost se prenosi samo zajedno s posluznom stvari, a sivama slanost isa povlasnom stvari. Clan 216, Utica dobe (1). ‘Stuznost je nedjeljiva ine mode se podieliti poveéanjem, smanjenjem ili Komadanjem.posluéne stvar, ukljudujuéi i promjene oblika, povrvine ili izgradenosti Katastarske Eestice koja je posludna star, osim ako nije neSio drugo codredeno zakonom. (2) Ako’ se-shuinost ivevala samo na pojedinom dijelu posluzne stvari, a ona bude podijeljena, mode se zahtijevati Uukidanja sluénost ne ostalim dijetovime. @) Ako se podieli nekretnina koja je povlasna stvar u éiju korist postojistvama sluznos, ta sluznost ostaje i dalje u keorist svi dijelova, ali se mote izvSavati samo toko da se time ne povesa ukupro optereéenje"vlasnika posluéne nokretnine. No, ako je svrha slunosti bila da sluti samo potrebama pojedinoge dijela koji se odvojio, moze se ‘altijevali da ona bude ukinuta 4 pogledu ostalib. Clan 217, Oviastenik suzmost Nokretnina mode biti opterofena pravom sluznost, bilo u korist vlasnika povlasne nekretnine ili nosioca prava gredenja na njoj, blo w korstodredeneosobe. Cian 218 eveéavanje ovlesti (0) Ovlastenik prava sluznosti mora pri izvrfavanju. svoith ovlasti postupat u skladu sa naravi svi shuznost te ako ‘obzimo da sto manje opterecoe poshafnu sta 2) Viasnike poslvine siveri ne smnije tiniti nista Sto bi ‘onerioguéilo ili bitno otezalo iave8avanje slu2nosti; ali nije

You might also like

• It Ends with Us: A Novel

  

  From Everand

  It Ends with Us: A Novel

  Colleen Hoover

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (5857)
• The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  

  From Everand

  The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  Mark Manson

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (5822)
• The Perfect Marriage: A Completely Gripping Psychological Suspense

  

  From Everand

  The Perfect Marriage: A Completely Gripping Psychological Suspense

  Jeneva Rose

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1144)
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• The 7 Habits of Highly Effective People

  

  From Everand

  The 7 Habits of Highly Effective People

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (354)
• The Art of War: A New Translation

  

  From Everand

  The Art of War: A New Translation

  Sun Tzu

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (3046)
• The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  

  From Everand

  The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  Mark Manson

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (20124)
• The Handmaid's Tale

  

  From Everand

  The Handmaid's Tale

  Margaret Atwood

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (13286)
• Pride and Prejudice: Bestsellers and famous Books

  

  From Everand

  Pride and Prejudice: Bestsellers and famous Books

  Jane Austen

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (20479)
• Good Omens: A Full Cast Production

  

  From Everand

  Good Omens: A Full Cast Production

  Neil Gaiman

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (10976)
• Remarkably Bright Creatures: A Novel

  

  From Everand

  Remarkably Bright Creatures: A Novel

  Shelby Van Pelt

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (5843)
• Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  

  From Everand

  Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  Chris Voss

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (3323)
• And Then There Were None

  

  From Everand

  And Then There Were None

  Agatha Christie

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (9016)
• The Hobbit

  

  From Everand

  The Hobbit

  J. R. R. Tolkien

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (25285)
• Art of War: The Definitive Interpretation of Sun Tzu's Classic Book of Strategy

  

  From Everand

  Art of War: The Definitive Interpretation of Sun Tzu's Classic Book of Strategy

  Stephen F. Kaufman

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (3321)
• Freakonomics Rev Ed

  

  From Everand

  Freakonomics Rev Ed

  Steven D. Levitt

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (7881)
• Habit 1 Be Proactive: The Habit of Choice

  

  From Everand

  Habit 1 Be Proactive: The Habit of Choice

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2562)
• The Hobbit

  

  From Everand

  The Hobbit

  J. R. R. Tolkien

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (24590)
• The 7 Habits of Highly Effective People: The Infographics Edition

  

  From Everand

  The 7 Habits of Highly Effective People: The Infographics Edition

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2488)
• American Gods [TV Tie-In]: A Novel

  

  From Everand

  American Gods [TV Tie-In]: A Novel

  Neil Gaiman

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (12556)
• American Gods: The Tenth Anniversary Edition

  

  From Everand

  American Gods: The Tenth Anniversary Edition

  Neil Gaiman

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (12963)
• Habit 3 Put First Things First: The Habit of Integrity and Execution

  

  From Everand

  Habit 3 Put First Things First: The Habit of Integrity and Execution

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2509)
• How To Win Friends And Influence People

  

  From Everand

  How To Win Friends And Influence People

  Dale Carnegie

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (6712)
• Habit 6 Synergize: The Habit of Creative Cooperation

  

  From Everand

  Habit 6 Synergize: The Habit of Creative Cooperation

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2499)
• The 7 Habits of Highly Effective People

  

  From Everand

  The 7 Habits of Highly Effective People

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2572)
• Good Omens

  

  From Everand

  Good Omens

  Neil Gaiman

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (12074)
• Wuthering Heights (Seasons Edition -- Winter)

  

  From Everand

  Wuthering Heights (Seasons Edition -- Winter)

  Emily Bronte

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (9975)
• The Iliad: A New Translation by Caroline Alexander

  

  From Everand

  The Iliad: A New Translation by Caroline Alexander

  Homer

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (5734)