TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU

1998

Graditeljski odjel
10010 Zagreb, Avenija V. Holjevca 15

STRUNO USAVRAVANJE
OVLATENIH ARHITEKATA I OVLATENIH INENJERA
XVII. teaj 14. i 15. studenog 2014.

Tema:

Tehnika regulativa gradnje

PROZORI I STAKLA
Zahtjevi i toplinsko-izolacijske karakteristike
dr. sc. Zoran Veri, dipl.ing.arh.
1

Prozori
U vanjskim pregradama - zidovima graevine izvode se prozorski otvori u svrhu osvijetljavanja
prostorija dnevnim svjetlom i za njihova provjetravanje.
U prozorske otvore ugrauju se prozori, koji kao i pregrada / zid u kojem se nalaze, odvajaju
unutarnje prostore graevine od vanjskog prostora, preko stakla proputaju dnevnu svjetlost, a
pomou krila koja se mogu otvarati kada je to potrebno, omoguavaju provjetravanje prostorija.

Zahtjevi za prozor

osvjetljenje prostorija
provjetravanje prostorija
toplinska zatita
zvuna zatita
zatita od atmosferskih utjecaja
zatita od osunanja (insolacije)
sigurnost

Tehniki propis za prozore i vrata (NN 69/06)

u svrhu ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu, propisuju se tehnika svojstva i drugi
zahtjevi za graevne proizvode prozore i vrata koji se ugrauju u graevine
nain potvrivanja sukladnosti prozora i vrata s navedenim zahtjevima.

Vrata u smislu ovoga Propisa su vrata namijenjena iskljuivo prolazu pjeaka.

Prozorima odnosno vratima u smislu ovoga Propisa smatraju se:

vanjski prozori odnosno vrata, ugraeni u graevinske otvore graevnih dijelova koji
razdvajaju unutarnji prostor graevine od vanjskog prostora,
ostali prozori odnosno vrata, na koje se odnose zahtjevi otpornosti na optereenje vjetrom,
vodonepropusnosti, propusnosti zraka, prolaska topline, zvune izolacije te otpornosti na poar
i proputanje dima.

Prozorima odnosno vratima smatraju se i stijene, po konstrukciji sline prozorima ili vratima,
koje se ugrauju u graevinske otvore na isti nain kao prozori ili vrata.
Prozori i vrata smiju se ugraditi u graevinu ako ispunjavaju zahtjeve propisane ovim
Propisom i ako su za prozor odnosno vrata izdane izjave o sukladnosti u skladu s odredbama
posebnog propisa.
Tehnika svojstva prozora i vrata moraju biti takva da, u predvienom roku trajanja graevine,
uz propisanu odnosno projektom odreenu ugradnju i odravanje, oni podnesu sve utjecaje
uobiajene uporabe i utjecaje okoline, tako da graevina u koju su ugraeni ispunjava bitne
zahtjeve.
Prozori i/ili vrata proizvedeni prema projektu za potrebe ugradnje u tu graevinu, smiju se
ugraditi ako je za prozor odnosno vrata dokazana uporabljivost u skladu s projektom i ovim
Propisom.
Dokumentacija s kojom se isporuuju prozori i/ili vrata mora sadravati:
podatke koji povezuju radnje i dokumentaciju o sukladnosti prozora odnosno vrata i izjave o
sukladnosti odnosno potvrde o sukladnosti,
podatke u vezi s oznaavanjem prozora odnosno vrata propisane u Prilogu ovoga Propisa, i
druge podatke znaajne za rukovanje, prijevoz, pretovar, skladitenje, ugradnju, uporabu i
odravanje prozora i/ili vrata te za njihov utjecaj na bitna svojstva i trajnost graevine.
5

Svojstva prozora odnosno vrata za predvidive uvjete uobiajene uporabe graevine i

predvidive utjecaje okolia na graevinu u njezinom projektiranom uporabnom vijeku moraju
se odrediti projektom graevine, osobito u vezi:
otpornosti na optereenje vjetrom,
vodonepropusnosti,
propusnosti zraka,
prolaska topline,
zvune izolacije,
otpornosti na poar i proputanje dima.
Uvjeti za ugradnju, uporabu i odravanje prozora i vrata moraju se odrediti projektom
graevine tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti koje mora ispunjavati graevina.
Ako je projektirani uporabni vijek graevine dui od projektiranog uporabnog vijeka prozora
i/ili vrata, projektom se moraju odrediti uvjeti i nain njihove zamjene.
Kod rekonstrukcije odnosno adaptacije graevine, novougraeni prozori i/ili vrata smiju imati
jednaka ili povoljnija svojstva od postojeih ugraenih prozora ili vrata odgovarajueg
poloaja i namjene u graevini, a dokazivanje uporabljivosti tih prozora odnosno vrata provodi
se odgovarajuom primjenom norma na koje upuuje ovoga Propisa.
Kod odravanja graevine odgovarajue se primjenjuju odredbe stavka 1. ovoga lanka, s
time da se ne smije mijenjati oblik i veliinu zamijenjenih prozora odnosno vrata.
6

Prilog: Tehnika svojstva i drugi zahtjevi za prozore i vrata, te nain potvrivanja sukladnosti
1.
2.
3.
4.
5.
6.

Podruje primjene
Specificirana svojstva, potvrivanje sukladnosti i oznaavanje
Ispitivanje
Odravanje svojstava
Projektiranje
Popis priznatih tehnikih pravila i norma

HRN EN 14351-1:2006
Prozori i vrata norma za proizvod, izvedbene znaajke 1. dio: Prozori i vanjska pjeaka
vrata bez otpornosti na poar i/ili proputanje dima

Prozor

zatita od gubitka topline iz grijanog prostora

prijemnik za Sunevu energiju

Toplinski gubici kroz prozor

transmisijski gubici (HT)
ventilacijski gubici (HV)

Koeficijent prolaska topline U (W/m2K)

stare zgrade U = 3.00 do 3.50 W/m2K
nove zgrade U = 1.40 do 1.80 W/m2K
niskoenergetske i pasivne kue U = 0.80 do 1.00 W/m2K

Prozori prema broju krila (po dubini)

Uw 5.2 W/m2K
a)

jednostruki prozori

s jednostrukim ostakljenjem
s dvostrukim ostakljenjem

b)

Uw 3.0 W/m2K

dvostruki prozori

klasini tip (odvojena krila)

spojni prozori (krilo na krilo)

c) trostruki prozori (specijalni)

Uw 2.9 W/m2K

*obino IZO staklo (ispuna suhi zrak)

Uw = 2.4 W/m2K

Uw = 2.7 W/m2K

10

Materijal za izradu prozora

drvo
elik
aluminij

Uw = 2.9 W/m2K

PVC
kombinacije materijala
kompozitne konstrukcije
Uw = 3.1 W/m2K

Kompozitne konstrukcije, kod kojih se razne

vrste materijala koriste na optimalan nain
metali i drvo za postizanje mehanike
vrstoe, razne vrste toplinsko izolacijskih
materijala za poveanje otpora prolasku
topline, te razne vrste zavrnih obloga kojima
se poveava trajnost konstrukcija prozora.
11

Drveni prozor

Za zadravanje dimenzionalne stabilnosti i poveanje vrstoe,

drveni profili za izradu prozora u pravilu se izrauju od
lameliranog drva, koje ima bolje mehanike karakteristike od
masivnog drva.

Koeficijent prolaska topline okvira prozora je kod drvenih prozora

primarno definiran debljinom prozorskog profila (najea
dimenzija danas je 68 mm) i koeficijentom toplinske vodljivosti
materijala =0,13 do 0,18 W/mK, te se postie vrijednost Uf =
1,1 do 1,8 W/mK

12

ALU prozor
Metalni okviri prozora se izrauju od elinih ili aluminijskih profila, u pravilu s prekinutim
toplinskim mostom osim kod specifinih konstrukcija u interijerima.
Koeficijent prolaska topline tih okvira je zbog velike toplinske vodljivosti metala visok i kree
se u rasponu od Uf=1,5 do 3,2 W/mK.

profil bez prekinutog

profil s prekinutim

toplinskog mosta

toplinskim mostom

13

elini profili

profil s prekinutim
toplinskim mostom

14

PVC prozor
Prozori od plastinih masa su u poetnim fazama primjene
bili izraivani od razliitih sastava plastinih masa, kao i
stakloplastinih kompozita, da bi se ustalilo koritenje
polivinil klorida (PVC).
Vrijednost koeficijenta prolaska topline okvira ovisi o broju
komora. Najee vrijednosti Uf <1.4 W/mK. Noviji modeli Uf
<0.9 W/mK.

PVC prozor
- viekomorni profili
15

Kombinacije materijala
Najvei potencijal u razvoju pokazuju kompozitne konstrukcije, kod kojih se razne vrste
materijala koriste na optimalan nain metali i drvo za postizanje mehanike vrstoe, razne
vrste toplinsko izolacijskih materijala za poveanje otpora prolasku topline, te razne vrste
zavrnih obloga kojima se poveava trajnost konstrukcija prozora.
Kompozitne konstrukcije okvira prozora postiu vrijednosti Uf oko 0.7 W/mK, te u kombinaciji s
viestrukim LowE ostakljenjem postiemo prozore s koef. prolaska topline niim od 0.8 W/mK.

Drveni prozor s vanjskom alu oblogom

PVC prozor s vanjskom alu oblogom

16

Kombinacije materijala

17

Ugradnja prozora - materijali

18

19

Ugradnju prozora (montau) dijelimo na tri osnovne razine:

unutarnja razina (1)

-odvajanje vanjske i prostorne klime,
-zatita od vlage,
-paronepropusno
srednja razina (2)
-toplinska izolacija,
-mehaniko uvrivanje,
-zvuna izolacija
vanjska razina (3)
-zatita od vremenskih utjecaja,
-otpornost na kiu,
-paropropusnost
-UV stabilnost

20

Izoterme kod razliitih ravnina ugradnji prozora

Izoterme su linije koje spajaju toke istih temperatura pomou kojih je mogue proraunima
prikazati raspodjelu temperatura unutar graevinskih elemenata.

Izvor: Gealan - praktini prirunik, 2006.

21

Zidarsko sidro - uvrenje doprozornika u nosivi dio zida / mogunost izmicanja prozora
po dubini zida

Zidarsko sidro

22

Ugradnja prozora

Izvor: Hella

23

Prozorska klupica

24

Nepravilna ugradnja prozora

Prozor - snimak vanjske prozorska klupice

Snimak IC kamerom iznutra

(zima)

Ugradnja na nain prikazan na slikama infracrvene (IC) termografije jasno pokazuje vrlo niske
temperature na spoju prozora i zida - potencijalno mjesto za kondenzaciju.

25

IZO staklo

26

Pojaana toplinska zatita postie se primjenom IZO stakla kojima su tehnoloki poboljana
svojstva djelovanjem na prijenos i zraenje toplinskog protoka.

Zamjena suhog zraka inertnim plinovima (argon, kripton);

Koritenje u sastavu IZO stakla LOW-E stakla (na povrinu stakla deponira se osobito
selektivan sloj molekula oksida koji reflektiraju samo toplinsko zraenje IC - zrake).

27

Punjenje meuprostora izmeu stakala plinom ili mjeavinom plinova je iroko raireni postupak
za poboljanje toplinskih i akustikih svojstava IZO stakla. Primjenu prije svega nalazi plin argon
za smanjenje prolaza topline. Plin SF6 (sumpor-heksafluorid)* primjenjivan je do kraja 2004.
godine za poboljanje zvune izolacije. Nakon toga poelo se s primjenom plina kriptona za
poboljanje toplinske i zvune izolacije. To je znaajnije podiglo cijenu stakla, a problem je
povezan i sa ogranienom koliinom plina kriptona.
Primjena plina SF6 uvjetuje smanjenje toplinske izolaciie, to je rezultiralo primjenu plina SF6 kao
sastavni dio mjeavine plinova zajedno s argonom.
Stupanjem na snagu Propisa o toplinskoj zatiti u Njemakoj (WSVO Wrmeschutzverordnnung) 1995. godine, kao i Pravilnika Europske unije (Verordnung (EG) Nr.
842/2006) od 17.05.2006.godine nije dozvoljena primjena IZO stakla za zvunu zatitu punjenih
istim plinom SF6.

*Plin sumpor-heksafluoridom (SF6) spada u skupinu plinova koji utjee na klimu i na poveanje efekta staklenika. Jedna tona plina SF6 nanosi
tetu atmosferi koja se moe usporediti s 24000 tone ugljinog dioksida (CO2). Istraivanja su pokazala da gotovo polovica svih dosadanjih
emisija plina SF6 u atmosferi potjee iz IZO stakla punjenih ovim plinom. Prosjeno trajanje IZO stakla iznosi 25 godina te se nakon upotrebe
i zbrinjavanja otpadnog stakla oslobaa velika koliina plina SF6.

28

U - vrijednosti razliitih tipova stakla

zrak

zrak
IC reflektirajui
sloj

29

Stakla niske emisije (LOW-E) - kontrola gubitka energije

U proizvodnji stakla na povrinu stakla deponira se osobito selektivan sloj molekula oksida koji
reflektiraju samo toplinsko zraenje (IC - zrake). Kroz stakla "niske emisije" gubi se manje
topline jer ta stakla dio energije vraaju natrag u pravcu iz kojeg ona dolazi.

vraena toplina

izgubljena toplina

protok topline nastale

grijanjem

vraena toplina

nisko emisivni depozit

30

Parametri koji odreuju staklo

Svjetlosni parametri (v ,....)

Energetski (toplinski) parametri (U, g, ....)

32

Parametri koji odreuju staklo

U - koeficijent transmisijskog prolaska topline
Parametar koji pokazuje prolaz toplinske energije iz toplijeg u hladniji prostor kroz odreenu
prepreku (barijeru).
- Pokazuje koliinu topline koja se prenosi kroz staklo iz toplijeg u hladniji prostor izraeno u
Wattima za svaki m2 staklene povrine i za svaki K razlike temperature izmeu dva prostora.
g - stupanj proputanja ukupne energije suneva zraenja
Parametar pokazuje zbroj (sumu) suneve energije koja je kroz staklo prola neposredno
(direktno) i one koja je kroz staklo prola posredno (indirektno) tj. zraenjem apsorbirane
energije iz samog stakla u prostor iza stakla.
- Pokazuje koliko posto toplinske energije od 618 W/m2 prolazi kroz odreeno staklo
neposredno i posredno (direktno i indirektno). Indirektno prolazi toplinska energija koju je staklo
apsorbiralo, a onda svojim hlaenjem prenijelo u unutarnji prostor.
v - transmisija svjetlosti (LT)
Parametar pokazuje koliinu svjetlosti u % koja prolazi kroz staklo.
- Pokazuje koliko posto svjetlosti od 448 W/m2 prolazi kroz odreeno staklo.)
33

Ostakljenje - U i g vrijednosti

U - vrijednost

g - vrijednost

34

Svojstva stakla u odnosu na razliite kompozicije ostakljenja

L
g

U - koeficijent transmisijskog prolaska topline

g - stupanj proputanja ukupne energije suneva zraenja
v - transmisija svjetlosti
35

Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (NN 97/2014)

PRILOG B
POPIS NAJVEIH DOPUTENIH VRIJEDNOSTI KOEFICIJENATA
PROLASKA TOPLINE, U, GRAEVNIH DIJELOVA ZGRADE KOJE TREBA
ISPUNITI PRI PROJEKTIRANJU NOVIH I REKONSTRUKCIJI POSTOJEIH
ZGRADA I UTVRENE VRIJEDNOSTI TEHNIKIH SVOJSTAVA NEKIH
GRAEVNIH PROIZVODA S KOJIMA SE MOGU PROVODITI DOKAZNI
PRORAUNI PROPISANI OVIM PROPISOM

36

Tablica 1. Najvee doputene vrijednosti koeficijenta prolaska topline, U [W/(mK)], graevnih dijelova novih zgrada, malih zgrada
i zgrada s manjom plotinom korisne povrine grijanog dijela zgrade (AK < 50 m) i nakon zahvata na postojeim zgradama

Napomena: e,mj,min je srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade.

37

Odreivanje koeficijenta prolaska topline UW

Norma HRN EN ISO 10077-1 - Toplinske svojstva prozora, vrata i zaslona Proraun koeficijenta
prolaska topline 1. Dio: Openito
U ovoj normi su opisani postupci za proraun koeficijenta prolaska topline prozora i vrata, koji se sastoje
od ostakljenja ili neprozirne ispune ugraene u okvir, sa i bez zaslona.

U normi se uzimaju u obzir:

razliite vrste ostakljenja (staklo ili plastika; jednostruko ili viestruko ostakljenje; s ili bez slojeva niske
emisije; s meuprostorima punjenim zrakom ili drugim plinovima);
razne vrste okvira (drvo; plastika; metal s i bez prekida toplinskih mostova; metalni okvir s tokastim
metalnim vezama, npr. noicama, ili bilo koja kombinacija materijala);
u odgovarajuem sluaju, dodatan toplinski otpor zbog djelovanja razliitih vrsta zaslona, ovisno o
njihovoj zrakopropusnosti.

38

Proraun koeficijenta prolaska topline prozora UW

(HRN EN ISO 10077-1)

Jednostruki prozori

UW =

AgU g + Af U f + lg g
Ag + Af

Ug - koeficijent prolaska topline ostakljenja;

Uf - koeficijent prolaska topline okvira;
g - koeficijent duljinskog prolaska topline
zbog kombiniranog toplinskog utjecaja
ostakljenja, odstojnika i okvira

39

Tablica C.2 Koeficijent prolaska topline Ug dvostrukog i trostrukog ostakljenja ispunjenog

razliitim plinovima
(HRN EN ISO 10077-1)

Vrsta plina u meuprostoru

(koncentracija plina 90 %)

Ostakljenje

Vrsta

Staklo

Normalna
emisivnost

dimenzije
mm

Zrak

Argon

Kripton

SF6

NAPOMENA Vrijednosti koeficijenta prolaska topline u tablici izraunate su prema EN 673. One vrijede
za navedene emisivnosti i koncentracije plina. U sluaju odreenih ostakljenja, emisivnost i/ili
koncentracija plina moe se s vremenom promijeniti. Postupci za vrednovanje uinka starenja na
toplinska svojstva ostakljenja navedeni su u prEN 1279-1 i peEN 1279-3.

40

Vrsta plina u meuprostoru

(koncentracija plina 90 %)

Ostakljenje

Vrsta

Staklo

staklo bez dodat.

sloja
(normalno)

jedna ploa stakla

s dodat. slojem

dvostruko
ostakljenje

jedna ploa stakla

s dodat. slojem

jedna ploa stakla

s dodat. slojem

jedna ploa stakla

s dodat. slojem

Normalna
emisivnost

0,89

0,4

0,2

0,1

0,05

dimenzije
mm

Zrak

Argon

Kripton

SF6

4-6-4

3,3

3,0

2,8

3,0

4-9-4

3,0

2,8

2,6

3,1

4-12-4

2,9

2,7

2,6

3,1

4-15-4

2,7

2,6

2,6

3,1

4-20-4

2,7

2,6

2,6

3,1

4-6-4

2,9

2,6

2,2

2,6

4-9-4

2,6

2,3

2,0

2,7

4-12-4

2,4

2,1

2,0

2,7

4-15-4

2,2

2,0

2,0

2,7

4-20-4

2,2

2,0

2,0

2,7

4-6-4

2,7

2,3

1,9

2,3

4-9-4

2,3

2,0

1,6

2,4

4-12-4

1,9

1,7

1,5

2,4

4-15-4

1,8

1,6

1,6

2,5

4-20-4

1,8

1,7

1,6

2,5

4-6-4

2,6

2,2

1,7

2,1

4-9-4

2,1

1,7

1,3

2,2

4-12-4

1,8

1,5

1,3

2,3

4-15-4

1,6

1,4

1,3

2,3

4-20-4

1,6

1,4

1,3

2,3

4-6-4

2,5

2,1

1,5

2,0

4-9-4

2,0

1,6

1,3

2,1

4-12-4

1,7

1,3

1,1

2,2

4-15-4

1,5

1,2

1,1

2,2

4-20-4

1,5

1,2

1,2

2,2

41

Vrsta plina u meuprostoru

(koncentracija plina 90 %)

Ostakljenje

Vrsta

Staklo
staklo bez
dodat. sloja
(normalno)

dvije ploe s
dodat. slojem

trostruko
ostakljenje

dvije ploe s
dodat. slojem

dvije ploe s
dodat. slojem

dvije ploe s
dodat. slojem

Normalna
emisivnost

0,89

0,4

0,2

0,1

0,05

dimenzije
mm

Zrak

Argon

Kripton

SF6

4-6-4-6-4

2,3

2,1

1,8

2,0

4-9-4-9-4

2,0

1,9

1,7

2,0

4-12-4-12-4

1,9

1,8

1,6

2,0

4-6-4-6-4

2,0

1,7

1,4

1,6

4-9-4-9-4

1,7

1,5

1,2

1,6

4-12-4-12-4

1,5

1,3

1,1

1,6

4-6-4-6-4

1,8

1,5

1,1

1,3

4-9-4-9-4

1,4

1,2

0,9

1,3

4-12-4-12-4

1,2

1,0

0,8

1,4

4-6-4-6-4

1,7

1,3

1,0

1,2

4-9-4-9-4

1,3

1,0

0,8

1,2

4-12-4-12-4

1,1

0,9

0,6

1,2

4-6-4-6-4

1,6

1,3

0,9

1,1

4-9-4-9-4

1,2

0,9

0,7

1,1

4-12-4-12-4

1,0

0,8

0,5

1,1

NAPOMENA Vrijednosti koeficijenta prolaska topline u tablici izraunate su prema EN 673. One vrijede za navedene emisivnosti i
koncentracije plina. U sluaju odreenih ostakljenja, emisivnost i/ili koncentracija plina moe se s vremenom promijeniti. Postupci za
vrednovanje uinka starenja na toplinska svojstva ostakljenja navedeni su u prEN 1279-1 i peEN 1279-3.

42

Koeficijent prolaska topline okvira - Uf

Dodatak D (obavijesni) - HRN EN ISO 10077-1

Vrijednosti Uf odreene pomou numerikih proraunskih postupaka (konanih elemenata,

konanih razlika) u skladu s EN ISO 10077-2, mogu se koristiti kao ulazni podaci za
proraune, isto kao i vrijednosti Uf dobivene izravnim mjerenjima pomou postupka u vruoj
komori u skladu s EN 12412-2.
Ako nisu dostupni nikakvi drugi podaci, u proraunima se mogu koristiti vrijednosti za
odgovarajue vrste okvira dobivene iz priloenih tablica i dijagrama.

UW =

AgU g + Af U f + lg g

Uf

Ag + Af

Daljnji razvoj ne bi trebao biti ogranien tablinim vrijednostima Uf. Vrijednosti za okvire koji
nisu opisani u tablicama treba odrediti mjerenjima ili proraunima.
43

g - koeficijent duljinskog prolaska topline (W/mK) / Psi - value

zbog kombiniranog toplinskog utjecaja ostakljenja, odstojnika i okvira

UW =

AgU g + Af U f + lg g
Ag + Af

Ig x g

44

g - koeficijent duljinskog prolaska topline (Psi - value)

Izoterme za: e = -5C, i = +20C

45

http://www.swisspacer.com/

Uw razlika 0,1 do 0,4 W/m2K

46

47

Stck
1

Beschreibung
Aluminiumelement

Mae
3.000,0 mm x 2.000,0
mm
3.000,0 mm x 2.000,0
mm

Typ 1A

System
Schco ASS 50 (MCo)
Schco ASS 50 (MCo)

Profile / Kombinationen

Uf W/(mK)

Rahmenflche m Isolationsabstand / Isolierstege

Ansichtsbreite *
Lnge

5 148060
1 148060 / 148340
3 148060 / 148340
4 148060 / 148340
2 148260 / 148340
Profile / Kombinationen gesamt

3,4+
5,6+
5,5+
6,1+
4,7+
5,0

0,215
0,179
0,178
0,227
0,179
0,978

PA
PA
PA
PA
PA

Verglasung

Ug W/(mK)

Glasflche m

Abstandhalter

8-16-6
Verglasung gesamt

1,1
1,1

5,024
5,024

TPS-Kmmerling

Glasrandverbund

Psi W/(mK)

Lnge m

8-16-6
Glasrandverbund gesamt

0,080
0,080

12,814
12,814

Gesamtflche m
Rahmenanteil

Nennwert Uw

6,00
16,29 %

1,9 W/(mK)

Ermittlung des Nennwertes des Wrmedurchgangskoeffizienten Uw fr Fenster / UD fr Tren nach EN ISO 10077-1:2009. Der Bemessungswert
Uw,BW / UD,BW des Wrmedurchgangskoeffizienten ist gleich dem Nennwert.
+ = Der Uf-Wert fr Profile mit Polyamid-Stegen wurde mittels systemabhngigen Aufschlgen (siehe Schco Uf-Wert Planungsmappe) auf den
Uf-Wert der Profile mit Polythermid-Stegen berechnet. Der endgltige Uf-Wert ist durch einen Prfbericht einer notifizierten Prfstelle
nachzuweisen.

48

Ug = 1,10 W/m2K

Ug = 0,70 W/m2K

g 0,60

g 0,50

Manji gubici i manji dobici !

U - vrijednost

g - vrijednost

49

Prozori sa zatvorenim zaslonima

(HRN EN ISO 10077-1)

Zaslon s vanjske strane prozora uzrokuje dodatan toplinski otpor, koji potjee i od sloja
zraka obuhvaenog izmeu zaslona i prozora, i od samog zaslona. Koeficijent prolaska
topline prozora sa zatvorenim zaslonom, UWS , izrauna se slijedeom jednadbom:

U WS

1
=
1 / U W + R

UW - koeficijent prolaska topline prozora;

R - dodatan toplinski otpor zbog sloja zraka obuhvaenog
izmeu zaslona i prozora i zbog samog zatvorenog zaslona.

50

Dodatan toplinski otpor za pet razreda zrakopropusnosti zaslona odreuje se pomou

slijedeih jednadba:

- zasloni vrlo velike zrakopropusnosti:

R = 0,08 m2K/W
- zasloni velike zrakopropusnosti:
R = 0,25 Rsh + 0,09 m2K/W
- zasloni srednje zrakopropusnosti (na primjer masivni zasloni od drva, drvene rebrenice s
meusobno preklapajuim masivnim daicama, drvene, plastine ili metalne rolete sa
sudarnim letvicama):
R = 0,55 Rsh + 0,11 m2K/W
- zasloni male zrakopropusnosti:
R = 0,80 Rsh + 0,14 m2K/W
- nepropusni zasloni:
R = 0,95 Rsh + 0,17 m2K/W
pri emu je Rsh toplinski otpor samog zaslona.
51

Navedene jednadbe vrijede za Rsh<0,3 m2K/W. Ako nisu dostupne izmjerene ili izraunate
vrijednosti Rsh, mogu se koristiti tipine vrijednosti navedene u dodacima G i H. Za vanjske
ili unutarnje aluzine, koristite se navedene jednadbe s Rsh = 0.

NAPOMENA 1 - Dodatak H sadri daljnje podatke o propusnosti zaslona.

NAPOMENA 2 - Izraz R za nepropusne zaslone predstavlja trenutnu najbolju
procjenu, a daljnji razvoj moe dovesti do drugih vrijednosti.

Dodatni toplinski otpor za prozore sa zatvorenim zaslonima

Dodatak G (obavijesni) - HRN EN ISO 10077-1

Kad je poznat toplinski otpor samog zaslona - Rsh (dobiven proraunom ili mjerenjem),
dodatan toplinski otpor - R trebalo bi izraunati koristei prikladan izraz (5.3). U tablici G.1
navedene su neke tipine vrijednosti toplinskog otpora zaslona i odgovarajue vrijednosti
R, koje se mogu koristiti u nedostatku vrijednosti Rsh dobivenih mjerenjem ili proraunom.

52

Tablica G.1 - Dodatni toplinski otpor (R) za prozore sa zatvorenim zaslonima

Tipian toplinski
otpor zaslona

Dodatni toplinski otpori pri odreenoj zrakopropusnosti zaslona1)

R
m2K/W

Vrsta zaslona
Rsh
m2K/W

Velika
zrakopropusnost

Srednja
zrakopropusnost

Mala zrakopropusnost

0,01

0,09

0,12

0,15

0,10

0,12

0,16

0,22

plastine rolete s
pjenastom ispunom

0,15

0,13

0,19

0,26

drveni kapci debljine 25

mm do 30 mm

0,20

0,14

0,22

0,30

aluminijske
rolete
drvene i plastine rolete
bez pjenaste ispune

1)

Definicija zrakopropusnosti zaslona dana je u dodatku H.

53

Propusnost zaslona
Dodatak H (obavijesni) - HRN EN ISO 10077-1

Za razliite vrste zaslona, mjerilo za ocjenu zrakopropusnosti se moe izraziti pomou

pojma ukupnog efektivnog razmaka izmeu zaslona i elemenata oko njega u skladu
sa slikom.

bsh = b1 + b2 + b3

b1, b2 i b3 - prosjeni razmaci po rubu, donje, gornje

i bone strane zaslona (slika H.1).
b3 je ukljuen samo za jednu stranu, budui da
boni razmaci manje utjeu na propusnost od
razmaka na gornjoj i donjoj strani.

54

Tablica H.1 Odnos izmeu propusnosti i ukupnog efektivnog rubnog razmaka izmeu zaslona
i elemenata oko njega
Razred

Propusnost zaslona

bsh
mm

vrlo velika zrakopropusnost

bsh > 35

velika zrakopropusnost

15 bsh < 35

prosjena zrakopropusnost

8 bsh < 15

mala zrakopropusnost

zrakonepropustan

bsh 8
bsh 3 i b1 + b3 = 0 ili b2 + b3 = 0

NAPOMENA 1 - U sluaju razreda zrakopropusnosti 2 i vie, ne bi trebali postojati otvori u samom zaslonu
NAPOMENA 2 - Za zaslone razreda zrakopropusnosti 5 vae slijedei kriteriji:
a) rolete
Uzima se da je irina bonih i donjih rubnih razmaka jednaka 0, ako su u vodilice, odnosno na posljednjoj letvici rolete, ugraene
trake za brtvljenje. Smatra se da je irina gornjeg razmaka jednaka 0 ako su na ulaznom otvoru kutije za roletu ugraene trake za
brtvljenje s usnama ili etkicama na obje strane rolete ili ako je kraj rolete pomou naprave (opruge) pritisnut uz materijal za brtvljenje
na unutarnjoj povrini vanjske strane kutije za rolete.
b) drugi zasloni
Postojanje djelotvornih traka za brtvljenje na tri strane i irina razmaka na etvrtoj strani manja od 3 mm.

Alternativan postupak ustanovljavanja da je zaslon razreda 5 predstavlja provjera mjerenjem da

je tok zraka kroz zaslon manji od ili jednak 10 m3 /(hm2) pri razlici tlaka od 10 Pa.
55

Insolacija
Insolacija (osunanje) je ozraivanje Sunevim zrakama na povrini Zemlje.
Insolacija se definira gustoom toka, snage, na jedinicu plotine na horizontalnoj povrini Zemlje.
Jedinica insolacije je W/m2, a za vee jedinice vremena (dan, mjesec i godinu) J/danm2.

Sunane zrake se sastoje iz cca 5% UV zraka (kratkih

valova koje staklo ne proputa), cca 45% zraka vidljivog
spektra (valova srednjih duljina), te cca 50% IC zraka
(dugih valova).
Sunane zrake nisu jednake jakosti u svako doba godine,
jer njihov efekt ovisi o kutu upada i prividnoj visini sunca.

56

Zatita od osunanja
lanak 19. / Tehniki propis...... NN 97/14
(1) Pregrijavanje prostorija zgrade zbog djelovanja suneva zraenja tijekom ljeta potrebno je
sprijeiti odgovarajuim tehnikim rjeenjima.
(2) Kada je tehniko rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka naprava za zatitu od suneva zraenja
prozirnih elemenata u omotau zgrade, tada za prostoriju s najveim udjelom ostakljenja u
plotini proelja, odnosno krova koji pripadaju toj prostoriji, produkt stupnja proputanja
ukupne energije kroz ostakljenje, ukljuivo predviene naprave za zatitu od suneva
zraenja, gtot, i udjela plotine prozirnih elemenata u plotini proelja, odnosno krova
promatrane prostorije, f, za prozirne elemnente plotine do 2m2 u ovojnici boravinih
prostorija grijanog dijela zgrade treba ispuniti zahtjev:
- gtotf < 0,15 kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na
lokaciji zgrade jest 21 C, odnosno
- gtotf < 0,20 kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na
lokaciji zgrade jest < 21 C i 19,5 C
- gtotf < 0,25 kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na
lokaciji zgrade jest < 19,5 C

57

Zatita od osunanja
lanak 19. / Tehniki propis...... NN 97/14
(3) Za sve prozirne elemente iz stavka 2. ovoga lanka ija plotina po pripadajuoj
prostoriji iznosi vie od 2 m2, stupanj proputanja ukupne energije kroz ostakljenje, ukljuivo
predviene naprave za zatitu od suneva zraenja, gtot, treba ispuniti zahtjev: :
- gtot < 0,15 kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na
lokaciji zgrade jest 21 C, odnosno
- gtot < 0,20 kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na
lokaciji zgrade jest < 21 C i 19,5 C
- gtot < 0,25 kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na
lokaciji zgrade jest < 19,5 C

58

Prozirni elementi proelja moraju zadovoljiti uvjete:

Srednja mjesena temperatura
vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca
na lokaciji zgrade [C]

Povrina prozirnih otvora

promatrane prostorije
do 2,0 m2

Povrina prozirnih otvora

promatrane prostorije
vea od 2,0 m2

< 19,5C

gtot . f < 0,25

gtot < 0,25

19,5C i < 21C

gtot . f < 0,20

gtot < 0,20

21C

gtot . f < 0,15

gtot < 0,15

gtot

- stupanj proputanja ukupne energije kroz ostakljenje, ukljuivo predviene

mjere za zatitu od suneva zraenja

- uee plotine otvora u ukupnoj plotini promatranog proelja

NAVEDENI ZAHTJEVI SE ODNOSE NA ORIJENTACIJE: ISTOK, JUG I ZAPAD

59

lanak 20. / Tehniki propis...... NN 97/14

Za prozore orijentirane prema sjeveru ili one koji su cijeli dan u sjeni, najvee doputene
vrijednosti produkta gtotf iz lanka 19. stavaka 2. i 3. ovoga Propisa smiju se poveati za 0,25.
Kao sjeverna orijentacija podrazumijeva se podruje kuta izmeu smjera sjever i pravca
okomitog na povrinu fasade, koji odstupa od smjera sjever do 22,5.

60

f - uee plotine prozirnog otvora u ukupnoj

plotini proelja promatrane prostorije
povrina otvora
f=

povrina promatranog proelja

povrina promatranog proelja se odreuje

prema unutarnjim dimenzijama prostorije
svijetla irina x svijetla visina

povrina otvora

irina promatranog proelja

povrina promatranog proelja

61

(4) Provjera ispunjenja zahtjeva iz stavka 2. i 3. ovog lanka provodi se za svaku projektom
predvienu razliitu vrstu naprave za zatitu od suneva zraenja.
(5) Vrijednosti produkta gtotf iz stavka 2. ovoga lanka i vrijednosti gtot iz stavka 3. odnose se na
sluaj kada je pokretna naprava za zatitu od suneva zraenja u zatvorenom poloaju.
(6) Stupanj proputanja ukupne toplinske energije kroz ostakljenje ukljuivo i predvienu jednu
napravu iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka odreuje se prema izrazu:

gtot = Fw . g

Ff . Fc

gtot

stupanj proputanja ukupne energije kroz ostakljenje

Fw

faktor umanjenja zbog ne okomitog upada suneva zraenja, = 0,9

stupanj proputanja ukupne suneve energije kroz ostakljenje kod okomitog upada
zraenja utvruje se prema (tablica 2, Prilog B)

Ff

faktor umanjenja zbog uea okvira u prozirnom graevnom dijelu, izraen kao
kolinik izmeu plotine prozirnog dijela i ukupne plotine graevnog dijela (prozirni dio
+ okvir),
faktor umanjenja naprave za zatitu od suneva zraenja, (tablica 3, Prilog B)

FC

62

Faktor Ff
faktor umanjenja zbog uea okvira u prozirnom graevnom dijelu izraen kao kolinik
plotine prozirnog dijela i ukupne plotine graevnog dijela

Ff =

povrina ostakljenja
povrina otvora

FF udio neprozirnih dijelova (okvira)

(1 - F ) udio prozirnih dijelova (ostakljenja)

F
povrina ostakljenja
(povrina stakla bez okvira)

povrina otvora

63

Vrijednosti veliina g i FC u pravilu, utvruju se mjerenjima, a mogu biti prema

tablicama 2 i 3, prilog B Propisa:

Redni
broj
1
2
3
4
5
6
7

Tip ostakljenja
Jednostruko staklo (bezbojno, ravno float staklo)
Dvostruko izolirajue staklo (s jednim meuslojem zraka)
Trostruko izolirajue staklo (s dva meusloja zraka)
Dvostruko izolirajue staklo s jednim staklom niske emisije
(Low-E obloga)
Trostruko izolirajue staklo s dva stakla niske emisije
(dvije Low-E obloge)
Dvostruko izolirajue staklo sa staklom za zatitu od
suneva zraenja
Staklena opeka

g (-)
0,87
0,80
0,70
0,60
0,50
0,50
0,60

Tablica 2. Raunske vrijednosti stupnja proputanja ukupne energije ostakljenja,

g (-), kod okomitog upada suneva zraenja

64

Tablica 3. Faktor umanjenja naprave za zatitu od suneva zraenja, FC (-)

Redni
broj
1
2
2.1
2.2
2.3
3
3.1
3.2
4
5

Naprava za zatitu od suneva zraenja

FC (-)

Bez naprave za zatitu od suneva zraenja

Naprava s unutranje strane ili izmeu stakala
- bijele ili reflektirajue povrine i malene transparentnosti a)
- svijetle boje i malene transparentnosti
- tamne boje i poviene transparentnosti
Naprava s vanjske strane
- aluzine, lamele koje se mogu okretati, otraga provjetravano
- aluzine, rolete, kapci (kure, grilje)
Strehe, loe b)
Markize, gore i bono provjetravane b)

1
0,75
0,80
0,90
0,25
0,30
0,50
0,40

a)

Transparentnost naprave za zatitu od suneva zraenja:< manja od 15% smatra se

malenom, a transparentnost u iznosu 15% ili veem smatra se povienom.

b)

Navedena vrijednost vrijedi za sluaj kad je sprijeeno direktno osunanje prozora.

65

Primjer

gtot = Fw . g

< 19,5C

Ff . Fc

Povrina prozirnih otvora

promatrane prostorije
vea od 2,0 m2

gtot < 0,25

20% okvira - udio ostakljenja Ff = 0,80

20% okvira - udio ostakljenja Ff = 0,80

bez naprave za zatitu od osunanja (Fc=1)

naprava za zatitu od osunanja s unutranje strane (Fc=0,80)

= 0,35

21C

Povrina prozirnih otvora

promatrane prostorije
vea od 2,0 m2

= 0,43

gtot < 0,15

20% okvira - udio ostakljenja Ff = 0,80

20% okvira - udio ostakljenja Ff = 0,80

bez naprave za zatitu od osunanja (Fc=1)

naprava za zatitu od osunanja s unutranje strane (Fc=0,80)

= 0,21

= 0,26

66

(9) Ako se zatita od pregrijavanja prostorija zgrade koja nastaje zbog djelovanja suneva
zraenja tijekom ljeta rjeava tehnikim rjeenjem razliitim od rjeenja iz stavaka 2. i 3. ovoga
lanka, tada primjena takvog drugog rjeenja ne smije dati nepovoljniji rezultat zatite od
zahtjeva iz istog stavka.

OKATECH

OKASOLAR

67

Uzroci pojave kondenzacije i plijesni kod suvremenih prozorskih sistema

Kod gradnje niskoenergetskih objekata pored posebno dobre izolacije, vrlo je vana i
zrakonepropusnost omotaa zgrade.

Posljedice: Skoro savreno zabrtvljen objekt!

68

Uzroci pojave kondenzacije i plijesni kod suvremenih prozorskih sistema

Pojava kondenzata i plijesni u veim razmjerima, u utorima prozorskih okvira, primijeena je
u Njemakoj oko 2002. godine.
Posebno kod niskoenergetske i pasivne gradnje.
to je Blower-Door Test bio pozitivniji, bila je jaa pojava kondenzata.
Pri tome relativna vlanost zraka u prostoru nije bila odluujua!
Iako je odnos relativne vlanost zraka bitan faktor kod nastanka kondenzata, injenica je da
je pojava kondenzata mogua i kod vrlo niske vrijednosti relativne vlanosti zraka od samo
35%!

Plijesan u meuprostoru

69

Uzroci pojave kondenzacije i plijesni kod suvremenih prozorskih sistema

Samo ispravno prozraivanje prostora titi od vlage i plijesni!

Sistemi i naini prozraivanja

1)
2)

pasivni sistemi prozraivanja

aktivni sistemi prozraivanja

- Pasivni sistemi prozraivanja slue za permanentno prozraivanje prostora i

u pravilu se ne mogu regulirati
- Aktivni sistemi prozraivanja imaju razliite upravljake module kojima se
moe programirati nain rada uz mogunost senzorskog upravljanja u
ovisnosti o okruenju.

70

Prozor nasuprot vrata

Prozor/vrata potpuno otvoreni
Jak propuh

1 do 5 Minuta

Prozor potpuno otvoren

Velika izmjena zraka bez propuha
Najkvalitetniji nain!

5 do 10 Minuta

Prozor poluotvoren
Umjerena izmjena zraka

10 do 15 Minuta

Prozor nasuprot vrata

Prozor otklopljen/Vrata potpuno otvorena
Umjereni propuh

15 do 30 Minuta

Prozor otklopljen
Loa cirkulacija
Mijeanje toplog i hladnog zraka!

30 do 60 Minuta

Preporuka: Prozraivati najmanje 3 puta na dan 5 10 minuta u ovisnosti o vanjskoj temperaturi.

Pravilo: to je hladnije krae vrijeme prozraivanja!
71

1) Pasivni sistemi i naini prozraivanja

Prozraivanje pomou dodatnih elemenata ugraenih na prozorski element
permanentno prozraivanje
Prednost:
- Prozraivanje se vri neovisno o naem prisustvu
- Vrlo niski trokovi nabave
- Nema dodatnih radova u prostoru
Nedostatak:
- Prozraivanje je konstantno i neovisno o vremenskim prilikama
- Opasnost da previe ohladite prostor ako ste odsutni dui vremenski
period

72

1) Pasivni sistemi i naini prozraivanja

AirMatic primjer ugradnje na profilu sa srednjom brtvom TROCAL 88+

73

2) Aktivni sistemi prozraivanja

Prozraivanje pomou dodatnih sistema ugraenih uz prozorski element
kontrolirano prozraivanje
Decentralni moduli za prozraivanje i ovlaivanje zraka
Centralni ventilacijski sustavi za klimatizaciju
Prednost:
- Prozraivanje se vri neovisno o naem prisustvu
- Mogunost programiranja i daljinskog upravljanja ne kod svih
- Mogunost postavljanja filtera za pelud
- Relativno niski trokovi nabave
- Minimalni dodatni radovi u prostoru napajanje el. en.
- Preporuljivo kod sanacija postojeih objekata

74

2) Aktivni sistemi prozraivanja

AirTronic jednostavno rjeenje za svjei zrak

Elektromehaniki ventili
reagiraju na tlak zraka u
prostoru

75

2) Aktivni sistemi prozraivanja

PremiVent - Inteligentan nain prozraivanja
- Mogunost programiranja koliine protoka
zraka do 60 m3/h
- Izmjenjiva topline vraa do 80% topline u
prostor

76

2) Aktivni sistemi prozraivanja

Decentralni sistem prozraivanja

Mogunost filtera razliitih namjena
Kontrola ovlaivanja prostora
Jednostavna montaa

77

HVALA NA PANJI !

78