Osobna filozofija pouavanja

Ustanova za rani i predkolski odgoj i obrazovanje predstavlja ivi organizam (sustav) kojeg
ine djeca, roditelji, odgojitelji, struni suradnici, voditelji, ravnatelji, ira lokalna zajednica i
dr. Svi oni zajedno ine sustav ije djelovanje nije mogue ukoliko se iskljui bilo koji od
imbenika. Jednako tako, svaki od njih ima odreena prava, odgovornosti i obveze.
Unutar sustava ranog i predkolskog odgoja i obrazovanja bavimo se odgojem i obrazovanjem
iji je krajnji cilj postii da dijete razvije poeljne kompetencije (samopouzdanje,
samostalnost, razumijevanje i toleranciju prema drugima, odgovornost, kritiko miljenje,
itd). koje su mu potrebne za snalaenje/funkcioniranje u drutvu.
Kako bi dijete razvilo prethodno navedene kompetencije, jedna od osoba koja se bavi
njegovim odgojem i obrazovanjem je odgojitelj. Uloga odgojitelja se u sustavu ranog i
predkolskog odgoja i obrazovanja ogleda ponajprije kroz zadae vezane uz neposredan rad s
djecom. Odgojitelj je osoba koja svakodnevno provodi najee 6 sati sa djecom, a neki puta
to zna biti i vie. Njegovu ulogu ogledam u tome da se bavi njegom, odgojem i obrazovanjem
djece. U ovaj dio namjerno sam ukljuila i njegu, budui odgojitelji poslove njege obavljaju
ukoliko se radi o djeci mlae dobi, no starija dob takoer ne iskljuuje poslove njege. Isto
tako, pri radu s djecom mlae dobi, njega ne iskljuuje odgoj i obrazovanje ve je ona
naprotiv njegov sastavni dio. Odgajateljeva zadaa odgoja i obrazovanja djece povlai za
sobom brojne zadae i uloge. Tako su odgojitelji djetetovi prijatelji, odnosno osobe u koje se
on moe pouzdati (kojima dijete moe iznijeti osjeaje i misli, koji e ga sasluati i pokuati
rjeiti djetetov problem, a to je vano za gradnju odnosa povjerenja), model (dijete promatra
odgajatelja te preuzima nae obrasce ponaanja, moralne obrasce i sl.), promatrai (koji
promatraju aktivnosti i igru djece, otkrivaju njihove stilove uenja djece, a potom planiraju
aktivnosti), podupira djetetova razvoja (na temelju uoenih razina djetetova znanja,
odgojitelj pomae djetetu da dosegne vie razine znanja tako to mu priprema izazavno
okruenje za uenje), prenositelji znanja (znanje se prenosi pasivnom ulogom odgojitelja, tj.
aktivnom ulogom djeteta u interakciji sa poticajima) itd.. Osim neposrednog rada s djecom,
odgojitelj ima niz zadaa na temelju kojih utjee na kvalitetu odgoja i obrazovanja, a to su:
suradnja sa roditeljima, kolegama, strunim timom; profesionalno usavravanje; voenje
dokumentacije; kontinuirano preispitivanje svog rada itd. Sve uloge i zadae odgojitelja
usmjerene su ka ostvarenju krajnjeg cilja odgoja i obrazovanja.

Ustanove za rani i predkolski odgoj i obrazovanje predstavlja mjesto nadopune obiteljskom

odgoju te iz tog razloga uloga roditelja u odgoju i obrazovanju od iznimne vanosti. Roditelji
su vani kada se govori o odgoju, ali i obrazovanju djece jer ipak sve potjee od kue.
Njihova uloga je poduprijeti djetetov razvoj, prepoznati djetetove sposobnosti, uoiti
djetetova podruja daljnjeg razvoja, uoiti djetetove potekoe... Uloga roditelja je suradnja s
odgojiteljima u svezi sa odgojem djece. Smatram da se roditelji i odgojitelji imaju potrebu
dogovarati oko pitanja vezanih uz dijete (npr. Noah - odvikavanje od dude).
Kako bi se ostvarili ciljevi odgoja i obrazovanja, planiram svoj odgojno-obrazovni rad na
temelju pojedinanih karakteristika skupine te djece. Prilikom osmiljavanja tjednog plana
vodim se time da promiljam kojim aktivnostima bi mogla zadovoljiti djetetovu potrebu za
igrom i uenjem. Primjerice, razmiljam o skupini djece (jer se oni najee igraju u nekim
grupicama) te razmiljam to bi im mogla ponuditi, a da zadovoljim njihov stil uenja i
zainteresiram za ponuenu aktivnost/temu (npr. kako zadovoljiti uoenu potrebu djece za
dodatnim tjelesnim aktivnostima, igrom u sportskom centru i sl.). Jednako tako, promiljam o
tome na kojim podrujima trebamo raditi kao skupina (npr. trenutno je to poticanje
samostalnog rjeavanja sukoba), ali i podruja u kojima trebam raditi pojedinano sa djecom
(npr. kod Mare treba raditi na poticanju samostalnosti pri odijevanju; iskazivanje emocija
tonije ljutnje i sl.)
Djeca ue kroz interakciju sa drugom djecom, promatranjem odgojitelja te igrom sa
poticajima iz okruenja. Kroz interakciju sa djecom ue se razvijanju socijalnih vjetina
(dijeljenje, suradnja...), razvoju empatije, razvijanju komunikacijskih vjetina itd.. U
interakciji sa odgojiteljem djeca kopiraju ponaanja, usvajaju moralne obrasce i vrijednosni
sustav koji je prisutan kod odgojitelja. U konanici, koritenjem poticaja iz okruenja djeca
izravno ue, proiruju svoja prvotna znanja.... Iz toga razloga, danas se planiranje aktivnosti
se provodi na nain da odgojitelj ne pouava dijete ve da nudi primjerene poticaje koji potiu
djecu na uenje.
Prilikom planiranja aktivnosti postavljam ciljeve pouavanja koje potom prouavam kroz
jedan dui period. Naravno da se postavljeni ciljevi ne mogu odmah ostvariti ali pratim na
koji nain moji postupci utjeu na promjenu (npr. poticanje Jakova V. na samostalnost pri
odjevanju za popodnevni odmor - uoavam da trai pomo prijatelja, pokuava sam okrenuti
rukav itd.)