Rubaije

Omar Hajjam
-prijevod s perzijskoga i pogovor: Dr. Safvetbeg Baagi
-prvo izdanje prevoditelja Sarajevo, 1920.
Biljeke prema pogovoru
Omar Hajjam
-roen 1040. u Niaburu
-hajjam arapski ovjek koji tka i gradi ator
-tkanje atora bio zanat njegove porodice
-Ebu Tahir dobrotvor koji je u njemu otkrio talent i omoguio mu kolovanje
-pohaao niabursko sveuilite, gdje je predavao glasoviti Imami Muve`ffak
-legenda:
-Hajjam, Ebul-Kasim i Hasan Sabbah tko prvi doe do poloaja, pomoi e drugoj dvojici
-Ebul-Kasim postao prvi vezir, naslov Nizamul-Mulk (red drave)
-Hajjam odbija mjesto u dvoru jer se eli posvetiti nauci
-Sabbah prihvati mjesto te kuje urotu protiv Ebul-Kasima
-Sabbah se sklanja u Egipat pod okrilje Fatimida te osniva anarhistiku sektu Assasina
pomou kojih svrgava Ebul-Kasima
-povijesna predaja o Hajjamu:
-na poziv Delaluddina Melekaha sastavlja komisiju astronoma koji e reformirati kalendar
(kalendar i danas vrijedi za Perziju, tvrdi se da je toniji od gregorijanskog)
-direktor zvjezdarnice u Bagdadu
-izvrgnut napadima ortodoksne uleme (uenjaci)
-da uutka protivnike, hodoasti u Meku i Medinu
-smru zatitnika Melekaha gubi mjesto i sklanja se u zaviaj
Ako sretnete ovjeka koji tei za istinom i ljubi istinitost, koji odbija pretvaranje i la, a
kloni se opsjena i sljeparija, postaje predmetom prezira i rugla.
-umire 1123. u Niaburu
-poasni naslov Huddetul-Hakk - dokaz istine
-protivnik Gazalija, dokaz islama (autor Razaranja filozofije)
Razliiti su sudovi suvremenika i poznijih narataja o Hajjamu. Jedni u njemu gledaju zastupnika
istine na Zemlji, a drugi, kako jedan suvremenik veli, nesretnog filozofa, neznaboca i
materijalistu.
Trenutak i razgovor stvarao je rubaije; to e dalje biti s njima, pjesnik se nije brinuo. Prijatelji su
ih biljeili za uspomenu, a protivnici ih zapisivali da ga kompromitiraju u javnosti.
-sauvano nekoliko stotina rubaija
Smijem rei da je za me isto toliko vano nai jednu dosad nepoznatu Hajjamovu rubaiju, koliko
jedan svijet otkriti. - Abdullah Devdet, turski pjesnik
-Povijest Hajjamovog djela na zapadu i kritika
-Thomas Hyde, 1700. - De religione vetarum persarum
-kralj mudraca, udo 11. vijeka

-Edward Fitzgerald 1859., prijevod 101 rubaije, Rubaiyat of Omar Khayyam

Tennison: Tvoj zlatni istonjak, tvoj prostoduni neznaboac Omer je zvijezda prethodnica,
koja se sa Suncem moe takmiiti kad izlazi na horizontu.

-Keats: Kad sam prvi put upoznao Hajjama, osjetio sam nenadano radost i uzbuenje kao
astronom kad prvi put ugleda jednu novu zvijezdu.
Izbor iz Rubaija:
Ne daj da te vrijeme iijem ucvili,
nego sri eer s usta svojoj vili.
Pij - a ne daj ivot da ti zalud proe spominju one, to su nekad bili!
Vino, svirka i djevojke mlade,
pa jo rijeka i cvjetne livade!
To ti je raj - ne spominji pako,
drugog raja, vjeruj, ne imade!
S desna, s lijeva govore mi svata proti vinu,
jer je, vele, dumanin islamskome dinu.
Kad je tako, pit u ga - tako mi Allaha krv je piti doputeno dinskome dumaninu!
Piti vino i pijui oboavat krasna bia,
e je bolje, ve ko sofi odrei se zemnog ia.
Ako svi u pako odu, koju ljube, koji piju nitko ne e gledat raja ni kuati rajskog pia!
(Piti vino u drutvu krasnih djevojaka
e je bolje, nego glumit pobonjaka.
Ako odu u pako, koji ljube, koji piju onda e raj biti prazan kao aka.)
Otkako se nebom sjajni Mjesec kree,
nitko nije naao blagodati vee
od vina; udim se, zato ga prodaju,
kad od vina nita bolje kupit ne e!
Ljubav je uvod knjizi vie znanosti,
ljubav je prva strofa pjesme mladosti.
Ti, koji nema pojma o uvstvu ljubavi,
znaj, da je ljubav izvor - ljudske radosti.
Hou, neu - moe u glavi sinuti budali;
mudar e lako se dovinuti,
da smo mi karika na vjenome lancu;
moemo ga tresti, al ne raskinuti!
Bez moje sam privole na svijet doao,
i na njemu ivot u uu gledao.
Protiv volje idem, dakle, to je svrha
dolaska, odlaska - ja bih rado znao!

Da tajnu ivota na razum shvati,

mogo bi nam neto o smrti kazati.
Kad danas pri sebi o tom nita ne zna,
kako e, kada bude izvan sebe, znati?
Mudrac po srcu briga ne sije,
uvijek knjige vesele tije.
Znade, da dugo ivjeti nee,
ugaa srcu i vino pije!
Nebesa, koja nas u brige bacaju,
dok to ne rastvore, nita ne stvaraju!
Oni koji nisu jo na svijet doli,
ne bi doli, to mi trpimo da znaju!
Ako poe za poude, i za strasti tragom,
unaprijed ti kaem, poo si za vragom.
Gledaj tko si, okle ide, i kud e otii,
znaj to radi bilo umom, bilo snagom!
Bilo dvjesta, bilo trista, bilo tisu ljeta
da poivi, najposlije oti e sa svijeta!
Bio vladar, il siromah, to od pronje ivi jednaka e vrijednost biti njihovih skeleta!
Ta tjelesa, koja se plavim nebom roje,
iz kojih mudraci budue zgode kroje,
ne mogu kazat nita. Ne daj da te obmanu!
Jedna se besvijesno kreu, druga se ude i stoje.
Hajjame! adoru slii meso ti i kosti,
a dua vladaru u kui vjenosti.
I kad vladar hoe da mijenja mjesto,
sluga smrti rui ador bez milosti.
Kad bijah u mladosti cvijetu,
miljah da znam to sam na svijetu.
Ali - evo pri koncu ivota vidim da se varah u poletu.
Odlazim i ostavljam svijet da se bije,
kod toliko bisera ne nanizah dizije.
Osta nereeno mnogo mudrih rijei,
jer me moje vrijeme razumjelo nije!
Jedna kaplja plae, to iz mora se seli,
more joj se smije i ovako veli:
Uistinu svi smo boanska stvorenja,
sve nas od cjeline samo toka dijeli!
Posjetnik hrama, crkve i damije
od pakla se ne plai, a o raju snije,

dok ovjek, upuen u bolje tajne,

ne brine se za to, nego mirno - pije.
Kau, da imade i nekakav pako,
to moj razum ne moe dokuit nikako.
Ako je za one, to ljube i piju,
raj je onda suvian svakako!
aba i pagoda oliava - ropstvo,
i kransko zvono oglaava - ropstvo,
i mihrab, i crkva, i tespih, i kri sve to na svoj nain izraava - ropstvo.
Kad Stvoritelj djela i gradi i stvara,
pa zato ih opet rui i obara?
Ako li je dobro - zato unitava?
A za loe djelo - tko da odgovara?
Da u jednom umrijeti - ja o tom ne dvojim,
eto zato ni najmanje smrti se ne bojim.
Na svijetu ko amanet dua mi je data,
kad god hoe da je vratim, ja pripravan stojim!