Komentar

Ekspertne radne skupine

(veljaa 2015. lipanj 2016.)
na
Izvjee Povjerenstva za unaprjeenje
reforme odgoja i obrazovanja
objavljenom 4. studenog 2016. godine na mrenim stranicama
Ministarstva znanosti i obrazovanja

http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=15060&sec=1933

Boris Joki, Branislava Baranovi, Suzana Hitrec, Branka Vuk, Ruica Vuk, Zrinka
Risti Dedi i Tomislav Rekovac

Ovaj se komentar temelji iskljuivo na dijelovima Izvjea koji se odnose na Cjelovitu kurikularnu
reformu, rad Ekspertne radne skupine iji smo bili lanovi i rad ostalih tijela u okviru Cjelovite
kurikularne reforme. Takoer komentar se ogranien samo na dio Izvjea pod naslovom II.
Ralamba Strategije i Akcijskoga plana za provedbu Strategije (stranice 5. - 16.).
Premda autori izvjea na str. 5. navode da su utvrene sljedee injenice, Izvjee se ne zasniva na
objektivno utvrenim injenicama, ve obiluje netono prikazanim informacijama, neistinama te
neprimjerenim iskazivanjem stavova bez konzultiranja svih dokumenata i komunikacije s velikim
brojem osoba ukljuenih u rad na Cjelovitoj kurikularnoj reformi u razdoblju od sijenja 2015. do
lipnja 2016. godine.
Osim netono prikazanih informacija, neistina te neprimjerenih iskaza stavova, Izvjee ne ukljuuje
razliite dokumente i odluke vane za provoenje Cjelovite kurikularne reforme. Gotovo je
nevjerojatno da se u Izvjeu uope ne spominje Odluku o osnivanju Ekspertne radne skupine za
provoenje Cjelovite kurikularne reforme koju je 11. oujka 2016. donio Ministar znanosti,
obrazovanja i sporta prof. dr. sc. Predrag ustar kao niti jedna odluka, dokumentacija i
korespondencija izmeu ministarstva i Ekspertne radne skupine u razdoblju od 29. sijenja 2016. do
19. lipnja 2016.
Neprofesionalnom, nekolegijalnom i neasnom smatramo injenicu da tijekom rada na izradi
Izvjea niti jedan lan Ekspertne radne skupine nije upitan za mogua pojanjenja dogaaja vezanih
uz rad na Cjelovitoj kurikularnoj reformi, dokumentaciju i davanje dodatnih uvida u rad.
Iz svega navedenoga, a ponajvie zbog neobjektivnosti, netonosti, iznesenih neistina, nepotpunih
informacija, netonih prikaza, insinuacija i neprimjerenih iskaza stavova ljubazno molimo ministra prof.
dr. sc. Pavu Bariia da navedeno Izvjee u dijelu koji se odnosi na utvrivanje injenica (str. 5.-16.)
odbacite i uklonite s mrenih stranica Ministarstva.
U ovom obliku ovaj dio Izvjea vrijea rad preko 500 strunjaka, ugroava osobni i profesionalni
integritet svih ukljuenih u rad na Cjelovitoj kurikularnoj reformi, kao i integritet odgoja, obrazovanja i
znanosti u Republici Hrvatskoj.

PRAVNA OSNOVA RADA EKSPERTNE RADNE SKUPINE

Sukladno cilju 2. u poglavlju Rani i predkolski, osnovnokolski i srednjokolski odgoj i obrazovanje Strategije
obrazovanja, znanosti i tehnologije (2011.):

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) je 18. prosinca 2014. godine objavilo Javni poziv za
voditelja i lanove Ekspertne radne skupine (ERS) za provoenje Cjelovite kurikularne reforme (CKR).
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. sc. Vedran Mornar je 28. sijenja 2015. godine donio
Odluku o osnivanju Ekspertne radne skupine za provoenje Cjelovite kurikularne reforme kojom je
imenovao voditelja i est lanova Ekspertne radne skupine za provoenje Cjelovite kurikularne
reforme na razdoblje do 31. sijenja 2016. godine. Ekspertna radna skupina (ERS) poela je s radom 2.
veljae 2015. godine.
Ministar Mornar 23. prosinca 2015. je donio Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju ERS-a
kojom se rad skupine u istom sastavu na nain da se rijei do 31. sijenja 2016. godine zamjenjuju s
rijeima do 29. veljae 2016. godine.
Od 29. veljae 2016. godine do 11. oujka 2016. ne postoji ERS.
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. sc. Predrag ustar je 11. oujka 2016. godine donio
Odluku o osnivanju Ekspertne radne skupine za provoenje Cjelovite kurikularne reforme ime je
osnovana novi ERS. Ovoj odluci nije prethodio javni poziv. Skupina je imenovana u istom sastavu.
Skupina je imenovana bez preciznog roka, odnosno do zavretka javnog savjetovanja o
kurikulumskim dokumentima.
27. svibnja 2016. godine lanovi ERS-e podnijeli su Zahtjev za razrjeenjem zbog nemogunosti
daljnjeg rada i obavljanja povjerenih zadaa te nedostatka primjerene razine podrke od strane
Ministarstva koja bi ukazivala na mogunost dovretka dionice A i poetka dionice B Cjelovite
kurikularne reforme.
17. lipnja 2016. Ministar ustar donosi Odluku kojim je stavljena izvan snage Odluka o osnivanju
Ekspertne radne skupine za provoenje Cjelovite kurikularne reforme.
Od 17. lipnja 2016. do danas ne postoji ERS.

Komentari na Izvjee (str. 5. 16.)

II. 1. (str. 5)
Navod:
a u suradnji s ministrom nadlenim za znanost i obrazovanje kasnije ovlatenja prenosi na Ekspertnu radnu skupinu (ERS)
te na taj nain Ministarstvo i ustanove (agencije i NCVVO) koje ine odgojno-obrazovnu infrastrukturu preobraavaju u
operativnu i administrativnu potporu. Time Vlada RH (2011. -2015.) reformske procese smjeta izvan nadlenoga ministarstva
i ustanova. Takvim uspostavljanjem nositelja dijela reformskoga procesa Ministarstvo postaje administrativna i operativna
potpora stratekih mjera i aktivnosti.

Komentar:
U razdoblju od sijenja 2015. do lipnja 2016. Ekspertna radna skupina (ERS) imenovana je u istom sastavu dva
puta i to od dvije razliite Vlade RH - premijera Zorana Milanovia (2011. - 2015.) te premijera Tihomira
Orekovia (2016. - 2016.).
Iz odluke o osnivanju od 28. sijenja 2015. (http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3620) koju je potpisao
resorni ministar prof. dr. Vedran Mornar te Odluke o osnivanju od 11. oujka 2016. godine
(http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3620) koju je potpisao resorni ministar prof. dr. Predrag ustar (a koju
Povjerenstvo iz nepoznatog razloga ne prilae niti raspravlja), razvidno je da ERS nije imao ovlasti donoenja
odluka, financijske ovlasti ni pravne ovlasti. Tvrdnja da su bilo kakva ovlatenja MZOS-a prenesena na ERS
gruba je la koja nema uporita ni u dokumentima niti u stvarnosti.
Potpuna je neistina da su u sluaju provoenja CKR, Ministarstvo, agencije u odgoju i obrazovanju te NCVVO
djelovali kao administrativna i operativna potpora stratekih mjera i aktivnosti.
Od poetka rada i tijekom oba mandata ERS-a, djelatnici MZOS-a, AZOO-a, ASOO-a i NCVVO-a bili su dio Jedinice
za strunu i administrativnu podrku (http://www.kurikulum.hr/jedinica-za-strucnu-i-administrativnu-podrsku/).
Uloga je djelatnika MZOS-a i agencija prije svega bila struna, a ne administrativna.
Neistina je da su reformski procesi smjeteni izvan nadlenoga ministarstva i ustanova. Navedeno potvruje
injenica da su sve odluke, dokumenti, financijski poslovi pripremani i doneseni od strane slubi ministarstva i
ministara Mornara i ustara. Dokaz navedenome je takoer da su rezultati i aktivnosti u okviru CKR uvrteni u
razliite dokumente obje Vlade RH u gore spomenutom razdoblju, ukljuujui i Nacionalni program reformi 2016.
kojeg je u travnju 2016. godine donijela Vlada RH premijera Tihomira Orekovia.
https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/Sjednice/2016/17%20sjednica%20Vlade/17%20-%201a.pdf
II. 6. (str. 7)
Navod:
No, vrijeme za izradu kurikulumskih dokumenata za koje je u inaicama Strategije (2013. i 2014.) planirano tri godine, u
Akcijskome planu svedeno je, bez obrazloenja, na est mjeseci, s time da u metodolokome smislu nije sasvim jasno kako to
da se dokumenti druge razine (nacionalni kurikulumi) rade prije dokumenta prve razine (Okvira nacionalnoga kurikuluma,
ONK).

Komentar:
Neistinit je navod da su se nacionalni kurikulumi radili prije Okvira nacionalnog kurikuluma (ONK). Prve su inaice
dokumenta ONK-a izraene u travnju 2016. i predstavljene na prvim radnim sastancima strunih radnih skupina
u svibnju 2016. Dijelovi Okvira prezentirani su takoer tijelima izvrne vlasti, Saborskom odboru, nadlenim
tijelima i na stotinama skupova irom RH. Pojedine inaice dokumenta ONK bile su i jo uvijek su dostupne u
prostoru raunalnog oblaka CKR-a kojem su pristup imali ministri Mornar i ustar te lanovi strunih radnih
skupina i Jedinice za strunu i administrativnu podrku (djelatnici MZOS-a, AZOO-a, ASOO-a i NCVVO-a) kao i
odreeni zaposlenici ministarstva.
II. 8. (str. 8)
Navod:
Javnosti je, ocjenjuje Povjerenstvo, prikazano da je rije o velikoj reformi odgojno-obrazovnoga sustava na razini
predkolskoga, osnovnokolskoga i srednjokolskoga odgoja i obrazovanja deriviranjem jednog cilja provoenje cjelovite
kurikularne reforme, koju ERS praktino primjenjuje sa znaenjem izmjene nastavnoga programa pojedinanih predmeta
prema ishodima uenja i pridruivanju sadraja ishodima uenja.

Komentar:
Neistinito, nestruno i neasno je o aktivnostima 700-tinjak strunjaka (lanovi SRS, konzultanti, JSAP, pripravnici
i ERS) ukljuenih u CKR govoriti iskljuivo kao o izmjenama nastavnog programa prema ishodima uenja. U
CKR-u je ukupno izraeno tri metodoloka prirunika i 60 kurikulumskih dokumenata. Po prvi puta ti su
dokumenti predstavljeni javnosti tijekom veljae 2016. zajedno s tadanjim prvim potpredsjednikom Vlade
Republike Hrvatske gosp. Tomislavom Karamarkom i ministrom prof. dr. sc. ustarom. Isti ti dokumenti su bili

predmetom strune rasprave, a u lipnju su na stranicama www.kurikulum.hr objavljene i druge inaice

dokumenata.
Ovime je sveukupno u predvienom vremenskom razdoblju uspostavljen skladan i koherentan sustav nacionalnih
kurikulumskih dokumenata Republike Hrvatske, prikazan na Slici 1. kojima se na nacionalnoj razini iskazuju
namjere povezane sa svrhom, ciljevima uenja i pouavanja, oekivanjima, ishodima, iskustvima djece i mladih
osoba, s organizacijom odgojno-obrazovnoga procesa i s vrednovanjem.
Svi su kurikulumski dokumenti javno dostupni na www.kurikulum.hr.

Slika 1. Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata izraenih u okviru Cjelovite kurikularne reforme
Svi nacionalni kurikulumski dokumenti osmiljeni su s idejom o djetetu i mladoj osobi kao o sredinjem sudioniku
odgojno-obrazovnoga procesa. Djeci i mladim osobama, roditeljima, odgojno-obrazovnim radnicima i svima
ostalima kurikulumski dokumenti jasno ukazuju na odgojno-obrazovna oekivanja i ishode koja postavljamo pred
djecu i mlade osobe. Postavljeni su kao razvojni i otvoreni dokumenti koje je mogue mijenjati kao odgovor na
potrebe djece i mladih osoba, odgojno-obrazovnih radnika i ustanova, novih znanstvenih i tehnolokih spoznaja
i onih proizalih iz prakse.
Uspostavom sustava nacionalnih kurikulumskih dokumenata su ujedno ispunjene sljedee mjere iz Strategije
obrazovanja, znanosti i tehnologije koje je usvojio Hrvatski sabor: 2.1.1.; 2.1.2; 2.1.3.; 2.2.1; 2.3.1.;2.3.2.; 2.4.1.;
2.4.2.; 2.4.3.; 2.4.4.; 2.5.1.; 2.5.2.; 2.5.3.
U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije te od samog poetka rada u CKR ukazuje se da je CKR osmiljena
sveobuhvatno te da se odnosi na sve razine i vrste odgoja i obrazovanja i usmjerena je na sljedea etiri
jednakovrijedna elementa (Slika 1.):

Slika 2. Elementi Cjelovite kurikularne reforme

U skladu sa Strategijom, osmiljeno je da se cjelokupna transformacija sustava odgoja i obrazovanja koja ukljuuje
i produljenje dovisokokolskoga odgoja i obrazovanja sastoji od sljedeih dionica:
Dionica A
(2015-16)

Izrada kurikulumskih dokumenata, izrada podloga i modela za sustav vrednovanja, ocjenjivanja i

izvjeivanja o uenikim postignuima, osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika, senzibiliziranje
javnosti: osmogodinja osnovna kola + postojee trajanje srednje kole (8 + 3/4)

Dionica B
Dionica C
Dionica D

Dionica E
Dionica F

Eksperimentalna provedba i evaluacija, osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika, izrada udbenika i

digitalnih materijala: osmogodinja osnovna kola + postojee trajanje srednje kole (8 + 3/4)
Postupno uvoenje novih kurikuluma: osmogodinja osnovna kola + postojee trajanje srednje kole (8
+ 3/4)
Strukturna transformacija infrastrukturna prilagodba, programska transformacija izraenih programa
za trenutanu strukturu (8+3/4) u devetogodinju osnovnu kolu i postojee trajanje srednje kole (9 +
3/4)
Eksperimentalno uvoenje devetogodinje osnovne kole i postojee trajanje srednje kole (9 + 3/4)
Postupno uvoenje devetogodinje osnovne kole i postojee trajanje srednje kole
(9 + 3/4)

Cjelovita kurikularna reforma redovito je na ovaj nain predstavljena relevantnim tijelima kako bi se osigurala
transparentnost procesa te maksimalna informiranost i ukljuenost svih dionika ovog sloenog procesa.
Reforma je viestruko predstavljena na sjednicama Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora,
Rektorskomu zboru RH, Hrvatskoj gospodarskoj komori, Hrvatskoj udruzi poslodavaca, Hrvatskoj obrtnikoj
komori, Gospodarskom vijeu Predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarovi, visokim dunosnicima Vlade RH (2011.1.5) i Vlade RH (2015.-16.), Nezavisnom sindikatu zaposlenih u srednjokolskom obrazovanju Republike Hrvatske,
Sindikatu hrvatskih uitelja, Sindikatu Preporod i mnogim drugim tijelima i organizacijama, a posebice
djelatnicima kolama. Odrano je vie od 700 predstavljanja na dravnim i lokalnim skupovima u organizaciji
AZOO-a i na drugim ciljanim skupovima. Odrani su najvei ikad webinari na kojima su sudjelovali deseci tisua
odgojno-obrazovnih radnika.
Dvije Vlade RH u razdoblju od 2011.-16. uvrstile su CKR u svoje djelovanje i nacionalne programe reformi.
Tvrdnja da je reforma izmjena nastavnoga programa pojedinanih predmeta prema ishodima uenja i
pridruivanju sadraja ishodima uenja, potpuno je nerazumijevanje ili zlonamjerna interpretacija ukupnih
aktivnosti u okviru CKR-a.
Dokazi za navedeno nalaze se u sljedeim izvorima:

mrena stranica - www.kurikulum.hr,

brojni dokumenti i izvjetaji koji su bili upueni ministarstvu i drugim nadlenim tijelima ukljuujui
Hrvatski Sabor, Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti te Rektorski zbor Republike Hrvatske.
Npr:
Ministarstvo znanosti i obrazovanja:
http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=13583
Hrvatski Sabor predstavljanje na saborskim odborima
http://www.sabor.hr/na-sjednici-odbora-za-obrazovanje-znanost-i-kultur
http://www.sabor.hr/predstavljeno-izvjesce-o-cjelovitoj-kurikularnoj-r
http://www.sabor.hr/u-saboru-predstavljena-kurikularna-reforma-za-rani
http://www.sabor.hr/u-saboru-odrzana-tematska-sjednica-o-kurikularnojHAZU, Rektorski zbor:
http://www.kurikulum.hr/20-9-2015-predstavljanja-cjelovite-kurikularne-reforme-relevantnim-tijelima/
http://www.kurikulum.hr/wp-content/uploads/2015/09/Izvje%C5%A1taj-za-Hrvatsku-akademiju-znanosti-iumjetnosti-Cjelovita-kurikularna-reforma.pdf

II. 11. (str. 9)

Navod:
Provedba mjera CKR-a prema Strategiji u nadlenosti je Ministarstva. No, Povjerenstvo je utvrdilo kako je Odlukom o osnivanju
ERS-a (Prilog 4.) od 28. sijenja 2015. godine Ministarstvo sebe razvlastilo te ERS u potpunosti preuzima nadlenost, odnosno
realizaciju 2. cilja: Provesti cjelovitu kurikularnu reformu na nain da Ministarstvo postaje imbenik od kojega ERS zahtijeva
realizaciju aktivnosti, primjerice izmjene zakona, uvoenje predmetnih kurikuluma u eksperimentalnu primjenu, potpisivanje
odluka o imenovanju ERS-a (iako nije imalo utjecaja u izboru lanova ERSa) i dr.

Komentar:
Kao to je ve reeno, tvrdnja da se ministarstvo razvlastilo je u potpunosti neistina, ak i apsurdna. ERS je u
ovom sastavu imenovan od strane dva ministra znanosti, obrazovanja i sporta iz dvije razliite Vlade RH. U
odlukama su jasno naznaene zadae ERS-a. Sve pravne, financijske poslove i odluke o smjeru promjena donosilo
je Ministarstvo. Tvrdnja da je ERS zahtijevao realizaciju aktivnosti, izmjene zakona, eksperimentalnu
primjenu su u potpunosti apsurdne jer su to aktivnosti koje su dvije Vlade RH donijele, a posebice se to odnosi
na Vladu RH pod vodstvom premijera Tihomira Orekovia i resornog ministra prof. dr. Predraga ustara.
(https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/Sjednice/2016/17%20sjednica%20Vlade/17%20-%201a.pdf)
To su ujedno i mjere koje je 2014. godine usvojio Hrvatski Sabor izglasavanjem Strategije obrazovanja, znanosti i
tehnologije (http://www.novebojeznanja.hr/).

Tvrdnja da ERS zahtijevapotpisivanje odluka o imenovanju ERS-a (iako nije imalo utjecaja na izbor lanova ERSa) je apsurdna jer nije jasno kako bi tijelo koje nije imenovano moglo zahtijevati potpisivanje odluke o svom
imenovanju. Takoer, koliko je nama poznato, pri imenovanju ERS-a u sijenju 2015. postojala je odluka o
izbornom tijelu u kojem su bili visoki dunosnici MZOS-a. Pri drugoj uspostavi ERS-a sam ministar prof. dr. Predrag
ustar je 11. oujka 2016. samostalno donio odluku o imenovanju ERS-a u ovom sastavu bez javnog poziva.
Navedeno Povjerenstvo nije nalo za shodno komentirati.
II. 13. (str. 9)
Navod:
Povjerenstvo je utvrdilo kako je ERS oekivao primjenu novih predmetnih kurikuluma na razini osnovnog i srednjeg
obrazovanja odmah nakon javne rasprave, a da je prepreku njihove primjene vidio u Ministarstvu koje nije osiguralo izmjenu
zakonskih regulativa.

Komentar:
Navod da je ERS oekivao primjenu odmah nakon javne rasprave je u potpunosti neistinit. ERS je u svim
dokumentima i planovima najavljivao da su preduvjeti uspjenog uvoenja reforme:
osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika za uvoenje kurikulumskih dokumenata u odgojno-obrazovne
ustanove
osiguravanje financijskih sredstava
potpuno sudjelovanje agencija u sustavu odgoja i obrazovanja
osiguravanje normativnog okvira.
Javno savjetovanje sa zainteresiranom javnou je preduvjet osiguranja normativnog okvira. Brojni dokumenti
ukazuju da je ERS jasno zastupao stav da je potrebno osigurati preduvjete za dionicu B CKR.
Osnovni elementi dionice B su javno objavljeni na sljedeoj poveznici: http://www.kurikulum.hr/wpcontent/uploads/2016/05/Nacrt-prijedloga-za-javni-poziv-za-sudjelovanje-u-Dionici-B-Cjelovite-kurikularnereforme.pdf. Ovaj javno dostupan dokument, kao niti mnoge druge, Povjerenstvo nije uzelo u obzir pri pisanju
izvjea to ukazuje na izrazitu neobjektivnost i pristranost u pristupu.
II. 14. (str. 10)
Navod:
Za provedbu CKR-a nije izraen projekt s elementima koje bi svaki projekt ovakve vrste nuno trebao sadravati. Pri tome se
ponajprije misli na to da za projekt CKR-a nije postojalo tzv. Bazno istraivanje i podaci o stvarnom stanju u odgojnoobrazovnome sektoru u sklopu kojih bi, uz ostalo, bile navedene prednosti i nedostaci postojeega sustava odgoja i
obrazovanja u RH. Stoga u izradi nacionalnih kurikuluma nisu uzeti u obzir ni dosadanji rezultati ralambe uspjeha hrvatskih
uenika u europskome kontekstu, kao to su rezultati meunarodnih i europskih istraivanja (PISAe, TIMSS-a, PIRLS-a),
preporuke Europske komisije objavljene u izvjeima Education and Training Monitor 2013., 2014. i 2015. Povjerenstvo u
svojim uvidima nije utvrdilo postojanje tako razraenoga projekta. Stoga Povjerenstvo nije moglo utvrditi koji su to izazovi na
koje se predloenim kurikulumskim dokumentima eli odgovoriti, problemi koje se eli rijeiti, potrebe hrvatskog drutva i
graana kojima se eli udovoljiti, niti tko su jasno definirani nositelji odgovornosti na svim razinama.

Komentar:
Od prvog dana rada u programu CKR je voen kao cjelovit projekt kroz jasne aktivnosti, rokove, nadlenosti te
rezultate. O ishodima aktivnosti redovno su obavjetavani ministri i ostali dunosnici ministarstva. Svaka SRS koja
je imenovana imala je svoj projektni zadatak (i dalje dostupni u raunalnom oblaku CKR-a kao i dinamika njihove
realizacije). Potpuna je neistina da u radu na CKR nisu uzete u obzir znanstvene spoznaje i rezultati empirijskih
istraivanja. U raunalnom oblaku i dalje se mogu nai tisue pohranjenih domaih i meunarodnih radova i
istraivanja koja su strune radne skupine koristile u razradi svojih ideja. Posebno se obraala panja na rezultate
uenika u nacionalnim i meunarodnim istraivanjima. to se tie Education and Training Monitora Europske
komisije, dovoljno je vidjeti zadnji izvjetaj u kojem se upravo CKR istie kao dobro proveden reformski zahvat
(https://ec.europa.eu/education/sites/education/files/monitor2016_en.pdf).
Ministarstvu su, osim na raunalnom oblaku kojemu su visoki dunosnici cijelo vrijeme imali pristup, u 17 mjeseci
rada od strane ERS-a dostavljeni planovi za pojedine dionice rada. Posljednji takav akcijski plan rada s podjelom
aktivnosti, nositeljima aktivnosti i preciznim rokovima upuen je 27. oujka 2016. godine ministru ustaru,
posebnom savjetniku Ivanu Milanoviu Litri i nekim drugim dunosnicima ministarstva.
II. 15. (str. 10)
Navod:
Iako je mjerom 1.1.2. Strategije predvien koordiniran metodoloki pristup izradi kurikulumskih dokumenata koji je trebalo
izraditi Ministarstvo u suradnji s ERS-om, dokument kojim je odreena metodologija izrade kurikulumskih dokumenata nije
pronaen. MJERA 1.1.2. Definiranje koordiniranoga metodolokog pristupa izradi kurikularnih dokumenata (nacionalni
kurikulumi za pojedine vrste i razine odgoja i obrazovanja, predmetni/modularni kurikulumi i kurikulumi za stjecanje

kvalifikacija u redovitome sustavu odgoja i obrazovanja). NADLENOST: MZOS / PROVEDBA: MZOS, ERS / ROK: 2014. /
POKAZATELJI OSTVARIVANJA: Izraen koordinirani metodoloki pristup izradi kurikularnih dokumenata. Povjerenstvo nije
uspjelo pronai dokument ili uputu o koordiniranome metodolokom pristupu izradi kurikularnih dokumenata, koji bi
sadravali ciljeve izrade navedenih pojedinanih kurikuluma.

Komentar:
Ovaj je navod u potpunosti neistinit. U opsegu zadataka i ovlasti ERS-a, osmiljen je i pripremljen jedinstven
metodoloki pristup izradi kurikulumskih dokumenata, koji je konzistentnom primjenom u izradi kurikulumskih
dokumenata na svim razinama (od nacionalnih kurikuluma za pojedine vrste obrazovanja do predmetnih
kurikuluma) osigurao postojanje jasne zajednike konceptualne i metodoloke osnove i koherentnost svih
pripremljenih dokumenata.
Izraena su tri metodoloka prirunika, kao osnova za izradu kurikulumskih dokumenata razliite razine:
1. Metodoloki prirunik za izradu prijedloga podruja kurikuluma,
2. Metodoloki prirunik za izradu prijedloga predmetnih kurikuluma i,
3. Metodoloki prirunik za izradu prijedloga kurikuluma meupredmetnih tema.
Navedeni metodoloki prirunici predstavljali su jednu od kljunih osnova za rad strunih radnih skupina, a osim
u raunalnom oblaku CKR, metodoloki prirunici bili su objavljeni na mrenim stranicama CKR-a
http://www.kurikulum.hr/?s=metodolo%C5%A1ki+priru%C4%8Dnici te na mrenim stranicama MZOS-a
http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=14276.
Prve verzije metodolokih prirunika pripremljene su prije prvih radnih sastanaka strunih radnih skupina, a na
temelju komentara i sugestija pojedinih lanova strunih radnih skupina te djelatnika iz JSAPa, izraene su nove
inaice (inaice 1.2. i 1.3.), koje su koritene u izradi svih kurikulumskih dokumenata.
Iako se radi o autorskom radu lanova ERS-a, MZOS je bez pitanja i najave metodoloke prirunike takoer uvrstio
u javno savjetovanje sa zainteresiranom javnou, ime su prekrena autorska prava autora metodolokih
prirunika. U skladu s navedenim ERS e razmotriti osiguravanje pravne zatite nad autorskim pravima za svoj
rad.
Ovo je prvi puta u povijesti RH da je metodologija reformskog procesa u odgoju i obrazovanju bila javno
objavljena te javno raspravljena.
II. 15. (str. 10)
Navod:
Stoga nije jasno to bi trebao biti cilj eksperimentalne provedbe.

Komentar:
Ovaj navod ukazuje na potpuno nerazumijevanje prirode i dinamike korjenitih promjena u obrazovanju. Cilj,
ali i plan aktivnosti eksperimentalne provedbe objanjen je u brojnim dokumentima dostupnim na mrenoj
stranici www.kurikulum.hr kao i onima koji su poslani ministarstvu i drugim tijelima. Eksperimentalno uvoenje
predvieno je i objanjeno i u Strategiji. Eksperimentalno uvoenje nacionalnih kurikuluma, kao i novih modela
vrednovanja, ocjenjivanja te rada s djecom i mladim osobama s tekoama u razvoju i darovitom djecom i mladim
osobama zadano je u vie mjera koje ine realizaciju 2. cilja provedbe Cjelovite kurikularne reforme Strategije
obrazovanja, znanosti i tehnologiju. Navedene mjere Strategije predstavljale su osnovu za osmiljavanje i razradu
projektnog prijedloga i plana provedbe eksperimentalnog uvoenja kurikuluma koji je ERS u proljee 2016.
godine izradio i predao nadlenim slubama MZOSa. Projektni prijedlog koji je ERS uputio MZOS-u i komunicirao
drugim tijelima i institucijama (npr. Saborskom odboru za odgoj, obrazovanje i kulturu) sadravao je informacije
o ciljevima, metodologiji, aktivnostima, dinamici (rokovima provedbe), nadlenostima i oekivanim ishodima
eksperimentalnog uvoenja kurikuluma. Plansko i sustavno eksperimentalno uvoenje kroz nekoliko godina (u
pojedinim razredima i vrstama odgoja i obrazovanja) je trebalo posluiti provjeri ostvarivosti, uinkovitosti i
kvalitete pripremljenih kurikulumskih dokumenata, omoguiti odreene preinake i poboljanja prije frontalnog
uvoenja, osposobiti i/ili usavriti odgojno-obrazovne radnike za primjenu kurikuluma i novih modela
vrednovanja, osigurati osnovu za izradu materijala za uenje i pouavanje, prirunika za uitelje, nastavnike,
strune suradnike, instrumenata za vrednovanje procesa i ishoda uenja itd. Sve navedeno stoji u desecima javno
objavljenih dokumenata.
II. 16. (str. 11)
Navod:
Veliki dio predloenih rjeenja i ideja u sklopu CKR-a bilo bi oteano na brzinu uvesti i provesti u hrvatskim kolama, to zbog
materijalnih to zbog kadrovskih ogranienja.

Komentar:
Radi se o proizvoljnom stavu. Iz javno dostupnih dokumenata te brojnih javnih nastupa lanova ERS-a jasno je
vidljivo da se inzistiralo na vanosti pripreme odgojno-obrazovnih radnika i kola kao kljunom preduvjetu

uspjene provedbe aktivnosti u okviru CKR-a. Navedeno je jasno i iz predloene dinamike u materijalima koji su
dostavljeni ministrima Mornaru i ustaru te njihovim suradnicima.
Za razliku od inzistiranja ERS-a na temeljitoj pripremi kao preduvjetu uvoenja:
ministar ustar je jo u lipnju 2016. (npr. gostovanje u Dnevniku HRT-a 2. lipnja 2016.) najavljivao da osobno
oekuje te da se nada da e se u k. godini 2016/17 eksperimentalno uvesti kurikulumski dokumenti
(http://vijesti.hrt.hr/337665/gost-dnevnika-ministar-sustar-je-li-moguc-kompromis-o-skolskoj-reformi).
Supredsjednica povjerenstva je u Dnevniku HRT-a od 3. studenog 2016. izjavila da eksperimentalna
provedba uope nije potrebna (http://vijesti.hrt.hr/359115/iduci-tjedan-krece-akcijski-plan-o-nastavkureforme-skolstva).
Slino je najavio i supredsjednik Povjerenstva u svom nastupu na HRT-u 20. listopada 2016.
(http://vijesti.hrt.hr/357138/tema-dana-kurikularna-reforma) te u nastupima u tiskanim medijima.
II. 16. (str. 11)
Navod:
Nije napravljena simulacija optereenja uenika, uitelja i nastavnika, niti je izraen nastavni plan.

Komentar:
U potpunosti je neistinito da unutar CKR-a nisu predstavljeni nastavni planovi za pojedine razine i vrste odgoja i
obrazovanja.
Nacionalni kurikulumi za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja sadre nastavne planove:

Nacionalni kurikulum za osnovnokolski odgoj i obrazovanje - http://www.kurikulum.hr/wpcontent/uploads/2016/06/NKOOO-inacica-2.pdf str. 24

Nacionalni kurikulum za gimnazijsko obrazovanje http://www.kurikulum.hr/wpcontent/uploads/2016/06/NACIONALNI-KURIKULUM-ZA-GIMNAZIJSKO-OBRAZOVANJE-nakon-stru%C4%8Dnerasprave.pdf str. 20 i str. 21-36
Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje osnova za izradu planova u pojedinom strukovnom sektoru i/ili
kvalifikaciji - http://www.kurikulum.hr/wp-content/uploads/2016/06/NKSO_novi_za-javnu-raspravu.pdf - str. 2330
Nacionalni kurikulum za umjetniko obrazovanje http://www.kurikulum.hr/wp-content/uploads/2016/06/N-KU-O-za-javnu-raspravu.pdf - str. 25-29

Potrebno je podsjetiti da unutar dionice A CKR-a nije bila predviena promjena nastavnog plana u
osnovnokolskom odgoju i obrazovanju (uvoenje novih obveznih predmeta), kao ni promjena nastavnog plana
u gimnazijskom obrazovanju do godine 2021./2022.
Takoer nije istinito da nisu izraene simulacije optereenja. Kurikulumske dokumente radili su upravo oni koji
izravno rade u odgojno-obrazovnom procesu te su i najbolje upoznati s optimizacijom optereenja. Takoer
potrebno je podsjetiti se da su procesi koje je ERS isplanirao sluili upravo optimizaciji. To su konzultacijski proces
u kojem je sudjelovalo 218 strunjaka, struna rasprava koja je po prvi puta provedena u RH pri emu se pokualo
doi do svakog odgojno-obrazovnog radnika, javno savjetovanje te naposljetku postupna eksperimentalna
provedba.
II. 16. (str. 11)
Navod:
Povjerenstvo je utvrdilo niz prepreka za urno uvoenje predmetnih kurikuluma, a navodimo samo neke, na primjer predloeni
model izbornosti u opim gimnazijama, izborni predmet informatike od prvog razreda osnovne kole, istraivaki usmjerena
nastava (obvezni pokusi u nastavi) iz STEM predmeta (eng. Science, Technology, Engineering, Mathematics), sedam novih
meupredmetnih tema i slino. Posebno je problematian predloeni model izbornosti u gimnazijskom obrazovanju.

Komentar:
Ovaj je navod bespredmetan, s obzirom da je eksperimentalno uvoenje kurikuluma, prema planovima, upravo
trebalo osigurati uvid na pitanja kvalitete i mogunosti izvedbe novih predmetnih i meupredmetnih kurikuluma
te preispitati neke preduvjete za uvoenje novih praksi uenja i pouavanja u pojedinim podrujima uenja.
Istraivaki usmjerena nastava iz prirodoslovno-tehnikih predmeta i trenutno je jedan od ciljeva predmeta.
Meupredmetne teme nisu novost koju donosi CKR, ve su postojale i u dosadanjim dokumentima obrazovne
politike poglavito Nacionalnom okvirnom kurikulumu iz 2011. godine ime se u CKR-u osigurava kontinuitet
obrazovnih politika - http://mzos.hr/datoteke/Nacionalni_okvirni_kurikulum.pdf - str. 41-48.
Upravo s ciljem osiguravanja kvalitetne pripremljenosti za uvoenje izbornosti u gimnazijsko obrazovanje (koja
ukljuuje, izmeu ostaloga, analizu strukture i tendenciju razvoja uenikog i nastavnikog tijela u RH, analizu
interesa i aspiracija uenika upisanih u gimnazijske programe, analizu potreba kola, simulaciju radnog
optereenja nastavnika, konceptualizaciju novih modela zavrnih ispita dravne mature itd.), ta su rjeenja
planirana tek za kolsku godinu 2021./22.

II. 18. (str. 12)

Navod:
ERS-u je, izvan mjera i aktivnosti donesenih u Strategiji, osiguran poseban prostor za rad te operativna potpora, i to od rujna
do prosinca 2015. godine s 97 uitelja i nastavnika, a od prosinca do prestanka rada ERS-a 2016. godine 47 uitelja i nastavnika
koji su svoje radno mjesto zamijenili ostvarivanjem aktivnosti koje zahtijeva ERS.

Komentar:
Prostor za rad te operativna potpora nije osigurana ERS-u, ve Cjelovitoj kurikularnoj reformi koja je dio
programa dvije Vlade RH, to je ukljuivalo kontinuiran viemjeseni rad preko 500 strunjaka u 60 strunih
radnih skupina. ERS je vie puta upozoravao (to je dokumentirano zapisnicima s brojnih sastanaka s ministrima
i drugim djelatnicima MZOSa tijekom 2015. i 2016. godine) da je operativna potpora MZOS-a procesu CKR esto
bila nedostatna, nedovoljno uinkovita i zakanjela u odnosu na potrebe strunih radnih skupina i od obrazovne
politike (dvije Vlade RH) postavljene ciljeve prema CKR. Smatramo znaajnim uspjehom svih ukljuenih u CKR to
su prijedlozi nacionalnih kurikuluma svih razina kvalitetno pripremljeni u zadanim rokovima i u okviru planiranog
budeta.
Na potpuno nepoznavanje procesa (ili zlonamjernost) ukazuje iskaz o 97 uitelja i nastavnika (pa kasnije njih 47)
kao operativnoj potpori ERS-u. Ovi odgojno-obrazovni radnici nisu bili operativna potpora, ve su bili dio skupine
od preko 400 onih koji su bili lanovi Strunih radnih skupina i koji su svojom strunou, radom i autorskim
doprinosom pridonijeli izradi kurikulumskih dokumenata. O strukturi rada na reformi moe se informirati na
mrenim stranicama
II. 18. (str. 12)
Navod:
Ukupna plaanja od 2014. do 20. listopada 2016. godine u sklopu CKR-a iznosila su 5.638.329,19 kn (detaljan prikaz u Tablici
3). U navedeni iznos nisu uraunate plae za navedenih 97 uitelja/nastavnika koji su od 1. rujna do 31. prosinca 2015. godine
zbog rada na CKR-u bili privremeno izvan nastavnoga procesa, minimalno 3.100.00,00 kn (procjena na temelju bruto plae od
8.500,00 kn) te plae za 47 uitelja/nastavnika koji su od 1. sijenja do 15. lipnja 2016. godine zbog rada na CKR-u bili
privremeno izvan nastavnoga procesa, minimalno 2.100.000,00 kn (procjena na temelju bruto plae u iznosu od 8.500,00 kn.).
Takoer, trokovi ne ukljuuju sredstva prebaena na pozicije Agencije za odgoj i obrazovanje za putne trokove savjetnika,
ukljuenih u JSAP (Jedinicu za struno-administrativnu potporu).

Komentar:
Sva plaanja su potpisana od resornih ministara Mornara i ustara. Implikacije da su u isplati sredstava sudjelovali
lanovi ERS-a to se moe zakljuiti iz konstrukcije teksta Izvjea bezona su la i sramotno djelovanje.
Posljedica navedenoga su lanci u tiskanim medijima poput sljedeeg kojima se ugroava ast i profesionalni
integritet svih ukljuenih u reformske procese:
http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/449021/sustarovo-povjerenstvo-iznijelo-niz-ozbiljnih-zamjerki-jokicevojekipi-nije-smjelo-biti-isplaceno-11-milijuna-kuna

II. 18. (str. 12)

Navod:
Takva potpora je, prema miljenju veine lanova Povjerenstva, presedan. Naime, ERS nije ustanova, nego radna skupina
kakvih je pri ustanovama u RH stotine. Ostaje upitna takva iznimna potpora Ministarstva i odnos Ministarstva prema ERS-u
kao formalnoj instituciji koja dobiva prostor, adresu djelovanja, slubeno zaposlene osobe, informatiku potporu i programsko
informacijsku potporu. U isto vrijeme: (1) pri Ministarstvu djeluje administrativna i druga potpora koja po naravi pripada
Ministarstvu; (2) za sve javne i dravne ustanove vrijedi mjera zabrane zapoljavanja i strogog pridravanja proraunskih
sredstava (Narodne novine, br. 150/11 i 119/14); (3) niz mladih istraivaa sa steenim stupnjem doktora znanosti nije ostao
na svojim radnim mjestima jer za njih nije bilo osiguranih sredstava.

Komentar:
Ovaj navod ukazuje na neinformiranost (ili zlonamjernost) vezanu uz rad na CKR te na dubinsko nepoznavanje i
sloenost reformskih procesa u odgoju i obrazovanju.
Vano je podsjetiti da ERS, prema odlukama o osnivanju (veljaa 2015.; oujak 2016.), doista nije institucija pa
stoga nije niti bio u mogunosti dobiti na raspolaganje prostor, adresu djelovanja, ig, pravo potpisa, slubeno
zaposlene osobe i slino. Sve odluke su pripremile i potpisale slube ministarstva. Od predvienih sredstava za
CKR, u budet RH 2015. vraena su sredstva zbog inzistiranja na racionalnom troenju. Bilo bi korektno i
profesionalno da povjerenstvo iskae kolika su financijska sredstva utroena u prethodnim reformskim
postupcima od 2000. te kolike su honorare dobili pojedinci koji su vodili te procese. Isto tako u vidu
transparentnosti bilo bi korektno da samo Povjerenstvo napie koliki je honorar primilo za rad u istom.

10

II. 19. (str. 13)

Navod:
MJERA 2.3.1. Ustroj i osposobljavanje strunih radnih skupina za izradu nacionalnih kurikularnih dokumenata (SRS).
NADLENOST: MZOS / PROVEDBA: MZOS, ERS / POKAZATELJI PROVEDBE: Izraeni kriteriji i naela formiranja SRS-a. Odabrani
i imenovani lanovi SRS-a. Izraen plan i program te odrana osposobljavanja SRS-a. Izraene smjernice strunim radnim
skupinama za pisanje kurikuluma i prirunika za odgojitelje, uitelje, nastavnike i ostale odgojnoobrazovne djelatnike za
primjenu kurikularnih dokumenata. Za razliku od ERS-a gdje nisu postojala naela formiranja, kod SRS-a takva naela su
postojala (http://www.kurikulum.hr/2015/07/sastav_strcnih_radnih_position-paper.pdf): Budui da su za izradu novih
kurikuluma potrebne razliite vrste ekspertize, strune radne skupine init e razliiti strunjaci. Prvu skupinu strunjaka ine
znanstvenici pojedinih znanstvenih podruja []. Sveuilini nastavnici koji se bave metodikom pouavanja u pojedinim
znanstvenim podrujima imaju posebnu ulogu. Drugu skupinu ine znanstveni strunjaci iz znanosti u podruju odgoja i
obrazovanja. U treoj su skupini strunjaci - iskusni uitelji, struni suradnici i ravnatelji, refleksivni praktiari. Meutim, iako
su kriteriji i naela bili jasno definirani, Povjerenstvo je utvrdilo da se u odreenom broju sluajeva nisu potovali. U dostupnoj
dokumentaciji nije pronaen razlog nepridravanja utvrenih naela i kriterija uspostave SRS-ova.

Komentar:
lanovi strunih radnih skupina za izradu kurikulumskih dokumenata su birani prema propozicijama Javnog
poziva za prijavu kandidata za lanove strunih radnih skupina za izradu prijedloga kurikulumskih dokumenata
odreene vrste. Uvjeti koje su trebali ispunjavati kandidati navedeni su unutar pojedinih javnim poziva, a opisani
su i u Opisu poslova i zadataka lanova strune radne skupine na http://www.kurikulum.hr/javni-pozivi/. Svi
izabrani lanovi strunih radnih skupina zadovoljili su navedene uvjete.
Pri izboru lanova strunih radnih skupina od svih pristiglih kandidata, Povjerenstvo za izbor vodilo je rauna o
primjerenoj zastupljenosti lanova iz akademske zajednice i odgojno-obrazovnih ustanova razliitih razina i vrsta
obrazovanja, pri emu niti u jednom sluaju nije odstupilo od propozicija Javnih poziva. Sve navedeno odobrila
je pravna sluba ministarstva. Naposljetku imenovanje lanova skupina potpisali su resorni ministri.
II. 21. (str. 13)
Navod:
Iako je mjerom 2.3.1. Strategije odreeno da je Ministarstvo zadueno za osposobljavanje SRS-a, Povjerenstvo je utvrdilo da
nema unaprijed definiranoga programa osposobljavanja SRS-a te nije pronaen nijedan dokument iz kojeg bi se moglo
zakljuiti da je lanovima SRS-a bilo omogueno osposobljavanje.

Komentar:
Navod o izostanku osposobljavanja lanova SRS ne odgovara istini. Prema Opisima poslova i zadataka lanova
strunih radnih skupina (dostupni na mrenim stranicama http://www.kurikulum.hr/javni-pozivi/), jasno je da su
neki od zadataka lanova strunih radnih skupina ukljuivali: 1. upoznavanje s konceptualnim postavkama CKR i
prijedlogom Okvira nacionalnog kurikuluma 2. usvajanje metodologije za izradu kurikulumskih dokumenata koju
izrauje ERS za CKR te 3. upoznavanje i analiza odreenih kurikulumskih rjeenja u obrazovnim sustavima drugih
zemalja. Prvi cjelodnevni susreti strunih radnih skupina bili su posveeni uvoenju u posao izrade kurikulumskih
dokumenata, a svi materijali potrebni za pripremu i usavravanje lanova strunih radnih skupina bili su takoer
podijeljeni u raunalnom oblaku CKR-a. Prvi tjedni rada strunih radnih skupina upravo su bili posveeni
navedenim zadacima, pod direktnim vodstvom lanova strunih radnih skupina iz redova ERS-a i JSAP-a. Na tim
sastancima, ali i kroz individualni rad, lanovi strunih radnih skupina su detaljno upoznati s kurikulumskim
pristupom i metodologijom CKR te su ih usvojili na razini potrebnoj za visoko kompetentan rad na izradi prijedloga
kurikulumskih dokumenata. O svemu navedenome postoji slubena dokumentacija i zapisnici.
II. 22. (str. 13)
Navod:
Povjerenstvo je utvrdilo da su tri metodoloka prirunika pisana paralelno s izradom predmetnih kurikuluma, a ne unaprijed,
to je dovelo do nekoordinacije meu lanovima SRS-a, a posljedino i do nekoordinacije meu predmetima, to je rezultiralo
prilino neujednaenim dokumentima koji se znaajno razlikuju ak i izmeu pojedinih predmeta istog podruja. Predloeni
nain rada opisan kasnije u trima metodolokim prirunicima zahtijeva razdvajanje obrazovnih ishoda na etiri razine
usvojenosti, pri emu nije jasno definirano to te razine predstavljaju. Takvo je stupnjevanje ishoda smanjilo preglednost i
jasnou predmetnih kurikuluma te je opseg 52 kurikuluma prijedloga (bez metodolokih prirunika) dosegnuo 4.241 stranicu
(u inaici ponuenoj na javnoj raspravi), to dovodi u pitanje funkcionalnost i primjenjivost samih dokumenata.

Komentar:
Ovaj je navod neistinit. Ve je reeno (u komentaru na raniji navod) da su prve verzije metodolokih prirunika
pripremljene su prije prvih radnih sastanaka strunih radnih skupina, a na temelju komentara i sugestija pojedinih
lanova strunih radnih skupina te djelatnika iz JSAPa, izraene su nove inaice (inaice 1.2. i 1.3.), koje su
koritene u izradi kurikulumskih dokumenata.

11

Koordiniranost izrade kurikulumskih dokumenata pojedinih predmeta, ali i drugih izraenih kurikulumskih
dokumenata postignuta je ne samo temeljem jedinstvenog metodolokog pristupa, ve i pomou koordinacijskih
sastanaka i procesa koji su bili osmiljeni i provedeni poetkom 2016. godine, s ciljem usuglaavanja i koordinacije
meu skupinama (npr. podruja predmeti, predmeti meupredmetne teme, predmeti-predmeti). Doprinos
koordiniranosti izrade kurikulumskih dokumenata zasigurno je predstavljalo i vodstvo strunih radnih skupina,
odnosno injenica da su iste osobe vodile SRS-ove unutar pojedinih podruja kurikuluma.
II. 22. (str. 14)
Navod:
Vano je napomenuti kako primijenjena metodologija, izloena u metodolokim prirunicima za predmetne kurikulume, ne
sadri strune referencije na objavljeni lanak ili istraivanje u kojem se ralanjuju utjecaji primjene ovakve metodologije te
metodoloki prirunici nisu proli prethodni postupak strune i/ili javne rasprave.

Komentar:
Metodoloki prirunici su osmiljeni kao praktini vodii i upute lanovima strunim radnim skupinama za rad na
izradi kurikulumskih dokumenata, a ne predstavljaju struni rad kojem bi intencija bila obrazloiti izbor
metodologije i njezine osobitosti (mogunosti, mogue pozitivne i negativne uinke itd.). Definiranjem
metodolokih prirunika izvrena je zadaa ERSa o definiranju koordiniranog metodolokom pristupu izradi
kurikulumskih dokumenata prema odluci o osnivanju ERS-a.
http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3620
II. 23. (str. 14)
Navod:
Predloeni predmetni kurikulumi za gimnazijsko obrazovanje nisu usklaeni s modulima koji slijede iz predloenoga modela
izbornosti u gimnazijama, ve su napisani za postojeu satnicu nastavnih planova gimnazijskoga obrazovanja. Takoer, nije
jasno tko e i kada uskladiti ove programe te to bi se testiralo u eksperimentalnoj provedbi kurikuluma. Nadalje, prema
prijedlogu kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje ne mijenja se niti ukupna satnica niti broj predmeta u odnosu na sadanji
Nastavni plan i program za gimnazijsko obrazovanje, ali se uvodi sedam novih meupredmetnih sadraja koji e dodatno
opteretiti i uenike i samu organizaciju nastave.

Komentar:
Ovaj navod ukazuje na potpunu neupuenost u kurikulumske dokumente i nepoznavanje otvorenih
kurikulumskih pristupa.
Na 19. str. Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje navodi se:
Do kraja kolske godine 2020./2021. u svim gimnazijskim programima zadrava se postojei nastavni plan u svim
razredima. U nastavnom planu satnica pojedinih predmeta iskazana je na godinjoj razini. Time se koli
omoguuje fleksibilnije planiranje i izvoenje odgojno-obrazovnog procesa. Svi nacionalni kurikulumi nastavnih
predmeta koji se ue i pouavaju u gimnazijskim programima izraeni su prema postojeem nastavnom planu.
Dok se na stranici 21. u poglavlju Organizacijske promjene predviene u kolskoj godini 2021./2022. - modeli
orijentacije navodi:
Od kolske godine 2021./2022. predviene su znatne organizacijske promjene u gimnazijskom obrazovanju.
Odnose se na one uenike koji u toj kolskoj godini upiu prvi razred gimnazijskog obrazovanja. One potuju
tradiciju hrvatskoga gimnazijskog obrazovanja te se nadovezuju na jasno iskazanu drutvenu potrebu za to
profiliranijim razvojem ljudskih potencijala, nunost fleksibilnije organizacije odgojno-obrazovnog procesa te
potrebe uenika za veim utjecajem na izbor onog to i koliko ue u gimnazijskom obrazovanju. Promjene
omoguuju snanije profiliranje kola, ime se potie autonomija. Petogodinje razdoblje do uvoenja
predvienih organizacijskih promjena potrebno je kako bi se kole, odgojno-obrazovni radnici, uenici i roditelji
mogli primjereno pripremiti za predviene promjene.
Najkasnije do kolske godine 2018./19. potrebno je ispitati izvodivost te potrebe i mogunosti kola i odgojnoobrazovnih radnika za predloene organizacijske promjene. Nakon provedenih analitikih postupaka, u skladu
s rezultatima, nuno je propitati broj i strukturu orijentacijskih modula i po potrebi ih revidirati.
Zauuje takoer nepoznavanje injenice da se meupredmetne teme objanjene ve NOK-u (2011) odnose i na
gimnazijsko obrazovanje te da su ve sada dio odgoja i obrazovanja u ovom podsustavu.
II. 28. (str. 15)
Navod:
Strategija navodi: Donoenjem Strategije za izradbu i razvoj nacionalnog kurikuluma za predkolski odgoj, ope obvezno i
srednjokolsko obrazovanje (2007.) otvoren je prostor veim zahvatima u odgojno-obrazovnom sustavu. Nacionalni okvirni
kurikulum (NOK) dokument je kojim se pokualo ostvariti usklaivanje razliitih razina i vrsta odgoja i obrazovanja. NOK,

12

izmeu ostaloga, preuzima Europski okvir kljunih kompetencija za cjeloivotno uenje. Takoer u NOK-u se na razini odgojnoobrazovnih podruja definiraju oekivana uenika postignua za svaki odgojno-obrazovni ciklus.
ERS je primijenio naelo diskontinuiteta te je odbacio Nacionalni okvirni kurikulum za predkolski odgoj, ope obvezatno i
srednjokolsko obrazovanje (NOK) kao podlogu za daljnju razradu i nastavak zapoetih i metodoloki razraenih reformskih
procesa. Naime, iako se ERS poziva na NOK, realno je NOK okarakteriziran reformskim pokuajem i zamijenjen je ONK-om.
ERS je zanemario sljedee injenice: izradi NOK-a prethodila je vrlo jasna izrada Strategije za izradu i razvoj nacionalnoga
kurikuluma za predkolski odgoj, ope obvezatno i srednjokolsko obrazovanje koja je prola postupak izrade u timovima koji
su ukljuivali cijelu odgojnoobrazovnu infrastrukturu. U izradi NOK-a sudjelovalo je vie od 400 sudionika, koji su definirali
ishode uenja prema odgojno-obrazovnim podrujima te izradili unutarnju strukturu odgojnoobrazovnoga procesa prema
odgojno-obrazovnim ciklusima. Stoga je i naslovljen Okvirom kako bi
se pristupilo izradi nacionalnih kurikuluma prema odgojno-obrazovnim razinama te kurikularnom planiranju i programiranju.
NOK je nakon javnih rasprava prihvaen nacionalnim konsenzusom.
Prije kurikularnih promjena i NOK-a na ranoj i predkolskoj, osnovnokolskoj i srednjokolskoj razini reformski procesi poeli
su reformskim projektom uitelja poznatim pod nazivom Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS) 2004. godine, koji je
rezultirao masovnim strunim usavravanjem uitelja i nastavnika. Vlada RH (2011. - 2015.), sa svim svojim tijelima i ERS-om,
nije prihvatila poboljanja koja su rezultirala primjenom HNOS-a u koji su bile ukljuene stotine uitelja, nastavnika,
znanstvenika, savjetnika agencija i drugih strunjaka.

Komentar:
Navod o primjeni naela diskontinuiteta smatramo potpuno neutemeljenim. Iz teksta prijedloga Okvira
nacionalnog kurikuluma nakon javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnou (objavljeno na mrenim
stranicama http://www.kurikulum.hr/wp-content/uploads/2016/06/Prijedlog-Okvira-nacionalnoga-kurikulumanakon-javne-rasprave.pdf) moe se iitati da je ONK direktno iz Nacionalnog okvirnog kurikuluma (2011.)
preuzeo uporita nacionalnog kurikuluma, vrijednosti na kojima se temelji nacionalni kurikulum, podruja
kurikuluma te meupredmetne teme.
U izradi nacionalnih kurikuluma nastavnih predmeta strune radne skupine su takoer koristile iskustva steena
u izradi i primjeni Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda (HNOS), a svoj su rad temeljili na analizi
postojeeg nastavnog plana i programa za osnovnu kolu. Naposljetku znaajan broj osoba ukljuenih u izradu
kurikulumskih dokumenata bio je ukljuen u izradu Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda i Nacionalnog
okvirnog kurikuluma.
II. 29. (str. 15)
Navod:
Ako i razmatramo Okvir nacionalnoga kurikuluma (ONK) kao temeljni dokument, Povjerenstvo smatra kako bi bilo opravdano
oekivati da se taj dokument izradi prvi, kako je i predvieno u inaici Strategije iz 2013. godine koja je bila na javnom
savjetovanju, kao i u inaici Strategije koja je u lipnju 2014. godine upuena u saborsku proceduru te da se na njemu temelje
svi ostali kurikularni dokumenti. Naime, CKR je zamiljen kao organska cjelina hijerarhijski ustrojenih dokumenata, a to znai
da bi se svaka sljedea ili nia razina trebala i mogla raspravljati te zatim i sastavljati tek nakon to je prethodna, via, koja je
osnova za njezinu izradu (Prijedlog Okvira nacionalnoga kurikuluma, str. 10.), dovedena do stupnja cjelovitosti,
usuglaenosti i konanosti. Meutim, ERS je primijenio potpuno suprotan pristup te je prvo izradio pojedinane kurikularne
dokumente, a tek zatim, na osnovi njih, Okvir nacionalnoga kurikuluma. Uz to, nije sasvim jasno kako to da se dokumenti
druge razine (nacionalni kurikulumi) rade prije dokumenta prve razine (ONK).

Komentar:
Navod o redoslijedu izrade pojedinih kurikulumskih dokumenata u sustavu kurikulumskih dokumenata nije
toan, kao ni navod da je ERS skupina koja je izradila pojedine kurikulumske dokumente. Naime, ERS je kao
skupina bio odgovoran jedino za izradu Okvira nacionalnog kurikuluma. Taj je dokument u svojoj prvoj radnoj
inaici izraen prije poetka rada strunih radnih skupina za izradu nacionalnih kurikuluma za pojedinu razinu i
vrstu odgoja i obrazovanja te su rjeenja iz toga dokumenta predstavljena na prvom radnom sastanku tih skupina.
ONK je doraivan u odreenim dijelovima na temelju priloga proizalih iz rada strunih radnih skupina zaduenih
za izradu pojedinih kurikulumskih dokumenata, te je kao inaica spremna za javno savjetovanje ponuen ranije
od dokumenata drugih razina (vidjeti komentar vezan uz sljedei navod).
II. 30. (str. 15)
Navod:
U sklopu est razliitih razina dokumenata (1. ONK, 2. tri okvira, 3. pet razinskih, 4. sedam podrunih, 5. sedam
meupredmetnih i 6. 29 predmetnih kurikuluma), iji je razvoj osmiljen susljedno, poetkom 2016. godine ukupno su izraena
52 nacrta prijedloga kurikularnih dokumenata i 3 metodoloka prirunika, to ukupno ini 3.882 stranice teksta, od ega 3.791
stranicu ine 52 nacrta kurikuluma. Za javnu raspravu taj je broj narastao na ukupno 4.331 stranicu. Dokumenti su gotovo
istodobno objavljeni u svrhu strune rasprave u razdoblju od 14. oujka do 1. svibnja 2016. godine, to strunoj javnosti nije
ostavilo stvarnu mogunost temeljitog upoznavanja sa svim dokumentima, kako zbog izostanka planiranoga susljednog
pristupa u njihovoj pripremi i objavi, tako i zbog opsega dokumentacije i vremenskih rokova. Bez obzira na nekvalitetne

13

pretpostavke strune rasprave, na spomenuta 52 prijedloga pristiglo je oko 3.000 oitovanja na ukupno 5.168 stranica od
vie od 900 ustanova i strunjaka.

Komentar:
Sustav kurikulumskih dokumenata od ranog i predkolskog odgoja i obrazovanja do svih vrsta srednjokolskog
obrazovanja, ukazuje na sloenost i slojevitost materije koju dokumenti obrauju. Sloenost materijala ne moe
se smatrati preprekom u odvijanju procesa strune rasprave i javnog savjetovanja. Zainteresirana struna i opa
javnost imala je u zadano vrijeme strune rasprave (od 14. oujka do 1. svibnja 2016.) i javnog savjetovanja (od
14. lipnja do 15. studenoga 2016.) dovoljno vremena i prilika oitovati se i dati svoje priloge strunoj i javnoj
raspravi.
Vano je napomenuti da je Okvir nacionalnog kurikuluma kao krovni dokument u sustavu kurikulumskih
dokumenata, ije prihvaanje je vano kao preduvjet prihvaanja ostalih kurikulumskih dokumenata, bio neto
ranije u procesu strune rasprave i javnog savjetovanja od drugih dokumenata. Struna rasprava o ONK-u je
organizirana od 14. oujka do 28. oujka, a javno savjetovanje od 27. travnja do 27. svibnja 2016. Izvjee o
provedenom javnom savjetovanju o ONK-u je objavljeno na http://www.kurikulum.hr/20-6-2016-okvirnacionalnog-kurikuluma-nakon-javnog-savjetovanja-ocitovanja-pristigle-priloge/.
Kvalifikaciju o nekvalitetnim pretpostavkama strune rasprave u potpunosti odbacujemo (vidjeti komentar za
sljedei navod).
II. 31. (str. 16)
Navod:
Iako institut strune rasprave nije zakonom ureen, provedena struna rasprava o CKR-u nije bila u potpunosti
transparentna. Naime, nisu bili sastavljeni verificirani i poslani odgovori na sva pristigla pitanja, prijedloge i primjedbe. Uz to,
pristigli prijedlozi nisu bili usustavljeni na nain kojim bi se olakalo pretraivanje, to bi strunu raspravu uinilo
transparentnijom. Uz prijedloge i primjedbe dostavljene tijekom strune rasprave nije navedeno prihvaaju li se u
neizmijenjenom ili u izmijenjenom obliku ili se, uz detaljnije obrazloenje, odbijaju. To je temeljno pravilo javne rasprave koje
nedostaje u ovoj strunoj raspravi. Samim time, u svakom od kurikularnih dokumenata koji su dostavljeni Ministarstvu, nije
jasno vidljivo koji dijelovi su mijenjani i na temelju ijega prijedloga, odnosno na koje dijelove je bilo prijedloga za promjenom
i iz kojih institucija, a koji uz detaljnije opisane razloge nisu usvojeni. Time je na svojevrstan nain narueno naelo
dvosmjernosti, otvorenosti i transparentnosti. Objava oitovanja zainteresirane javnosti kao i saetog objedinjenog
obrazloenja neprihvaenih primjedbi na odreene odredbe nacrta od kljune je vanosti za integritet cijelog postupka
savjetovanja. Ako se ta faza postupka savjetovanja provede otvoreno i transparentno, alje se pozitivna poruka svima koji su
odvojili vrijeme za sudjelovanje u savjetovanju da je njihov trud prepoznat. U suprotnom, moe se ugroziti itav proces i
obeshrabriti budue sudjelovanje zainteresiranih dionika u postupcima savjetovanja. Smjernice za primjenu Kodeksa
savjetovanja.

Komentar:
U CKR-u je struna rasprava predloena i osmiljena od strane ERS-a kao prethodnica javnom savjetovanju sa
zainteresiranom javnou upravo kako bi se osiguralo da izrada kurikulumskih dokumenata bude u maksimalnoj
mjeri otvoren, transparentan i razvojan proces. Svrha strune rasprave bila je pozvati odgojno-obrazovne radnike
u kolama, visokokolskoj i znanstvenoj zajednici na doprinos izradi dokumenata, kroz raspravu i kritiki osvrt na
prve inaice kurikulumskih dokumenata te kroz prikupljanje i obradu primjedbi i prijedloga za poboljanje te
strune javnosti. Na temelju strune rasprave, strune radne skupine su izradile, druge, poboljane inaice
prijedloga kurikulumskih dokumenata, koje su potom upuene na javno savjetovanje.
U okviru strune rasprave CKR organizirano je preko 900 skupova na podruju cijele Republike Hrvatske, na
kojima su predstavljene i raspravljane prve inaice kurikulumskih dokumenata. U suradnji s djelatnicima koji su
inili JSAP i Agencijom za odgoj i obrazovanje organizirana su upanijska struna vijea uitelja i nastavnika
pojedinih nastavnih predmeta te strunih suradnika, a ujedno su odrana predstavljanja i rasprave o prvim
inaicama kurikulumskih dokumenata na razliitim dravnim skupovima i konferencijama u organizaciji razliitih
visokokolskih institucija, profesionalnih/ strukovnih udruenja, sindikata itd. Znaajna sredstva CKR (koja su
navedena u tablici 3. ovoga Izvjea) bila su usmjerena upravo na provedbu strune rasprave.
Uz skupove, odrani su i webinari (za svaki pojedinani dokument) u suradnji s CARNET-om, a u strunoj raspravi
su mogli sudjelovati i individualni strunjaci i institucije kroz priloge strunoj raspravi na mrenim stranicama
CKR. Gotovo 65000 odgojno-obrazovnih radnika i drugih predstavnika strune javnosti sudjelovalo je u razliitim
oblicima strune rasprave.
Svi elementi strune rasprave opisani su i objavljeni na mrenim stranicama
http://www.kurikulum.hr/wp-content/uploads/2016/03/Organizacija-stru%C4%8Dne-i-javne-rasprave-zaweb.pdf
Struna rasprava je uspjeno okonala sa 1846 poslanih zakljuaka sa skupova te ukupno 2759 komentara
(pohvala, primjedbi, sugestija za poboljanje) na sve prve inaice prijedloga kurikulumskih dokumenata. Upravo
radi transparentnosti i informiranije rasprave, svi su ti zakljuci i prijedlozi javno objavljivani na mrenim

14

stranicama CKR. Komentari za svaki pojedini dokument su zbog jasnoe objavljivani na zasebnim mrenim
stranicama http://www.kurikulum.hr/strucna-javna-rasprava/
Naelo ukljuivosti, demokratinosti i suradnitva u organizaciji i provedbi strune rasprave vidljivo je takoer u
injenici da su na mrenim stranicama CKR za svaki kurikulumski dokument objavljena oitovanja strunih radnih
skupina na sve pristigle priloge strunoj raspravi, u kojima su strune radne skupine odgovorile na sve priloge
strunoj raspravi, usvojile brojne prijedloge te dale kratka obrazloenja na kljune primjedbe:
http://www.kurikulum.hr/vijesti/. Vano je napomenuti da za svoj rad na oitovanjima na priloge strunoj
raspravi, lanovi strunih radnih skupina nisu plaeni do dananjeg dana.

15