OET1 Elektromagnetizam CB PDF

Sveuilite J. J.
Strossmayera u Osijeku
Milica Puar, Ivan Mandi, Marinko Boi
Elektrotehniki fakultet Osijek Struni studij
Osnove elektrotehnike I
ELEKTROMAGNETIZAM
III. ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetsko polje
Magnetsko polje
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetsko polje
Manifestacije magnetskog polja
Svojstva permanentnih magneta

Tijelo magneta
Neutralna os (zona)
Magnetska os
tapni permanentni magnet
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetsko polje
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetsko polje
Neutralna os (zona)
Raznoimeni polovi se privlae

Neutralna os (zona)
Istoimeni polovi se odbijaju
Permanentni magnet prerezan na dva jednaka dijela
Privlane i odbojne sile izmeu dva permanentna magneta
Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetsko polje
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetsko polje
Za permanentne (trajne) magnete se znalo vie nego

2000 godina prije nego za elektromagnete.
Prirodni permanentni magneti su komadi eljezne
rudae, magnetita (FeOFe2O3).
Osnovne
sljedee:
znaajke
permanentnih
magneta
privlae komadie feromagnetskih materijala (eljezo, nikal,

kobalt),
Danas se permanentni magneti izrauju od posebnih

legura, koji u sebi obino sadre izvjesne koliine tzv.
lantanida (rijetke zemlje).
to se djelovanje ostvaruje bez neposrednog dodira,
Svojstva su takvih permanentnih magneta da se mogu

vrlo efikasno praktino primjenjivati.
istoimeni se polovi odbijaju, a raznoimeni privlae.
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetsko polje
imaju dva pola sjeverni i juni koji se ne mogu razdvojiti,
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetsko polje
Uobiajeno je polove oznaavati oznakama S i N

(South i North).
su
Magnetsko polje
Ove se oznake koriste jer se permanentni magnet

postavljen tako da se slobodno moe okretati oko
neutralne osi postavlja u poloaj sjever-jug.
To se deava stoga to je i Zemlja takoer magnet,

kojemu se juni magnetski pol nalazi na sjevernom
geografskom polu, a sjeverni magnetski pol na junom
geografskom polu.
S
Takav se maleni magnet naziva magnetskom iglom.
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetsko polje
Zavojnica kao magnet
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetsko polje
Kao to je Oersted ustanovio, elektrina struja stvara

u svojoj okolini magnetsko polje.
N
N
S
N
Ako struju propustimo kroz zavojnicu, ona e se

ponaati poput permanentnog magneta.
Magnetsko polje zavojnice moemo istraiti i unutar i
izvan zavojnice pomou magnetske igle.
Smjer polja definiramo kao smjer djelovanja sile na
sjeverni magnetski pol magnetske igle.
Magnetsko polje zavojnice
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetsko polje
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetsko polje
Ako spojimo sve toke poloaja sjevernog

magnetskog pola magnetske igle dobijemo liniju koju
nazivamo magnetskom silnicom.
Budui da su silnice usmjerene, magnetsko polje je

vektorsko polje.
Vie takvih linija predstavlja sliku magnetskog polja

predstavljenu silnicama.
Magnetske silnice su u sebi zatvorene linije:
Magnetske silnice su usmjerene zamiljene linije u

magnetskom polju. Vea gustoa magnetskih silnica
predstavlja jae magnetsko polje.
Djelovanje magneta na daljinu moemo objasniti
postojanjem magnetskog polja u okoliu magneta.
ELEKTROMAGNETIZAM
izlaze iz sjevernog pola,

ulaze u juni pol,
zatvaraju se kroz tijelo magneta.
Magnetsko polje magneta prostire se teoretski do

beskonanosti, ali je sve slabije kako se udaljenost od
magneta poveava.
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetsko polje
Magnetski tok i magnetska indukcija
v
dS
Magnetsko polje
v
B
v v
d = B d S
v
B
= B dS
S
Magnetski tok nehomogenog polja

kroz zakrivljenu plohu
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetsko polje
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetsko polje
Budui da smo magnetsko polje definirali kao

vektorsko polje, moemo kod njega definirati gustou i
tok.
Jedinica mjere za magnetski tok je:
Gustoa magnetskog toka naziva se magnetska

indukcija i obino oznaava s B.
Vrijednost
ove jedinice
proizlazi iz
pojave
elektromagnetske indukcije, koju emo obraivati
kasnije.
Kao i tok bilo kojeg drugog vektorskog polja,

magnetski se tok definira kao integral skalarnog
produkta vektora diferencijala povrine i vektora
indukcije po promatranoj povrini.
Jedinica mjere za gustou magnetskog toka,

magnetsku indukciju, dobijemo iz definicije magnetske
indukcije:
Uobiajena oznaka za magnetski tok je .
[ ] = Vs
= Wb
(veber)
[B] = [ ] = Vs2 = Wb2

[S ] m m
=T
(tesla)
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetsko polje
Smjer magnetskog polja oko vodia
Magnetsko polje
Magnetsko polje oko vodia

N
Smjer magnetskog polja oko dugog ravnog vodia
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetsko polje
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetsko polje
Struja koja tee kroz vodi stvara oko tog vodia

magnetsko polje.
N I
Smjer magnetskog polja vezan je sa smjerom struje

pravilom koje se esto naziva pravilom desne ruke:
+ E
-
ako vodi obuhvatimo desnom rukom tako da palac

pokazuje smjer struje u vodiu, tada svinuti prsti
pokazuju smjer silnica magnetskog polja.
Polje postaje sve slabije ako se udaljavamo od vodia.

Silnice dugog ravnog vodia su krunog oblika.
Smjer magnetskog polja zavojnice
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetsko polje
Slino pravilo desne ruke

magnetskog polja zavojnice:
vrijedi
za
ELEKTROMAGNETIZAM
smjer
ako zavojnicu obuhvatimo desnom rukom tako da

svinuti prsti pokazuju smjer struje u zavojnici, tada
palac pokazuje smjer silnica magnetskog polja.
Sile u magnetskom polju

Sila na vodi u magnetskom polju
Polje je najjae unutar zavojnice indukcija je

najvea.
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
F = IlB
I
v
l
v
F
Iznos sile na vodi u homogenom magnetskom polju

je:
v
B
F = IlB
Smjer sile se odreuje pravilom lijeve ruke:
v v
v
F = I (l B )
ako lijevu ruku postavimo tako da nam silnice

udaraju u dlan, a prsti pokazuju smjer struje u
vodiu, onda palac pokazuje smjer sile na vodi.
Ovo pravilo vrijedi samo ako su silnice magnetskog
polja okomite na vodi.
Sila na ravni vodi u homogenom magnetskom polju
ELEKTROMAGNETIZAM

U opem sluaju sila je:
ELEKTROMAGNETIZAM
v
B
v v
v
F = I (l B )
v
v
dl
Sila F je vektorska veliina, kao i polje B .

Struja I je skalarna veliina. Zato duljini
vektorski karakter.
v
l pridjeljujemo
Pri tome duljina l vodia odnosi se samo na onu

duljinu koja se nalazi u polju indukcije B. Sam vodi
moe biti dulji, a osim toga struja se mora zatvarati u
strujnom krugu.
ELEKTROMAGNETIZAM

v
dF

I
v
B
v v
v
dF = I (d l B )
v v
v
v
F = dF = I d l B
l
Sila na vodi u nehomogenom magnetskom polju
ELEKTROMAGNETIZAM
Sasvim openito magnetsko polje je nehomogeno, a

vodi kojim tee struja moe biti proizvoljnog oblika.
U takvom openitom sluaju moemo raunati samo
doprinose ukupnoj sili na djeli vodia.
Ukupna je sila jednaka integralu
doprinosa sili du cijelog vodia.
(zbroju)
svih
Sila na naboj u gibanju u magnetskom polju
Pojava sile na vodi u magnetskom polju ima veliku

primjenu u tehnici (npr. mjerni instrumenti, elektrini
motori i generatori).
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Budui da svako kretanje naboja predstavlja elektrinu

struju, na naboj Q u gibanju pojavljuje se sila:
Budui da se naboj moe kretati u proizvoljnom

smjeru u odnosu na magnetsko polje, openito
moramo raunati s vektorima:
F = Bl I = Bl
Q
= BvQ
t
v
v v
F = Q (v B )
Navedeni izrazi vrijede samo ako je brzina estice v,

koja je ustvari vektor, okomita na smjer magnetskog
polja (koje je takoer vektor).
ak ako i tom sluaju dobijemo samo iznos, a ne i
smjer sile.
ELEKTROMAGNETIZAM
Sila na naboj u kretanju bit e jednaka nuli ako se

naboj kree upravo u smjeru (ili suprotnom smjeru)
magnetskog polja.
Bilo kakav drugi smjer kretanja rezultirat e sa silom
koja je razliita od nule i okomita na smjer polja i smjer
kretanja naboja.
ELEKTROMAGNETIZAM

Hallov efekt
v++
v v+ + + + +
F e
-----
Hallov efekt
-I
r
B
Hallov efekt uz negativne nosioce naboja
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Hallov efekt
Hallov efekt
Fiziar E. H. Hall je jo 1879. godine predvidio da sa

na rubovima plosnatog vodia u magnetskom polju
mora pojaviti razlika potencijala.
Iako je i u poluvodiima Hallov napon nizak, tzv.

Hallove sonde imaju veliku praktinu primjenu.
Oita je mogunost mjerenja magnetske indukcije.
Pojava nije dugo eksperimentalno dokazana.

Razlog tome su vrlo niske stvarne brzine kretanja
elektrona u vodiima, budui da je gustoa slobodnih
naboja vrlo visoka, pa njihove brzine iznose svega
nekoliko mm/s.
Budui da magnetsko polje moe stvarati neka druga

struja, Hallov napon moe biti proporcionalan
umnoku dviju struja.
Ovo omoguuje izradu instrumenata za mjerenje
snage, ali i niz drugih primjena.
U poluvodiima su brzine znatno vee, pa Hallov

napon ima neto vie iznose.
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM

Strujna petlja kao magnetski dipol
+ Qm
r
B
v
F = B Qm
v
l
v
F
v
v
m = Qm l
v v v
M = m B
Qm
tapni magnet kao magnetski dipol
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetski polovi ne mogu postojati samostalno.

tapni magnet moe se promatrati kao dipol, pri emu
se na mjestu sjevernog pola zamilja pozitivni, a na
mjestu junog pola negativni magnetski naboj.
Dipolni moment definira se kao vektor iznosa produkta
duljine magneta i magnetskog naboja.
Smjer magnetskog momenta magnetskog dipola je od
negativnog prema pozitivnom magnetskom naboju,
odnosno od junog prema sjevernom polu.
ELEKTROMAGNETIZAM
Vanjsko magnetsko polje e na ovakav zamiljeni

magnetski dipol djelovati kao na tapni magnet.
Zakretni moment e biti jednak vektorskom produktu
magnetskog momenta magnetskog dipola i vektora
vanjskog magnetskog polja.
Translatorna sila e u homogenom magnetskom polju
biti jednaka nuli.
ELEKTROMAGNETIZAM
F = IlB
v
B
d sin
I
v
B
v
S
M = Fd sin =
v
S
F = IlB
M = Fd sin
= I l B d sin =
= I B S sin
v v
v
v v
M = I SB = mB
v
v
m=IS
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Strujna petlja ponaa se u magnetskom polju kao

magnetski dipol.
Bitna karakteristika dipola je njegov dipolni moment.
Zakon protjecanja
moment strujne petlje proporcionalan je

Dipolni
povrini petlje i jakosti struje kroz vodie petlje.
U homogenom magnetskom polju strujna petlja e se
nastojati zakrenuti tako da je njena povrina okomita
na magnetsko polje.
Magnetsko polje torusnog svitka
Translatorna sila na strujnu petlju jednaka je nuli.
ELEKTROMAGNETIZAM
Zakon protjecanja
2r
N zavoja
r << a
S = r 2
l sr = 2a
B homogeno
2a
= BS
::
I
ELEKTROMAGNETIZAM
NIS
l sr
Tanki torus okruglog presjeka
Zakon protjecanja
ELEKTROMAGNETIZAM
Zakon protjecanja
Ako na tanki torus okruglog ili pravokutnog presjeka

namotamo jednoliko N zavoja ice i kroz njih
propustimo struju, moemo ispitivati magnetsko polje
unutar torusa.
Magnetsko polje zatvara se iskljuivo unutar torusa, i
izvan torusa je zanemarivo malenog iznosa.
Polje je homogeno po cijelom presjeku.
Indukcija je proporcionalna broju zavoja i jakosti struje,
a obrnuto proporcionalna duljini torusa.
ELEKTROMAGNETIZAM

Zakon protjecanja
Teoretski moemo ispitivati polje i tako da mijenjamo

sredstvo od kojeg je sazdano tijelo torusa.
Ako bi unutar torusa bio vakuum ili zrak, ustanovili bi
da nema znaajne razlike u iznosu magnetskog toka.
Pri koritenju veine drugih materijala pokazalo bi se
da postoje minimalne razlike u odnosu na vakuum.
Magnetska permeabilnost vakuuma
Kod nekih drugih materijala razlike bi bile znatne.

Te materijale nazivamo feromagnetskim materijalima.
ELEKTROMAGNETIZAM
Zakon protjecanja
ELEKTROMAGNETIZAM
Zakon protjecanja

Permeabilnost konstanta proporcionalnosti:

Konstanta proporcionalnosti
= 0
INS
l sr
0 naziva se magnetska
Jedinica mjere za permeabilnost vakuuma je Vs/Am.

Iznos permeabilnosti moemo dobiti jedino mjerenjem.
Budui da je iznos permeabilnosti povezan s
dielektrinom konstantom vakuuma preko brzine
svjetlosti, iznos mu je:
Jedinica mjere za permeabilnost:
[0 ] = [ ]
Konstanta proporcionalnosti
permeabilnost vakuuma.
[l ] = Vs m
[N ][I ][S ]
1Am2
Vs
Am
ELEKTROMAGNETIZAM
0 = 4 10 7
Vs
Am
c=
ELEKTROMAGNETIZAM
0 0
Zakon protjecanja
Magnetomotorna sila
Zakon protjecanja
Protjecanje
INS
= 0
=
l sr
S
=
= IN 0
l sr
= m
Protjecanje
=
=
Magnetska vodljivost
Rm
Magnetski otpor
ELEKTROMAGNETIZAM
Zakon protjecanja
ELEKTROMAGNETIZAM
Zakon protjecanja
Magnetomotorna sila
Magnetomotorna sila
Magnetski tok u torusu moemo promatrati kao

analogiju elektrinoj struji u elektrinom krugu.
Jedinica mjere za protjecanje jednaka je jedinici mjere

za jakost struje:
Jakost struje pomnoena s brojem zavoja predstavlja

analogiju elektromotornoj sili, koju nazivamo
protjecanje, a oznaavamo s .
Za protjecanje se jo koriste nazivi: magnetomotorna
sila, magnetska uzbuda i magnetski napon.
Magnetski tok je jednak
vodljivosti m i protjecanja.
umnoku
magnetske
Recipronu vrijednost magnetske vodljivosti nazivamo

magnetskim otporom Rm.
[ ] = A
Jedinicu mjere za magnetsku vodljivost i magnetski

otpor dobijemo iz njihove definicije:
[m ] = [0 ] [S ] = Vs m
[l ] Am m
Vs
A
[Rm ] =
A
Vs
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Zakon protjecanja
Vektor jakosti magnetskog polja
Zakon protjecanja
Polje unutar torusa je homogeno, pa moemo raunati

sa skalarnim veliinama. Indukcija pri tome iznosi:
B=
IN
0 = H 0
l
IN
=H
l
Omjer protjecanja i duljine, tj. iznos protjecanja na
jedinicu duljine zovemo jakost magnetskog polja.
ELEKTROMAGNETIZAM
Zakon protjecanja
ELEKTROMAGNETIZAM

Zakon protjecanja
U homogenom polju moemo i indukciju i jakost

magnetskog polja promatrati kao skalare:
B = 0 H
U opem sluaju za polje u vakuumu obje su ove
veliine vektori pa vrijedi:
v
v
B = 0 H
Ampereov kruni zakon
Jedinica mjere za vektor jakosti magnetskog polja bit

e:
[H ] = [I ][N ] = A 1 = A
[l ]
m
m
ELEKTROMAGNETIZAM
Zakon protjecanja
ELEKTROMAGNETIZAM
Zakon protjecanja
v
B
N I
v
B Hv
v
H
v
dl
N I
+E
+E
S
v
H
v v
dVm = H d l = Hd l
L
U vakuumu su vektori jakosti
magnetskog polja i indukcije
kolinearni.
L se podudara sa silnicom
dV
v v
= H d l = Hd l = NI
L
10
ELEKTROMAGNETIZAM
Zakon protjecanja
ELEKTROMAGNETIZAM
I3
Bez obzira na uzrok magnetskog polja, u vakuumu su

vektori jakosti magnetskog polja i indukcije kolinearni.
I2
v v
dVm = H l d l = H d l
Pri tome se jakost magnetskog polja i indukcije

openito mijenja od toke do toke.
Ako se kreemo du silnice svakom djeliu puta dl
moemo pridijeliti djeli magnetskog napona dVm.
Zakon protjecanja
r
dl
v
Hl
I1
v
H
Svi zbrojeni djelii napona dVm du silnice jednaki su

ukupno obuhvaenoj struji NI, tj. protjecanju .
n
v v
=
Ik
H
d
l
k =1
ELEKTROMAGNETIZAM
Zakon protjecanja
ELEKTROMAGNETIZAM
Zakon protjecanja
Ampereov kruni zakon ili zakon protjecanja:

n
v v
=
Ik
H
d
l
k =1
Vrijedi sasvim openito, za bilo kakvu zatvorenu

konturu i tom konturom obuhvaene struje.
Put integracije ne mora biti silnica.
Uzevi u obzir osnovnu relaciju izmeu indukcije B i

jakosti polja H, Ampereov zakon protjecanja moe se
napisati i u neto drukijem obliku:
H dl = I
k =1
v
v B
H=
Pri raunanju sume obuhvaenih struja, treba uzeti u

obzir njihov predznak.
Moe se dogoditi da je ukupna obuhvaena struja

jednaka nuli to ne znai da je magnetsko polje u
svakoj toki konture jednako nuli!
ELEKTROMAGNETIZAM
Zakon protjecanja
Magnetsko polje dugog okruglog ravnog vodia
k =1
v
H
ELEKTROMAGNETIZAM
Zakon protjecanja
H 2 r = I
H=
I
2 r
r<a
polje unutar vodia

gustoa struje:
J=
L2
r
I
a 2
obuhvaena struja:
I L2 = Jr 2 =
v v
H d l = Hdl = H dl = I
L
k =1
polje izvan vodia
v v n
H
dl = I k = I
n
v v
B
d
l
=
0 Ik
I 2
r
a2
I
B= 0
2 r
H=
I L2
2 r
I 2 1
Ir
r
=
2
a
2 r 2 a 2
11
ELEKTROMAGNETIZAM
Zakon protjecanja
vodi u presjeku
H max =
2 a
H=
Ir
2 a 2
Izvan vodia polje slabi po hiperbolinom zakonu.
Ako je gustoa struje konstantna po cijeloj povrini

presjeka, unutar vodia polje raste proporcionalno
udaljenosti od osi vodia.
I
2 r
[m]
Zakon protjecanja
Silnice su koncentrine krunice, to proizlazi iz

homogenosti prostora.
H
[A m]
H=
ELEKTROMAGNETIZAM
Pomou zakona protjecanja lako odredimo jakost

magnetskog polja dugog ravnog okruglog vodia.
L2
ELEKTROMAGNETIZAM
Zakon protjecanja
Magnetski tok torusnog svitka
ELEKTROMAGNETIZAM
= H 2 r = NI
I
dr
r1
L
L = 2 r
r2
d = B d S = 0
H=
NI
2 r
B = 0
NI
2 r
NI
a dr
2 r
r
= B d S = 0
Torus pravokutnog presjeka
ELEKTROMAGNETIZAM
Zakon protjecanja
v v
H d l = H d l = HL =
L
d S = a dr
N zavoja
Indukcija bi imala slian graf ako bi vodi bio od

nemagnetskog materijala.
Zakon protjecanja
NIa r2
NI 2 d r
= 0
ln
a
2
r1
2 r1 r
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetski tok torusnog svitka pravokutnog presjeka

moemo tono izraunati.
Pri tome pretpostavljamo da je torus jednoliko
namotan i da je magnetsko polje izvan torusa
zanemarivo maleno.
Zakon o konzervaciji magnetskog

toka
Proraun polja metodom srednje silnice daje prilino

tone rezultate, osim u sluajevima veoma velikih
razlika unutarnjeg i vanjskog promjera torusa.
12
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Zakon o konzervaciji magnetskog toka
Svi pokusi pokazuju da su magnetske silnice u sebi

zatvorene linije.
= B dS
S
To znai da svaka silnica koja ulazi na nekom mjestu

u zatvorenu plohu, mora na nekom drugom mjestu
izai iz te plohe.
B dS = 0
Druga je mogunost da silnica bude zatvorena u sebe

unutar plohe.
Ovo se svojstvo naziva principom neprekinutosti

magnetskih silnica.
Tok magnetskih silnica kroz

zatvorenu plohu
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Posljedica neprekinutosti magnetskih silnica je pojava

da je ukupan magnetski tok kroz zatvorenu plohu
jednak nuli.
Prikazano u matematikom obliku to znai da e
zatvoreni ploni integral skalarnog produkta vektora
magnetske indukcije i vektora diferencijala povrine
biti jednak nuli.
Biot-Savartov zakon
Ovaj se zakon naziva zakon o konzervaciji

magnetskog toka ili ponekad Gaussov zakon o
magnetskoj indukciji.
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Biot-Savartov zakon
Biot-Savartov zakon
v
dl
v v
r = r 0r
v
dB
Biot-Savartov zakon
v
dl
v
r0
v v
v
I dl r 0
dB = 0
4 r 2
v v
v
I dl r 0
dB = 0
4 r 2
r
v
v 0 I d l rv 0
B=
4 C r 2
Magnetska indukcija linijske struje u proizvoljnoj zatvorenoj konturi
13
ELEKTROMAGNETIZAM
Biot-Savartov zakon
Biot-Savartov zakon dajev iznos doprinosa magnetskoj

indukciji djelia struje I d l u bilo kojoj toki prostora.
ELEKTROMAGNETIZAM
v v
v
I dl r 0
dB = 0
4 r 2
dB =
0 I d l
4 r 2
Biot-Savartov zakon
ELEKTROMAGNETIZAM
dBx = dB sin
sin =
ELEKTROMAGNETIZAM
0 Ia 2
2 x +a
2
a
a
=
2
r
a + x2
Biot-Savartov zakon
x
I
v
B
Bmax =
v
dB x
T ( x,0,0 )
B = Bx = dBx = dB sin =
0 I 3
0 Ia
0 I
sin =
sin d l =
2
2a
4 r
2 x2 + a2
0
2 a
B=
dl r
v
r0
Za jednostavne konfiguracije moe se indukcija

odrediti analitikim proraunom, a za sloene
konfiguracije koriste se numeriki prorauni.
ELEKTROMAGNETIZAM
v
dB
v
dl
Smjer polja moe se odrediti prema pravilu desne

ruke.
Pomou Biot-Savartovog zakona moe se odrediti
iznos indukcije bilo kakve linijske struje u zatvorenoj
konturi.
Biot-Savartov zakon
Magnetska indukcija u osi krune strujne petlje
0 I
2a
Biot-Savartov zakon
U osi krune strujne petlje indukcija ima samo

komponentu u smjeru osi.
Za bilo koji djeli struje postoji uvijek simetrino
postavljen djeli, tako da se komponente indukcije
okomite na os meusobno ponitavaju.
ELEKTROMAGNETIZAM
Biot-Savartov zakon
Helmholtzovi svici
y
2
a
x
0
Indukcija ima maksimalnu vrijednost u ravnini na kojoj
lei strujna petlja, a zatim opada prema nuli pri
udaljavanju od petlje.
B = B1 + B2
B1
B2
U tokama izvan osi petlje raspodjela indukcije ne

moe se jednostavno izraunati.
14
ELEKTROMAGNETIZAM
Biot-Savartov zakon
U slobodnom prostoru e se indukcija koju stvara bilo

kakav sustav struja vektorski zbrajati.
ELEKTROMAGNETIZAM
Biot-Savartov zakon
Magnetska indukcija u osi ravnog solenoida
Ako se dva jednaka okrugla zavoja protjecana

jednakom strujom postave na razmak jednak njihovom
polumjeru, i to tako da im se osi podudaraju,
rezultantno magnetsko polje u njihovoj osi bit e
izmeu zavoja skoro konstantno.
Umjesto pojedinanog zavoja mogu se koristiti i
okrugli svici.
Takvi se svici nazivaju Helmholtzovi svici.
NI
dx
l
dI =
ELEKTROMAGNETIZAM
Biot-Savartov zakon
d
dB
b x
dB =
dx
0dI
2a
x = b a ctg
sin =
3
dB =
B=
NI
dx
l
sin 3
2a
ELEKTROMAGNETIZAM
dB
Biot-Savartov zakon
ELEKTROMAGNETIZAM
Biot-Savartov zakon
x = b a ctg
a
d
sin 2
dx =
dx
b x = a ctg
Silnice magnetskog polja ravnog solenoida
NI
dx
NI
l
sin 3 = 0 sin d
2a
2l
0 NI
2l
sin d =
0 NI
2l
ELEKTROMAGNETIZAM
(cos1 cos 2 )
Biot-Savartov zakon
U sredini solenoida indukcija u osi je:
B=
0 NI
l
Za vrlo dugi solenoid (l>>a) dobije se za sredinu

solenoida vrijednost:
1
2a
1+
l
B=
a na krajevima:
B=
0 NI
2l
a
1+
l
0 NI
l
a na krajevima polovica ove vrijednosti :

2
B=
0 NI
2l
15
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
v
dF
Sila izmeu dvije strujne petlje
v
B
v
dl
v v
v
dF = I (d l B )
v v
v
v
F = dF = I d l B
v
B
ELEKTROMAGNETIZAM
v
v
dB1 dl
2
v
dl1
r12
v
r120
ELEKTROMAGNETIZAM
Pomou Biot-Savartovog zakona moemo odrediti

indukciju koju stvara bilo kakva strujna petlja.
I2
v
C2
I1
C1
v v
v
I1 d l1 r120
dB1 = 0
4 r 2
)]
elementarnom obliku
v v0
1 v
d
l
d
l
2
1 r12
r2
C 2 C1 12
ELEKTROMAGNETIZAM
Ukupna sila izmeu dvije strujne petlje proizvoljnog

oblika i meusobnog poloaja dobije se kao dvostruki
zatvoreni krivuljni integral infinitezimalno malenog
iznosa sile koja je rezultat magnetskog polja koje
stvara diferencijal jedne struje na mjestu diferencijala
druge struje.
ELEKTROMAGNETIZAM
Definicija jedinice amper
moemo
Ponekad se dobiveni izraz naziva Ampereovim

zakonom u elementarnom obliku.
v
v v
v
v
II
1 v
dF12 = I 2 (d l 2 dB1 ) = 1 2 0 2 d l2 d l1 r120
4
r12
Ampereov zakon u
v
II
F12 = 1 2 0
4
S druge strane, silu na djeli struje I d l

raunati prema Ampereovom zakonu.
v
F21
v
F12
d
B1 =
0 I
2 d
F12 = IB1l
v
B1
F=
0 I 2
l
2 d
Sila izmeu dva tanka duga paralena vodia
16
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Sila izmeu dva duga, tanka paralelna vodia

protjecana jednakim iznosom struje proporcionlna je
duljini vodia i kvadratu iznosa struje.
Elektromagnetska indukcija
Preko te sile definira se SI jedinica za jakost struje:

Struja od jednog ampera je ona istosmjerna struja koja pri
protjecanju kroz dva paralelna, vrlo tanka, beskonano duga
vodia na razmaku od jednog metra, u vakuumu, stvara silu
na svaki vodi od 210-7 N/m.
Elektromagnetska indukcija u vodljivom

tapu koji se giba u magnetskom polju
Realizacija ureaja za definiciju ampera je strujna

vaga, kod koje se sila izmeu vodia rauna pomou
Ampereovog zakona u elementarnom obliku.
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Elektromagnetska indukcija u tapu koji se giba u magnetskom polju
v
B
v
v
+
r
Ei
q
v
E
ELEKTROMAGNETIZAM
v
v v
Fm = q(v B )
r v v
Ei = v B
v
v
F
=
q
E
e
v
v
Fm + Fe = 0
v
v v
Ev = vv B
E + Ei = 0
Ako vodljivi tap pomiemo konstantnom brzinom u

konstantnom magnetskom
polju na naboj q u tapu
v
djelovat e sila Fm .
Moemo rei da vna naboj djeluje vektor induciranog
elektrinog polja E i koji je jednak vektorskom produktu
brzine tapa i vektora magnetskog polja.
Ta sila e izazvati pomicanje naboja u tapu, tako da
e se na jednom kraju tapa pojaviti pozitivan, a na
drugom negativan naboj.
v
Ovi naboji izazvat e u tapu elektrino polje E .
ELEKTROMAGNETIZAM
Raspored elektrinog polja u tapu bit e takav da e

na svakom mjestu u tapu ukupna sila na naboje biti
jednaka nuli.
Drukije reeno vektor elektrinog polja zbog
razdvojenih elektrinih naboja bit e u ravnotei s
vektorom induciranog elektrinog polja.
Pojava vektora induciranog elektrinog polja nije
posljedica raspodjele naboja, i suprotnog je smjera
nego polje zbog raspodjele naboja.
Napon pomicanja
r v v
Ei = v B
v
l
v
B
v
v
+
r
Ei
v v v
e = (v B ) l
U12 = 1 2 =
v v v
= (v B ) l
V
+
17
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Jakost vektora induciranog elektrinog polja u

prikazanom primjeru konstantna je cijelom duinim
tapa koji se nalazi u magnetskom polju.
Ako na krajeve vodia koji se giba u magnetskom

polju spojimo voltmetar, izmjerit emo napon, koji
nazivamo napon pomicanja ili napon gibanja.
Takav vodi moemo promatrati kao naponski izvor.
Na krajevima tapa pojavljuje se kao posljedica ovog

polja elektromotorna sila:
v v v
e = (v B ) l
Ova se elektromotorna sila naziva elektromotorna sila
pomicanja (gibanja).
ELEKTROMAGNETIZAM
Smjer
induciranog
napona
esto
odreujemo tzv. pravilom desne ruke:
praktino
Ako desnu ruku postavimo tako da nam silnice

udaraju u dlan, a palac pokazuje smjer gibanja
vodia, onda e isprueni prsti pokazivati smjer
induciranog napona (tj. poloaj toke s viim
potencijalom).
Ako izvor nije optereen, napon e biti jednak

elektromotornoj sili.
Taj je napon najvei ako su vektori brzine, indukcije i
duljine vodia okomiti jedan na drugoga:
U = vBl
ELEKTROMAGNETIZAM
v
B
v
v
v
dl
v v v
de = (v B ) d l
2
v v v
e = (v B ) dl
Naravno, pravilo desne ruke vrijedi ako su vektori

indukcije, duljine i brzine okomiti.
U opem sluaju treba raunati pomou vektorskog
produkta za elektromotornu silu.
ELEKTROMAGNETIZAM
Gibanje neravnog vodia u nehomogenom polju
ELEKTROMAGNETIZAM
Vodi koji se giba u magnetskom polju ne mora biti

ravan, a magnetsko polje ne mora biti homogeno.
Elektromotornu silu dobijemo kao integral diferencijala
elektromotorne sile du vodia.
U takvom e sluaju openito elektromotorna sila biti
vremenski ovisna veliina:
2
v v v
e = (v B ) d l = e (t )
1
v
vB
l v
v
I
v v v
e = (v B ) l
I=
e
R
Otpor strujnog kruga
Struja u krugu proizvedene elektromotorne sile pomicanja
18
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
v
B
Ako vodi koji se giba u magnetskom polju postavimo

na dva stacionarna vodia, tako da on po njima klie,
stacionarni vodii e biti na razliitom potencijalu.
Stacionarne vodie moemo spojiti, i u tako
uspostavljenom elektrinom krugu potei e struja.
Iznos struje bit e odreen elektromotornom silom i
ukupnim otporom u krugu.
Pri tome smatramo da vodii u krugu nisu idealni,
nego imaju neki otpor R.
ELEKTROMAGNETIZAM
v
l
v
v
v
Fm
v
F0
v v
v
Fm = I (l B )
v
v
F0 = Fm
Mehanika sila potrebna
da se nastavi gibanje
Ravnotea sila pri gibanju vodia u magnetskom polju
ELEKTROMAGNETIZAM
Budui da se vodi, kojim tee struja, nalazi u

magnetskom polju, na njega e djelovati sila Fm
prema Ampereovom zakonu.
dAel = e I dt = vlBI d t
Da bi se vodi nastavio gibati istom brzinom, moramo

na njega primijeniti vanjsku mehaniku silu F0 .
Fm = IlB
dAmeh = F0v d t = Fm v d t = IlBvd t

dAel = dAmeh
ELEKTROMAGNETIZAM
Pri tome ta mehanika vanjska sila mora biti jednakog

iznosa i suprotnog smjera u odnosu na silu na vodi
usljed magnetskog polja.
Pri tome ulaemo mehaniki rad.
ELEKTROMAGNETIZAM
Elektrini rad jednak je umnoku struje, napona i

vremena.
Ustvari, na ureaj predstavlja u principu pretvara

mehanike energije u elektrinu.
Mehaniki rad jednak je umnoku sile, brzine i

vremena.
Pri tome se elektrina energija pretvara u toplinsku

energiju u elektrinim otporima spojnih vodova.
Moe se pokazati da vrijedi i obrat, tj. da na analogan
nain moemo pretvarati elektrinu energiju u
mehaniku.
Ako za silu i inducirani napon uvrstimo veliine koje ih

prikazuju kao funkcije indukcije, duljine vodia, struje i
brzine, lako moemo pokazati da su elektrini i
mehaniki rad jednakog iznosa i suprotnog
predznaka.
Pri tome bi u elektrini krug trebalo postaviti izvor

elektrine energije, zbog ega bi potekla struja.
Naravno, to mora biti tako zbog zakona o ouvanju

energije.
Struja u magnetskom polju bi izazvala silu, koja bi

mogla izvriti mehaniki rad.
19
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Faradayev disk
v
v
r2
v
B
r2
leaji
klizni kontakti
Faradayev disk je metalni disk montiran na osovinu

tako da se ga moe okretati vanjskim momentom.
Okomito na povrinu diska ulazi magnetsko polje
cijelom povrinom diska.
Budui da se dijelovi diska pokreu u odnosu na
magnetsko polje, u njima se stvara elektromotorna sila
proporcionalna brzini kretanja i indukciji.
Indukcija B je konstantna, ali se brzina v mijenja
linearno od sredita prema obodu diska.
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
r1
v
B
e = Bvdr =
r1
ELEKTROMAGNETIZAM
dr
v = r
de = Bvdr = B r dr
B 2 2
r2 r1
2
I=
e
R
Ukupan napon dobijemo integracijom doprinosa

naponu od osovine do vanjskog oboda diska.
Po osovini i obodu diska klize kontakti, na koje
pomou vodia spajamo troilo.
Struja je odreena elektromotornom silom i ukupnim
otporom u strujnom krugu.
Faradayev disk predstavlja generator istosmjernog
napona.
ELEKTROMAGNETIZAM

Struja koja tee diskom stvara moment koji se

suprostavlja okretanju diska, te zato moramo vanjskim
momentom odravati ravnoteu momenata, da bi se
disk vrtio konstantnom brzinom.
Naponi koji se mogu dobiti pomou Faradayevog
diska su prilino maleni, pa ovaj ureaj nema
praktinu primjenu.
Faraday-Lenzov zakon
Kao i kod ranije prikazanog ureaja s tranicama, i

ovdje vrijedi obrat: ako iz vanjskog izvora pustimo
elektrinu struju disk e se poeti vrtjeti.
20
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Faraday je pokusima pokuavao pronai analogiju

izmeu elektrostatske influencije i elektrine struje.
I1
I2
Konstantna struja u jednoj zavojnici nije izazivala

struju u drugoj.
1831. je u jednom pokusu ustanovio da promjena
struje u jednoj zavojnici izaziva struju u drugoj.
A
Pri tome je do pojave struje dolazilo i pri poveavanju,
i pri smanjivanju struje u prvoj zavojnici.
Principijelni prikaz Faradayevog pokusa iz 1831. godine
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Uz rezultate drugih istraivaa (Henry, Lenz)

ustanovljeno je da struju u zavojnici izaziva promjena
magnetskog toka u zavojnici.
Matematiku formulaciju za elektromotornu silu u
zatvorenoj konturi dao je Neumann 1845. godine:
e=
d
dt
Pri tome je potpuno svejedno to izaziva promjenu

magnetskog toka.
To moe biti:
pomicanje permanentnog magneta
promjena struje u drugoj zavojnici
Elektromotorna sila u zatvorenoj konturi jednaka je

negativnoj derivaciji obuhvaenog magnetskog toka
po vremenu.
ELEKTROMAGNETIZAM
Navedeni je izraz poznat kao Faraday-Lenzov ili esto

samo kao Faradayev zakon elektromagnetske
indukcije.
pomicanje konture
promjena oblika konture
itd.
ELEKTROMAGNETIZAM
I1
I1 = 0
1 0 1
I2
I2
A
Tok 2 se protivi
poveanju toka
kroz zavojnicu 2
Smjer struje u sekundarnoj

zavojnici pri ukljuivanju struje
u primarnoj
Tok 2 se protivi
smanjenju toka
kroz zavojnicu 2
Smjer struje u sekundarnoj

zavojnici pri iskjuivanju struje
u primarnoj
21
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Smjer induciranog napona u zavoju je uvijek takav da

od tog napona stvorena struja svojim magnetskim
uinkom nastoji sprijeiti promjenu obuhvaenog
magnetskog toka.
Ulanani magnetski tok

Silnice 1 i 2 obuhvaaju
jedan zavoj
7
5
Ova je pojava poznata pod nazivom Lenzovo pravilo.
3
4
Ako je obuhvaeni tok bio nula, struja e se protiviti

njegovom poveanju.
Ako je obuhvaeni tok imao vrijednost razliitu od
nule, struja e se protiviti njegovoj promjeni.
ELEKTROMAGNETIZAM
Silnice 3,4,5,6 i 7
obuhvaaju dva zavoja
ELEKTROMAGNETIZAM
Strujni krug moe biti jednostavna

kontura, ili vrlo sloena kontura.
jednostruka
Ako se radi o jednostavnoj konturi, onda sav

magnetski tok koji prolazi kroz plohu koju odreuje ta
kontura obuhvaa struju koja ga uzrokuje.
Kod sloenih strujnih kontura to nije tako.
Na prikazanom primjeru silnice 1 i 2 obuhvaaju samo
jedan zavoj odnosno struju, a sve ostale silnice po dva
zavoja.
ELEKTROMAGNETIZAM
Svakoj silnici moemo pridijeliti jedininu vrijednost

magnetskog toka.
Na prethodnom primjeru struja obuhvaa silnice 1 i 2
jednom, a silnice 3,4,5,6 i 7 dva puta.
Govorimo o ulananom toku, koji bi za prethodni
primjer iznosio:
= 1 + 1 + 5 2 = 12 jedinica
Ulanani tok moe, ali ne mora biti uzrokovan strujom
kroz krug.
ELEKTROMAGNETIZAM
Struja moe ulanavati tok koji stvara

permanentni magnet, ili neka druga zavojnica.
neki
Uobiajeno je ulanani tok oznaavati s .

Ulanani tok svitka s N zavoja jednak je sumi tokova
kroz pojedine zavoje.
esto je dovoljno tono pomnoiti tok kroz jedan zavoj
s brojem zavoja, kao npr. kod torusne zavojnice, da bi
se dobio ulanani tok.
Prema Faradayevom zakonu elektromagnetske

indukcije promjena magnetskog toka kroz svaki zavoj
izaziva induciranje napona.
To znai da pri raunanju iznosa iduciranog napona
treba uzeti u obzir ulanani magnetski tok:
e=
d
dt
Kao to je ve spomenuto, pri tome je svejedno to

uzrokuje ulanani tok i njegovu promjenu.
22
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Princip generiranja izmjeninog napona

Vodii
= t
Os vrtnje
S
v
B
Smjer vrtnje
= SB cos = SB cos t
etkice
Klizni prsteni
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
e=
d
d
= SB (cos t ) = SB sin t
dt
dt
e = E m sin t
E m = N SB
Ako umjesto jednog imamo N

zavoja,
maksimalni
iznos
elektromotorne sile bit e N
puta vei:
E m = N SB
e = N SB sin t
1
T
= 2 f
e = E m sin t
f =
e = E m sin 2 f t
ELEKTROMAGNETIZAM
Izmjenina elektromotorna sila moe se generirati

pomou iane petlje koja se vrti u homogenom
magnetskom polju.
Krajevi petlje spoje se na klizne prstene, po kojima
klize etkice koje osiguravaju stalan elektriki kontakt.
Ako je brzina vrtnje
sinusoidalnog oblika.
konstantna,
napon
Princip generiranja istosmjernog napona

Vodii namota
je
Maksimalna vrijednost napona ovisi o indukciji,

povrini petlje i brzini vrtnje. Napon se moe poveati
ako se umjesto jednostruke petlje koristi vie zavoja,
pa je tada ukupni ulanani tok toliko puta vei koliko
ima zavoja.
2 t
frekvencija
Elektromotorna sila ima sinusoidalan oblik. Pri tome

se veliina naziva kruna frekvencija.
ELEKTROMAGNETIZAM
perioda
T
2
Os vrtnje
S
Smjer vrtnje
Lamele kolektora
etkice
23
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
E m = N SB
Sustav kolektor-etkice predstavlja pri tome mehaniki

ispravlja, pa se na etkicama dobije pulsirajui
istosmjerni napon.
t
Istosmjerni pulsirajui napon
Manje amplitude pulsacija postiu se s vie prostorno

rasporeenih zavoja (svitaka) koji su spojeni na
kolektor s vie lamela.
Istosmjerni puslirajui napon moe se dobiti iz slinog

ureaja kao i izmjenini, ako se klizni prsteni zamijene
kolektorom s dvije lamele.
Budui da se danas pomou poluvodikih ureaja

moe jednostavno dobiti istosmjerni napon, generatori
istosmjernog napona pomou kolektora se vrlo rijetko
koriste.
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Za oba prikazana ureaja

pretvaraa energije vrijedi i obrat.
elektromehanikih
To znai da se takvi ureaji mogu koristiti i kao

pretvarai elektrine energije u mehaniku, tj. kao
elektrini motori.
Materija u magnetskom polju
Praktine izvedbe takvih ureaja dosta se razlikuju od

njihovog principijelnog prikaza.
Vrste magnetskih materijala
Osnovni razlog za to je potreba za homogenim

magnetskim poljem u velikom volumenu.
ELEKTROMAGNETIZAM

Ampere je svojedobno postavio hipotezu da

magnetsko polje permanentnih magneta stvaraju
krune struje unutar magneta.
Te struje stvaraju magnetske dipole. Smjer dipola
moe biti kaotian, pri emu materija ne pokazuje
magnetska svojstva.
Ako je vei broj dipola usmjeren u istom smjeru, onda
materija pokazuje magnetska svojstva.
Danas znamo da Ampereova hipoteza nije tona, iako
je gotovo istinita.
ELEKTROMAGNETIZAM

Naime, elektroni pri svojoj vrtnji oko jezgre stvaraju

tzv. orbitalni magnetski moment.
Sami elektroni imaju vlastiti magnetski moment koji se
naziva spin.
Ti momenti se mogu u pojedinom atomu odnosno
molekuli ponitavati praktino u potpunosti ili samo
djelomino, a mogu se i zbrajati.
Makroefekti koje materija pokazuje u smislu
magnetizma ovise magnetskim momentima pojedinih
atoma odnosno molekula.
24
ELEKTROMAGNETIZAM

Ako se magnetski momenti molekula ponitavaju,

onda materija pokazuje dijamagnetska svojstva.
tap od dijamagnetskog materijala e se u
magnetskom polju postaviti okomito na smjer polja, pa
odatle potie i naziv dijamagnetski materijali.
Dijamagnetski efekt je uvijek slabo izraen.
Primjeri dijamagnetskih materijala su srebro, bizmut i
voda.
ELEKTROMAGNETIZAM

Drugu skupinu materijala ine oni, kod kojih se

magnetski momenti molekula nisu jako izraeni, ali se
u magnetskom polju postavljaju u smjer polja.
tap od takvog materijala e se u magnetskom polju
postaviti u smjer magnetskog polja.
Budui da se tap postavlja paralelno silnicama polja ti
se materijali nazivaju paramagnetski materijali.
Paramagnetski efekt nije jako izraen.
Primjeri paramagnetskih materijala su platina, aluminij
i kisik.
ELEKTROMAGNETIZAM

ELEKTROMAGNETIZAM
Treu skupine ine materijali, kod kojih su magnetski

dipoli pojedinih molekula jako izraeni i koji se u
magnetskom polju postavljaju u smjer polja.
Po osnovnom predstavniku tih materijala, eljezu, ti se
materijali nazivaju feromagnetski materijali.
Vektor magnetizacije
Ti materijali imaju veliku primjenu u praksi.

U feromagnetske materijale spadaju eljezo, kobalt,
nikal i gadolinij, te neke njihove legure i kemijski
spojevi.
ELEKTROMAGNETIZAM

Vektor magnetizacije ili vektor gustoe magnetiziranja

predstavlja gustou dipolnog magnetskog momenta
magnetiziranog materijala:
v
M=

Vektor magnetizacije ima istu jedinicu mjere kao i

vektor jakosti magnetskog polja, pa se esto naziva i
unutranja uzbuda, i oznaava s Hu.
Vektor magnetizacije rasprostire se samo unutar
magnetiziranog materijala.
dV
dV
Jedinica mjere za vektor magnetizacije je:
[M ] = [m ] = Am3
[V ] m
ELEKTROMAGNETIZAM
A
m
Iako vektor magnetizacije daje s makro stajalita

najbolji prikaz pojave unutar magnetiziranog
materijala, ipak se u uobiajenim raunima i prikazima
relativno rijetko koristi.
25
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM

Magnetska susceptibilnost i permeabilnost
v
v
B = 0 H
0 = 4 10 7
Magnetska susceptibilnost i permeabilnost
indukcija u materijalu
unesenom u
magnetsko polje
Vs
Am
za vakuum
openito ovisi
o vanjskom
magnetskom polju
vanjsko
magnetsko polje
B = 0 (H + H u ) =
Hu = H
magnetska
susceptibilnost
relativna magnetska
permeabilnost
= 0 H (1 + ) = 0 r H = H
= 0 r
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
apsolutna magnetska
permeabilnost
Magnetska susceptibilnost i permeabianost
Ako u vanjsko magnetsko polje unesemo komad

feromagnetskog materijala, u njemu e se pojaviti
vea magnetska indukcija nego to je bila prije u
vakuumu.
Umjesto susceptibilnosti ee se u praksi koristi

jedna druga bezdimenzionalna veliina, relativna
permeabilnost r pri emu vrijedi r =1+ .
To moemo prikazati kao djelovanje

magnetskog polja H i unutarnje uzbude Hu.
Relativna permeabilnost za feromagnetske materijale

jako ovisi o iznosu indukcije. Zato je ne moemo
smatrati konstantom.
vanjskog
Iznos unutarnje uzbude ovisi o vrsti materijala, ali i o

jakosti vanjskog polja.
Definiramo to kao umnoak bezdimenzionalne
veliine, magnetske susceptibilnosti , i jakosti
vanjskog polja H.
ELEKTROMAGNETIZAM
Uz susceptibilnost i relativnu permeabilnost u estoj je

upotrebi i veliina apsolutna permeabilnost, koja je
umnoak relativne permeabilnosti i permeabilnosti
vakuuma.
ELEKTROMAGNETIZAM

Relativna permeabilnost dijamagnetskih materijala

neto je manja od 1 i npr. za bizmut ima vrijednost
0.99984.
Relativna permeabilnost paramagnetskih materijala
neto je vea od 1 i npr. za platinu iznosi 1.00027.
Uvjeti na granici dvaju magnetskih

materijala
Relativna permeabilnost feromagnetskih materijala

znatno je vea od 1 i tipino iznosi od nekoliko stotina
do nekoliko tisua, to znatno ovisi o iznosu indukcije
u materijalu.
26
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Uvjeti na granici dvaju magnetskih materijala
v
B1t
v
H1t
v
H1 1 v
H1n
2 = 0 r 2
2 > 1
1 = 0 r1
v
H 2t
2 v
H2
H1t = H 2 t = H t
v
B1 1 v
B1n
H1 sin 1 = H 2 sin 2
v
B2 n
v
H 2n
2 > 1
Vektor jakosti magnetskog polja na granici dvaju materijala
ELEKTROMAGNETIZAM
B1t
ELEKTROMAGNETIZAM
B1 cos1 = B2 cos 2
B1t 1
=
B2 t 2
B1n = B2 n
1 H1n = 2 H 2 n
ELEKTROMAGNETIZAM
H1n 2
=
H 2 n 1
B1n = B2 n = Bn
2 = 0 r 2
v
B2 t
B1 cos1 =
= B2 cos 2
v
B2

H1 sin 1 = H 2 sin 2
B2 t
1 = 0 r1
Vektor magnetske indukcije na granici dva materijala
H1t = H 2 t

tg1 1
=
tg 2 2
ELEKTROMAGNETIZAM
H1 sin 1 H 2 sin 2
=
B1 cos1 B2 cos 2
zakon loma magnetskih silnica
Na granici dva magnetska materijala s razliitim

permeabilnostima dolazi openito do loma silnica
magnetskog polja.
Ako ga primijenimo na zatvorenu plohu koja obuhvaa

samo povrinu dodira dva materijala s jedne i druge
strane plohe, dolazimo do zakljuka da se normalna
komponenta magnetske indukcije Bn na granici ne
mijenja.
Tangencijalna komponenta jakosti magnetskog polja

Ht pri tome se ne mijenja.
Do ovog zakljuka moemo doi primjenom zakona
protjecanja na konturu koja obuhvaa samo povrinu
dodira izmeu dva materijala.
Do drugog uvjeta na granici moemo doi primjenom
zakona o konzervaciji magnetskog toka.
Budui da razmatramo izotropne materijale, normalne

komponente magnetskog polja Hn obrnuto su
proporcionalne permeabilnostima.
Tangencijalne komponente magnetske indukcije Bt
proporcionalne su vrijednostima permeabilnosti
materijala.
27
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM

Iz navedenih relacija dolazimo do zakona loma

magnetskih silnica, koji pokazuje da je kvocijent
tangensa upadnih kuteva silnica na granicu jednak
omjeru permeabilnosti.
Krivulja magnetiziranja
Na granici neferomagnetskog i feromagnetskog

materijala magnetske se silnice obino otro lome.
esto se moe uz zanemarivu greku raunati kao da
magnetsko polje ulazi iz zraka okomito u eljezo.
ELEKTROMAGNETIZAM
v
H
IN
H= 1
l sr
Q
S, lsr
N1
N2
e2 = N 2
Q =
naboj
kroz B.G.
ELEKTROMAGNETIZAM
B
eljezo
I ' = I + I
skokovit
porast polja
skokovit
porast struje
balistiki
galvanometar
H =
napon u
svitku 2
ELEKTROMAGNETIZAM
N2
R2
IN1
l sr
' = +
skokovit
porast toka
porast
indukcije
B =
N
= 2 Q
S
R2 S

Ovisnost magnetske indukcije B o jakosti magnetskog

polja H za feromagnetske materijale moe se izmjeriti
na tankom torusu od ispitivanog materijala.
Na torus se namotaju dvije zavojnice.
Prva zavojnica, koja je gusto jednoliko namotana oko
tijela torusa, slui za magnetsku uzbudu.
Druga zavojnica ima samo nekoliko zavoja koji su
spojeni na balistiki galvanometar.
Zavojnica i galvanometar predstavljaju instrument za
mjerenje toka, koji se naziva fluksmetar.
zrak
H
Krivulja prvog magnetiziranja eljeza
ELEKTROMAGNETIZAM

Uzbudna struja se pojaava od nule u vie skokova.

Jakost magnetskog polja H za svaku mjerenu toku
odredi se iz uzbudne struje, broja zavoja i dimenzija
torusa.
Balistiki galvanometar mjeri koliinu naboja koja pri
svakoj promjeni uzbudne struje proe kroz instrument.
Koliina
naboja
je
proporcionalna
promjeni
magnetskog toka , iz ega se moe odrediti
promjena indukcije B.
28
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Diskretno izmjerene toke spoje se u karakteristiku, ili,

kako se najee naziva, krivulju magnetiziranja.
Ako eljezo jo nikad nije bilo magnetizirano, dobivena
se krivulja naziva krivulja prvog magnetiziranja.
Na samom poetku magnetiziranja indukcija raste
relativno sporo, zatim vrlo naglo, pa sve polake.
Za velike iznose indukcije, krivulja postaje paralelna s
karakteristikom magnetiziranja vakuuma, koja je
pravac. Materijal je u zasienju.
ELEKTROMAGNETIZAM
Dio krivulje magnetiziranja na kojem se ona naglo

savija, naziva se koljenom krivulje magnetiziranja.
eljezo, kao i svi metali imaju kristalnu strukturu. Pri
tome vee grupe atoma imaju jednako usmjerene
magnetske dipole.
Te se grupe nazivaju Weissove domene.
U nemagnetiziranom su materijalu Weissove domene
kaotino magnetski orijentirane.
ELEKTROMAGNETIZAM
Pri pojaavanju magnetskog polja Weissove domene

se ispoetka teko, a pri jaem polju sve lake
usmjeravaju u smjeru vanjskog polja.
Kad su sve domene orijentirane u smjeru vanjskog
polja, vektor magnetizacije materijala je dostigao svoj
maksimum. Materijal je u zasienju.
Magnetska histereza
Daljnje pojaavanje vanjskog polja doprinosi

pojaavanju indukcije samo toliko koliko bi pojaanje
bilo u vakuumu.
Zato krivulja magnetiziranja za visoke indukcije
postaje paralelna s pravcem magnetiziranja vakuuma.
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetska histereza
Magnetska histereza
B
Bm
remanentna
indukcija
koercitivnost
Hm
Hm
Krivulje histereze pri polaganom

izmjeninom magnetiziranju
Br
Hc
Hm
Simetrina petlja histereze pri

polaganom izmjeninom
magnetiziranju
29
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetska histereza
Magnetska histereza
Ako magnetiziramo neki magnetski materijal prvi put,

njegova je indukcija na poetku jednaka nuli.
Nakon viestrukog polaganog ponavljanja procesa

reverziranja polja Hm , promjene indukcije slijede istu
simetrinu zatvorenu krivulju.
Pri smanjivanju jakosti polja H, indukcija se ne mijenja

po istoj krivulji kao pri poveavanju polja.
Tu zatvorenu simetrinu krivulju nazivamo simetrina

petlja histereze.
Magnetska indukcija zaostaje za jakou polja.
Kad polje H smanjimo na nulu, materijal i dalje

zadrava neku indukciju Br koju zovemo remanentna
(zaostala) indukcija, remanentni magnetizam.
To zaostajanje nazivamo histerezom.

Ako primijenimo jednaku jakost polja suprotnog
predznaka, indukcija e biti neto nia nego pri
pozitivnom magnetiziranju.
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetska histereza
B
remanentna indukcija
i koercitivnost za
ispitivani materijal
Za indukciju jednaku nuli moramo primijeniti polje

suprotnog smjera i iznosa Hc koje nazivamo
koercitivno polje, koercitivnost ili koercitivna sila.

Magnetska histereza
S porastom maksimalne vrijednosti polja Hm petlja

histereze postaje sve vea, ali ako materijal ulazi u
zasienje, indukcije B se nakon neke vrijednosti
poveava po pravcu paralelnom s pravcom
magnetiziranja vakuuma.
Br
vakuum
Hc
irina petlje se ne mijenja.
Hm
Granina petlja histereze
ELEKTROMAGNETIZAM

Magnetska histereza
B
Bm
meki magnetski
materijal ima
malu koercitivnost
Takvu petlju nazivamo graninom petljom histereze.

Na osnovu granine petlje histereze odreuje se
remanentna indukcija Br i koercitivnost Hc ispitivanog
materijala.
ELEKTROMAGNETIZAM

Magnetska histereza
Osim o jakosti polja Hm oblik petlje histereze ovisi o

sastavu magnetskog materijala.
Jedna od razlika u magnetskom pogledu je irina
petlje histereze, odnosno koercitivnost.
Materijale sa velikom koercitivnou nazivamo tvrdim,
a one s malom, mekim magnetskim materijalima.
0
tvrdi magnetski
materijal ima
veliku koercitivnost
Hm
Petlje histereze tvrdog i

mekog magnetskog
materijala
Kemijski isto eljezo je meki magnetski materijal.

Kaljeni elik s 1% ugljika je tvrdi magnetski materijal.
Tvrde magnetske materijale koristimo za permanentne
magnete.
30
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetska histereza

Magnetska histereza
B
Ako snimimo petlje histereze za razliite jakosti polja
Hm , one se razlikuju po veliini i obliku.
Vrhove svih petlji moemo spojiti u krivulju.
Ta se krivulja naziva normalna krivulja magnetiziranja.

Normalna krivulja magnetiziranja razlikuje se od
krivulje prvog magnetiziranja.
Normalna krivulja magnetiziranja
ELEKTROMAGNETIZAM
1 =
B1
H1
1
p
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetska histereza
Permeabilnost se moe definirati na vie naina, a

najee se koristi definicija na osnovu normalne
krivulje magnetiziranja, koja se naziva normalna
permeabilnost.
Permeabilnost je omjer indukcije i jakosti polja.
B1
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetska histereza
Permeabilnost eljeza
B
= tg
H
Poetna vrijednost permeabilnosti je neto nia od

maksimalne vrijednosti zbog konkavnog oblika krivulje
magnetiziranja za mala polja.
H1

Magnetska histereza
Maksimalnu vrijednost ima permeabilnost za onu

toku krivulje magnetiziranja, za koju pravac iz
ishodita tangira krivulju magnetiziranja.
ELEKTROMAGNETIZAM
Nakon maksimalne vrijednosti permeabilnost opada

sve polake to je jakost polja vea.
Za velike jakosti polja permeabilnost se asimptotski
pribliava vrijednosti permeabilnosti vakuuma.
Relativna permeabilnost ima jednak oblik krivulje kao i
apsolutna permeabilnost.
Asimptota relativne permeabilnosti
permeabilnost vakuuma, tj. 1.
je
Magnetski krugovi
Jednostavan magnetski krug
relativna
31
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetski krugovi
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetski krugovi
INS
l
Rm =
=
I
S
IN
Rm
= 0 r
Najjednostavniji magnetski krug predstavlja tanki torus

s jednoliko rasporeenim namotom.
Umnoak broja zavoja i struje predstavlja protjecanje

ili magnetsku uzbudu .
m =
IN =
Magnetski otpor ili reluktanciju Rm odreujemo na

analogan nain kao elektrini otpor vodia u strujnom
krugu.
protjecanje
Rm =
Magnetski krug moe biti linearan ili nelinearan, to

ovisi o permeabilnosti koja moe biti konstantna ili
ovisiti o indukciji.
IN
Ohmov zakon za
magnetski krug
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetski krugovi
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetski krugovi
Ohmov zakon za magnetske krugove definiran je po

analogiji za elektrine krugove.
= 1
S=S
Ako je tijelo torusa nainjeno od feromagnetskog

materijala, nazivamo ga eljeznom jezgrom, i
smatramo da ima nelinearna svojstva.
N=N
l=l
Nelinearna svojstva jezgre se gotovo uvijek definiraju

pomou krivulje magnetiziranja koja moe biti zadana
tablino ili grafiki (a ne preko permeabilnosti).
B1
I =?
B1 =
Magnetski krugovi
= IN = H1l
I=
ELEKTROMAGNETIZAM
I = I1
S=S
N=N
l=l
H1l
N
Magnetski krugovi
Za rjeavanje magnetskog kruga moraju biti poznate

dimenzije kruga, broj zavoja i krivulja magnetiziranja.
B1
Ako je zadan magnetski tok

izrauna indukcija B u jezgri.
0
H1
=?
I1 N = H1l
Iako nelinearan, jednostavan magnetski krug, kao npr.

torus od punog eljeza, moemo direktno rijeiti.
ELEKTROMAGNETIZAM
H1
H1 =
NI 1
l
, onda se najprije
Iz krivulje magnetiziranja odredi se jakost polja H.

Na osnovu jakosti polja H i srednje duljine silnice l
odredi se potrebna uzbuda (protjecanje).
1 = B1 S
Struja I je onda jednaka uzbudi podijeljenoj s brojem

zavoja N.
32
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetski krugovi
ELEKTROMAGNETIZAM

Magnetski krugovi
Ako je zadana struja a trai se tok, prvo se odredi

uzbuda (protjecanje) kao umnoak struje I i broja
zavoja N.
Jakost polja H jednaka je uzbudi
duljinom silnice l.
podijeljenoj s
Magnetski krug sa zranim rasporom
Iz karakteristike magnetiziranja odredi se pripadna

indukcija B.
Tok je umnoak indukcije i presjeka jezgre S.
Istim postupkom se moe odrediti bilo koja vrijednost
traenog toka, ili struje.
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetski krugovi
Magnetski krug s jezgrom konstantnog presjeka
S
S0
l0
S0
zadano
l0
N
S = konst.
I =?
Hl + H 0 l 0 = IN =
B0 S 0 = BS
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetski krugovi
zadano
l0
S0
Hl + H 0 l 0 = IN =
H0 =
ELEKTROMAGNETIZAM
B0
I=
Hl + H 0 l 0
N
Magnetski krugovi
Magnetski krug sa zranim rasporom moe se

direktno rijeiti ako je zadan magnetski tok, a trai se
potrebna uzbuda .
jednadba pravca
Indukcija u jezgri odredi se na osnovu toka i presjeka

jezgre.
N
I
=?
H0 =
B0 =
B=
B
INS 0 0
Sl 0
l
S0
Magnetski krugovi
ELEKTROMAGNETIZAM
Hl + H 0 l 0 = IN
B0
BS
0 S0
IN
l
B = H
S 0 l 0 INS 0 0
+
Sl 0
Sl 0
= BS
Iz krivulje magnetiziranja oita se pripadna jakost polja

i tako odredi potrebna uzbuda za jezgru.
Potrebna uzbuda za zrani raspor dobije se na osnovu
jakosti polja u zranom rasporu. Ukupna uzbuda je
suma uzbude za eljezo i zrani raspor.
33
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetski krugovi
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetski krugovi
Ako se trai tok za zadanu uzbudnu struju, zadatak se

moe rijeiti grafiki ako je jezgra konstantnog
presjeka.
Magnetski krug s jezgrom promjenljivog presjeka
= IN = H 1l1 + 2 H 2 l 2 +
S2
+ H 3l3 + H 4 l 4 + H 0 l 0
l2
Iz uvjeta da je tok kroz jezgru jednak toku kroz zrani

raspor i zakona protjecanja za srednju silnicu dobije
se relacija koja predstavlja pravac u B-H dijagramu.
Presjecite tog pravca i krivulje magnetiziranja definira
radnu toku jezgre, tj. vrijednost indukcije i polja u
jezgri.
S1
l4
IN = H 1l1 + 2 H 2 l 2 +
B1
+ H 3 (l 3 + l 4 ) + H 0 l 0
B2
H 2 H1
H3
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetski krugovi
Magnetski krugovi
Ako je zadana struja, a trai se tok za zadanu struju,

ne moe se ga direktno izraunati, niti odrediti grafiki.
[Wb ]
Karakteristika
magnetskog
kruga
Fm [A ]
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetski krugovi
[Wb]
U takvom sluaju mogue je jedino izraunati

potrebnu uzbudu za zadani magnetski tok.
pravac magnetiziranja
zranog raspora
Fe
zrani raspor linearizira
karakteristiku magnetskog kruga
Taj se postupak ponovi za razliite iznose toka, i

rezultati se prikau grafiki u veber-amperskoj
karakteristici magnetskog kruga.
Na osnovu ove karakteristike moe se odrediti tok za
zadanu uzbudu .
S3
Presjek jezgre ne mora biti svagdje jednak. Svojstva

materijala jezgre mogu takoer biti razliita za razne
dijelove magnetskog kruga.
B4 = B3
ELEKTROMAGNETIZAM
H0 =
S0 0
Provedenim postupkom odreena je jedna toka za

odabrani (ili zadani) magnetski tok.
S1 B =
2
S2
S 4 = S3
B3
odaberemo
B3 =
Tok se dobije mnoenjem tako dobivene indukcije i

presjeka jezgre.
Magnetski krugovi
S3
l2
ELEKTROMAGNETIZAM
B1 =
l3
S2
l1
l0
S0
S4
[A]
34
ELEKTROMAGNETIZAM
[Wb]
Magnetski krugovi
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetski krugovi
Fe
karakteristika za
zrani raspor l0
Postupak odreivanja karakteristike magnetskog

kruga ija jezgra nema svagdje jednak presjek jednak
je bez obzira na to ima li magnetski krug zrani raspor
ili ne.
karakteristika za
zrani raspor 2l0
Fe
magnetski napon za
eljezo se ne promijeni
2 0
magnetski napon za
zrani raspor se povea
[A]
Utjecaj zranog raspora na karakteristiku magnetskog kruga
ELEKTROMAGNETIZAM
Ako zrani raspor postoji, on je esto najvei dio

magnetskog otpora cijelog kruga.
Budui da je taj magnetski otpor konstantan i relativno
velik, on znatno utjee na karakteristiku kruga.
Za male iznose magnetskog toka karakteristika je
praktiki linearna, i potrebna uzbuda se troi gotovo
iskljuivo na magnetiziranje zranog raspora.
Magnetski krugovi
ELEKTROMAGNETIZAM

Magnetski krugovi
Tangenta na karakteristiku kruga u ishoditu

predstavlja praktiki karakteristiku magnetiziranja
zranog raspora.
Taj se pravac esto naziva pravac zranog raspora.
Ako se raspor promijeni, nagib pravca e se
promijeniti.
Sloeni magnetski krugovi
Vei zrani raspor pomie pravac udesno, a manji

ulijevo.
Dio uzbude za eljezo praktiki se pri tome ne mijenja.
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetski krugovi
S3
a l3
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetski krugovi
1 = 2 + 3
ili openito:
S1
S5
l2
k =1
l0
S0
S2
l1
l5
l4
=0
Prvi Kirchhoffov
zakon za
magnetski krug
H 1l1 + H 3 l 3 + H 5 l 5 + H 0 l 0 + H 4 l 4 = IN
ili openito:
m
S4
Primjer sloenog magnetskog kruga
H
k =1
l = i
k k
i =1
Drugi Kirchhoffov
zakon za
magnetski krug
35
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetski krugovi
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetski krugovi
Da bi se rijeio sloeni magnetski krug uz Ohmov

zakon za magnetske krugove koriste se i Kirchhoffovi
zakoni za magnetske krugove.
Prvi Kirchhoffov zakon za magnetski krug predstavlja
ustvari zakon o konzervaciji magnetskog toka
primijenjen na vor magnetskog kruga gdje se
magnetski tok rava.
Drugi Kirchhoffov
protjecanja.
zakon
je
Ampereov
zakon
1 = 2 + 3
H1l1 + H 2 l 2 = IN =
H 2 l 2 + H 3l3 + H 5l5 + H 0 l 0 + H 4 l 4 = 0
Vab = H 1l1 = H 2 l 2 = H 3 l3 + H 5 l5 + H 0 l 0 + H 4 l 4
magnetski napon
izmeu vora a i b
Ne znamo jakosti polja za pojedine segmente!
Pri rjeavanju magnetskog kruga moramo uzeti u obzir

nelinearnost pojedinih dijelova kruga.
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetski krugovi
Karakteristike pojedinih dijelova kruga

moramo raunati toku po toku
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetski krugovi
Sloeni magnetski krug se rjeava grafikom ili

numerikom metodom u vie koraka:
1 = f1 (V1 )
[Wb]
odredimo krivulje tokova

po toku,
H1l1 + Vab
V1
2 + 3 = f 23 (Vab )
1 = f ( )
Vab
2 = f 2 (Vab )
3 = f 3 (Vab )
V [A ]
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetski krugovi
krivulje tokova 3 i 2 zbrojimo po ordinatama, pa dobijemo

karakteristiku 3 + 2 u ovisnosti o uzbudi,
odredimo karakteristiku 1 u ovisnosti o uzbudi,
ukupno potrebnu uzbudu za bilo koji iznos ukupnog toka
dobijemo zbrajanjem potrebne uzbude, tj. zbrajanjem po
apscisama.
ELEKTROMAGNETIZAM
Odabrati
B2
iz
B=
=f(H )
odrediti
H2
3 = 0 B3 =
2 = B2 S 2
Postupak ponoviti s vie vrijednosti indukcija
2 = f ( Vab )!
B0 H 0 =
0 = B0 S 0
3
Vab = H 2 l 2
odrediti krivulju
Magnetski krugovi
Odreivanje 3:
Odreivanje 2:
Odabrati
3 i 2 u ovisnosti o uzbudi toku
4 = 3 B4 =
B2
5 = 3 B5 =
B0
V0 = H 0 l0
iz
B= f(H )
odrediti
H3
V3 = H 3 l 3
iz
B= f(H )
odrediti
H4
V4 = H 4 l 4
iz B = f ( H ) odrediti H 5
S5
Vab = V3 + V4 + V5 + V0
V5 = H 5 l 5
S3
4
S4
Ponoviti s vie vrijednosti indukcija B0 i odrediti
3 = f ( Vab )
36
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetski krugovi
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetski krugovi
Odreivanje 1:
Grafiki (numeriki) odrediti krivulju
Odabrati
Odrediti
1 B1 =
1 ( Vab ) = 2 + 3
iz B=
=f(H )
S1
= IN = Vab + V1
odrediti
H1 V1 = H1l1
Postupak ponoviti s vie vrijednosti 1 !

Odrediti krivulju 1 ( V1
Odrediti krivulju 1 (
Oitati magnetski tok
Magnetski krug s permanentnim magnetom
za zadanu uzbudu
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetski krugovi
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetski krugovi
Magnetiziranje
prstenastog magneta
Br
Br
ELEKTROMAGNETIZAM
Hm
Magnetski krugovi
l0
v v
Hdl = Hl + H 0 l0 = 0
Primjenom zakona protjecanja na srednju silnicu

ustanovimo da je polje u magnetu negativno, tj.
suprotno smjeru indukcije. Indukcija se smanji.
H = H0
l0
l
Magnetski krugovi
B0 S 0 = BS
B0 =
BS
S0
H0 =
Takav permanentni magnet ima vrlo ogranienu

uporabnu vrijednost.
Ako takav permanentni magnet razreemo, dobijemo
zrani raspor duljine l0.
Hm
ELEKTROMAGNETIZAM
Ako namagnetiziramo torusnu jezgru od tvrdog

magnetskog materijala, u njoj e nakon iskljuenja
vanjskog magnetskog polja ostati indukcija Br.
H = H0
l0
1 l0 S
=
B
l
0 l S0
H = k R B
kR =
1 l0 S
0 l S0
B0
BS
0 S0
jednadba pravca u B-H dijagramu
koeficijent razmagnetiziranja
37
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetski krugovi
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetski krugovi
manji Rm0
H=
Br
Radna toka magneta odreena je presjecitem

pravca iji je nagib definiran koeficijentom
razmagnetiziranja kR i karakteristike magnetiziranja.
- kR
vei Rm0
kR =
radna toka
Hc
l0 S
0 S0 l
Koeficijent razmagnetiziranja moemo promatrati kao

umnoak magnetskog otpora zranog raspora Rm0 i
omjera povrine presjeka S i duljine magneta l.
Poveanje magnetskog otpora zranog raspora
pomie pravac i radnu toku ulijevo, tj. daje manju
indukciju. Smanjenje otpora zranog raspora daje
radnu toku s veom indukcijom u magnetu.
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetski krugovi
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetski krugovi

volumen
magneta
H = H0
B l
l0
= 0 0
0 l
l
B0 = 0 H
B0 = B
B02 = 0 B H
Sl
S0l0
Br
BH
volumen zranog
raspora
l
l0
B02 = 0 B H
S
S0
V =
V
V0
optimalna
radna toka
Bopt
(BH )max
V0 B02
0 B H
Hc
Minimalan volumen magneta

dobijemo ako imamo
maksimalan umnoak BH.
ELEKTROMAGNETIZAM
Odreivanje optimalne radne toke
Magnetski krugovi
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetski krugovi
Indukciju i jakost polja u zranom rasporu dobijemo iz

osnovne relacije da je tok u magnetu jednak toku u
zranom rasporu.
Obzirom na cijenu magnetskih materijala, potrebno je

odrediti volumen magneta tako, da se postigne
potrebna indukcija u volumenu zranog raspora, uz
to manji volumen magneta.
Kvalitetni magnetski materijali su skupi i teko se

obrauju.
esto se zrani raspor oblikuje dodacima od mekog
eljeza, iji se magnetski otpor u proraunu obino
moe zanemariti, jer se ne radi o visokim indukcijama.
Zrani se raspor moe oblikovati tako da je indukcija
vea ili manja od indukcije u magnetu.
Minimum volumena postie se radnu toku za koju je

umnoak BH maksimalan.
Potreban volumen magneta se odredi na osnovu tog
umnoka, zahtijevane indukcije u zranom rasporu i
volumena zranog raspora.
38
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetski krugovi
ELEKTROMAGNETIZAM
Potrebne dimenzije zranog raspora dobiju se tako da

se ostatak magnetskog kruga formira dodacima od
mekog eljeza.
Samoindukcija i meuindukcija
Suvremeni magnetski materijali za permanentne
magnete imaju relativno nisku remanentnu indukciju,
ali veliku koercitivnost. Umnoak BH je velik.
Samoindukcija
Za njihovo magnetiziranje potrebna su vrlo jaka

magnetska polja, i u uobiajenim ih je uvjetima
praktiki nemogue razmagnetizirati.
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Samoindukcija
eL =
d
dt
1
2
Promjena ulananog
toka inducira napon
e=
d
dt
Za zatvorenu
jednostruku petlju
ELEKTROMAGNETIZAM
iN
Rm
I1
e2
= N = i
eL =
eL
- E
Samoindukcija
Prema Faradayevom zakonu elektromagnetske

indukcije bilo kakva promjena magnetskog toka kroz
zatvorenu konturu izaziva induciranje napona u
konturi.
I2
A
N2
Rm
N2 di
Rm d t
S druge strane, struja kroz konturu stvara magnetski

tok.
Promjenljiva struja stvorit e promjenljivi tok, koji e
inducirati elektromotornu silu.
Pojava, da se u konturi kroz koju tee struja
promjenljivog iznosa stvara elektromotorna sila,
naziva se samoindukcija.
Samoindukcija
Elektromotorna sila koja se pojavljuje zbog

samoindukcije naziva se inducirana elektromotorna
sila samoindukcije.
Ako umjesto jednostruke petlje razmatramo zavojnicu
poput jednoliko namotanog torusa s N zavoja, struja i
stvorit e N puta vei magnetski tok .
Svi zavoji ulanuju tok , pa je za jednaku struju i
ulanani tok vei N2 puta nego da se radi o jednom
zavoju.
Inducirana elektromotorna sila bit e stoga N2 puta
vea.
ELEKTROMAGNETIZAM
Samoindukcija
Polaritet napona samoindukcije
+ d
smjer struje koju nastoji

potjerati napon samoindukcije
eL
i + di
uL = a b = L
di
dt
Uslijed napona samoindukcije na krajevima zavojnice vlada napon uL.
39
ELEKTROMAGNETIZAM
Samoindukcija
smjer struje koju nastoji

potjerati napon samoindukcije
i di
eL
Samoindukcija
Polaritet napona samoindukcije odreuje Lenzovo

pravilo. Polaritet napona je uvijek takav da nastoji
zadrati struju na istoj vrijednosti.
Napon samoindukcije na stezaljkama induktiviteta ima

pri porastu struje pozitivnu vrijednost.
b
<0
ELEKTROMAGNETIZAM
Smjer struje u zavojnici i magnetski tok vezani su

pravilom desnog vijka.
uL = a b = L
di
dt
Ako se uzbudna struja smanjuje, onda napon

samoindukcije ima negativnu vrijednost.
Uslijed napona samoindukcije na krajevima zavojnice vlada napon uL.
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Induktivitet
=i
induktivitet
N
= iL
Rm
L=
N
Rm
induktivitet svitka
konstantno
(ako je Rm konst)
Induktivitet
= iL
d
eL =
dt
ELEKTROMAGNETIZAM
L=
induktivitet u opem sluaju
di
eL = L
dt
ELEKTROMAGNETIZAM
eL =
d
(Li )
dt
za Lkonst
Induktivitet
Induktivitet
Ako je magnetski krug linearan, onda je inducirana

elektromotorna sila samoindukcije proporcionalna
brzini promjene struje, tj. derivaciji struje po vremenu.
Uzrok za nelinearan (nekonstantan) induktivitet je

nelinearnost magnetskog kruga.
Koeficijent proporcionalnosti L nazivamo koeficijent

samoindukcije ili vlastiti induktivitet ili najee
samoinduktivitet.
U sluaju torusnog svitka, gdje pretpostavljamo da svi
zavoji obuhvaaju sav magnetski tok, samoinduktivitet
se moe lako izraunati.
Samoinduktivitet ne mora biti konstantan.
Jedinicu mjere za induktivitet dobijemo iz definicije

induktiviteta:
[L] = [ ] = Wb = Vs
[i ] A A
= s = H
(henri)
Induktivitet od 1H ima zavojnica iji ulanani tok iznosi

1Wb pri struji od 1A.
40
ELEKTROMAGNETIZAM
Induktivitet
di
eL = L
dt
L = eL
d i d
=
dt
di
d
dt
di
=
dt
uL
uL =
linearni
+
uR
d
dt
uL
nelinearni
Simbol induktiviteta
di
i
L=
= f (i )
i1
i2
L2
i3
L3
e
i = i1 + i2 + i3
e = e1 = e2 = e3
e1 = L1
Induktivitet
d i1
dt
e2 = L2
e3 = L3
d i2
dt
d i3
dt
e = L
di
dt
Ekvivalentni induktivitet
L
e
i [A]
Linearan i nelinearan
induktivitet
Induktivitet
Serijski spoj svitaka
L1
L2
L3
e1
e2
e3
di
di
e2 = L2
e3 = L3
dt
dt
di
di
di
e = e1 + e2 + e3 + = L1 L2 L3
dt
dt
dt
di
di
e = ( L1 + L2 + L3 + )
= L
dt
dt
di
e1 = L1
dt
L
e
L1
linearno
ELEKTROMAGNETIZAM
Nadomjesna shema realnog induktiviteta
Paralelni spoj svitaka
d
=
i
di
nelinearo
d
L=
di
i
ELEKTROMAGNETIZAM
d nelin
= Li
Induktivitet
d lin
Induktivitet
Induktivitet kao element strujnog kruga
[L] = Vs = H
Izraena rijeima ona je drukija: induktivitet od jedan

henri ima zavojnica u kojoj se pri linearnoj promjeni
struje za jedan amper tokom jedne sekunde inducira
napon od jednog volta.
Iz ove definicije dolazimo do jednake jedinice mjere za

induktivitet.
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
[Wb]
d
di
L=
L = L1 + L2 + L3 + = Li
ELEKTROMAGNETIZAM
Induktivitet
e = e1 = e 2 = e3
di
e1 = L1 1
dt
di
e2 = L2 2
dt
di
e3 = L3 3
dt
di
e = L
dt
d i1
e
e
= 1 =
dt
L1
L1
d i2
e
=
dt
L2
i = i1 + i2 + i3
d i3
e
=
d i d i1 d i2 d i3
dt
L3
=
+
+
di
e
dt d t d t dt
=
dt
L
e e
e
e
= + +
L L1 L2 L3
Openito
1 1
1
1
= +
+
L L1 L2 L3
1
1
=
L
Li
41
ELEKTROMAGNETIZAM
Induktivitet
Svaki elektrini krug ima nekakav induktivitet.

U elektrinim spojevima potrebno je utjecaj tog
induktiviteta uzeti u obzir.
Takoer se pojavljuje potreba da se u elektrini krug
postavi induktivitete odreene vrijednosti. Ureaj s
odreenim induktivitetom esto se naziva prigunica.
Karakteristika induktiviteta moe se prikazati na
dijagramu ovisnosti ulananog magnetskog toka o
struji kroz induktivitet.
U takvom dijagramu linearni induktivitet predstavlja
pravac.
ELEKTROMAGNETIZAM
Induktivitet
Pri istom ulananom toku ta energija e se razlikovati

za linearne i nelinearne induktivitete.
ELEKTROMAGNETIZAM
Induktivitet
Nelinearni predstavlja krivulju koja je posljedica

magnetskog zasienja u eljeznoj magnetskoj jezgri.
U sluaju nelinearnog induktiviteta razliite definicije
induktiviteta ne daju istu vrijednost.
Budui da nas najee zanima iznos induciranog
napona pri promjeni struje, obino se koristi definicija
preko iznosa induciranog napona pri promjeni struje.
Kasnije emo vidjeti da induktivitet ima sposobnost
spremanja energije u magnetskom polju.
ELEKTROMAGNETIZAM
Induktivitet
Induktivitet jednoslojnog torusnog svitka
r << a
2r
N zavoja
U elektrinim shemama induktivitet se predstavlja

simbolom zavojnice.
ELEKTROMAGNETIZAM
2a
Rm =
I
ELEKTROMAGNETIZAM
dS = a dr
L=
I
dr
N
= N 2 m
Rm
2a
2a
=
2
r r2
L= N
Induktivitet tankog
torusnog svitka
r2
2a
Induktivitet
N zavoja
l = 2a
N2
L=
Rm
Dvije paralelne crte pored zavojnice simboliziraju

eljeznu magnetsku jezgru, pa je to simbol za
nelinearan induktivitet.
Nadomjesna shema realnog induktiviteta ima u seriju
spojen otpor, budui da vodi od kojeg je izraena
zavojnica uvijek ima nekakav elektrini otpor.
S = r 2
Induktivitet
Induktivitet tankog torusnog svitka lako se moe

odrediti, jer je magnetski otpor jednostavno izraunati
uz pretpostavku konstantne permeabilnosti.
r1
l = 2 r
dm =
=
r2
a dr
dS
=
2 r
l
a
r
ln 2
2 r1
m =
L = N 2
a
2
r2
dr
=
r
r1
a
r
ln 2
2 r1
Uz poznatu struju bilo bi mogue uzeti u obzir i

zasienje u eljezu.
Kod torusa kod kojeg je odnos nutarnjeg i vanjskog
promjera velik, magnetska se vodljivost moe dobiti
integriranjem, to daje kao rezultat relativno
jednostavan izraz.
Zasienje bi znatno otealo raun.
42
ELEKTROMAGNETIZAM
Induktivitet
ELEKTROMAGNETIZAM
induktivitet jednoslojnog ravnog svitka
l >> d
= 0 =
H
m
4l
Rm
=
0 S 0 d 2
L=
1
Nagaokin faktor
= 4 107
= 0
d
l
L = k 2 N 2
N
d
= 2N 2
107 H
Rm
l
ELEKTROMAGNETIZAM
Induktivitet
ELEKTROMAGNETIZAM
d2
107 H
l
Induktivitet
Induktivitet
Induktivitet jednoslojnog ravnog svitka moe se

priblino izraunati ako je svitak jako dug u odnosu na
njegov promjer.
Korekcijski koeficijent kojim se izraunata vrijednost

za dugi svitak korigira naziva se Nagaokin faktor.
Rezultat je isti kao kod tankog torusa.

Razlog tome je to se magnetski otpor povratnog puta
silnica moe praktiki zanemariti.
Kod svitka kod kojeg duljina nije znatno vea od
njegovog promjera, magnetski otpor povratnog puta
magnetskog toka ne moe se zanemariti a da se pri
tome ne naini znaajna greka.
ELEKTROMAGNETIZAM
Vrijednosti Nagaokinog faktora prikazuju se tablino ili

grafiki u ovisnosti o omjeru d/l.
Nagaokin faktor ima vrijednost 1 za omjer promjera i
duljine svitka nula, i opada s porastom tog omjera.
Taj faktor ne moe nikada imati vrijednost nula, jer bi
to znailo da ili imamo svitak beskonanog promjera,
ili beskonano malene duljine.
ELEKTROMAGNETIZAM
Meusobna indukcija
Induktivno vezani svici
L1 =
1
i1
Meusobna indukcija
i1
e L1 =
e M 21 =
1 = i1 L1
d1
di
= L1 1
dt
dt
21 = i1 M 21
d 21
di
= M 21 1
dt
dt
43
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Meusobna indukcija
Dva svitka su induktivno vezana, ako magnetski tok

koji stvara struja kroz jedan svitak ulanuje i drugi
svitak.
Ako struja kroz svitak nije konstantna, mijenja se
ulanani tok kroz sam svitak, i izaziva elektromotornu
silu samoindukcije.
Ulanani tok kroz drugi svitak isto se mijenja, i inducira
elektromotornu silu proporcionalnu brzini promjene
ulananog toka.
Svitak koji stvara magnetski tok nazivamo primarnim,
a drugi, u kojem se inducira elektromotorna sila,
sekundarnim.
ELEKTROMAGNETIZAM
Meusobna indukcija
Kod
pojave
samoindukcije
definirali
smo
samoinduktivitet L kao omjer izmeu ulananog toka i
struje koja ga stvara.
Kod
induktivno
vezanih
svitaka
definiramo
meuinduktivitet M kao omjer ulananog toka sa
sekundarnim svitkom i struje koja ga stvara, dakle one
kroz primarni svitak.
Ako su svici u vakuumu, meuindiktivitet ovisi samo o
geometrijskom rasporedu zavoja pojedinih svitaka i
njihovom meusobnom odnosu, te je konstantan.
ELEKTROMAGNETIZAM
Meusobna indukcija
za torus
1 = i1
N1
= 2 =
Rm
2 = N 2 = N 2 i1
M 21 =
L1 =
N1
NN
= i1 1 2 = i1 M 21
Rm
Rm
N1 N 2
= M12 = M
Rm
di
d 2
= M 1
eM =
dt
dt
ELEKTROMAGNETIZAM
Meusobna indukcija
NN
M 21 = M12 = M = 1 2
Rm
Meusobna indukcija
Induktivna veza izmeu dva svitka ne moe nikad biti

potpuna, tj. nije mogue ostvariti takvu induktivnu
vezu, u kojoj bi sav tok koji stvara jedan svitak
ulanavao u potpunosti i drugi svitak.
Najbolju induktivnu vezu moemo postii ako na torus
gusto namotamo bifilarno (usporedno) dva tanka
vodia.
Za veinu praktinih primjena tada se moe smatrati
da svi zavoji sekundarnog svitka ulanuju sav
magnetski tok koji stvara primarni svitak.
N12
Rm
N2
L2 = 2
Rm
vrijedi za savrenu
induktivnu vezu
L1 L2 =
faktor
induktivne veze
2
1
N N
= M2
Rm2
M
L1 L2
k=
2
2
ELEKTROMAGNETIZAM
M = L1 L2
0 k <1
Meusobna indukcija
Predznak koeficijenta meuindukcije

openito
e1 = M12
3
i3 > 0
i2 > 0
2 M 23 > 0
di2
dt
M12 = k L1 L2
M13 < 0
moe biti pozitivan

ili negativan
M12 < 0
1
i1 > 0
44
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Meusobna indukcija
Meusobna indukcija
Oznaavanje smjera namatanja zavojnice
Samoinduktivitet je uvijek pozitivan.

Formalno gledano, meuinduktivitet
pozitivan ili negativan.
moe
biti
i2 > 0
i2 > 0
Oznake smjera
namatanja
Predznak meuinduktiviteta ovisi o referentnim

smjerovima struje u pripadnim strujnim krugovima.
M12 > 0
M12 < 0
i1 > 0
Ako se uz pozitivan smjer struje u dva svitka

magnetski tokovi potpomau, meuinduktivitet je
pozitivan.
Ako se tokovi suprotstavljaju, meuinduktivitet je
negativan.
ELEKTROMAGNETIZAM
i1 > 0
ELEKTROMAGNETIZAM
Meusobna indukcija
i1
L1
di
di
uab = a b = L1 1 + M 2
dt
dt
a
M
i2
c
i1
L2
L1
ucd = c d = L2
a
M
i2
c
L2
ELEKTROMAGNETIZAM
d i2
di
+M 1
dt
dt
uab = L1
d i1
di
M 2
dt
dt
ucd = L2
d i2
di
M 1
dt
dt
Meusobna indukcija
Ako su smjerovi struja u pripadnim elektrinim

krugovima takvi da pozitivna struja ulazi npr. u obje
zavojnice kod oznake poetka, meuinduktivitet je
pozitivan.
Ako pozitivna struja ulazi u jednu zavojnicu na
poetku, a u drugu na zavretku zavojnice,
meuinduktivitet je negativan.
Utjecaj predznaka meuinduktiviteta treba uzeti u
obzir prilikom odreivanja ukupnog induciranog
napona na pojedinoj zavojnici.
Meusobna indukcija
U elektrinim shemama nije prikladno prikazivati

meuinduktivne veze pojedinih zavojnica pomou
smjera namatanja.
Meuinduktivna veza
strelicom i slovom M.
se
oznai
dvostranom
Poetak namatanja zavojnice se oznai prikladnom

oznakom (tokom, zvjezdicom ili trokutiem).
ELEKTROMAGNETIZAM
Meusobna indukcija
a i
L1
L2
uab = L1
di
di
di
di
+ L2 + M + M
=
dt
dt
dt
dt
= ( L1 + L2 + 2 M )
di
dt
45
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Meusobna indukcija
L1
a i
L2
Meusobna indukcija
Ekvivalentni induktivitet je ukupan induktivitet dva ili vie u

seriju vezanih zavojnica s meuinduktivnom vezom.
L = L1 + L2 + L3 L 2 M12 2 M13 L 2 M 23 L =
n
= Lk
uab = L1
di
di
di
+ L2 2 M
=
dt
dt
dt
di
= ( L1 + L2 2 M )
dt
k =1
i =1
j =1
ij
( i j )
U takvom spoju kroz sve zavojnice tee ista struja.

Samoinduktiviteti zavojnica se zbrajaju.
Meuinduktivna veza moe poveavati ili smanjivati ukupan
zbroj samoinduktiviteta, ovisno o predznaku meuinduktiviteta.
Ekvivalentni induktivitet je uvijek vei
meuinduktivna veza ne moe biti savrena.
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
od
nule,
jer
Energija i sile u magnetskom polju

Energija induktivnog svitka
Ukapanje induktivnog svitka na naponski izvor
iR
P
t =0
R
L
E
E = iR + L
Prema II Kirchhoffovom zakonu:
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
di
dt
E
L di
=i+
R
R dt
I = i +
ln(I i ) = + C
di
dt
di
dt
=
I i
d(I i )
dt
=
I i
Integriramo lijevu
i desnu stranu
ln(I i ) =
+C
ln I = C
t
ln(I i ) = + ln I
ln
t =0
odredimo iz
poetnih uvjeta
d ( I i ) = d i
Struja I nakon
prijelazne pojave
podijelimo s R
di
dt
E = iR + L
di
dt
I i
t
=
I
i =0
ln(I i ) ln I =
I i
=e
I
i = I 1 e
46
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Pri ukapanju elektrinog kruga koji sadri induktivitet

L, struja kontinuirano raste.
I=E R
i = I 1 e
=
0
Ovisnost struje o vremenu moemo izraunati na

osnovu naponske jednadbe kruga, odnosno primjene
II Kirchhoffovog zakona na krug.
L
R
Dobijemo diferencijalnu jednadbu,

predstavlja vremensku ovisnost struje.
Ovisnost struje o vremenu pri ukapanju elektrinog kruga s

otporom i induktivitetom
ELEKTROMAGNETIZAM
ije
rjeenje
Maksimalni iznos struje I odreuju elektromotorna sila

u krugu E i otpor kruga R.
ELEKTROMAGNETIZAM
Omjer L/R predstavlja vremensku konstantu kruga,

koju oznaavamo s .
Prijelazna pojava se praktiki zavri nakon pet

vremenskih konstanti, jer struja dosegne preko 99.3%
svog maksimalnog iznosa.
E = iR + L
di
d
= iR +
dt
dt
izvor u vremenu dt
dt
poalje u krug naboj
dq = i d t
pomnoimo s dq
Dio elektrine energije iz izvora pretvara se u toplinu

na elektrinom otporu.
Na induktivitetu imamo napon Ldi/dt i struju i, tj.
elektrinu snagu, i dio energije iz izvora se za vrijeme
prijelazne pojave pretvara na induktivitetu u energiju
induktivnog svitka.
ELEKTROMAGNETIZAM

=i
L
Induktivna energija kod

linearnog induktiviteta
dW L = i d
i
=
I=E R
d
dt
LI 2 2
WL = i d =
=
=
2
2
2L
=0
E d q = iRdq +
d
dq
dt
E i d t = i 2 Rd t + i d
Energija izvora
Energija na otporu
ELEKTROMAGNETIZAM

i)
=f(
= IL
WL
E = iR +
Induktivna energija kod

nelinearnog induktiviteta
WL
d
dWL = i d
0
I=E R
WL =
i
=
i d
=0
47
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Magnetsku energiju induktivnog svitka moemo

odrediti transformiranjem
naponske
jednadbe
strujnog kruga.
Energija izvora dijeli se na dva dijela: dio koji se

pretvara u toplinu na elektrinom otporu, i2Rdt i
magnetsku energiju svitka id.
Inducirani napon na svitku prikaemo kao derivaciju

ulananog toka po vremenu, d/dt.
To je openiti izraz koji vrijedi bez obzira radi li se o
linearnom ili nelinearnom magnetskom krugu.
Ulanani magnetski tok raste od nule do iznosa

odreenog maksimalnim iznosom struje.
Ukupna magnetska energija svitka dobije
integriranjem po ulananom toku od nule
maksimalnog toka.
se
do
Transformacijom jednadbe doemo do energije koju

elektrini izvor predaje u djeliu vremena dt.
U grafikom prikazu na -i dijagramu se vidi da je ta

energija jednaka povrini izmeu krivulje ulananog
toka i ordinate.
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Za linearni induktivitet ta je energija jednaka povrini

trokuta, pa je moemo izraziti na vie naina.
Nelinearni magnetski krug e uvijek imati manju

induktivnu energiju od linearnog svitka za istu
vrijednost ulananog toka.
Ako induktivitet nije konstantan, ti drugi izrazi ne

vrijede, ali je energija i dalje jednaka povrini izmeu
krivulje =f(i) i ordinate .
To ne znai da e svitak iz kojeg izvadimo eljeznu

jezgru imati za istu struju uzbude veu magnetsku
energiju, jer e ulanani tok biti viestruko puta manji.
Jedinica mjere te povrine je:

Magnetska energija svitka bez eljeza proporcionalna
je kvadratu struje kroz svitak.
[WL ] = [i ][ ] = AVs = J
Magnetska energija svitka sa eljezom je sloena

funkcija koja ovisi o stupnju zasienja.
dakle predstavlja energiju.
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM

Energija magnetskog polja
Hl
N
= N = NBS
Hl = iN
i=
d = N d = NS dB
i W =
L
volumen magneta
B=B
=0
B =0
i d = lS
H dB
l S =V
48
WL = V
B=B
H dB = W
Energija torusnog svitka smjetena

je u magnetskom polju unutar torusa.
B =0
W
Wm ' = m =
V
ELEKTROMAGNETIZAM
B=B
H dB
B
B
Nazivamo je energija magnetskog

polja i oznaavamo s Wm .
B=
ELEKTROMAGNETIZAM
B=H
W'
Gustoa energije kod

linearnog materijala
dB
dW ' = H dB
B =0
Gustoa magnetske energije
0
U tankom torusu je magnetsko polje homogeno pa je
energija jednoliko rasporeena po volumenu torusa.
Gustoa energije je konstantna.
ELEKTROMAGNETIZAM
Wm ' = H dB =
0
ELEKTROMAGNETIZAM
2
BH H 2 B
=
=
2
2
2
H)
B=f(
Gustoa energije kod

nelinearnog materijala
W'
dB
dW ' = H dB
H (i )
Induktivnu energiju moemo promatrati kao energiju

magnetskog polja.
Do iznosa energije polja najlake doemo ako
promatramo homogeno polje u tankom torusu.
Prostorna gustoa energije
podijeljena s volumenom.
je
energija
polja
Prostorna je gustoa energije jednaka povrini izmeu

krivulje magnetiziranja i ordinate na B-H krivulji.
W ' = H dB
0
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM

Za linearne materijale gustoa energije jednaka je u

B-H dijagramu povrini trokuta, pa je moemo izraziti
na razliite naine.
Kod neliearnih materijala ta je energija isto jednaka
povrini izmeu krivulje magnetiziranja i ordinate na
karakteristici magnetiziranja materijala.
Gubici u eljezu zbog histereze
Jedinica mjere te povrine je:
[W '] = [H ][B] = A Vs2 = Ws3 =

m m
J
m3
dakle predstavlja prostornu gustou energije.
49
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
B
remanentna
indukcija
dW ' = H dB
Br
remanentna
indukcija
krivulja prvog
magnetiziranja
koercitivnost
H > 0
dW ' < 0
dB < 0
simetrina
petlja histereze
vraena energija
Br
H > 0
dW ' > 0
dB > 0
Hc
uloena energija
0
Simetrina petlja histereze
ELEKTROMAGNETIZAM
H > 0
dW ' < 0
dB < 0
Bm
Br
vraena energija
H < 0
dW ' > 0
dB < 0
Hm
Hc
H > 0
dW ' > 0
dB > 0
uloena energija
ELEKTROMAGNETIZAM

Pri magnetiziranju feromagnetskih materijala ulaemo

u njih energiju.
Ako magnetiziramo materijal prvi put, uloena energija
na jedinicu volumena jednaka je povrini izmeu
krivulje prvog magnetiziranja i ordinate na B-H
dijagramu.
Pri razmagnetiziranju na remanentnu indukciju Br dio
energije se vrati.
H < 0
dW ' < 0
dB > 0 vraena energija
Uloena i vraena energija pri izmjeninom magnetiziranju
ELEKTROMAGNETIZAM
Uloena i vraena energija pri jednokratnom magnetiziranju
B
uloena energija
Taj dio je jednak povrini izmeu povratne krivulje

magnetiziranja i ordinate B, i manji je od uloene
energije.
ELEKTROMAGNETIZAM
Ako magnetiziramo materijal u jednom smjeru do

indukcije Bm , a zatim u suprotnom smjeru do iste
vrijednosti indukcije te ponovo do indukcije Bm ,
obiemo petlju histereze.

specifini gubici
Ta se energija pretvori u materijalu u toplinu i

smatramo je izgubljenom.
W 'V
Ph = m = f Wm ' V
T
Pri tome uloimo u materijal energiju koja se samo

djelomino vrati.
Razlika energije za jedinicu volumena materijala koja
se ne vrati jednaka je povrini petlje histereze.
volumen materijala
gubici snage
perioda
konstanta
materijala
Ph = h
frekvencija
maksimalna
indukcija
f
50
Bm
m
1.0
petlje histereze
su sline
masa
materijala
50
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Kod izmjeninog magnetiziranja pri svakom se ciklusu

pretvori u toplinu energija proporcionalna povrini
petlje histereze.
Petlje su sline, pa je njihova povrina priblino

proporcionalna kvadratu indukcije.
Frekvencija i maksimalna indukcija su u pravilu stalne,

pa se gubici mogu izraziti kao gubici snage.
Ti su gubici proporcionalni frekvenciji magnetiziranja,
masi materijala i priblino proporcionalni kvadratu
indukcije.
Za praktino raunanje gubitaka koristi se empirika

formula.
Specifini gubici h odrede se mjerenjem za 1kg
materijala, obino kod 50 Hz i 1.0 T.
Kod neke druge frekvencije f i indukcije B gubici
histereze iznose:
2
Razlog za to se vidi ako se usporede petlje histereze

za razliite vrijednosti maksimalne indukcije Bm.
ELEKTROMAGNETIZAM
Ph = h
f Bm
m
50 1.0
ELEKTROMAGNETIZAM

Energija induktivno vezanih svitaka
i1
Wm1 = i1d1
0
pomiemo
nema mehanike sile
nema promjene
energije sustava
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
i1
L1
Wm1 = i1d1 =
0
drimo
poveavamo
L2
LI
2
i2 = 0
Wm 2 = i2 d 2 =
i2
2
Wm12 =
1 = L1 I1 + MI 2
I d
1

ukupna energija
2
1 1
Wm = Wm1 + Wm 2 + Wm12 =
i1 = I1
i2 = 0 I 2
2
2
2 2
LI
2
= MI1 I 2
L1 I12 L2 I 22
MI1 I 2
+
2
2
Pozitivan ili negativan predznak
jer meuinduktivitet moe biti
pozitivan ili negativan
1 = L1 I1
51
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Ako kroz svitak tee struja, i primaknemo mu drugi

svitak koji je otvoren i kroz koji ne tee struja, nee se
pojaviti mehanika sila.
Do ukupne energije doemo razmatranjem energije

pojedinanih svitaka i doprinosa zbog meuinduktivne
veze.
To znai da nee biti promjene magnetske energije

sustava.
Da kroz drugi svitak tee struja, pojavila bi se sila, to
bi znailo da ulaemo ili dobivamo mehaniki rad.
Taj rad bi predstavljao promjenu magnetske energije
sustava. Energija magnetski vezanih svitaka razliita
je od sume energija pojedinanih svitaka.
ELEKTROMAGNETIZAM
Meuinduktivna veza moe poveavati ili smanjivati

ulanani tok s pojedinanim svicima, pa se u sumi
energija pojavljuje s pozitivnim ili negativnim
predznakom.
Pozitivan predznak znai da se magnetski tokovi
potpomau.
Negativan predznak znai da se magnetski tokovi
suprostavljaju.
ELEKTROMAGNETIZAM

Privlana sila magneta
BH
Wm = xS
2
dA = Fdx = dWm
v
B
dx
v
F
v
B
BH
Sdx = dA
2
v
F
ELEKTROMAGNETIZAM
dWm =
ELEKTROMAGNETIZAM
F=
BH
B2
S=
S
2
2 0
F '=
Sila na jedinicu povrine
B2
2 0
Privlanu silu magneta odredimo razmatranjem

energije magnetskog polja pri malom poveanju
zranog raspora.
Uloeni rad poveao je energiju magnetskog polja u

zranom rasporu za vrijednost dWm.
Ako izmeu dva komada magnetskog materijala

postoji magnetsko polje, oni e se privlaiti.
Da ih odrimo u ravnotei, moramo primijeniti vanjsku
mehaniku silu.
Ako mehanikom silom djelujemo tako da
razmaknemo komade za infinitezimalno malenu
udaljenost dx, moramo uloiti mehaniki rad dA.
Izjednaenjem jedne i druge vrijednosti energije

dobijemo iznos sile.
Sila je proporcionalna kvadratu indukcije, a obrnuto
proporcionalna permeabilnosti.
U praksi nas uvijek zanima sila u zranom rasporu, pa
za vrijednost permeabilnosti koristimo permeabilnost
vakuuma, 0.
52
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Jedinica mjere za silu je N :

2
Vs
2
B
[F ] =
[S ] = m m 2 =
[2][0 ]
Vs
1
Am
V 2s 2 Am 2 VAs Ws Nm
=
=
=
=N
m =
Vsm 4
m
m
m
[ ]
2
ELEKTROMAGNETIZAM
Izmjenino magnetsko polje

Vrtlone struje
ELEKTROMAGNETIZAM
Vrtlone struje
Vrtlone struje
magnetsko polje
u rotirajuoj ploi
magnetska igla
vodljiva ploa
vrtlone struje
Prikaz Aragovog pokusa iz 1824. godine
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Vrtlone struje
Vrtlone struje
1824. godine Arago je izveo pokus u kojem se iznad

rotirajue bakrene ploe nalazila magnetska igla.
Pri rotiranju ploe magnetska se igla poela vrtjeti u
istom smjeru.
Pokus je objasnio 1831. godine Faraday.
Magnetsko polje magnetske igle prodire u plou. U
ploi se pri vrtnji inducira napon, koji prema Lenzovom
pravilu nastoji sprijeiti promjenu magnetskog polja.
v
B
blok feromagnetskog
materijala
izmjenino
magnetsko polje
vrtlone struje
Rezultat su vrtlone struje u ploi, koje stvaraju

magnetsko polje koje za sobom povlai iglu.
Vrtlone struje u punom bloku feromagnetskog materijala
53
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Vrtlone struje
Vrtlone struje
Vrtlone struje pojavljuju se uvijek kod izmjeninog

magnetskog polja u vodljivom materijalu.
Za magnetske krugove koriste se feromagnetski
materijali, i u njima su vrtlone struje nepoeljne.
v
B
meusobno
izolirani limovi
izmjenino
magnetsko polje
vrtlone struje
Vrtlone struje stvaraju gubitke, a u punom eljeznom

bloku mogu biti tako velike da praktiki spreavaju
prolaz magnetskog toka.
Smanjenje vrtlonih struja lameliranjem
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Vrtlone struje
Gubici vrtlonih struja proporcionalni su kvadratu

frekvencije f i maksimalne indukcije Bm:
Vrtlone struje
Vrtlone struje
nepoeljne.
magnetskim
krugovima
su
f Bm
Pv = v
m
50 1.0
Efekti vrtlonih struja su esto korisni (elektrino

koenje, zagrijavanje, varenje, taljenje metala).
Specifini gubici v ovise o debljini lima i vrsti

magnetskog materijala, te o frekvenciji i indukciji.
Utjecaj vrtlonih struja smanjuje se lameliranjem

eljezne jezgre - sastavlja se od tankih meusobno
izoliranih magnetskih limova.
Odrede se mjerenjem za 1kg materijala, obino kod

50 Hz i 1.0 T.
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Vrtlone struje
Lameliranjem magnetskog kruga smanjuje se

magnetski tok koji inducira vrtlone struje, a
istovremeno se poveava elektrini otpor koji te struje
moraju savladati.
Tako su gubici vrtlonih struja obrnuto proporcionalni
kvadratu debljine lima.
Skin efekt
Iznos gubitaka je proporcionalan je kvadratu

maksimalne vrijednosti indukcije i frekvencije.
Za vrlo visoke frekvencije koriste se feritne jezgre,
koje imaju vrlo velik elektrini otpor.
54
ELEKTROMAGNETIZAM
ELEKTROMAGNETIZAM
Skin efekt
Skin efekt
Vrtlone struje poveavaju

gustou struje blie povrini
vodia a smanjuju u sreditu
vodia.
B
B
f 1= 0
raste
f2>0
f3>f2
vrtlone struje
u vodiu
silnice izmjeninog
magnetskog polja
Skin efekt
ELEKTROMAGNETIZAM
Utjecaj je to jai to je
frekvencija vea.
Gustoa struje u presjeku vodia zbog potiskivanja

Skin efekt
Ako vodiem tee struja, u samom vodiu se pojavljuje

magnetsko polje.
Kod izmjenine struje izmjenino magnetsko polje u vodiu
inducira vrtlone struje, koje se zatvaraju u samom vodiu.
Uz povrinu vodia vrtlone struje se pribrajaju glavnoj struji i
poveavaju ukupnu struju.
U unutranjosti vodia vrtlone struje imaju suprotni smjer i
smanjuju ukupnu struju.
Rezultat je pojava potiskivanja struje prema povrini vodia.
Pojava se jo naziva povrinski ili skin efekt.
ELEKTROMAGNETIZAM

Skin efekt
Poveanje gustoe struje na povrini vodia je to jae

to je frekvencija vea, presjek vodia vei,
permeabilnost vodia vea i vodljivost vodia vea.
Za visoke frekvencije moraju se zbog pojave skinefekta koristiti vodii od tankih, meusobno izoliranih
isprepletenih dionih vodia.
Kod industrijske frekvencije od 50Hz i bakrenih vodia
pojava u veini sluajeva nije jako izraena.
Zbog potiskivanja struje poveava se elektrini otpor vodia.
55

OET1 Elektromagnetizam CB PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

OET1 Elektromagnetizam CB PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveuilite J. J.

Milica Puar, Ivan Mandi, Marinko Boi

Elektrotehniki fakultet Osijek Struni studij

Svojstva permanentnih magneta

Manifestacije magnetskog polja

tapni permanentni magnet

Raznoimeni polovi se privlae

Istoimeni polovi se odbijaju

Permanentni magnet prerezan na dva jednaka dijela

Privlane i odbojne sile izmeu dva permanentna magneta

Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku

Milica Puar, Ivan Mandi, Marinko Boi

Elektrotehniki fakultet Osijek Struni studij

Manifestacije magnetskog polja

Za permanentne (trajne) magnete se znalo vie nego

Manifestacije magnetskog polja

privlae komadie feromagnetskih materijala (eljezo, nikal,

Danas se permanentni magneti izrauju od posebnih

to se djelovanje ostvaruje bez neposrednog dodira,

Svojstva su takvih permanentnih magneta da se mogu

istoimeni se polovi odbijaju, a raznoimeni privlae.

imaju dva pola sjeverni i juni koji se ne mogu razdvojiti,

Manifestacije magnetskog polja

Uobiajeno je polove oznaavati oznakama S i N

Ove se oznake koriste jer se permanentni magnet

To se deava stoga to je i Zemlja takoer magnet,

Zavojnica kao magnet

Kao to je Oersted ustanovio, elektrina struja stvara

Ako struju propustimo kroz zavojnicu, ona e se

Magnetsko polje zavojnice

Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku

Milica Puar, Ivan Mandi, Marinko Boi

Elektrotehniki fakultet Osijek Struni studij

Manifestacije magnetskog polja

Manifestacije magnetskog polja

Ako spojimo sve toke poloaja sjevernog

Budui da su silnice usmjerene, magnetsko polje je

Vie takvih linija predstavlja sliku magnetskog polja

Magnetske silnice su u sebi zatvorene linije:

Magnetske silnice su usmjerene zamiljene linije u

izlaze iz sjevernog pola,

Magnetsko polje magneta prostire se teoretski do

Magnetski tok i magnetska indukcija

Magnetski tok nehomogenog polja

Magnetski tok i magnetska indukcija

Magnetski tok i magnetska indukcija

Budui da smo magnetsko polje definirali kao

Jedinica mjere za magnetski tok je:

Gustoa magnetskog toka naziva se magnetska

Kao i tok bilo kojeg drugog vektorskog polja,

Jedinica mjere za gustou magnetskog toka,

Uobiajena oznaka za magnetski tok je .

[B] = [ ] = Vs2 = Wb2

Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku

Milica Puar, Ivan Mandi, Marinko Boi

Elektrotehniki fakultet Osijek Struni studij

Magnetsko polje oko vodia

Smjer magnetskog polja oko dugog ravnog vodia

Struja koja tee kroz vodi stvara oko tog vodia

Smjer magnetskog polja vezan je sa smjerom struje

ako vodi obuhvatimo desnom rukom tako da palac

Polje postaje sve slabije ako se udaljavamo od vodia.

Smjer magnetskog polja zavojnice