Univerzitet u Sarajevu

Prirodno-matematiki fakultet
Odsjek za geografiju
Smjer nastavniki

RAZVOJ MODERNE GEOGRAFIJE-CARL RITTER

(Uvod u geografiju)

Mentor:
dr. Muriz Spahi
mr. Lejla uni

Kandidat:
Mario Andri

PREDGOVOR

Zbog moje velike zainteresovanosti za njemake geografe i njemaku kulturu,zahvaljujem

vioj asistentici mag. Lejli uni na dodjeljenoj temi i na upuene savjete za uspjean
seminarski rad.
Temelj za ovaj rad posluzila mi je kniga Milana Vreske,naalost nisam imao prilike da naem
iru literaturu na ovu zanimljivu temu.

SADRAJ

-Predgovor
1.Uvod
2.Osnovna razmisljanja i utjecaj
2.1. Ritterove ideje o geografiji
2.2. Doprinos Rittera na geografiju
3.Zakljuak
4. Literatura

1.UVOD

Potkraj 18. stoljea a naroito pocetkom 19. stoljea geografija doivljava veliki napredak u
razvoju.To je razdoblje utemeljenja moderne geografije.Od tada se geografia sve vise razvija
kao samostalna znanstvena disciplina.Pitanje apsolutne lokacije na Zemlji gubi primarno
znaenje, a jaaju potrebe za odreivanjem i vrednovanjem relativne lokacije.
Za osnivae moderne geografije smatraju se njemaki geografi i istrazivai Alexander von
Humboldt i Carl Ritter.
Carl Ritter (1779-1859)
Studirao je prirode znanosti na nekoliko sveuilita,zasluan je za osnivanja prve katedre za
geografiju na njemakim sveuilitima.kolovao se za vrijeme kada su dole do izraaja ideje
J.J. Rousseaua i Pestalozzija,to je utjecalo i na razvoj njegova miljenja.1819. godine postao
je profesor povijesti na Sveuilitu u Frankfurtu, a 1820. izvanredni profesor povijesti na
Sveuilitu u Berlinu. Takoer je predavao na oblinjem vojnom koledu.
Cilj ovog seminarskog rada je protumaiti Ritterov pogled na geografiju,kao i njegova
najvanija djela i njegov doprinos na geografiju kao nauku.

2.OSNOVNA RAZMILJANJA I UTJECAJ

2.1. Ritterove ideje o geografiji

Carl Ritter je, kao i Humboldt, bio njemaki znanstvenik.Manje je putovao,vie je bio pod
utjecajem idealizma nego materijalizma.Osim geografije bavio se historijom i
teologiom.Naglaavao je vanost prirodne osnove za razvoj poedinih naroda,tako da je
donekle zastupao prirodni determinizam.
Da bi se sprijeila deskripcija,zagovara eksperiment i promatranje kao radne metode.Zastupa
miljenje da analizu treba obaviti prema odreenim cijelinama i njohovom
rasporedu(Vergleichende Geographie)
Ritter shvaa geografiju vie kao empirijsku znanost,a ne kao znanost koja se temelji na
dedukciji.Na Zemlji postoi koherentnost u prostornom razmjetanju pojedinih fenomena,pri
emu dolazi do izraaja meuovisnost pojedinih elemenata(Zusammenhang).Prostorni
fenomeni u takvom su meusobnom odnosu da ine jedinstvo individualnih jedinica.Zbog
toga je Ritter smatrao da prostorne sinteze i deskripcije moraju predhoditi irim analizama
pojedinih skupina fenomena.Tei utvrivanju zakonitosti koje povezuju ope fenomene kao i
pojedine dijelove Zemljine povrine.S obzirom na sadraj i cilj geografskog pruavanja,
Ritterov pogled je holistiki, s teitem prouavanja na ovjeku.Uveo je i pojam
Erdkunde(znanost o Zemlji).Njezin zadatak je da prezentira najznaajnija fizikogeografska
obiljeja, njihovu meuovisnost, te njihovo znaenje za materijalni i duhovni razvoj
stanovnitva.Ritterov prostorni koncept lei na jednistvu i izdvajanju geografskih
jedinica(Individuen). Prouavanje geografskih jedinica je zanjega bitna zadaa
geografije.Zemlja ili kontinenti mogu se deduktivno podjeliti na osnovi fizikih obiljeja na
organske cjeline, kako bi se mogle dalje difernecirati na manje jedinice.
Ritterov koncept u biti sadri dva pristupa: horoloki i ekoloki.Prema horolokom pristupu
geografska pruavanja tee da utvrde i objasne prostorne razlike Zemljine povrine s obzirom
na prirodu (zemlja, voda, zrak, vegetacija, ivotinje) i s obzirom na ovjeka i njegovo
djelovanje.Ovaj pristup teite stavlja na diferencijalni karakter materijalnog sadraja
prostora. Pri tome se pojedine injenice ne promatraju izolirano, ve se povezuju s ostalim
prostornim elementima u cilju objanjenja cjelovitoga prostornog kompleksa.
Prema ekolokom pristupu teite je na prouavanju ovjeka i njegove meuovisnosti s
prirodom. Dualizam horolokih i ekolokih pristupa bit ce prisutan u geografiji sve do
danas.Drugi tip dualizma doao je do izraaja izmeu ope geografije(Allgemeine Geographie
ili prema Ritteru Erdkunde) i regionalne geografie(Lnderkunde).
Carl Ritter zastupa preciznu pedagogiju geografije. Impregnirano Goetheovim koncepcijama
o oku kao organu usmjerenom prepoznavanju svijeta, za Rittera je jedino svijet realan u

fenomenolokom smislu i ne bi smio biti izopaen geometrijskim shemama i deformacijama

koje proizlaze iz newtonizma.

2.2 Doprinos Rittera na geografiju

Svojim nastavnikim radom, svojim radovima i kolom Ritter je vie od Humboldta utjecao
na razvoj geografije u 19. stoljeu.Njegovo najvanije djelo je Die Erdkunde im Verhltnis
zur Natur und zur Geschichte des Menschen (Znanost o Zemlji u odnosu na prirodu i povjest
ovjeanstva).Napisano je u 19 knjiga koje su izlazile u Berlinu izmeu 1817. i 1818,te
izmeu 1822. i 1859. godine. Humboldt i Ritter svojim su djelom i rezultatima oznaili veliku
prekretnicu u razvoju geografske misli.To je posebno dolo do izraaja u teorijskom pristupu i
metodologiji istraivanja.Osim deskripcije , sve se vie primjenjuju mjerenja, opaanja,
sinteze i usporedbe.Treba naglasiti da je Ritter bio pod utjecajem filozofije nacionalizma.U
njegovom konceptu jasno dolazi do izraaja Gestalt teorija, polazi od cjeline, kao i
Humboldt.Humboldtov okvir je Kosmos, a Ritterov Erde.
Ritter se smatra osnivaem kulturne i regionalne geografije.Idejne osnove Humboldta i Rittera
pokrenule su samostalniji razvoj geografije.Zato je bila potrebna njezina institucionalizacija u
obliku katedara na sveuilitima, geografskih drutava te drugih nacionalnih i internacionalnih
organizacija.Treba spomenuti i utjecaj znanstvenih asopisa,kao i brojna geografska drutva
osnovana u 19. stoljeu.Prema znaaju djelovanja i broju lanstva navazniji su: Socit de
Gographie de Paris 1821, Gesellschaft fr Erdkunde zu Berlin 1828, Royal Geographical
Society in London 1830, Rusko geografsko drutvo u Petrogradu 1845,American Geografical
Society 1852. i niz drugih.
Njemaka geografija i njemake geografske kole imale su vodeu ulogu u svietu.Poslije
Humboldtove i Ritterove smrti njemaka se geografija razvija pod njihovim utjecajem.
Utjecaj Ritterovih radova bio je, meutim izraeniji, to razumljivo jer je Ritter bio sveuilini
profesor.Geografija Ritterovih sljedbenika je u poetku jednostrana.Znamarivala je fizika
stajalita, a prenaglaavala drutvena.

3.ZAKLJUAK

Carl Ritter njemaki geograf i znanstvenik koji i nije mozda toliko vaan u geografskoj
historiji kao Eratosten ili Marco Polo,ali ipak je dao svoj doprinos u razvoju geografie kao
nauke,a isto tako iznimno je vaan za institucionalizaciju geografije u njemakoj.Zajedno sa
Humboldtom oznacio je vrijeme moderne geografije,a i svojim djelima i rezultatima oznaili
veliku prekretnicu u razvoju geografske misli.Pogotovo u metodologiji istraivanja i
teorijskom pristupu.

4.LITERATURA

1.Uvod u Geografiju-Milan Vreska

2. Jure Vuji: Carl Ritter i prostor kao imbenik kulture
3.Genius der Geographie-Hanno Beck