Professional Documents
Culture Documents
Seminarski Rad - Organizacija Proizvodnje
Seminarski Rad - Organizacija Proizvodnje
Profesor
dr Ivana Mladenovi Ranisavljevi
Studenti
Inga Maruni 5347
Milica Kitanovi 5189
Ivana Nikodijevi 5309
Tamara Petrovi 5236
Lesovac, 2016.
SADRAJ
1. UVOD
2. ISTORIJSKI UTICAJ TPO
3. CILJEVI TPO
4. OSNOVNE KARAKTERISTIKE TPO STRATEGIJE
5. STRUKTURA TPO
5.1. Proces 5S
5.2. Korak Jishu Hozen
5.3. Metode Kaizen
5.4. Planirano odravanje
5.5. Kvalitetno odravanje
5.6. Trening ili edukacija u procesu odravanja
5.7. Logistika TPO-a
5.8. Sigurnost, zdravlje, okolina u procesu odravanja
6. FAZE UVOENJA TPO
6.1.Faza A - priprema na uvoenje
6.2. Faza B uvoenje
6.3. Faza C primena
6.4. Faza D
7. ODRAVANJE MAINA
7.1. Podmazivanje grafikih maina
7.2. Odravanje elektrinih grafikih maina
7.3. Odravanje mehanikih grafikih maina
7.4. Odravanje opreme
7.5. Ukupni pokazatelj uinka opreme
7.6. Vrste odravanja u TPO
7.7. Obrazovanje radnika
1. UVOD
Odravanje kao pojam moe se objasniti kao skup najraznovrsnijih postupaka koji se primenjuju
radi odlaganja ili potpunog spreavanja nastanka kvaratehnikog sistema.
Sistem odravanjao dreenog tehnikog sistema moe da se realizuje na vie naina, u vie
meusobno razliitih varijanata. Pojedine varijante, odnosno pojedina reenja sistema odravanja
mogu da se razlikuju u nizu detalja, ali i u osnovnim. Ovo se odnosi pre svega na koncepciju
sistema odravanja, a zatim na primenjenu tehnologiju i organizaciju. Pod koncepcijom sistema
odravanja podrazumieva se princip donoenja odluka o vremenu u kome treba da se sprovodu
postupci odravanja. U ovom pogledu postoje dve osnovne mogunosti: preventivno i korektivno
odravanje.
Odravanje prema stanju podrazumeva sprovoenje redovnih tehnikih pregleda u odreenim
vremenskim intervalima a korektivno odravanje intervencije u sluaju pojave kvara za vreme
rada sredstva.
U radu su data osnovna obeleja sistema odravanja i savremeni pristupi odravanju koji su
nastali u proizvodnji transportnih sredstava. S tim u vezi naglaen je doprinos avionske i
automobilske industrije za napredak sistema odravanja uopte. Amerika avionskaindustrija
razvila je pristup za odravanje aviona koji je doveo do razvoja odravanja prema pouzdanosti
(RCM) a japanska automobilska industrija pristup totalno produktivnog odravanja (TPO). [1]
3. CILJEVI TPO
Totalno produktivno odravanje (TPM) je program za odravanje, koji ukljuuje novi koncept
definisan za odravanje postrojenja i opreme. Cilj programa je poveanje proizvodnje, dok u isto
vreme poveava moral zaposlenih i zadovoljstvo obavljenim poslom. TPM odravanje se istie
kao neophodan i vaan deo poslovanja. Vie se ne smatra neprofitnom aktivnou. Vreeme za
odravanje je uraunato kao deo proizvodnog dana i u nekim sluajevima je sastavni deo
proizvodno gprocesa. Cilj je ostvarivanje minimum hitnog i nepredvienog odravanja. TPM je
uveden kako bi se postigli sledei ciljevi.
1. Poveati efikasnost maina do maksimuma
2. Ustanoviti celovit i delotvoran program preventivnog odravanja
3. Uvesti totalno produktivno odravanje u svim delovima
4. Postavititi nove ljude koji e se kontinualno baviti poboljavanjem rada i radnih
aktivnosti
5. Uvesti upravljanje potpunom kvalitetom i motivaciju u celom preduzeu
Karakteristike sistema odravanja sistema predstavljaju veliine ili obeleije pomou kojih se
moe opisati ili blie odrediti sistem odravanja. Dele se na:
raspoloivost
gotovost
pogodnost odravanja
Pomene karakteristike:
peventivno odravanje
prevencija odravanja
poboljanje pogodnosti za odravanje
U savremenom pristupu odravanja TPO nije samo strategija ve i potpuno nov nain
razmiljanja u kome je stalno napredovanje i timski rad osnova koja stvara oseaj vlasnitva
kako kod rukovodioca opremom tako i kod odravaoca. Svaki zaposleni u preduzeu ima tano
definisane obavze i odgovornost.Na dananjem nivou razvoja TPO karakterie :
inovativni pristup usmeren na stalno unapreivanje procesa proizvidnje kroz optimizacju
funkcionisanja proizvodne opreme i smanjena tehnikog rizika
ugradnja savremenih tehnologija i metoda odravanja na kompletnu proizvodnu opremu
tokom njenog ivotnog ciklusa
obaveznu saradnju na svim upravljakim nivoima preduzea. Od glavnog menadera pa
do srednjeg menadera, rukovodioca opremom i radnika na poslovima odravanjastvaraju
se timovi koji zajedno rade i sarauju
usklaivanje funkcionisanja svih sektora preduzea i stalna saradnja visokoobrazovanog
kadra rukovodioca opremom i osoblja odravanja
promovisanje timskih aktivnosti u cilju pojave to manjeg broja otkaza i zastoja na
opremi, to manje defekta gotovovih prozvoda ito niih trokova.[4]
5. STRUKTURA TPO
5.1.Proces 5 S
TPM poinje s 5S.To je sustavanprocesgospodarstvakojim se postie ugodna i mirna radna
okolina ukljuujui zaposlene koji ga odgovorno sprovode.Problemi se ne mogu reiti kada na
random mestu vlada neorganizacija. ienje i organizacija radnog mesta pomae timu da otkrije
probleme. Uzroci problema su vidljivi ve u prvom koraku poboljanja. 5S je temeljni deo
programa pre implementacije TPM-a, dakle 5S je osnova. Ako se 5S ne uzima ozbiljno, onda to
dovodi do 5D. To su defekti, nezadovoljstvo kupaca, smanjenje dobiti i demoralizacija
zaposlenih.
Koraci 5S su:
Seiri - Organizacija
Seiton - Sortiranje
Seiso - ienje
Seiketsu - Standardizacija
Shitsuke Disciplina
SEIRI - Organizacija:
Znai razvrstavanje i organizaciju stavki kao kritine, vane, esto upotrebljavane,
upotrebljive ili stavke koje trenutno nisu potrebne. Neeljene stavke se mogu ukloniti
Kritine predmete treba drati u blizini a predmete koji se nee koristiti u bliskoj
budunosti, treba ukloniti na neko mjesto. Za ovaj korak, o vrednosti predmeta treba odluiti na
temelju korisnosti, a ne troka. Rezultat provoenja ovog koraka je smanjenje vremena
pretraivanja.
SEITON - Sortiranje:
Koncept je da "Svaka stvar ima svoje mesto, i samo jedno mesto". Predmete nakon uporabe treba
staviti nazad na svoje mesto. Da bi se lake prepoznali, ime predmeta treba biti napisano na ploi
i poeljno je koristiti obojene oznake.
SEISO - Sjaj radnog mjesta:
Ukljuuje ienje radnog mesta bez masti, ulja, otpada, otpadnog materijala i dr. Iz maina ne
smeju viriti ice ili curiti ulje.
SEIKETSU - Standardizacija:
6.4. FAZA D
Radi se na principu uvoenja upravljanja potpunim kvalitetom i motivacijom u itavo preduzee.
Do sada su se sprovele sve aktivnosti sistema TPO-a i postigla uspenost istog. [3]
7. ODRAVANJE MAINA
Uoeno je istraivanjem sledee stanje za razliite faze ili potrebe u odravanju. [3]
vrlo vana za svaku tampariju, ali neuporedivo manje vana od sigurnosti ljudi koji u njoj rade.
Stoga nije na odmet napomenuti da se prilikom rukovanja hemikalijama obavezno stave zatitne
naoare i odelo, da bilo koji deo koji ima veze sa elektrinom strujom popravljaju obuene i
kvalifikovane osobe, te da se pre svakog posla vezanog za odravanje ili popravak iskljui glavni
dovod struje. [3]
Pokazatelj ukupnog uinka opreme moe se predstaviti i kao odnos korisnog i ugraenog
vremena:
[5]
Redovno odravanje
Preventivno odravanje
Predvieno odravanje
Osiguranje, sigurnost
Kvar maine
Instalacija, montiranje, zamena odreenih delova
Prazan hod maine i krai zastoji
Smanjenje radne brzine
Neispravni proizvodi
Smanjena iskorienost opreme
Jedini nain za koji su grafika preduzea znala u eliminaciji gubitaka i poboljanja procesa je
merenje efikasnog radnog uinka. TPO ide u detaljniju razradu problema i stavlja teite na
precizna merenja radne efikasnosti maine na temelju pravih maksimalnih proizvodnih
mogunosti. Nakajima je merio gubitke u proizvodnji nastale uticajima ve navedenih 6 uzroka,
koje smatra glavnim razlozima. Isto tako je potrebno meriti sve procese ukljuujui: grafiku
pripremu, tapu, digitalnu tampu i direktnu tampu. Svaki od navedenih procesa ima uticaj na
onaj sledei i mogunost doprinosa proizvodnji maksimalne efektivnosti. Efikasnost firme ili
opreme je odnos procenta raspoloivog vremena i procenta efikasnosti u odnosu na procenat
kvalitetno proizvedenih proizvoda.
Stoga iskorienost ukljuuje prva dva uzroka gubitaka, a to su kvar i neispravnost maine, te
vreme zastoja u radu, vreme pripreme i vreme podeavanja. Operativno vrijeme maine se bazira
na rezultatima dobijenim oduzimanjem vremena stajanja maine od vremena njegovog rada.
Meri se u minutima, pa tako na primer, ako je za neku main predvieno da radi sve tri smene, ili
24 sata, njegovo operativno vreme iznosi 1440 minuta. Vreme stajanja je neproduktivno ili
izgubljeno vreme.
1. Kvar maine
Vratimo se ponovno uzrocima gubitaka u proizvodnji. Prvi na popisu za reavanje i eliminaciju
je kvar i zastoj maine.
Dva su osnovna tipa kvara maine:
povremeni kvarovi
uestali kvarovi
Povremeni kvarovi su iznenadni i neoekivani. Najee usled takvog kvara neki deo maine
due vreme ostaje izvan funkcije. Kvarovi ove vrste i nastali gubici zbog njih nisu esti, ali su
oigledni, a najee su rezultat dotrajalosti mehanikih ili elektrinih komponenata maine.
Preventivni postupak kojim bi se izbegli kvarovi ove vrste su redovni pregled i odravanje
maine (to ukljuuje zamenu delova).
Uestali kvarovi imaju za rezultat krae vreme zastoja maine, ali su vrlo esti. Oni nastaju zbog
greaka na maini, alatima, materijalima ili zbog naina rada. Razlozi nastanka ovih kvarova su:
prikriveni, ima ih vie, ne rezultiraju prevelikim gubljenjem vremena po dogaaju, ali im je teko
odrediti opseg. Radnici mogu takve kvarove relativno brzo sami popraviti.
2. Instalacija, montiranje, zamena odreenih delova
Na drugom mestu je kao uzrok gubitka navedeno vreme koje je potrebno za pripremu maine za
sledeu vrstu tampe. To je vreme od tampanja zadnjeg dobrog otiska prethodnog posla do
prvog dobrog otisak sledeeg. Najefikasniji sistem za reavanje ovog gubitka je razvijen u
Japanu i nazva se SMED (Single Minute Exchange of Die).
SMED se bavi time da se to vie skrati vreme od trenutka kada je maina stala pa do njenog
ponovnog pokretanja. Ukoliko uvoenje ovog naina moe skratiti vreme pripreme maine to e
takoe doprineti veoj produktivnosti.
3. Prazan hod maine i krai zastoji
4. Smanjenje radne brzine
Na rezultate poslovanja utiu i prazan hod maine, krai zastoji, smanjenje radne brzine maine.
Operativni stepen brzine je odnos ili razlika izmeu maksimalnog kapaciteta maine i stvarne
11. ZAKLJUAK
Preko glave
Neophodno zlo
Trosak
Prima Dona
Igra vatrom
Domar
Preventiva
Predskazujue
Pouzdano
Tehniar
Ove organizacije imaju pozitivan stav i one e mnogo brzo dostici TPO. Organizacijama sa
negativnim stavom treba od tri do pet godina ,moda i vise da u potpunosti dostignu TPO. Neke
organizacije su toliko negativno videle odravanje da su morale da mu promene naziv da bi
napravili progres.Na primer,neke organizacije su koristile akronim :
LITERATURA
[1]http://www.odrzavanje.unze.ba/zbornici/2014/012-O14-049.pdf
[2]https://books.google.rs/books?
hl=en&lr=&id=tmmUBgAAQBAJ&oi=fnd&pg=PP1&dq=total+productive+maintenance&ots=
HkFLv-n2Br&sig=f66WXqt8GgtlOCEwdStSyevBnEI&redir_esc=y#v=onepage&q=total
%20productive%20maintenance&f=false
[3]http://eprints.grf.unizg.hr/1183/1/DB01_%C5%A0kreblin_Branimir.pdf
[4] http://www.cqm.rs/2008/pdf/35/05.pdf
[5]http://download.documents.tips/getdownload/document/?id=H
%2F8r2mBMLau71ttRY4PAzC1DXABLlKBm76t6zY0VP63yaDt
%2FgxOZmZLQPTJewvcAWYTqFQ0pG3x%2Bm2QFAx7h6w%3D%3D
[6]http://www.rgf.bg.ac.rs/predmet/RO/VII%20semestar/Eksploatacija%20i%20odrzavanje
%20gasovodnih%20sistema/Predavanja/EiOGasS_4.pdf
[7] http://tps-lean-posao.blogspot.rs/2013/02/30-totalno-produktivno-odrzavanje-total.html