Professional Documents
Culture Documents
Psihologija 1
Psihologija 1
Predmet:Medicinska psihologija
izofrenija
-seminarski rad-
Mentor:
Student:
Aeri Armin
Br.indexa:01597
uprija,2017
1
Sadraj
Uvod...........................................................................................................................3
1.izofrenija...............................................................................................................4
2.Epidemiologija izofrenije......................................................................................6
3. Etiopatogeneza izofrenije.....................................................................................6
3.1. Genetska predispozicija......................................................................................6
3.2. Konstitucionalna predispozicija........................................................................6
3.3. Metaboliki faktori..............................................................................................7
4. Klinika slika izofrenije........................................................................................8
5.Kliniki oblici izofrenije........................................................................................9
6.Terapija izofrenije................................................................................................11
Zakljuak..................................................................................................................13
Literatura..................................................................................................................14
Uvod
1.izofrenija
Re izofrenija potie od grkih rijei shisis (cepanje, rascep) i phrenos (dua). Ime
je prvi put upotebio Eugen Bleuler 1911. godine oznaavajui time posebnu grupu
sindroma psihikih poremeaja. Poznati su njegovi opisi izofrenije pod nazivom
"Blojlerova 4 A", koja bi obuhvatala primarni opis bolesti sa poremeajima u sferi
afekta, asocijacija, zatim ambivalencija i autizam izofrenih bolesnika. Naziv ove
teke duevne bolesti oznaava sutinu i ukazuje na rascep i nesklad (disocijacija)
izmeu psihikih funkcija, pre svega procesa miljenja i afekta, nazvana
ideoafektivna disocijacija. Ovakva vrsta disocijacije je prisutna jedino kod
izofrenije i ne sree se kod nijednog duevnog oboljenja. Karakterie je dakle,
nesklad izmeu miljenja, odnosno sadraja miljenja, afekta i volje. Normalno,
sve ono to se doivljava i to je trenutno u toku procesa miljenja odraava se i
afektom: ako se osjea ljutnja, to je iskazano ponaanjem i mimikom, ili ako se
doivljava radost to se vidi i na licu. Meutim, toga nema kod izofrenije.
Prema MKB-10 izofrenija se definie kao teki duevni poremeaj koji se
karakterie poremeajem miljenja i panje (percepcije), a afekat je neadekvatan
(neskladan) i otupljen. Svest izofrenog pacijenta je bistra, jasna, tako da je svestan
svega onoga to se deava sa njim i oko njega. Intelektualne funkcije su takoe,
ouvane, ali nakon niza godina bolesti moe doi do njihovog propadanja.
Bolest ima hronini tok sa pogoranjima i remisijama, ali nikad ne dolazi do
konanog izleenja, to ima veliki socijalno-medicinski znaaj, jer predstavlja
optereenje kako za porodicu pacijenta, tako i za drutvenu zajednicu.
Pripada grupi psihoza, a pod pojmom psihoza se najee podrazumeva psihiko
stanje osobe sa prisutnim sumanutim idejama i halucinacijama uz nepostojanje
uvida u njihovu patoloku prirodu, zatim poremeaj ocene realnosti i gubitka veze
sa realnou, gubitak granica "Ega". Postoji vie oblika izofrenije.
Mladost ja razdoblje ivota u kome dolazi do prolaznih nazadovanja, neminovnih
sukoba sa sobom i svetom oko sebe, nesklada izmeu razuma i oseanja, zbrke u
poistoveivanju i stvaranju identiteta, prolaznih otuenja od sebe, otuenja od
stvari i razgradnji neurofiziolokih i psihikih sklopova i funkcija koje se moraju
razlikovati od psihikih i predpsihotinih pojava. I pored ovako burnih promena
mladalako doba ne treba shvatati kao patogenetski inilac nego samo kao
4
Nain ispoljavanja, uzroci, poetak, tok i ishod psihoza u mladosti razliiti su kod
pojedinih omladinaca i u razliitim dobima ivota. Psihoze poinju naglo sa burnim
simptomima straha, depresije, smetenosti, depersonalizacojom, smetnajma
identiteta, ree sa grubljim poremeajima miljenja i opaanja, pa i sumanutim
mislima. Ovo moe biti uvod u izofraniju ali i nezavosno od nje, povezano sa
upotrebom droge, alkohola, stresom, moe biti histerinog ili drugog porekla.
2. Epidemiologija izofrenije
Rauna se da 0,5 do 1% stanovnitva boluje od izofrenije, to ima i odgovarajui
epidemioloki znaaj. U urbanim sredinama kod rizine populacije sa aspekta
herediteta mnogo je vie oboljevanja nego u ruralnim sredinama, pa se stres
svakodnevnog urbanog ivota moe smatrati kao nepovoljan inilac u razvoju ovog
oboljenja.
Bolest poinje rano,9 od 10 mukaraca, ali 2 od 3 ene,imaju pojavu bolesti pre 30te godine ivota. Prosek godina za poetak prve psihotine epizode su srednje
dvadesete za mukarce i kraj dvadesetih za ene (neretko bolest pone i u ranim
dvadesetim, a prvi znaci se zapaze i ranije, pa otuda u narodu i naziv " Mladalako
ludilo"). Predpostavlja se da odvajanje od roditelja moe da deklanira psihotine
crte koje su bile prisutne jo od detinjstva.
3. Etiopatogeneza izofrenije
U etiologiji izofrenije stoje bioloki, socijalni faktori i faktori individualnog
ivotnoog iskustva. Bioloki faktori koji mogu da imaju znaaja u nastanku
izofrenije su:
Poetak izofrenije moe biti nagao ili polagan i podmukao, tako najee
poinjejednistavni oblik. Neke izofrene psihoze u mladosti vuku poreklo iz
detinjstva i nastavak su ranijih psihoza ili predpsihiza, a neke su sejavile tek u
pubertetu ili odmah nakon puberteta. Do tada uspene odbrane su se slomile pod
uticajem telesnih, oseajnih i drutvenih pritisaka kojima je izloena mlada osoba.
Od roditelja ili mladia-devojke mogu se dobiti podaci o izmenama linosti i pre
poetka bolesti ili informacije o odstupanjima u oseajnom, vsaznajnom i
drutvenom razvoju,nkao to su drutvena izdvojenost, emocionalno siromatvo,
neobina zanimanja i ponaanja. Manje osetljivi i obrazovani roditelji dugo ne
primete poetak,pa ak ni razvijeni tok bolesti.
10
11
12
Zakljuak
Neki naunici koji istrauju teoriju haosa kau da ne postoji pojam poput
besmislenosti, jer u svakom neredu postoji odreen stepen ureenosti. Nasumini
brojevi, broj Pi, ahovske figure baene na pod, iako predstavljaju pojmove koji
nemaju reda u svojoj osnovi, posjeduju odreen stepen ureenosti koji povrnim
razmatranjem nije oit. Tako shizofreniari imaju pristup drugoj dimenziji koju mi
ne moemo videti jer smo prihvatili da je svet onakav kakvim ga vidimo.
U modernim interdisciplinarnim strujanjima mnogi strunjaci povezuju psihologiju,
neuropsihologiju i parapsihologiju s kvantnom fizikom. Ipak, manji broj naunika
uzima u obzir injenicu da tek sada slede najvanija otkria u oblasti oveanstva i
da treba odbaciti neka utvrena stajalita, posebno na podruju psihijatrije, s
obzirom da su ljudski mozak i mogunosti njegova korienja tako slabo istraeni.
Upravo bi shizofrenija mogla objasniti neke stvari poput naina funkcionisanja
mozga, moda ak i potvrditi najnovija teorijska strujanja prema kojima je mozak
hologram upravo zbog svojstva da nae misli i seanja nisu koncentrisane na
jednom mestu nego, kao i kod hologramske slike, manji deo slike (mozga) sadri
svojstva celine.
Prema tom modelu sve to vidimo nije stvarno ve produkt naih misli, a sve stvari
u svetu su povezane i nedeljive. Vizije, snovi, halucinacije, lucidna stanja svesti su
stanja kada gledamo van ovog materijalnog sveta u drugu i viu dimenziju. Moda
halucinacije i glasovi koje uju osobe sa shizofrenijom jesu upravo nesvesna
posezanja za svetom koji je on kraj nae svakidanje iluzije u kojoj ivimo.
Shizofrenija bolesnicima onemoguuje razluiti subjektivni doivljaj od objektivne
stvarnosti, ali ako se uzme u obzir daje stvarnost iluzija menja se i pogled na ovu
bolest. Vrlo se malo zna o tome to je uopte shizofrenija. Moda se jednog dana ne
bude klasifkovala kao teka duevna bolest ve kao pukotina u iluziji stvarnosti a
oboleli kao deo oveanstva koji vidi svet oko sebe onakvim kakav on zaista jeste.
13
Literatura
14