PRISVOJNI PRIDJEVI

Prisvojnim se pridjevima izrie odnos prema osnovnoj rijei, neko pripadanje njoj
u irem i uem smislu. esto se nazivaju i o d n o s n i
su

P r i d j e v i. Sufiksi

brojni, a mogu se podijeliti u nekoliko skupina. Od prisvojnih je pridjeva teko

odvojiti
iste odnosne pridjeve. esto je u istom pridjevu i znaenje pripadanja i znaenje
odnosa. Neki pridjevi s prisvojnim sufiksima odgovaraju i na pitanje kakav? i po
tome
su blii opisnim pridjevima, npr. kini ogrta, zimski kaput, djedovsko strpljenje,
vojnika kapa.

Sufiksi -ov, -ev, -in, -ljev

Sufiksima -ov, -ev, -in, -ljev izrie se pripadanje pojedincu (ako imenica oznauje
osobu), odnosno pripadanje vrsti (ako imenica oznauje biljku ili ivotinju).
Sufiksima -ov, -ev tvore se prisvojni pridjevi od imenica m. r. na suglasnik, od
imenica sr. r. te od imenica . r. za oznaku biljaka (jabuka -jabukov, zob - zobov),
s
izuzetkom imenica s osnovom na c.
Sufiks -ov modificira znaenje osnove na nenepani suglasnik (brat - bratov), a
sufiks -ev znaenje osnove na nepani suglasnik (brati - bratiev, uitelj uiteljev),
odnosno osnove s alternacijom e/ (stric- striev). Izuzetak su pridjevi
prezimenskih
osnova na i e (Bocaccio [bokao] Boccacciov [bokaov], Frange- Frangeov).
Imenice s osnovom na suglasnik r (osim onih tuega podrijetla kao direktor direktorov i imenica na er kao djever - djeverov) mogu imati jedan i drugi sufiks:
uvar
- uvarov (i uvarev), strojar - strojarov ( i strojarev). Od imenice car uobiajeniji
je posvojni
pridjev na -ev (carev) nego na -ov (carov).
Ako je polazna rije II tvorbi imenica za biljku, pravilo o rodu i zavrnom glasu
osnove ne vrijedi:
hmelj hmeljov, javor samo javorov, trenja -trenjov, vinja - vinjov ...
Izuzetak su imenice s osnovom na suglasnike , : ljuti - ijutiev ...

Pridjevi motivirani imenicama za oznaku biljaka mogu imati gradivno znaenje:

brezova metla, javorove grisle ili samo odnosno: krumpirova zlatica, maslinova
muica.
Od prezimena na -ski rijetko se tvori pridjev, npr. Dostojevski - Dostojevskijev,
Stravinski - Stravinskijev. Zbog deklinacije Dostojevski, G Dostojevskog, D
Dostojevskom
... rije je, zapravo, o sufiksu -ijev, izvuenog iz pridjeva motiviranih imenicom na
samoglasnik i s proirenom osnovom u kosim padeima, npr. dendijev od
dendi, G dendija.
Sufiks -ljev modificira znaenje osnova na suglasnik v: Jakov - Jakovljev, Miroslav
-Miroslavljev, Turgenjev - Turgenjevljev ...
Osnove na -av mogu imati paralelne tvorbe, sa sufiksom -ov i sa sufiksom -ljev:
Tomislav, Tomislavov i Tomislavljev
Sufiksom -in tvore se posvojni pridjevi od imenica . i m. roda na a: vojvoda vojvodin, sluga - slugin ... , ukljuujui i hipokoristike: baka - bakin, mama mamin,
sestra - sestrin ... ; Jura - Jlfrin, tata tatin, s palataliziranom osnovom: majka majin,
prijateljica -prijateljiin ... , od hipokoristika m. r. na o/e: Mate - Matin, mdo medin,
Pero Prin, zeko - zkin .. . te od imenica za oznaku biljaka s osnovom na e:
kamilica
kamUiin.
Palataliziranu osnovu imaju pridjevi motivirani imenicama s osnovom na e:
gazdarica -gazdariin, Jelica -Jeliin, stric - striev , rijetko s osnovom na k:
djevojka - djevojin (uz rjee djevojkin), majka - majin ...
Pridjevi motivirani hipokoristikom nemaju palataliziranu osnovu: baka - bakin,
maca macin ...
Alternaciju ije/e i ije/je imaju: brijest - brestov i brjestov, drijen - drenov i drjenov,
odnosno alternaciju ijele i istodobnu alternaciju l/lj: lijeska - ljeskov. Ostale
izvedenice s tim sufiksima dolaze bez alternacije: Cvijeta - Cvijetin, pijetao
-pijetlov ...
Ako je polazna rije u tvorbi imenica za oznaku ivotinje, sufiksi -ov, -ev, -indolaze
samo onda ako je onemogueno izricanje tvorbenog znaenja sufiksom ji: uk ukov, grizli -grIzlijev, aplja - apljin ...
Sufiksima -ov, -ev, -in takoer se tvore posvojni pridjevi od imenica za oznaku
naziva poduzea, ustanova, novina, asopisa: Podravka - Podravkin, Varteks Varteksov, Vikend - Vikendov . ..

Sufiks i -ji/-i, -inji

Pridjevi sa sufiksima -ji/-i, -inji motivirani su najee imenicama za ivotinje i

tada oznauju odnos prema jedinki i prema vrsti. Mogu biti motivirani i imenicom
s kojim drugim znaenjem.
-ji/-i koza - kozji, pas -pasji ...
s palataliziranom osnovom: vuk - vuji, muha - muji, lisica - lisiji., od
drugih osnova: bog - boji, ovjek - ovjeji (uz ovjekov).
jotiranu osnovu i alternantu -i imaju: labud - labui, pile, pileta - pilei, riba riblji, krava - kravlji, mrav - mravlji( uz mravinji) .
Od drugih osnova: avo, avola - avolji, jesen jesenji mrav - mravinji (uz
mravlji) , pela -pelinji, zmija - zmIjinjis alternacijom ije/je: zvijer - zvjerinji.

Sufiksi -ski/-ki, -ovski/-evski, -inski, -iki,

-aki, -anski
Izmeu sufikasa -ski/-ki, -ovski/-evski, -inski, -iki, -aki, -anski najplodnijije sufiks
-skii njegova alternanta -ki: grad gradski, kola - kolski, zima zimski .. .
s obezvuenom osnovom: klub - klupski, Rab - rapski . ..
s proirenom osnovom: Bosna - bosanski, Istra - istarski . ..
Od imenica s nepostojanim a, npr. kilometar, G kilometra pridjev se tvori od
nominativne osnove: kilometar - kilometarski, sajam - sajamski ...
Alternantu -ki imaju osnove koje zavravaju na : Gospi - gospiki, mladi mladiki, plemi -plemiki ... i osnove koje, izvorno ili kao izmijenjene, zavravaju
na , s, : kroja - krojaki, junak -junaki, tvornica tvorniki ... Rus - ruski,
Francuz - francuski ... bogata - bogataki, vrag - vraki, siromah - siromaki,
lupe - lupeki ...
Odnos koji se izrie sufiksom -ski/-ki ovisi o osnovnoj imenici. Ako je
osnovna rije lina imenica, izrie se odnos prema mnoini ili prema
neodreenom pojedincu, npr. kovaka klijeta za razliku od kovaeva klijeta. Ako
je osnovna rije imenica koja oznaava strunjaka, npr. etnograf, a imenica za
oznaku struke ima s njom zajedniku osnovu i obino zavrava na -ija, npr.
etnografija, pridjev se odnosi na obje imenice, toznai da je dvostruko motiviran:
etnograf, etnografija - etnografski. Tako igeograf, geografija - geografski,
pedagog, pedagogija -pedagoki ...
Pridjev od pokraene osnove takvih imenica rijetko znai to drugo, npr.
psiholoki (psiholoko stanje), pa se pridjev od naziva struke tvori od
nepokraene osnove: psihologija -psihologijski (psiholog - lljenik).
Dvostruko je motiviran i pridjev koji se odnosi na zemljopisni naziv i na
mnoinski lik etnika: Austrija, Austrijanci austrijski, Slavonija, Slavonci slavonski ... l ostale imenice na -ija dobivaju sufiks -ski: akcija - akcijski,

komunikacija - komunikacijski, organizacija - organizacijski, redakcija

redakcijski .. .
Pridjevi motivirani imenima rijeka i planina izriu samo odnos prema jednini:
Bosut - bosutski, Sava -savski ... ; Biokovo - biokovski, Dinara -dinarski ... ,a
pridjevi motivirani opom imenicom odnose se i na jedninu i na mnoinu, npr.
kola, mn. kole -kolski.
Sufiksi -ovski, -evski, -inski raspodijeljeni su na iste osnove kao i sufiksi -ov,
-ev, -in,
a dolaze tamo gdje sufiks -ski ne moe doi zbog tekoe u izgovoru: dud
dudevski a ne dud - dudski, kadar - kadrovski a ne kadar - kadrski, sestra sestrinski a ne sestra - sestrski ili zbog udaljavanja od glasovnog sastava osnovne
imenice: beg - begovski a ne begski, ceh - cehovski a ne ceh - cehski, knez kneevski a ne knez - kneki, pa i zbog izraajnijeg glasovnog sastava izvedenice:
djed - djedovski a ne djed - djedski, kralj kraljevski, rijetko kralj - kraljski
s palataliziranom osnovom: princ -prinevski, majka - majinski ...

Pridjevi koji su u tvorbenoj vezi s poznatijim imenom ili prezimenom izriu odnos
na nain svojstven osobi s tim imenom ili prezimenom: Hamlet - hamletovski
(hamletovsko dranje), Mato - matoevski(malotoevski stil)
Pridjevi sa sufiksom -iki motivirani su dvostruko: imenicama na -ist i
imenicama na -iz(a)m: kapitalist, kapitalizam - kapitalistiki, turist, turizam turistiki, urbanist, urbanizam - urbanistiki
Sufiks -aki izluuje se iz posvojnih pridjeva motiviranih ojkonimima: akovo akovaki, Valpovo - valpovaki, Zagreb zdgrebaki ...s okrnjenom osnovom:
Dubrovnik -dubrovaki.
Dolazi na nekoliko osnova koje imaju glasovnu zapreku za sufiks -ski: groblje grobljanski, pota - potanski, rjee na druge osnove: Marija -marijanski, Venecija
-venecijanski . . .
Veina ostalih pridjeva na -anski tvore na je od okrnjene osnove imenica na
-stvo i -(a)c sufiksom -ski: boanstvo - boanski, ovjeanstvo -ovjeansk,
kuanstvo - kuanski ... dominikanac - dominikanski, muhamedanac
muhamedanski.