9.

VJEROVANJE O OSOBNOJ KONTROLI

Motivacija za ostvarivanjem osobne kontrole

-

Ostvaruje se u vjerovanju osobe u vlastitu sposobnost postizanja povoljnih rezultata: ako ljudi
vjeruju da su sposobni utjecati na okolinu te da e okolina reagirati na njihove pokuaje utjecanja
tada e biti motivirani ostvariti osobnu kontrolu
Snaga kojom nastoje ostvariti osobnu kontrolu moe se povezati sa snagom njihovih oekivanja
glede sposobnosti da to uine
OEKIVANJE je subjektivno predvianje da e se neki dogaaj dogoditi
U predvianju dogaaja i ishoda, ljudi se oslanjaju na svoja prola iskustva i osobne resurse kako
bi prognozirali to ih oekuje u budunosti i kako e se s time nositi

Dvije vrste oekivanja

-

OEKIVANJA DJELOTVORNOSTI
procjena o vlastitoj sposobnosti za izvravanje odreenih radnji
odreuju vjerojatnost da e se pojedinac ponaati na odreeni nain

OEKIVANJA ISHODA
procjena o tome hoe li izvravanje odreene radnje uzrokovati odreeni ishod
Odreuju vjerojatnost da e doi do odreenih posljedica nakon to je ponaanje ostvareno
o
o

Oekivanja djelotvornosti i ishoda su odvojene, uzrone odrednice zapoinjanja i

regulacije ponaanja
Oekivanja djelotvornosti moraju biti relativno visoka kako bi energizirala ponaanje i
usmjerila ga prema cilju

Samodjelotvornost
-

Samodjelotvornost osobni sud o tome koliko se dobro (ili loe) netko moe nositi sa situacijom,
uzimajui u obzir vjetine koje posjeduje i okolnosti s kojima je suoen.
Nije isto to i sposobnost jednako vana determinanta kompetentnog djelovanja kao to je to i
sposobnost
Suprotno od djelotvornosti je sumnja
Razina samodjelotvornosti (nasuprot sumnji u svoje sposobnosti) je motivacijska varijabla koja
odreuje granicu do koje se osoba dobro nosi sa situacijom kada su njene vjetine i sposobnosti
pod pritiskom

Izvori samodjelotvornosti:
1. Povijest osobnog ponaanja (povijest pokuaja izvravanja odreenog ponaanja)
2. Vikarijsko iskustvo (promatranja osoba slinih sebi koje takoer pokuavaju izvesti odreeno
ponaanje)
o Mjera do koje izvoenje modela utjee na promatraa ovisi o: slinosti modela i
promatraa te iskustvu promatraa (to je neiskusniji, to e posredno iskustvo imati vei
uinak)
3. Verbalno uvjeravanje (bodrenje od strane drugih)
4. Fizioloko stanje
-

Osobna povijest ponaanja i vikarijsko iskustvo openito su jai izvori pri stvaranju uvjerenja
o djelotvornosti

Uinci samodjelotvornosti na ponaanje

Vjerovanja o samodjelotvornosti utjeu na:

1. Izbor aktivnosti i odabir okoline
- Ljudi pristupaju s uzbuenjem onim aktivnostima za koje osjeaju da im se mogu
prilagoditi ili se u njima snai, a izbjegavaju one aktivnosti i situacije za koje smatraju da
nadmauju njihove sposobnosti
- Izbori izbjegavanja imaju dubok, tetan i dugoroan uinak na razvoj osobe
2. Razinu truda i ustrajnosti tijekom izvedbe
- Samodjelotvornost igra sredinju ulogu u podupiranju truda i ustrajnosti, ali ne zato to
ublaava sumnju koja slijedi nakon neuspjeha, ve zato to vodi prema brzom oporavku
samopouzdanja nakon privremenih neuspjeha
3. Kvalitetu razmiljanja i donoenja odluka tijekom izvedbe
- Samodjelotvornost titi kakvou miljenja i donoenja odluka tijekom izvedbe, a sumnja
ih pogorava
4. Emocionalne reakcije
- Percipirana samodjelotvornost igra sredinju ulogu u odreivanju koliko e stresa i
tjeskobe prijetei dogaaji donijeti pojedincu
- Svako poveanje djelotvornosti znai odgovarajue smanjenje tjeskobe

Osnaivanje
-

Dvije praktine strane samodjelotvornosti:

1. Visoka vjerovanja u samodjelotvornost se mogu stei i promijeniti
2. Oekivanja u vezi samodjelotvornosti nam pruaju kognitivno-motivacijsku osnovu za
osobno osnaivanje
Osnaivanje se sastoji od posjedovanja znanja, vjetina i vjerovanja koja ljudima
omoguuju kontrolu nad njihovim ivotom
Kako bi se osnaili, osim vjetine i znanja ljudima su potrebna i vjerovanja u
samodjelotvornost kako bi pretvorili svoje znanje i vjetine u uikovito ponaanje pred
prijetnjom te kako bi ostvarili kontrolu nad ometajuim negativnim mislima

Osnaivanje ljudi: Program ovladavanja zadacima uenja po modelu

-

Ekspert iz podruja neke vjetine radi sa skupinom relativnih poetnika kako bi im pokazao
kako se treba ponaati u inae zastraujuoj situaciji
Sedam koraka:
1. Uitelj identificira sastavne vjetine ukljuene u uinkovito suoavanje sa situacijama i
procjenjuje oekivanja uenika o djelotvornosti za svaku sastavnu vjetinu
2. Uitelj slui kao model za svaku sastavnu vjetinu
3. Uenici oponaaju svaku vjetinu koju pokae model. Uitelj po potrebi prua korektivne
povratne informacije
4. Uenici sjedinjuju pojedine sastavne vjetine u sveukupnu simuliranu izvedbu. Nastavnik
uvodi blage prepreke kako bi se uenik naao u situaciji da treba iskoristiti sve
pojedinane vjetine tijekom simulirane izvedbe
5. Uenici sudjeluju u skupinama za suradniko uenje. Jedan uenik simulira izvedbu dok
drugi gledaju. Dok promatraju, uenici pruaju ohrabrenje i savjete. Uenici se izmjenjuju
sve dok svaki od njih ne izvri zadatak nekoliko puta
6. Uenici izvode zadatke individualno u situaciji vrlo slinoj realnim situacijama, koje
ukljuuju brojne i stvarne tekoe, dok uitelj slui kao model i prua korektivne povratne
informacije
7. Uitelj slui kao model za samopouzdano ponaanje i tehnike reguliranja pobuenosti

Vjerovanja u osobnu kontrolu

Stupanj u kojem osoba vjeruje da ona sama uzrokuje poeljne ishode te da je u stanju sprijeiti
nepoeljne ishode kada su vjerovanja u osobnu kontrolu snana i otporna, pojedinac
percipira snanu uzronu vezu izmeu ponaanja i ishoda

Motivacijska orijentacija na ovladavanje zadatkom odnosi se na prikaz samog sebe kao jakog i
otpornog pri nailasku na neuspjeh
Motivacijska orijentacija na bespomonost odnosi se na sliku o sebi kao krhkom pri nailasku na
neuspjeh
-

Zbog povratnih informacija o neuspjehu, ljudi usmjereni na bespomonost usmjeravaju se na

razlog neuspjeha (niska razina sposobnosti), dok se ljudi usmjereni na ovladavanje zadacima
fokusiraju na to kako mogu popraviti taj neuspjeh (trud, strategija)
Samokritika, negativno raspoloenje i nezrele strategije oznaavaju prisutnost bespomonosti

Nauena bespomonost
-

Psiholoko stanje koje se pojavljuje kao posljedica toga to pojedinac oekuje da se ivotni
ishodi ne mogu kontrolirati
Naueno oekivanje da namjerno ponaanje nee imati utjecaja za eljene ishode TEMELJ JE
NAUENE BESPOMONOSTI

Komponente unutar teorije nauene bespomonosti:

1. Kontingencija
- Odnosi se na objektivni odnos izmeu ponaanja neke osobe i ishoda u okolini
- Pojavljuje se u rasponu: od ishoda koji se pojavljuju na nasuminoj osnovi do ishoda koji se
mogu kontrolirati
2. Kognicija
- Velik dio kognitivne intervencije zbiva se izmeu stvarnih, objektivnih okolinskih
kontingencija koje postoje u svijetu oko nas i subjektivnog shvaanja osobne kontrole
pojedinca u takvim okolinama
- 3 kognitivna elementa: PRISTRANOST (npr. iluzija kontrole), ATRIBUCIJA (objanjenja
zato mislimo da imamo ili nemamo kontrolu), OEKIVANJA (subjektivna vjerovanja u
osobnu kontrolu iz prolih iskustava)
3. Ponaanje
- Letargija, pasivnost i odustajanje tipino predstavljaju bezvoljan i demoraliziran napor koje
obiljeava ponaanje bespomonog pojedinca
- Pozornost, aktivnost i asertivnost karakteristini su za ljude koji nisu bespomoni
Uinci bespomonosti 2 vrste gubitaka:
A) Motivacijski gubici smanjena spremnost da neto pokuamo napraviti
B) Gubici u uenju sastoje se od steene pesimistine udeenosti koja ometa sposobnost uenja
novih kontingencija reakcija-ishod
C) Emocionalni gubici- afektivni prekidi pri kojima se letargine, depresivne emocionalne
reakcije pojavljuju u situacijama koje zahtijevaju aktivne, asertivne emocije
Bespomonost i depresija sline po tome to ih uzrokuju ista oekivanja, imaju zajednike simptome
(pasivnost, nisko samopotovanje, gubitak apetita) i zajednike strategije terapijskih intervencija
(vrijeme, kognitivno-bihevioralna modifikacija)
-

Depresivni ljudi podloniji pojavi deficita nastalog zbog nauene bespomonosti

Atribucijski stil

Atribucijski stil ili stil objanjavanja je relativno stabilna, kognitivno utemeljena varijabla
linosti koja odraava nain na koji ljudi objanjavaju razloge loih dogaaja

a) PESIMISTINI ATRIBUCIJSKI STIL

- Manifestira se kao sklonost objanjavanju loih dogaaja unutranjim, stalnim i
nekontrolabilnim atribucijama
- U trenucima neuspjeha i prepreka ini ljude sklonijim reagirati odustajanjem
b) OPTIMISTINI ATRIBUCIJSKI STIL
- Potpomae ga iluzija kontrole
- Ljudi s ovim stilom obino uzimaju dosta zasluga za svoje uspjehe, dok gotovo ne prihvaaju
krivnju za svoje neuspjehe
- Ima obiljeja samozavaravanja
- Stupanj u kojem osoba gaji optimistini atribucijski stil korelira s narcisoidnou
Kritike i alternativna objanjenja
-

Eksperimenti s nauenom bespomonou izazivaju kod sudionika traumu te je mogue da

sam traumatini dogaaj uzrokuje bespomonost
Oekivanje od neuspjeha, a ne oekivanje nedostatka kontrole samo po sebi, uzrokuje
bespomonost
Dogaaji izvan nae kontrole ne uzrokuju gubitke vezane uz bespomonost zato to su izvan
kontrole, ve zato to su nepredvidivi nemogunost kontrole je neophodan, ali ne i dovoljan,
uvjet za izazivanje gubitaka povezanih s nauenom bespomonou
Bespomonost moe biti fizioloki, a ne kognitivni fenomen

Teorija reaktancije
-

Teorija reaktancije predvia da ljudi doivljavaju reaktanciju samo ako oekuju odreenu
kontrolu nad onim to im se dogaa
Ljudi na gubitak kontrole reagiraju tako da postaju aktivniji, pa ak i neprijateljski raspoloeni
i agresivni
Ako se uvjere da reaktivno ponaanje nema gotovo nikakav utjecaj na situaciju izvan kontrole,
iskazuju pasivnost ili bespomonost
i reaktancija i bespomonost proizlaze iz oekivanja glede ishoda
izvor reaktancije je u percipiranoj kontroli, izvor bespomonosti je u odsutnosti percepcije
kontrole
reaktantne reakcije prethode bespomonom ponaanju
reaktancija poboljava izvedbu, dok je bespomonost naruava

NADA
-

Proizlazi iz kognitivno-motivacijskog sustava koji se sastoji od dva dijela:

1. Dio ukljuuje visok stupanj djelovanja ili vjerovanje ja to mogu. Odnosi se na
uvjerenost ljudi u vlastitu sposobnost postizanja ciljeva koje su sami sebi postavili
2. Dio ukljuuje jasne puteve ili vjerovanje da pojedinac ima vie puteva do tih ciljeva
Integriranje samopouzdana i optimizma u vezi s ishodima podrava i objanjava nadu
Kljuna stvar za doivljaj nade je razmiljanje o putevima ili vjerovanje kako pojedinac moe
ostvariti praktine puteve do eljenih ciljeva