GIMNAZIJA VISOKO VISOKO

RELIGIJA U LOKALNOJ ZAJDENICI

Uloga katolikih upa na podruju opine Visoko
-seminarski rad iz sociologije -

UENIK:

PROFESORICA:

Lejla Alijagi

Nasveta Turkovi

Visoko,mart 2016.
SADRAJ

UVOD...................................................................................................................... 3
2

VISOKI KATOLICI KROZ HISTORIJU.........................................................................4

KATOLICI U VISOKOM DANAS.................................................................................. 5
FRANJEVAKA KLASINA GIMNAZIJA......................................................................6
SAMOSTANSKA BIBLIOTEKA.................................................................................... 7
LAPIDARIJ............................................................................................................... 8
RAZGOVOR SA FRA STIPOM ALANDAKOM...............................................................9

ZAKLJUAK.......................................................................................................... 10
LITERATURA.......................................................................................................... 11
PRILOG.................................................................................................................. 12
Zasluni djelatnici:.................................................................................................. 12
Udio asnih sestara u djelovanju ove ustanove:..............................................................13
Crkva i aka kapelica............................................................................................. 14

UVOD
Visoko je malo podruje ali je kroz historiju imalo veliki znaaj za Bosnu i Hercegovinu. Ovo
podruje je bilo naseljeno jo u neolitu, a boravak franjevaca u Visokom protee se kroz vie
stoljea, od vremena narodnih vladara pa sve do danas. Kako su franjevci dio nae prolosti ali i
sadanjosti jako je vano poznavati ih, njihovu kulturu, obiaje, djelovanje... U prolosti je broj
katolka bio znatno vei nego danas, ali ipak ni danas taj broj ne smijemo zanemariti. Kako je moja
tema za seminarski Uloga katolikih upa na podruju Visokog odluila sam da se posvetim
4

istraivanju

katolika i njihovog djelovanja na ovom podruju. Kako bi prikupila potrebne

informacije obavila sam razgovor sa fra Stipom Alandakom, profesorom religijske kulture u
Franjevakoj klasinoj gimnaziji. Kroz taj razgovor osim to sam dobila osnovne podatke o
zastupljenosti ove religije na podruju Visokog, saznala sam i to da su oni najvie posveeni radu
same kole kao i sjemenita. Sam razgovor sa fra Stipom bio je jako koristan za izradu ovog
seminarskog, a taj razgovor u detaljnije predstaviti kasnije u sklopu samog seminarskog rada. Kroz

istraivanje shvatila sam da je uloga katolika na

naem podruju jako velika i da zasluuje da se
toj temi posveti vie vremena i panje.

VISOKI KATOLICI KROZ HISTORIJU

Boravak franjevaca u Visokom protee se kroz vie stoljea. Oni su u njemu boravili za vrijeme
narodnih vladara, zatim pod turskom vlau i nakon osloboenja od Turaka. Poglavar Franjevakog
reda fra Gerald Odonis je u Visokom ustanovio prvi samostan u Bosni 1339. godine, samostan sv.
Nikole u Milima. Bio je podignut uz crkvu koja je tamo ve postojala. U Visokom je postojala jo
jedna crkva u gradu Podvisokom, na mjestu zvanom Klisa, iznad dananje crkve sv. Prokopija. Ova
druga crkva bila je posveena sv. Mariji. I jedan i drugi samostan bili su tokom vremena rueni ili
su stradavali od poara, ali su se opet dizali, dok konano nisu nestali krajem 17. stoljea za vrijeme
napada princa Eugena Savojskog. Prema turskim popisima stanovnitva u Bosni, provedenim pet
godna nakon osvajanja Bosne, u Visokom se nalaze samo kranski vjernici, katolici, i to njih 1
170. 1516. godine uz 787 katolika ve postoji i 465 muslimana. Nakon devedeset godina omjer
katolika i muslimana u Visokom bio je 1:10. Ovi podaci se odnose na grad, ali ne i na okolicu, na
cjelinu visoke upe. U njoj su oni, prema izvjetaju biskupa fra Franje Balievia iz 1597. godine,
imali 3 000 katolika. Kako se vidi, prijelaz na islam bio je mnogo jai u gradu nego na selu. U 17.
stoljeu prijelaz e zahvatiti i sela,a odlazak vjernika sa vojskom princa Eugena ostavit e visoku
upu bez i jednog katolika. U samom Visokom djelovanje franjevaca sastojalo se u voenju upe i
6

samostanske kole i u voenju ekonomije.Dva stoljea kasnije u augustu 1900. godine, franjevci se
ponovo dolaze u Visoko, ali sa svojom kolom. Od tada se i u neto veem broju postepeno
pojavljuju katolici u gradu i njegovoj okolici. Ve 1895. u Visokom su bila 134 katolika. U tom
periodu, franjevci u Visokom nisu imali upe nego samo tzv. upsku ekspozituru. Tridesetih godina
visoki su se vjernici obratili nadbiskupu ariu s molbom da se i u ovom gradu uspostavi prava
slika 1 ostaci crkve sv. Nikole u Milima

upa, ali bili su odbijeni.

KATOLICI U VISOKOM DANAS

Na podruju visokog postoji samo jedna upa
koja

je u okviru samostana i kole-

Franjevake

klasine

gimnazije.

Sam

samostan graen je u sklopu kole tako da su

ova dva elementa i na taj nain nerazdvojiva.

Danas, na podruju Visokog ivi oko 280

katolika, najveim dijelom u gradu, dok ih
neto manje ivi na selima. Pored crkve sv.

slika 2 crkva sv. Mihovila u Zimi

Bonaventure koja je u sklopu kole, na

podruju Visokog postoji jo jedna katolika crkva u Zimi- crkva sv. Mihovila.
Ove dvije crkve nude pastoralnu skrb za vjernike koji ive na ovom podruju.
U sklopu samostana u slubi je dvanaest fratara na elu sa gvardijanom fra Josipom
Ikiem.Vjernicima je omogueno zadovoljavanje duhovnih potreba kako kroz nedjeljne mise tako i
kroz druge sakramente (krtenja, prva priest, krizma...).

Najvei znaaj djelovanja franjevaca na podruju Visokog je sama kola. Svih dvanaest fratara radi
u koli kao profesori i pedagozi. Uz
Franjevaku gimnaziju u Visokom postoji i
Franjevako sjemenite. Ono je s njom
usko povezano, ali je ipak zasebna
ustanova.

slika 3 ponoka u scrkvi sv. Bonaventure

FRANJEVAKA KLASINA GIMNAZIJA

slika 4 nova zgrada Franjevake klasine gimnazije

Franjevaka klasina gimnazija osnovana je jo 1882. god. u Kreevu, ali je ubrzo premjetena u
Guu Goru kod Travnika, odakle je konano 1900. god. premjetena u Visoko, u zgradu u kojoj se
danas nalazi Franjevako sjemenite. Od poetka svog djelovanja u Visokom FKG je bila otvorena

svima, uz kandidate za Franjevaki red primala je i sve druge uenike koji su eljeli stei dobro
obrazvanje. Za njihov smjetaj izgraen je 1928. god. ueniki dom Konvikt.Od 2007. godine
FKG pohaaju i vanjski aci bez obzira na spolnu i vjersku pripadnost.
U kolskoj 2014/2015. Gimnaziju je pohaalo 146 uenika, od kojih je 26 stanovalo u
Franjevakom sjemenitu, a 80 u Konviktu (44 uenika i 36 uenica iz cijele BiH) , te jo 40 aka iz
Visokog i okoline.
Uenici koji ne ive u Visokom i njegovoj okolini stanuju u Konviktu, te tako dosta vremena
provode zajedno.Taj internatski ivot im prua mogunost da zajedno rade, pokreu razne akcije,
projekte... u emu im pomau profesori (fratri) .
Veliki je broj vannastavnih aktivnosti u koje su ukljueni uenici

ove

kole: muzika sekcija, sportska sekcija, literarna sekcija,

bioloka i hemijska sekcija, osnovali su tamburaki orkestar i
pokrenuli svoje novine: Novi cvijet.

slika 5 List uenika FKG Visoko za 2015. godinu

SAMOSTANSKA BIBLIOTEKA
Najvanija zbirka Franjevake gimnazije je njena Profesorska
biblioteka. Ona je osnovana jo dok je Gimnazija bila u Guoj Gori. Kada je sama franjevaka
10

zajednica proglaena samostanom, Profesorska biblioteka je po svojoj ulozi postala samostanska

biblioteka. Vremenom je ona postala jedna
od

sredinjih

biblioteka

franjevake

provincije i danas ne slui samo osoblju

Gimnazije

nego

lanovima

itave

Provincije pa i vanjskim osobama koje se

bave naunim radom.

slika 6 Rad u bibioteci fra Ignacija Gavrana

Iako je biblioteka privatna i treba sluiti nastavnicima Gimnazije, to govori i njen naziv, ona slui i
vanjskim osobama. U zadnje vrijeme knjige se izdaju, u odreeno vrijeme, dvaputa sedmino, i
vanjskim studentima i maturantima, pa iznimno i drugima

Slika 7Pogled na police serije VI

LAPIDARIJ
Visoki franjevci osim vjerske i obrazovne uloge koja je povezana sa radom Franjevake klasine
gimnazije djeluju i na mogim drugim poljima. Njihovo nastojanje da upoznaju ljude, a posebno
uenike svoje kole s prolou Bosne i ovoga kraja
dovelo je do stvaranja zbirke iji je puni naziv Lapidarij.

Izloeni predmeti sastoje se prvenstveno od kamenih

ostataka pa je zato ova zbirka i nazvana lapidarij
(kameni spomenici). Ipak, u njoj ima spomenika
napravljenih i od drugih materijala. Glavnina spomenika
je nastala na tlu ue Bosne; ostali su dodani da slika
kulture bude cjelovitija.

Zbirka ilustrira razliite epohe: neolit, bronano i eljezno

doba, doba Ilira i Rimljana, te razdoblje srednjovjekovne
Bosne na tlu Visokog i njegove oklice. Predhistorijska
razdoblja zastupljena su orujem, oruem i keramikom. Od ilirskih spomenika posebno se istie
12

Batonova ploa, te dva nadgrobna spomenika. Rimsko doba ilustriraju rtvenik Jupiteru, reljef
Venere i Mitre.. , srednjovjekovna Bosna predstavljena je orujem, crkvenim posuem, kamenim
spomenicima..

1975. godine otvorena je i etnografska zbirka. Ona je takoer pod nadzorom strunjaka, ali je
ograniena na podruje Visokog: narodne nonje iz Kraljeve Sutjeske i Varea, te predmeti iz
majdana u Oeviji.

RAZGOVOR SA FRA STIPOM

ALANDAKOM
Nakon to sam dobila temu za seminarski Uloga katolikih
upa na podruju opine Visoko odluila sam posjetiti Franjevaki samostan i razgovarati sa
nekom kompetentnom osobom o ovoj temi kako bi saznala u emu se ogleda uloga visokih
katolika i o emu treba da piem u ovom istraivakom radu.
Zahvaljujui ljubaznosti i elji da pomognu svima koji im se obrate za pomo, zaposlenici u upravi
samostana i gimnazije uputili su me fra Stipi, profesoru religijske kulture.
Fra Stipo je nastojao da mi ukae na sva polja na kojim oni, kao visoki franjevci, djeluju.
Prvenstveno mi je ispriao osnovne podatke o katolicima na naem podruju od toga da ih ima oko
280, od ega veina ivi u gradu, dok manji dio ivi na selima. Na podruju Visokog postoji samo
jedna upa. Od vjerskih objekata imaju samostan sv. Bonaventure u Visokom i manju crkvu sv.
Mihovila u Zimi. Od vjerskih aktivnosti fra Stipo je istakao nedjeljne mise i razne prigode za
svetkovine. Vano je napomenuti da su fratri uvijek na raspolaganju vjernicima kako za ispovijesti
tako i za druge sakramente (krtenja , prva priest, krizma ...), ali i za sve druge potrebne
informacije.U visokom samostanu boravi 12 fratara i svi rade u koli sa uenicima. Za vjernike se
posebno brine gvardijan fra Josip Iki , dok ostali fratri pomau gvardijanu, pogotovo kada se
pripremaju vee svetkovine. Trenutno su u toku pripreme za dolazei Uskrs. Fra Stipo je prije svega
istakao njihovu ulogu u obrazovanju, tj. radu Franjevake klasine gimnazije. Svi fratri rade u koli
kao profesori i pedagozi.
Osim vjerskih i kolskih aktivnosti ukljueni su razne aktivnosti na podruju opine Visoko. Imaju
jako vanu ulogu u sportu, pogotovo sad kad su otvorili novu sportsku dvoranu. Sam fra Stipo je
lan upravnog odbora RK Bosna.

14

Za kraj razgovora fra Stipo je izrazio zahvalnost zbog nae zainteresovanosti za njihovo djelovanje i
zbog nae elje da se upoznajemo i da moda nekad radimo na nekom zajednikom projektu.

ZAKLJUAK

Katolika na podruju Visokog danas nema mnogo, ali su jako aktivni i njihovo djelovanje sreemo
na raznim poljima, poevi od vjerskih aktivnosti, obrazovanja, kulture, sporta... Oni su svojim
djelovanjem ostavili veliki utjecaj na kulturu ovog podruja, te je ovo podruje na neki nain i
prepoznatljivo zahvaljujui njima. Prikupljajui potrebne podatke za izradu ovog seminarskog rada
imala sam priliku posjetiti prostorije Franjevake klasine gimnazije kao i samostana te razgovarati
sa njihovim slubenicima i uposlenicima. Kroz taj kratki obilazak i razgovor shvatila sam zato su
visoki franjevci prisutni u gotovo svim sferama ivota na naem podruju. Oni su jednostavno
ljubazni, susretljivi, ele da pomau, da djeluju... Osim dobre volje i elje da vam odgovore na
sva pitanja kako bi vam pomogli, oni posjeduju i znanje ali i literaturu o raznim temama. to je vie
razliitog prisutno na jednom podruju, to je kultura tog podruja bogatija, jo kada su predstavnici
tih razliitosti aktivni, kada istrauju, upoznaju druge sa rezultatima svojih istraivanja, kada dijele
znanja, onda je to podruje posebno, a ljudi koji ive na tom podruju treba da budu sretni i
ponosni. Pa tako mi koji ivimo u Visokom ali i njegovoj okolici moemo biti ponosni na rad i
djelovanje visokih franjevaca, jer svi mi imamo koristi od njihovog djelovanja bez obzira kojoj
vjerskoj skupini pripadali.

16

LITERATURA
Gavran, fra Ignacije: VRATA U IVOT,Sarajevo, Svijetlo rijei, 2000.
http://www.fkg.edu.ba/

http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/odgoj-i-obrazovanje/franjevacka-klasicna-gimnazija-isjemeniste.html
https://www.facebook.com/Franjeva%C4%8Dka-klasi%C4%8Dna-gimnazija-Visoko226090847425489/
https://youtu.be/Av9OX82a5m4
http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/samostani-i-zupe/visoko.html
https://hr.wikipedia.org/wiki/Franjeva%C4%8Dka_klasi
%C4%8Dna_gimnazija_u_Visokom
http://vipromo.ba/visocki-franjevacki-samostan-svetogbonaventure-riznica-blaga/
https://www.youtube.com/watch?v=23RR5puWTUo
https://youtu.be/Av9OX82a5m4

PRILOG
Zasluni djelatnici:

Dr. fra Rastko Drlji

bio je najdue vremena (20 godina) na elu Franjevake gimnazije kao njen direktor;
tu funkciju je obavljao u opasno doba i pokazao se kao ovjek
18

Dr. fra Karlo (Dragutin) Iki

u visokoj koli je predavao samo 10 godina, ali za to vrijeme je ova ustanova po prvi put odrala
ispit zrelosti i tako se svrstala meu potpune gimnazije

Fra Aneo Franji

Nazivaju ga ocem Franjevake gimnazije; Vrio je
slubu sveenika u Kreevu, u Guoj Gori , a onda i

Visokom

Udio asnih sestara u djelovanju ove ustanove:

asne sestre su u Visokom poele raditi u kolskoj 1929/30, ali djelovanje sestara uglavnom ostaje
u sjeni- kao neto to je normalno pa se ne istie.
U novije vrijeme, visoki zavod ima na brizi oko stotinu osoba, dok
je taj broj u prolosti bio znatno vei, a za sve te osobe brinu se
asne sestre.
Iako je prvobitna svrha sestara kolsko i odgojno djelovanje, one su
u Visokom, vodile samo domainstvo. Taj se posao sastojao od
kuhanja, pranja i obrade rublja, ivanja, uzgajanja povra, brige za
crkvu i za bolesne

20

Sestre su bile dune da triput dnevno nahrane sve one koji su ivjeli u zavodu- one su i pripremale
jela i sluile i poslije svega toga istile i prale. One su pripremale i dodatna jela i kolae za
praznike; ljeti su kreile i pripremale zimnicu.
Uporedo sa kuhinjom sestre su radile i u pekari. Dnevno je za Gimnaziju i Konvikt trebalo ispei
preko 200 kg hljeba- to su radile sestre.Takoer su radile i u praonici koja je bila u jako loem
stanju, a rublja je bilo jako puno. U ovom poslu se najvie istakla s. Cvjetka.

Brinule su se o vrtu; radile u krojanici, bolnici, sakristiji i crkvi....

Crkva i aka kapelica

Kad se grradila gimnazijska zgrada u visokom, katolika je u ovom gradu bilo jako malo. Zbog toga
je visoka crkva bila zamiljena kao aka kapelica pa je i graena kao sastavni dio gimnazije. Ova
crkva nije gimnazijaska dvorana, ona ima odlike crkvene prostorije. Nju je pred I svjetski rat
dekorisao i oslikao M. Antonini. Na stropu je apoteza sv. Franje, a oko nje su medaljoni sa
franjevakim svetakim likovima. U svetitu je prikazao Presveto Trojstvo. Najglasniji ukras ove
crkve su njeni vitraji prema nacrtima Slavka ohaja. Nakon I svjetskog rata broj katolika u Visokom
se poveao pa je ovu crkvu trebalo prepustiti njima. Za vjerske potreba sjemenitaraca uzimali su
neku od veih soba na drugom spratu da im bude kapelica. Kapelica je bila kvalitetno ureena
krajem sedamdesetih godina pod vodstvom fra Petra Vidia.

22