UNIVERZITET U TUZLI

MAINSKI FAKULTET
ENERGETSKO MAINSTVO

SEMINARSKI RAD
Predmet : Grijanje i Klimatizacija
Tema : Ovlaivanje i klimatizacija bazena

Student :
Eldar indri

I-426/12

Predmetni profesor :
Dr.sc. Sandira Eljan vanr. prof.

Sadraj
1.Uvod.................................................................................................................... 1
2. Postrojenje klimatizacije za kondicioniranje zatvorenog plivakog bazena.........2
3. Openiti opis klima ureaja................................................................................ 6
3.1. Ventilator dobavnog i usisnog zraka.............................................................6
3.2. Filtar za zrak................................................................................................. 6
3.3. Regulacijske aluzije..................................................................................... 6
3.5. Dizalica topline............................................................................................. 6
3.6. Toplovodni grija.......................................................................................... 7
4. Pet razliitih reima s minimalnim pogonskim trokovima................................8
5. Odvlaivai zraka za bazene............................................................................ 11
6. Kanalni odvlaivai........................................................................................... 12
7. Zakljuak.......................................................................................................... 13
8. Literatura.......................................................................................................... 14
9.Popis slika.......................................................................................................... 15

1.Uvod

Klimatski uvjeti u prostoru zatvorenog bazena su vrlo zahtjevni. Uz

ostvarenje propisanih temperaturnih uvjeta, poseban problem bazenskih
prostora je visok sadraj vodene pare koja ishlapljuje s povrine vode
bazena. Zbog visokog sadraja vodene pare, relativna vlanost zraka u
prostoru bazena je visoka, pa kao posljedica razlike parcijalnih pritisaka s
vanjske i unutarnje strane zida objekta dolazi do prodiranja vodene pare
kroz konstrukciju. Dodatni razlog propadanja konstrukcije je pojava
kondenzacije vodene pare iz zraka na hladnim stijenkama zidova. Osim
kvalitetno izvedenih graevinskih radova bez toplinskih mostova i
primjene odgovarajuih materijala, neophodno je bazenski prostor
klimatizirati na nain da se temperatura i vlanost zraka svedu na
propisane vrijednosti. To je mogue ostvariti standardnim ureajima
odvoenjem zasienog toplog zraka i dobavom svjeeg suhog zraka, to
zahtijeva znatan utroak energije usprkos primjeni rekuperatora. Tek
ureaji s dizalicom topline omoguuju maksimalnu utedu energije,
obzirom da se na isparivau dizalice topline iskoristi i latentna toplina
vodene pare iz zraka. Preuzeta toplina osloboena pri kondenzaciji vodene
pare sadrane u zraku, na kondenzatoru dizalice topline ponovo se vraa
sistemu u procesu zagrijavanja dobavnog zraka prije ubacivanja u prostor
ili grijanja bazenske vode. Dakle, toplina oduzeta zraku iz prostora bazena
opet se vraa u sistem dobave zraka. Zbog razliitih stanja uvjetovanih
promjenom intenziteta koritenja bazena, promjenom stanja vanjskog
zraka tijekom dana, ali i u razliitim godinjim dobima, koncepcija ureaja
omoguuje funkciju u pet razliitih reima s minimalnim pogonskim
trokovima.

2. Postrojenje klimatizacije za kondicioniranje

zatvorenog plivakog bazena

Na primjeru malog plivakog bazena opisano je rjeenje koje u procesu

kondicioniranja prostora zatvorenog bazena i kondicioniranja bazenske
vode koristi, kao povratnu energiju procesa, toplinu kondenzacije
kondenzatora rashladnog agregata. U ovom primjeru je rashladni agregat
ujedno i dizalica topline i predstavlja kolski primjer gospodarenja
energijom u procesu kondicioniranja bazena. Mali plivaki bazeni esto se
opremaju dizalicom topline. Na sl. 2.1. je prikazana shema postrojenja za
zatvoreni mali plivaki bazen. Kod ovih postrojenja nije problem u
zagrijavanju vode ve u odvlaivanju prostora iznad bazena. Zrak iz
prostorije dijelom se vraa u proces, mijea s vanjskim zrakom a na
isparivau se istovremeno hladi i odvlauje. Kondenzator dizalice topline
podijeljen je u dva dijela, K1 i K2. Prvi dio kondenzatora K1 se nalazi u
struji zraka i slui procesu kondicioniranja zraka. Drugi dio kondenzatora
K2 zagrijava bazensku vodu na potrebnu temperaturu. Bazenska voda po
potrebi se pothlauje na izmjenjivau s bunarskom vodom, ukoliko to
zahtijeva temperatura ulazne vode kondenzatora K2. Na taj se nain
ostvaruje ravnotea procesa izmeu uinka isparivaa koji je smjeten u
struji zraka i kondenzatora dizalice topline.

Slika 2.1. Shema postrojenja plivakog bazena

U zimskom razdoblju ispariva prije svega slui za odvlaivanje zraka, prije

procesa zagrijavanja i odmagljivanja, a u ljetnom razdoblju za hlaenje i
5

odvlaivanje zraka. Dio kondenzatora K1 cjelogodinje dogrijava zrak na

odgovarajuu temperaturu ubacivanja, ovisno o reimu rada sistema (zima
- prijelazno razdoblje - ljeto), regulacijom temperature u ovisnosti o
vanjskoj temperaturi ime se osigurava odravanje eljene temperature
prostora. Relativnu vlagu osiguravamo regulacijom uinka isparivaa i
promjenom omjera mijeanja struja svjeeg i optonog zraka. Startanjem
pumpe prethladnjaka, a time i stavljanjem prethladnjaka u funkciju,
upravlja termostat TV.B. preko regulatora R. esto se umjesto dizalice
topline koja koristi vodu bazena u sprezi s bunarskom vodom koristi zrak
kao izvor za hlaenje kondenzatora K2. Pritom su potrebne velike koliine
zraka. U tom sluaju za dogrijavanje bazenske vode treba osigurati
posebni toplinski izvor. Ovakva rjeenja nisu ni konstrukcijski ni
gospodarski u potpunosti opravdana. U velikim zatvorenim plivakim
bazenima moraju postrojenja ispuniti sljedee zadae:
-

Preuzimanje i odvoenje vodene pare koja ishlapljuje s vodenih

povrina

bazena.
-

Spreavanje
graevine.

oroavanja

na

hladnim

povrinama

konstrukcije

U bazenu treba odravati sljedee uvjete:

- temperatura prostorije 26-30 C,
- temperatura vode 2-3 C nia od temperature zraka u prostoru bazena,
- maksimalna relativna vlanost 70-75 %.

Slika 2.2. Prikaz procesa u h-x dijagramu za zimski period; odmagljivanje i

zagrijavanje bazena

Osjetnik temperature zraka u bazenu 1 djeluje preko regulatora na

regulacijski ventil tople vode, a osjetnik vlage H reducira koliinu
recirkulacijskog zraka pri porastu vlanosti prostorije prekretanjem
zaklopki za mijeanje struja zraka ili regulacijom uinka ventilatora. Bolja
varijanta je postavljanje osjetnika vlage H na vanjsku plohu graevine koji
prema vlanosti vanjskog zraka regulira vlanost u prostoriji uz odravanje
eljene temperature prostora promjenom dobavne koliine svjeeg zraka i
osigurava temperaturu na svim elementima graevine iznad toke rosita.
Zatita sustava od smrzavanja vri se po odreenom programu putem
termostata TZ (iskljuuju se ventilatori, zatvaraju zaklopke i osigurava
cirkulacija vode kroz grija). Za pogon zatvorenih bazena troi se velika
koliina energije. Stoga projektanti tih graevina nastoje stvoriti uvjete za
optimalnu potronju energije. Gospodarski to se postie primjenom
razliitih sustava povrata energije. Ugradnjom rekuperatora ili
regeneratora i/ili dizalice topline potronja energije moe se smanjiti i do
50%. Ti ureaji predaju povratnu energiju zraku ili vodi.

Slika 2.3. Regulacija plivakog bazena

Na sl. 2.4. prikazan je energetski dijagram iz kojeg je vidljiva razdioba

ukupne ulazne energije. Dovedena energija troi se na pokrivanje
transmisijskih gubitaka, proces odmagljivanja, proces ventilacije i u
procesu pripreme vode. Iz prikaza na sl. 2.4. je vidljivo koji se udio topline
primjenom rekuperatora u zimskom pogonu za proraunske uvjete vraa u
proces pripreme zraka. Povrat topline iz povratnog zraka iznosi od 50-80%.
U tom sluaju procesu se dovodi samo energija potrebna za transmisiju
graevine i pripremu bazenske vode, a rekuperira se energija iz otpadnog
zraka za proces ventilacije i ishlapljivanja. Primjenom rekuperatora i
dizalice topline, sl. 2.4., postie se znatno vei povrat ulazne energije u
zimskom razdoblju. Moemo rei da se u procesu ostvaruje povrat energije
odgovarajui (ekvivalentan) gotovo 100% elektrinoj energiji za pogon
rashladnog kompresora. Takvim rjeenjem osigurava se cjelokupna
energija za temperiranje vode bazena i 100% energije potrebne za proces
t v 10
pripreme zraka, uz uvjet da je vanjska temperatura
, a udio
vanjskog zraka u procesu cca 20%. Pri viim temperaturama vanjskog
zraka smanjuje se transmisijski uinak, dakle ukupno potrebna ulazna
energija postaje manja. Usporedbom prikaza na sl. 2.4. moemo zakljuiti
kako se u procesu klimatiziranja natkrivenog plivalita, rjeenjem
primjenom rekuperatora i dizalice topline, ostvaruje uteda energije od
cca. 50%. To ujedno znai znatne utede energije u pogonu.

Slika 2.4. Prikaz razdiobe energije za tri razliite izvedbe

QV

- toplina ventilacije

QG

- toplina za zagrijavanje vode

QT

- toplina transmisije

QR

- toplina rekuperacije

QE

- elektrina energija za pogon rashladnog sistema

10

3. Openiti opis klima ureaja

3.1. Ventilator dobavnog i usisnog zraka

Centrifugalni ventilatori s nazad zakrivljenim lopaticama zatienim

posebnim lakom, statiki su i dinamiki izbalansirani. Odabrane veliine
osiguravaju visok stepen iskoritenja uz miran i tih rad. Smjeteni su na
zajednikom postolju s elektromotorom, a amortizeri i elastina veza
ventilatora s kuitem ublaavaju prijenos vibracija. Elektromotori prema
zahtjevu mogu biti opremljeni frekventnim pretvaraima. Ventilatorske
jedinice opremljene su s unutarnjim osvjetljenjem te presostatima za
kontrolu rada.

3.2. Filtar za zrak

Na strani dobavnog i odsisnog zraka ugraeni su vreasti filtri klase G4,

koji se jednostavno zamjenjuju. Intenzitet oneienja filtra provjerava se
pomou presostata.

3.3. Regulacijske aluzije

Sistem regulacijskih aluzija omoguava promjenu reima rada. aluzije su

izraene od protusmjerno povezanih aluminijskih lopatica, opremljenih
gumenim brtvama. Automatskim radom aluzija upravljaju servomotori.

3.4. Ploasti rekuperator

11

Izraen je od aluminijskih lamela dodatno zatienih epoksidnim

premazom. Iskoristivost vea od 60% dovodi odsisni zrak na granicu
zasienja, a nagnuti poloaj rekuperatora omoguava slijevanje stvorenog
kondenzata u kadu izraenu od nehrajueg elika. Rekuperator je
opremljen zatitom od smrzavanja. Ureaj se standardno izrauje s
ploastim rekuperatorom bez zaobilaznog voda (by-passa). Na zahtjev se
izrauje izvedba sa zaobilaznim vodom, ime se otklanja negativni uinak
rekuperatora u prijelaznom razdoblju.

3.5. Dizalica topline

Komplet ujednaenih karakteristika sastoji se od kondenzatora, isparivaa,

kompresora i pripadajue opreme (termoekspanzionog ventila, filtra,
elektromagnetskog ventila, sakupljaa plina, presostata niskog i visokog
pritiska...), povezane, ispitane i spremne za automatski rad. Kod veih
jedinica radi transporta elementi se razdvajaju po modulima, a
povezivanje cijevnih veza na objektu izvodi serviser proizvoaa. Ispariva
i kondenzator su izraeni od bakrenih cijevi i aluminijskih lamela i zatieni
epoksidnim premazom. Ispariva i eliminator kapljica su smjeteni u kadu
izraenu od nehrajueg elika, a odvod kondenzata izveden je bono
preko sifona. Unutarnja rasvjeta i stakleno okno na platu ureaja
omoguavaju stalni nadzor rada dizalice topline.

3.6. Toplovodni grija

Izraen je od bakrenih cijevi i aluminijskih lamela. Takoer je dodatno

zatien epoksidnim premazom od agresivnih spojeva iz bazenske vode.
Cijevni prikljuci su izvedeni bono, a isporukom je obuhvaen i termostat
za zatitu od smrzavanja, te troputni elektromotorni ventil. Toplinskim
uinom izmjenjivaa nije predviena nadoknada transmisijskih gubitaka
topline.

12

13

4. Pet razliitih reima s minimalnim pogonskim

trokovima

14

Slika 4.1. Poetni pogon u zimskom periodu za brzo zagrijavanje

prostora

Ukljuen je dobavni ventilator koji kroz otvorenu aluziju kratke veze preko
filtra i toplovodnog grijaa ubacuje pripremljeni povratni zrak (100%
recirkulacija).

Slika 4.2. Pogon u reimu mirovanja (bez kupaa)

15

Odvoenje vodene pare iz zasienog zraka odvija se ubacivanjem dijela

odsisanog zraka kroz ploasti rekuperator do isparivaa dizalice topline. U
rekuperatoru predhlaen zrak (odvodi se osjetna toplina) na isparivau se
hladi do granice roenja, pri emu se izdvaja kondenzat. Ohlaeni i
odvlaeni zrak proputa se kroz rekuperator pri emu se predgrijava
(oduzimajui toplinu odsisanom zraku iz prostora bazena), a zatim mijea s
dijelom neobraenog zraka. Mjeavina se na kondenzatoru dizalice topline
grije i dobavnim ventilatorom ubacuje u prostor. Utroena energija za rad
dizalice topline vraa se na kondenzator u obliku toplinske energije.

Slika 4.3. Pogon u reimu koritenja bazena u zimskom periodu

U reimu koritenja bazena u zimskom periodu ishlapljivanje vode s

povrine bazena je pojaano. Dodavanjem dijela svjeeg zraka
zadovoljavaju se higijenski uvjeti, a mjeavina odvlaenog povratnog i
svjeeg zraka osigurava veu efikasnost ploastog rekuperatora (uz
osjetnu djelomino se odvodi i latentna toplina zasienog zraka iz bazena),
ime se poveava i ukupni uin odvlaivanja.

16

Slika 4.4. Pogon u reimu koritenja bazena u prijelaznim razdobljima

Reim rada u prijelaznim razdobljima pri srednjim i viim temperaturama

omoguava rad s maksimalnim koliinama svjeeg zraka, a dizalica topline
se ukljuuje prema potrebi.

Slika 4.5. Pogon u reimu koritenja bazena u ljetnom periodu

17

U ljetnom periodu dizalica topline je iskljuena i radi se sa 100% svjeim

zrakom.

18

5. Odvlaivai zraka za bazene

Jedan od najveih problema zatvorenih bazena je previsoka vlaga zraka
nastala uslijed isparavanja vode u bazenu, to esto dovodi do nastajanja
spora plijesni a u konanici, ako se navedeni problem ne rijei, i do
oteivanja same graevine.

19

Navedeni problem moe se rijeiti izbacivanjem vlanog, zagrijanog zraka

iz prostora te ubacivanjem vanjskog, suhljeg zraka koji je potrebno
prethodno zagrijati. Posljedica tog rjeenja su iznimno visoki trokovi u
eksploataciji. Donekle je mogue smanjenje tih trokova koritenjem
takvih izmjenjivaa topline, to zahtjeva dodatnu investiciju.
Najekonominije i najbolje rjeenje, posebno za bazene manjih povrina, je
postavljanje bazenskog odvlaivaa zraka. Odvlaivai zraka danas
minimiziraju potrebu za skupim izbacivanjem zraka. Radei na principu
toplinske pumpe, ovi visokokvalitetni ureaji recikliraju bazenski zrak,
odvajajui sadraj vlage te vraajui topao i suh zrak natrag u prostor.
Ujedno, koriste energiju dobivenu odvlaivanjem da dodatno zagriju zrak u
prostoru, odnosno bazensku vodu ukoliko imaju ugraenu takvu funkciju
(LPHW).
Ovi ureaji se mogu postaviti u samu prostoriju s bazenom ali mogu biti i
neupadljivi. U tom sluaju se postavljaju u susjednu prostoriju, a u
bazenskom prostoru su vidljive samo plastine reetke na zidu za odsis i
ubacivanje zraka. Koritenjem bazenskih odvlaivaa zraka odrava se
komforna vlanost, minimalizira se kondenzacija, a trokovi zagrijavanja se
svode na najmanju moguu razinu.
Iznimno je vano da su bazenski odvlaivai zraka kvalitetno izraeni i
zatieni od poprilino agresivne atmosfere, koja nastaje isparavanjem
bazenske vode.

Slika 5.1. Podni model ovlaivaa zraka za bazene

20

6. Kanalni odvlaivai
Koriste se za vee bazene, a pogotovo kada su prisutne vee staklene
povrine u bazenskom prostoru. Osim kao odvlaivai mogu biti izvedeni i
kao kompletni klima ureaji sa potpunom regulacijom ubacivanja svjeeg
zraka.

Slika 6.1. Kanalni odvlaivai

21

7. Zakljuak
Klimatizacija bazena i spa centara je jedan od najsloenijih zadataka koji
se postavlja pred sisteme za klimatizaciju i ventilaciju. Sve ovo je potrebno
postii uz visoku energetsku efikasnost i to nii utroak energije. U
prostoru bazena treba odravati stanje zraka koje odgovara posjetiteljima,
ali i graevinskoj konstrukciji. Neophodno je bazenski prostor klimatizirati
na nain da se temperatura i vlanost zraka svedu na propisane
vrijednosti.

22

23

8. Literatura

Postrojenje klimatizacije za kondicioniranje zatvorenog plivakog

bazena - mr.sc. Ivan Cetini, dipl.ing.ma., Prof.dr.sc. Petar
Donjerkovi dipl.ing.ma. i Zdenko Vaatko, dipl.ing.ma.

Bazenski klima ureaji - poduzee za proizvodnju opreme za

ventilaciju, klimatizaciju i toplozrano grijanje d.o.o. PROKLIMA

http://www.termovent.rs/

http://www.energetika-net.com/

http://www.webgradnja.hr/clanci/odrzavanje-kvalitetne-mikroklimezatvorenih-bazena-i-ekonomicno-grijanje-bazenske-vode/

24

25

9.Popis slika
Slika 2.1. Shema postrojenja plivakog bazena
Slika 2.2. Prikaz procesa u h-x dijagramu za zimski period; odmagljivanje i
zagrijavanje bazena
Slika 2.3. Regulacija plivakog bazena
Slika 2.4. Prikaz razdiobe energije za tri razliite izvedbe
Slika 4.1. Poetni pogon u zimskom periodu za brzo zagrijavanje prostora
Slika 4.2. Pogon u reimu mirovanja (bez kupaa)
Slika 4.3. Pogon u reimu koritenja bazena u zimskom periodu
Slika 4.4. Pogon u reimu koritenja bazena u prijelaznim razdobljima
Slika 4.5. Pogon u reimu koritenja bazena u ljetnom periodu
Slika 5.1. Podni model ovlaivaa zraka za bazene
Slika 6.1. Kanalni odvlaivai

26

2
3
4
5
8
8
9
9
10
11
12