UNIVERZITET U SARAJEVU

GRAEVINSKI FAKULTET
1. Pod pojmom relaksacija podrazumijeva se:
a.
b.
c.
d.

Pad napona i deformacija u zavisnosti od vremena

Pad napona u zavisnosti od vremena
Pad napona u zavisnosti od vremena pri konstantnoj deformaciji
Pad deformacija u zavisnosti od vremena pri konstantnom naponu

2. Za proraun sile prednaprezanja neposredo nakon zavretka postupka prednaprezanja,

kod prednaprezanja sa trenutnim spojem, u obzir uzimamo slijedee gubitke:
a. Gubici uslijed puzanja, relaksacije, trenja, klizanja ankernog tijela, elastine
deformacije elementa kod unoenja sile prednaprezanja
b. Gubici uslijed elastine eformacije elementa kod unoenje sile prednaprezanja,
gubici uslijed djelovanja trenja
c. Gubici uslijed elastine eformacije elementa kod unoenje sile prednaprezanja, gubici
uslijed djelovanja trenja, uslijed klizanja ankernih tijela
d. Gubici uslijed elastine eformacije elementa kod unoenje sile prednaprezanja, gubici
uslijed djelovanja trenja, uslijed klizanja ankernih tijela, uslijed kratkotrajne
prelaksacije
3. Proraun gubitaka uslijed djelovanja trenja provodi se na osnvu Columb/Cooley-ovog
zakona trenja prema poznatoj teoriji:
a.
b.
c.
d.

Trenja sajle
Trenja ipke
Trenja izmeu zrna agregata
Trenja izmeu agregata i armature

4. Poboljane mehanike karakteristike elika za prednaprezanje direktno zavise od:

a.
b.
c.
d.

Zagrijavanjem, istezanje, pa naglim hlaenjem

Zagrijavanjem i istezanjem
Oputanje i hladno vuenje
Naglim hlaenjem, pa istezanjem i dodatnim oputanjem

5. Oznaka elika za prednaprezanje prikazuje:

a. Veliina napona na granici teenja / vrstoa na zatezanje
b. Tehnika granica teenja / vrstoa na zatezanje

c. Veliina napona na granici teenja/ vrsta na pritisak

d. Tehnika granica teenja / vrstoa na pritisak
6. Skok napona u armaturi pri pojavi pukotine je vei kada je:
a.
b.
c.
d.

Vea vrstoa betona na zatezanje

Manja vrstoa betona na zatezanje
Vea vrstoa betona na pritisak
Manj vrstoa betona na pritisak

7. Koeficijent n predstavlja:
a.
b.
c.
d.

Odnos module elastinosti betona i armature

Odnos povrina betona i armature
Geometrijski stepen naprezanja u odnosu na zategnutu zonu betona
Geometrijski stepen naprezanja u osnosu na pritisnutu zonu betona

8. Sopstveni naponi direktno zavise od:

a.
b.
c.
d.

vrstoe betona na pritisak

vrstoe betona na zatezanje
Statike odreenosti elementa
Krutosti elementa

9. Naponi koji nam stvaraju probleme u vorovima su:

a. tangencijalnih napona koji su za pozitivne momente zateui, a za negativne
momente pritiskujui
b. radijalni naponi koji su za pozitivne momente zateui, a za negativne momente
pritiskujui
c. tangencijalnih napona koji su za pozitivne momente pritiskujui, a za negativne
momente zateui
d. radijalni naponi koji su za pozitivne momente pritiskujui, a za negativne momente
zateui
Pri probijanju stuba, kod takasto oslonjenih ploa, iznad stuba nastaje prostorno
naponsko stanje sa radijalno usmjerenim naponima pritiska koji su u ravnotei sa:
a.
b.
c.
d.

Poprenom silom
Silom zatezanja u armaturi
Normalnom silom
Nita od navedenog

10. Ploa je:

a.
b.
c.
d.

Statiki odreen sistem

Statiki neodreen sistem
Vanjski viestruko statiki neodreen sistem
Iznutra viestruko statiki neodreen sistem

11. Betonski element napregnut na istu torziju otkazuje usljed:

a.
b.
c.
d.

smicanja
zatezanja
pritiska
nita od navedenog

12. Smanjenjem nagiba pritisnutih betonskih dijagonala:

a. poveava se sila pritiska u betonskim dijagonalama i poveava se sila u
podunoj armaturi
b. poveava se sila pritiska u betonskim dijagonalama i poveava se sila u poprenoj
armaturi (vilicama)
c. smanjuje se sila pritiska u betonskim dijagonalama i poveava se sila u podunoj
armaturi
d. smanjuje se sila pritiska u betonskim dijagonalama i poveava se sila u poprenoj
armaturi (vilicama)

13. Kapacitet nosivosti armiranobetonskog elementa u odnosu na prednapregnuti element je:

a.
b.
c.
d.

manji
vei
priblino isti
nita od navedenog

14. Kod probijanja stuba kroz plou prvo se javljaju:

a.
b.
c.
d.

horizontalne pukotine
kose pukotine
tangencijalne pukotine
radijalne pukotine

1. Kod dugih ploa oslonjenih na naspramne strane i optereenih ravnomjernim

raspodijeljenim optereenjem koje se ne mijenja okomito na smjer noenja momenat my
se javlja kao posljedica:

a.
b.
c.
d.

uslova kompatibilnosti deformacija

uslova ravnotee
my =0
a) i b)

15. Okvire viespratnih zgrada horizontalno pridanih AB zidovima mogu se proraunati

priblinim metodama, s tim da se uzimaju u obzir:
a. Procenat armiranja, imperfekcije i puzanje betona
b. Vitkosti pritisnutih elemenata, imperfekcije i puzanje betona
c. Raspon zidova, procenat armiranja i puzanje betona
d. Vitkost prisnutih elemenata, procenat armiranja i puzanje betona.
16. Za AB objekte koji se grade u seizmikim podrujima razmak vilica u stubu iznosi:
a. min 10 cm
b. min 15 cm
c. min 20 cm
d. 15-20 cm
17. Efekat visokostjenog nosaa se uzima u obzir do visine:
a. H=0,5L
b. H=1,0L
c. H=1,5L
d. H=2L
18. Dugotrajne deformacije se jo zovu i viskozne zato to:
a. su u funkciji vremena, preteno elastine a manje plastine
b. su u funkciji vremena, manje elastine a vie plastine
c. su u funkciji vremena, preteno plastine a manje elastine
d. su u funkciji vremena, jednako elastine i plastine
19. Analitiki izraz za koeficijent puzanja f(t,t0) se nije razvio iz koje od sljedeih teorija
puzanja:
a. teorija starenja
b. nasljedna teorija starenja
c. teorija nasljedne elastinosti
d. linearna-elastina teorija puzanja
20. Kriterij sloma betona prema invarijantama napona u opem obliku glasi:
a. F(I1, I2, I3)=0
b. F(I1, I2, I3)=1,0
c. F(I1, I2,)=0
d. F(I1, I2,)=1,0

21. Dijagram na slici prikazuje:

a.
b.
c.
d.

Odnose oktaedarskih napona uzajmnog djelovanja za dvoosno naponsko stanje

Dijagram interakcije dvoosnog naponskog stanja prema Maxwellu
Dijagram interakcije dvoosnog naposkog stanja prema Griffithu
Dijagram interakcije dvoosnog naponskog stanja prema Kupferu

22. Od kojeg faktora ne zavisi odnos plastinih i elastinih deformacija?

a. Starost betona
b. vrstoa betona
c. Nain unoenja optereenja
d. Duina trajanja optereenja
23. Preporuka za proraun na proboj kontinuirano optereenih ploa iznad srednjih stubova
je da se uzima u obzir obim irine:
a. Rr=0,2L
b. Rr=0,22L
c. Rr=0,25L
d. Rr=0,3L
24. Prilikom istovremenog djelovanja momenta torzije i savijanja, pukotine u zategnutoj zoni
su:
a. Okomite na osu elementa i smanjuju otpor torzije za priblino 50% otpora bez
pukotina
b. Pod uglom na osu elementa i smanjuju otpor na torziju i savijanje za priblino
40% otpora bez pukotina

c. Pod uglom na osu elementa i smanjuju otpor na torziju za priblino 50%

otpora bez pukotina
d. Okomite na osu elementa i smanjuju otpor na torziju i savijanje za priblino 40%
otpora bez pukotina
25. Pretpostavke po teoriji plastinosti AB elemenata su(izbaciti uljeza):
a. Elementi imaju svojstva duktilnosti
b. Vrijedi Timoschenkova hipoteza ravnih presjeka
c. Krutost presjeka se uzima da je konstanta po cijeloj duini presjeka
d. Vrijedi geometrijska linearnost
26. Mikropukotine u betonu ostaju nepromijenjene sve dok optereenje ne dostigne:
a. Priblino 20% graninog optereenja
b. Priblino 25% graninog optereenja
c. Priblino 30% graninog optereenja
d. Priblino 35% graninog optereenja
27. Horizontalno nepomian sistem je onaj u kojem pomak vorova dobiven po teoriji I reda
ne utjee na poveanje momenta savijanja vie od:
a. 5%
b. 10%
c. 15%
d. 20%
28. Napon u betonu za kvazistalnu kombinaciju kod graninog stanja naprezanja treba biti u
kojim granicama:
a . 0,3 fck
b . 0,45 fck

c . 0,6 fck
d . 0,8 fck

29. Dokaz graninog stanja naprezanja moe izostati ako je(izbaciti uljeza):
a. Proraun na granino stanje upotrebljivosti zadovoljen
b. Proraun na granino stanje nosivosti zadovoljen
c. Armiranje provedeno po vaeim pravilima i propisima(JUS i EC2)

d. Proraun proveden po teoriji elastinosti sa ogranienom preraspodjelom 30