VELEUILITE U KARLOVCU

IVAN BABI

NOVINE U NOVOM ZAKONU O

ZATITI NA RADU S POSEBNIM
OSVRTOM NA GRAEVINARSTVO
ZAVRNI RAD

Karlovac,2014.

VELEUILITE U KARLOVCU

NOVINE U NOVOM ZAKONU O

ZATITI NA RADU S POSEBNIM
OSVRTOM NA GRAEVINARSTVO

ZAVRNI RAD

MENTOR:
Dr. Sc. Tomas Zlatibor

STUDENT:
Ime i prezime (matini broj studenta)

Karlovac,2014.

Zahvala
Zahvaljujem se svome mentoru prof. dr. sc. Tomasu Zlatiboru koji je svojim znanstvenim i
strunim savjetima oblikovao ideju, strpljivo i spremno odgovarao na moje upite i pomogao
mi u izradi ovoga zavrnog rada.
Posebno se elim zahvaliti svojim roditeljima koji su me tokom itavog mog kolovanja
podupirali i poticali moju tenju k ostvarivanju sve viih i viih ciljeva.
I na kraju elim se zahvaliti svim kolegama koji su mi vrijeme provedeno na fakultetu
uljepali svojim prisustvom i pomogli da to vrijeme smatram najljepim dijelom svoga ivota.

Sadraj

1.

UVOD............................................................................................................................................1

2.

ZNAAJ ZATITE NA RADU.....................................................................................................2

2.1.

Drutvena odgovornost...........................................................................................................2

2.2.

Znaaj zatite na radu u graevinarstvu..................................................................................4

2.3.

Zakonska regulativa zatite na radu........................................................................................5

2.3.1.
2.4.
3.

Zakon o radu vs Zakon o zatiti na radu.................................................................................7

NOVI vs STARI ZAKON O ZATITI NA RADU........................................................................9

3.1.

4.

Propisi EU......................................................................................................................6

Ope promjene........................................................................................................................9

3.1.1.

Usklaenost sa zakonima EU........................................................................................10

3.1.2.

Zatita od psihosocijalnih rizika....................................................................................10

3.1.3.

Alkohol i cigarete na radnom mjestu............................................................................10

3.1.4.

Lijeniki pregledi i sigurnost.......................................................................................11

3.1.5.

Koritenje nadzornih ureaja........................................................................................13

3.1.6.

Naknada tete................................................................................................................13

3.1.7.

Ovlatene osobe............................................................................................................13

3.1.8.

Nacionalno vijee i Zavod............................................................................................15

3.1.9.

Prekrajne odredbe........................................................................................................16

3.1.10.

Prijedlozi koji nisu usvojeni..........................................................................................17

3.1.11.

Prijedlozi koji nastavljaju vrijediti................................................................................18

KORELACIJA ZAKONA O ZATITI NA RADU I GRAEVINARSTVA...............................18

4.1.

Sigurnost na privremenim gradilitima.................................................................................19

4.2.

Obveze pri projektiranju graevina namijenjenih za rad.......................................................20

4.3.

Obaveze pri izvoenju radova..............................................................................................20

4.4.

Uporaba osobnih zatitnih sredstva.......................................................................................25

4.5.

Elaborat................................................................................................................................27

5.

PROBLEMI I MOGUA RJEENJA..........................................................................................28

6.

ZAKLJUAK..............................................................................................................................32

7. LITERATURA.................................................................................................................................33
7.1. Zakoni i pravilnici.....................................................................................................................33
7.2. asopisi.....................................................................................................................................34
7.3. Knjige........................................................................................................................................34
7.4. Web............................................................................................................................................35
7.5. Popis slika.................................................................................................................................35

1. UVOD

Novi Zakon o zatiti na radu objavljen je u Narodnim novinama, br. 71/14., stupio je na snagu
19.06.2014. Tim su Zakonom unesene stanovite promjene u nae zatitno-radno
zakonodavstvo, to ima za posljedicu ukidanje mnotva podzakonskih akata s tog podruja,
pojednostavljenje provedbe zatite na radu, te postavljanje uvjeta da inspekcijski nadzor bude
vie preventivan, na nain da inspektor naredbama ili zabranama naloi uklanjanje uoenog
nedostatka (a da se prekrajni postupak i kanjavanje novanim kaznama pokree samo ako je
propust prouzroio ozljedu s teim posljedicama ili je poinjen drugi puta) to zatitu na radu
treba podii na razinu i uiniti je pravodobnom i uinkovitom.
Cilj ovog rada jest istaknuti znaaj zatite na radu, usporediti stari i novi Zakon o radu, sa
posebnim osvrtom na promjene u graevinarstvu, te prikazati mogue probleme u praksi, kao
i prekrajne odredbe. Metode koje e se pritom koristiti jesu : analiza ( pri definiranju glavnih
pojmova analizirati e se njihovi sastavni dijelovi to e pridonijeti njihovom lakem
razumijevanju ), dedukcija ( prilikom dokazivanja ili odbacivanja radne hipoteze preko
pojedinanih rezultata istraivanja donijeti e se opi zakljuak ), indukcija ( preko
postavljene radne hipoteze istraivati e se njeni sastavni dijelovi na temelju kojih e se
donositi pojedinani posebni zakljuci ), deskripcija ( prilikom analize opisivati e se pojedine
injenice, procesi te empirijske veze izmeu njih ), klasifikacija ( vaniji pojmovi razloiti e
se na njihove sastavne dijelove ), komparacija ( prilikom objanjavanja rezultata istraivanja
usporeivati e se pojedine injenice i utvrivati njihove slinosti i razlike ) i kompilacija ( pri
razradi teme navoditi e se zakljuci drugih istaknutih autora ).
Zakljuno u napraviti kratki prikaz vanih misli, te iznijeti vlastito miljenje.

2. ZNAAJ ZATITE NA RADU

Zatita na radu ima zadau smanjenje broja nezgoda, profesionalnih bolesti i materijalnih
gubitaka nastalih zbog zastoja u radu.
Nezgoda na radu je neeljeni i nepredvieni dogaaj koji za posljedicu moe imati ozljedu ili
materijalni

gubitak.

Profesionalne

bolesti

nastaju

kao

posljedica

rada

loim

mikroklimatskim radnim uvjetima, dugotrajne izloenosti i djelovanju tetnih tvari ili zbog
nefiziolokih uvjeta rada. Procjena opasnosti je postupak kojim se utvruje razina rizika na
radnom mjestu od ozljeda na radu ili profesionalnih bolesti te poremeaja u procesu rada koji
bi mogli izazvati tetne posljedice za sigurnost i zdravlje zaposlenika1.

2.1.

Drutvena odgovornost

Smanjenje broja nezgoda na radu i ozljeda, te profesionalnih bolesti doprinosi veoj

produktivnosti, a samim time zatita na radu korelira sa zakonima EU o odgovornom
poslovanju. U EU postoje razliiti oblici udruivanja u oblasti korporativne drutvene
odgovornosti. Primjera radi organizacija CSR Europa je vodea europska mrea poduzea
(preko 60 vodeih multinacionalnih kompanija i veliki broj nacionalnih partnerskih
organizacija) ija je misija da integrira korporativnu drutvenu odgovornost u svakodnevno
poslovanje kompanija te s tim u vezi osigurava konzultacijsku pomo u ovom podruju. Na
svjetskoj razini, veliki znaaj ima inicijativa UN za unapreenje drutveno odgovornog
poslovanja pod nazivom "Globalni dogovor" ("The UN Global Compact"). U pitanju je
najmasovnije dobrovoljno udruenje na svijetu (preko 4.000 poduzea iz vie od 100 zemalja)
koje, u stvari, predstavlja praktini okvir za razmjenu strunih znanja i unapreenje poslovne
prakse poduzea-lanica, koja su posveena integraciji prihvaenih naela iz podruja zatite
ljudskih i radnih prava, zatite okolia i borbe protiv korupcije 2. Norma takvog poslovanja
meunarodno je prepoznata, te se vodi pod ISO 26000 normom.

1 Nikoli, V. (2006.) Ljudski resursi, upravljanje znanjem i organizacija koja ui u funkciji zatite radne i
ivotne sredine, Zbornik radova: Ekonomski aspekti zatite radne i ivotne sredine, Fakultet
zatite na radu, Ni

Pojmovnik drutveno odgovornog poslovanja /CSR Glossary,

nawww.smartkolektiv.org/admin/download/files/cms/attach?id=58 (15.10.2014.)

Smart

kolektiv,

2007.

Standard ISO 26000 kroz kljune teme i pitanja drutvene odgovornosti (upravljanje
organizacijom, ljudska prava, radna praksa, ivotna sredina, "fer" poslovna praksa, pitanja
koja se tiu potroaa, ukljuivanje u zajednicu i njen razvoj) ukazuje na znaaj drutveno
odgovornog poslovanja u podruju zatite na radu 3. Performanse zatite na radu se razvijaju i
svestranije istrauju usporedno sa jaanjem svijesti o4:

potrebi kontinuiranog poboljanja kvaliteta ivota, koji ukljuuje i ouvanje zdravlja i

sigurnosti na radnom mjestu

znaaju performansi zatite na radu za poboljanje ekonomskih performansi
organizacije

Vrijednosti ostvarenih performansi zatite na radu uvjetovane su djelovanjem unutarnjih i

vanjskih imbenika, koji mogu biti objektivni ili subjektivni.
Objektivni faktori su: drutveni (trini i privredno-sistemski), tehniki (vid proizvodnje,
tehniki napredak, karakteristike tehnike i tehnologije), prirodni (klima), dispozitivni
(inovativnost, poduzetnitvo, kvaliteta menadmenta). Subjektivni faktori su faktori
organizacijske prirode, odnosno sve ono to se na performanse odraava kroz karakteristike
zaposlenih i kolektiva kao cjeline5.
Organizacije koje imaju nedovoljno razvijene sustave upravljanja zatitom na radu teko
ispunjavaju zahtjeve u vezi sa razinom zatite, s obzirom na nepostojanje infrastrukture za
upravljanje ili poboljanje upravljanja zatitom na radu. Sustavi za upravljanje zatitom na
radu podrazumijevaju meufunkcionalno suraivanje sa ciljem kontinuiranog poboljavanja
zatite.
Upravljanje zatitom i znanjem o zatiti na radu ima pozitivne efekte na konkurentnost
organizacije. Ovi efekti su rezultat: definiranja radnih procedura i uputa; planiranja i
upravljanja poslovima; vie produktivnosti kao posljedice poboljanja kvalitete i smanjivanja
trokova uzrokovanih akcidentima; veeg zadovoljstva zaposlenih i krajnjih korisnika; bolje
3 ISO 26000 Social Responsibility na : http://www.iss.rs/images/upload/ISO%2026000%20-%20SRB.pdf
( 10.10.2014.)

4 Roland H.E., Moriarty B. (1990) System Safety Engineering and Management, John Wiley & Sons
5 Krsti, B., Sekuli, V. (2007.) Upravljanje performansama preduzea, Ekonomski fakultet, Ni
7

reputacije organizacije, s obzirom da je zatita na radu posebno znaajna za drutvo; vie

razine inovacija, uslijed tehnolokih i organizacijskih inovacija, iniciranih poboljanjem
zatite na radu.6
Efikasnost sustava zatite na radu u organizaciji oituje se kroz odnos prema zaposlenima kao
bitne odrednice interne dimenzije korporativne drutvene odgovornosti. Otuda organizacijski
ambijent i klima koja pospjeuje sigurnost i zdravlje na radu, podrazumijeva poslovanje
suvremenih organizacija u skladu sa suvremenim normama i naelima drutveno odgovornog
poslovanja.

2.2.

Znaaj zatite na radu u graevinarstvu

Problem zatite radnika u graevinarstvu obuhvaa podruja od sustava radne snage do uvjeta
rada. S obzirom na veliku protonost radne snage (posljedica sezonskih graevinskih radova),
dolazi do nepovoljnog djelovanja na proizvodnju, a posebno na provoenje mjera za zatitu
na radu.
Graevinski radnici su radna snaga kod koje je velik udio subjektivnih imbenika u uzrocima
ozljeivanja. Kako bi stvorili uvjete za podizanje objekta, esto su izloeni pristupu gotovo
nepristupanim mjestima, kreu se u pogonima i razliitim industrijskim granama (u svrhu
adaptacije, proirenja), te nemaju stalno radno mjesto, ve obavljaju niz poslova. Prema
tome, u graevinarstvu je posebno velik znaaj zatite u radu koji podrazumijeva upuivanje
na reim rada, u kojemu u doputene samo odreene, pravilne metode rada, te u kojemu su im
osigurani odgovarajui radni uvjeti.
Kako bi se to postiglo, treba prvenstveno djelovati na ovjeka pod pretpostavkom da on zna,
hoe i moe sigurno raditi. To se postie motiviranjem, stimuliranjem, odgojem i
obrazovanjem, te selekcijom. Nadalje, treba rijeiti problem radnog prostora, okoline, te
sigurnost opreme i orua za rad. Konani cilj je postaviti organizaciju u kojoj se nezgode
mogu dogoditi samo kao posljedica djelovanja vie sile ili protuupravnim djelovanjem tree
osobe7.

6 Fernandez-Muniz B., Montes-Peon J. M., Vazquez-Ordas C. J. (2009.) Relation between occupational safety
management and firm performance, Safety Science, Volume 47, Issue 7, pp. 980991.

2.3.

Zakonska regulativa zatite na radu

Propisi kojima se odreuje openita shema Zakona o zatiti na radu prikazani su slikom 1.
Slika 1. Openiti propisi Zakona o zatiti na radu

Izvor : http://www.ss-obrtnicka-pozega.skole.hr/documents/04%20-%20Zastita%20na%20radu.pdf

Propisi kojima se propisuje Zakon o zatiti na radu u podruju graevine, shematizirani su na

slici 2.
Slika 2. Propisi Zakona o zatiti na radu u graevini

7 Strukovno obrazovanje i osposobljavanje radnika u graditeljstvu na : http://www.ss-obrtnickapozega.skole.hr/documents/04%20-%20Zastita%20na%20radu.pdf, str.6 (18.10.2014.)

9

Izvor :http://www.ss-obrtnicka-pozega.skole.hr/documents/04%20%20Zastita%20na%20radu.pdf

2.3.1. Propisi EU
Svaka zemlja lanica Europske unije, pa tako i Republika Hrvatska duna je provesti
postupak prilagoavanja svog zakonodavstva s pravnom steevinom Europske unije.

10

Od direktiva Europske unije s ovog podruja potrebno je navesti najznaajnije8:

Direktiva 89/391/EEC o uvoenju mjera za poticanje poboljanja sigurnosti i zdravlja

radnika pri radu, koja se s obzirom na njezino znaenje naziva i Okvirnom direktivom,
s time da se dodatkom navedene direktive, a povezano s njezinim lankom 16. navode

podruja koja treba pojedinano regulirati:

radna mjesta (Direktiva 89/654/EEC o minimalnim zahtjevima za sigurnost i zdravlje

na radnom mjestu)
radna oprema (Direktiva 89/655 o minimalnim zahtjevima za sigurnost i zdravlje pri

uporabi radne opreme)

osobna zatitna oprema (Direktiva 89/656/EEC o minimalnim zahtjevima za sigurnost

i zdravlje pri uporabi osobne zatitne opreme)

rad sa zaslonima (Direktiva 90/270 o minimalnim zahtjevima za zdravlje i sigurnost

pri radu sa zaslonima)

rukovanje tekim teretima to izaziva ozljede lea (Direktiva 90/269 o minimalnim
zahtjevima za zdravlje i sigurnost pri runom rukovanju teretom pri emu postoji

posebni rizik od ozljede lea)

privremena i pokretna radna mjesta (Direktiva 92/57/EEC o osiguranju minimalnih
zahtjeva za sigurnost i zdravlje na privremenim radilitima)

Na temelju navedenih direktiva doneseni su odgovarajui hrvatski propisi, i to Zakon o zatiti

na radu, te sljedei pravilnici:

Pravilnik o zatiti na radu na privremenim i pokretnim gradilitima (NN. br. 51/08)

Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme (NN. br. 21/08)
Pravilnik o uporabi osobnih zatitnih sredstava (NN. br. 39/06)
Pravilnik o sigurnosti i zatiti zdravlja pri radu s raunalom (NN. br. 69/05)
Pravilnik o zatiti na radu pri runom prenoenju tereta (NN. br. 42/05)
Pravilnik o zatiti na radu na privremenim i pokretnim gradilitima (NN. br. 51/08)

Brojnost propisa u podruju zatite na radu govori o ekspanziji, ali i posebnosti propisa i
odnosa meu subjektima u tim odnosima. Najvie "tereta" (obveza i odgovornosti) propisano
je za poslodavce. Neki od njih to realiziraju "kolski", s puno odgovornosti i trokova, ali ima
i onih koji jo uvijek zatitu na radu vide kao hir drave (zakonodavca, izvrne i sudske vlasti)

8 Marovi, F., Usklaivanje propisa RH sa pravnom steevinom EU na : http://www.zakonznr.com/uploads/Uskla%C4%91ivanje%20propisa%20Republike%20Hrvatske%20s%20pravnom

%20ste%C4%8Devinom%20Europske%20unije.pdf (19.10.2014.)
11

pa je ne organiziraju kako je propisano, s brojnim propustima ne samo u preventivnom nego i

u primijenjenom (kurativnom) smislu.

2.4.

Zakon o radu vs Zakon o zatiti na radu

est problem u definiranju zakona jest kolizija propisa Zakona o radu i Zakona o zatiti na
radu. Reguliranjem prava, obveza i odgovornosti istih skupina subjekata u razliitim
zakonima, tj. u Zakonu o radu i u Zakonu o zatiti na radu, u znaajnoj se mjeri smanjuje
preglednost tih prava, obveza i odgovornosti, a uz to se oteava odravanje dobre
obavijetenosti te osposobljavanje radnika i njihovih predstavnika.
Primjerice, Zakonom o radu (lanak 68.) ureena je zatita trudnica i dojilja na razini
postupka kojeg poslodavac mora provesti na prijedlog radnice koja ga je obavijestila o
trudnoi i/ili namjeri da koristi prava u vezi s dojenjem. Zakonom o zatiti na radu (lanak
39.) propisani su poslovi na kojima ne smije raditi trudnica, kao i poslovi na kojima ne smije
raditi ena dok doji. Niti jedan od ova dva zakona ne sadri pravila koja bi proizlazila iz
obveza drava lanica utvrenih u lanku 3. Direktive Vijea 92/85/EEZ od 19. listopada
1992. i Vodiu Europske komisije od 20. studenoga 2000. (Commission of the European
Communities, 2000.) koje se odnose na potrebu preveniranja ne samo fizikog napora i
umora, ve i mentalnog stresa kojem mogu biti izloene trudnice i radnice koje doje.
Zakonom o radu (lanak 33., stavak 3.) propisana je i obveza poslodavca da osposobi radnike
za rad na nain koji osigurava zatitu ivota i zdravlja radnika te spreava nastanak nesrea.
Obveza osposobljavanja za rad na siguran nain ureena je i Zakonom o zatiti na radu (lanci
27. 29.) te Pravilnikom o uvjetima za osposobljavanje radnika za rad na siguran nain.
Zatita radnika koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad ureena je Zakonom o radu
(lanci 75. 81.), kao i Zakonom o zatiti na radu (lanak 41.).
Takoer, pravila o organizaciji radnog vremena, kao opa pravila zatite na radu, dio su
sadraja Zakona o radu. Takav normativni odabir jaa uvjerenja da pravila o organizaciji
radnog vremena nisu mjere zatite na radu, pa se iskazuju i neutemeljeni poslodavaki
zahtjevi da stanka, kao odmor tijekom radnog vremena ne bude plaena. Prijedlog je neodriv

12

upravo zato to je stanka mjera zatite na radu, a mjere zatite na radu ne smiju biti provoene
na troak radnika9.
No, zabrana da primjena pravila zatite na radu i s njima povezanih mjera zdravstvene zatite
povlae trokove za radnike nije sadrana u Zakonu o radu, ve u Zakonu o zatiti na radu
(lanak 16.). Istovremeno, kada je u pitanju plaeni godinji odmor, koji je takoer mjera
zatite na radu, Zakon o radu (lanak 57.) sadri pravilo prema kojem ne vrijedi sporazum o
odricanju od prava na godinji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto koritenja godinjeg
odmora.
Dakle, u ovom sluaju zakonodavac izrijekom zabranjuje unovenje godinjeg odmora, jer je
u pitanju mjera zatite na radu, zbog ega inzistira na tome da plaeni godinji odmor mora
biti iskoriten sukladno namjeni zbog koje je i propisan kao pravo radnika. Zabrana odricanja
od godinjeg odmora je i ustavna kategorija. U odnosu na (ne)plaanje stanke zakonodavac
nije unio u Zakon o radu izriitu zabranu da stanka bude iskljuena iz plae radnika.
U podruju kolektivnih radnih odnosa djelovanje radnikog vijea i sindikalnog povjerenika
ili predstavnika u vezi s provoenjem zatite na radu.
Slijedom svega navedenog, oito je da zateeni normativni okvir, prikazan navedenim
odabranim primjerima, ne pridonosi pravnoj sigurnosti. Naime, Zakon o zatiti na radu, kao
poseban zakon, ima prednost u primjeni u odnosu na Zakon o radu. Meutim, Zakonom o
zatiti na radu nisu ureena sva pitanja iz podruja zatite zdravlja i sigurnosti radnika na
radu, pa je nuna kumulativna primjena oba zakona i propisa donesenih zbog njihove
provedbe.
3. NOVI vs STARI ZAKON O ZATITI NA RADU

Novi Zakon o zatiti na radu ima slinu strukturu kao i Zakon o zatiti na radu donesen
1996.g., koji je do sada doivio sedam izmjena. Ovim se Zakonom propisuju obveze
poslodavaca i radnika, institucije nadlene za praenje i unaprjeivanje podruja zatite na
radu, te se na drugaiji nain propisuju ovlasti inspekcijskog nadzora. Cilj donoenja novog
Zakona je u prvom redu smanjenje broja njegovih provedbenih propisa, njegova jednostavnija

9 Jeli, V.(2007.)Pravo radnika na odmore, dopuste i praznike, pp. 183-214, u: Crni, I., Dika, M., Erakovi,
A. et al.: Radni odnosi u Republici Hrvatskoj (eljko Potonjak, ur.), Pravni fakultet uZagrebu i Organizator,
Zagreb,

13

primjena i smanjivanje administrativnih trokova izrade dokumentacije, ali i uz novu ulogu

inspektora zatite na radu, ije e ovlasti biti primarno preventivne, a ne iskljuivo represivne.

3.1.

Ope promjene

Najee primjedbe na raun starog Zakona o zatiti rada ukljuivale su sljedee 10:

Kolizija zakona o zatiti na radu i zakona o radu

Urediti psihosocijalna pitanja
Urediti pitanja vezana uz stres
Pitanja vezana uz uznemiravanje
Postupke vezane uz nasilje
Preventivne mjere poslodavaca

3.1.1. Usklaenost sa zakonima EU

Novi Zakon o zatiti na radu u potpunosti je usklaen sa svim propisima Europske unije u tom
podruju, kao i sa mjerodavnom praksom Suda pravde Europske unije (engl. Court of Justice
of the European Union) i njegovim tumaenjem propisa Europske unije u tom podruju.
3.1.2. Zatita od psihosocijalnih rizika
Novi Zakon po prvi puta uvodi odredbe o mjerama zatite radnika od psihosocijalnih rizika
( stres) i psihofiziolokih napora na radu, sve u cilju prevencije i edukacije svih dionika.
Prema odredbama novog Zakona intencija je osvijestiti i potaknuti na preventivno djelovanje
ne samo poslodavca, ve i radnike.
Prema odredbama Zakona, ako postoje naznake stresa na radu ili u svezi s radom koji je
uzrokovan osobito imbenicima kao to su sadraj rada, organizacija rada, radno okruenje i
loa komunikacija, poslodavac je obvezan posebnu pozornost usmjeriti na organizaciju rada i
radnih postupaka, radne uvjete i okolinu, komunikaciju i subjektivne imbenike11.

10 okevi, S. (2012.) Zakon o zatiti na radu, Sigurnost 54 (1), str.11. -19.

11 Zakon o zatiti na radu NN, br. 71/14

14

S druge pak strane, radnici su obvezni postupati prema uputama poslodavaca za sprjeavanje,
uklanjanje ili smanjenje stresa na radu ili u svezi s radom. Oni i njihovi predstavnici duni su
suraivati s poslodavcem u svezi navedenoga.
3.1.3. Alkohol i cigarete na radnom mjestu

Novi Zakon manje je prohibicijski te doputa poslodavcu slobodu propisivanja dozvoljene

razine alkohola u krvi. Poslodavac e, kroz procjenu rizika, definirati za odreena radna
mjesta kolika je dozvoljena razina alkohola u krvi radnika. I dalje ostaje zabrana unoenja
alkohola i drugih opojnih sredstava na mjesto rada i njihova konzumacija na radnom mjestu.
Ovo se ne odnosi na mjesta s posebnim uvjetima rada, gdje se propisuje apsolutna zabrana
konzumacije alkohola, to podrazumijeva da se radniku ne smije dopustiti rad ako ima vie od
0,0 g/kg odnosno vie od 0,0 miligrama u litri izdahnutog zraka, a poslodavac moe provjeriti
da li je netko pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti alkometrom ili na drugi
prikladan nain12.
Isto tako, poslodavac je obvezan provoditi mjere zatite nepuaa od djelovanja duhanskog
dima.
3.1.4. Lijeniki pregledi i sigurnost
Poslodavac snosi glavnu odgovornost za zatitu zdravlja i sigurnost radnika na radu. I drava
moe odgovarati za povredu pravnog pravila: kada jami pravo pojedincima; povreda prava
treba biti dovoljno ozbiljna i mora postojati uzrona veza izmeu povrede i tete 13. Temelj
zatite na radu prvenstveno je zatita osobe koja radi na tuim sredstvima rada. Treba
zahtijevati od svih subjekata da poduzimaju odgovarajue mjere (prvenstveno preventivno)
da bi se smanjila, otklonila i sprijeila opasnost i tetnost utjecaja rada.
Kako u praksi esto nije mogue osposobiti radnika za rad na siguran nain prije poetka rada
na nekom radnom mjestu, dana je mogunost da radnik koji nije osposobljen za rad na siguran
nain radi pod nadzorom drugih za to osposobljenih radnika. Radnici koji nisu osposobljeni
12 Zakon o zatiti na radu NN, br. 71/14
13 okevi, S. (2012) Procjena uinka propisa, vladavina prava i poruke Europskih sudova, Zagreb:
IPROZ., str.26.
15

za rad na siguran nain mogu raditi jedino pod nadzorom osposobljenog radnika za rad na
siguran nain, ali najvie 60 dana (prema dosadanjih 30)14.
Nema statistikih podataka koliko se ukupno godinje prijavi Hrvatskom zavodu za
zdravstveno osiguranje sluajeva ozljeda na radu. HZZZSR u 2010. priznao je ukupno
13.588 ozljeda. HZZO objavljuje da je 15.791 priznatih ozljeda na radu, odnosno pozitivno
rijeenu prijavu. U Izvjetaju za 2011. HZZO pie da su uplaeni prihodi od doprinosa u
iznosu od 560,764.253 kn. Rashodi su 113,702.154 kn za zdravstvenu zatitu na radu i
profesionalne bolesti. Od planiranih sredstava izvreno je 53,28 %, odnosno za ozljede na
radu i profesionalne bolesti 99,10 %. Zbog ovih podataka istie se vanost lijenikih
pregleda. Naime, na poslove na kojima nije mogue u potpunosti otkloniti opasnosti pri radu
(npr. rad na visini), rasporeuju se radnici koji ispunjavaju neke posebne uvjete (dob, spol,
struna sposobnost, zdravstveno stanje, psihika sposobnost). Ti uvjeti se provjeravaju prije
poetka rada na tim poslovima kao i u propisanim vremenskim razmacima, o emu se
radnicima izdaju odgovarajua uvjerenja, ali s rokom isteka valjanosti. Nakon njihovog isteka
moraju ii na ponovne preglede. Ako se tijekom tih pregleda utvrdi da je dolo do oteenja
zdravlja radnika, radnik ne smije vie raditi na tim radnim mjestima.
Dakle, poslodavci su duni provesti osposobljavanja radnika za rad na siguran nain, no
novost u ovom Zakonu je da se osposobljavanje radnika mora ponoviti i nakon oteenja
zdravlja uzrokovanog opasnostima, tetnostima ili naporima na radu, dakle u sluaju ozljede
na radu i/ili profesionalne bolesti. Takoer, osposobljavanje radnika potrebno je ponoviti i u
sluaju da se na radnom mjestu pojave novi rizici i opasnosti.
Trei kljuni element u provedbi zatite na radu jest uporaba ispravnih strojeva i ureaja.
Unutar njih postoji posebna kategorija strojeva i ureaja s poveanim opasnostima koji se
moraju ispitivati na propisani nain od ovlatenih tvrtki za obavljanje poslova zatite na radu
ili poslodavaca koji ispunjavaju uvjete za takva ispitivanja te imaju ovlatenja za takva
ispitivanja od ministra nadlenog za rad.
Suvremena organizacija rada i radni proces zahtijevaju suvremenu organizaciju i provedbu
zatite na radu. Nije samo svrha spreavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih
bolesti u vezi s radom te zatite radnog okolia, ve i zbog ouvanja nesmetanog duevnog i
tjelesnog razvitka mladei, zatite ene od rizika koji bi

mogli ugroziti ostvarivanje

14 Zakon o zatiti na radu NN, br. 71/14

16

materinstva, zatite invalida i profesionalno oboljelih osoba od daljnjeg oteenja zdravlja i

smanjenja njihove radne sposobnosti te ouvanja radne sposobnosti starijih radnika u
granicama primjerenim njihovoj ivotnoj dobi, ali i zbog osiguranja zahtjeva kojima moraju
udovoljavati sredstva rada i objekti namijenjeni za rad.15
Isto tako Zakon obavezuje i radnike. Radnik je obvezan pristupiti prethodnom i periodinom
zdravstvenom pregledu na koji ga uputi poslodavac, s tim da mora nadlenog lijenika
obavijestiti o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemoguuje ili ometa u izvrenju obveza iz
ugovora o radu ili koja ugroava ivot i zdravlje drugih radnika.
Pri obavljanju poslova, radnik je iste obvezan obavljati s dunom panjom, to podrazumijeva
odreene aktivnosti koje propisuju odredbe ove glave te pri tome mora voditi rauna o svojoj
sigurnosti i zatiti zdravlja kao i sigurnosti i zatiti zdravlja drugih radnika.
Radnik je obvezan osposobiti se za rad na siguran nain to mu osigurava poslodavac, te se
mora odgovorno ponaati i postupati u sluaju nastanka ozbiljne, neposredne i neizbjene
opasnosti za njegovu sigurnost i zdravlje kao i sigurnost i zdravlje drugih radnika i drugih
osoba.
3.1.5. Koritenje nadzornih ureaja
Novo u Zakonu su i odredbe o koritenju nadzornih ureaja kao sredstava zatite na radu
kojima poslodavac moe nadzirati dogaanja u radnim prostorima u kojima se obavlja rad.
Valja napomenuti kako se nadzorni ureaji ( audio i video) tretiraju kao sredstva koja se
koriste u svrhu zatite na radu, a u cilju smanjenja rizika od kraa, razbojstava, provala i sl.
Pri tome je zabranjeno postavljanje nadzornih ureaja u prostorijama za osobnu higijenu i
presvlaenje radnika. U sluajevima kada nadzorni ureaji itavo vrijem prate rad radnika,
poslodavcu je za takvo koritenje nadzornih ureaja potrebna prethodne suglasnosti radnikog
vijea. Isto tako, poslodavac je prilikom zapoljavanja radnika duan pisanim putem
obavijestiti radnika da e biti nadziran putem audio ili video ureaja.
3.1.6. Naknada tete

15 Uur, M. . (2012) Radno pravo i pravo zatite na radu - prednosti i nedostaci u postojeim
propisima, Zagreb: IPROZ.
17

I novi Zakon ureuje pitanje odgovornosti poslodavca za naknadu tete koju je radnik pretrpio
na radu na slian nain kao i vaei zakon i u tom smislu poslodavac odgovara po naelu
objektivne odgovornosti, kao i do sada tj. u sluaju ozljede na radu i profesionalne bolesti
poslodavac odgovara bez obzira na krivnju tj. samo na temelju injenice nastanka ozljede na
radu ili profesionalne bolesti. Razlozi koji mogu osloboditi poslodavca odgovornosti su via
sila, namjera ili krajnja nepanja radnika ili tree osobe na koje poslodavac nije mogao
utjecati, niti je njihove posljedice mogao izbjei, unato provedenoj zatiti na radu, to je
neto povoljnija odredba u odnosu na vaeu.
3.1.7. Ovlatene osobe

Novost u zakonu je i mogunost obavljanja poslova zatite na radu od strane fizike osobeobrtnika koju e ministarstvo nadleno za rad ovlastiti za obavljanje poslova zatite na radu.
Zakon daje prednost zapoljavanju strunjaka zatite na radu umjesto ugovaranja usluga
voenja zatite na radu s ovlatenom osobom. Prema l. 20 poslodavac koji zapoljava do 49
radnika poslove zatite na radu moe obavljati sam, ako ispunjava propisane uvjete ili
ugovoriti ugovorom o radu sa strunjakom zatite na radu. Poslodavci s 50 do 249 radnika
moraju poslove zatite na radu ugovoriti ugovorom o radu sa strunjakom zatite na radu, a
poslodavci s 250 i vie radnika moraju, prema propisu koji bi se trebao naknadno donijeti,
ugovoriti voenje zatite na radu s najmanje jednim strunjakom, ovisno o djelatnosti i broju
zaposlenih.
Odredbama l. 4. do 7. Pravilnika o uvjetima pod kojim pravne osobe mogu obavljati poslove
zatite na radu (NN, br. 114/02 i 126/03), propisano je da za obavljanje odreenih poslova
zatite na radu pravna osoba mora imati zaposlene strunjake zatite na radu razliitog
tehnikog smjera odnosno smjera zatite na radu. Kako je u meuvremenu stupio na snagu
Zakon o akademskim i strunim nazivima i akademskom stupnju (NN, br. 107/2007) na
temelju kojeg su doneseni sljedei podzakonski akti:
Popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (NN, br. 87/09) i Popis
strunih naziva i njihovih kratica (NN, br. 87/09), uvidom u iste dajemo ekvivalentni prikaz

18

strune spreme iz Pravilnika o uvjetima pod kojim pravne osobe mogu obavljati poslove
zatite na radu i novih strunih i akademskih naziva i akademskog stupnja:16
VSS tehnikog smjera:

dipl. ing. elektrotehnike mag.ing. el.,

dipl. ing. strojarstva mag.ing. mech.
dipl. ing. brodogradnje mag. ing. nav. arch.,
dipl. ing. kemijske tehnologije (inenjerstva) mag. ing. Chem

VSS prirodnog smjera:

dipl. ing. fizike mag. phys.,
dipl. ing. kemije mag. chem.
VSS smjera zatite na radu:
dipl. ing sigurnosti stru. spec. ing. sec.
Poslovi zatite na radu mogu se prenijeti na ovlatenu osobu jedino u sluaju kada poslodavac
te poslove ne moe obavljati sam niti moe ugovorom u radu ugovoriti njihovo obavljanje sa
strunjakom zatite na radu.
3.1.8. Nacionalno vijee i Zavod
Novi Zakon uvodi odredbe o osnivanju Zavoda za unaprjeivanje zatite na radu koji
preuzima dio poslova postojeeg Hrvatskog zavoda za zatitu zdravlja i sigurnosti na radu,
koji e zadrati svoje djelatnosti koje se odnose na zdravstvene aspekte zatite na radu. Novi
Zavod za unaprjeivanje zatite na radu je, u provedbenom smislu, u okvirima nadlenosti
Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, nadlean za praenje stanja i predlaganje mjera za
unapreenje zatite na radu, te preuzima segment sigurnosti u zatiti na radu, koji, izmeu
ostaloga, prua strunu pomo u provoenju mjera zatite na radu i prevenciji nezgoda,
ozljeda poslodavcima, a osobito malim i srednjim, kao provedbeno i savjetodavno tijelo.
Jedna od nadlenosti Zavoda je i provoenje postupaka u svezi s osposobljavanjem i
certificiranjem pravnih i fizikih osoba koje sudjeluju u obavljanju poslova zatite na radu. U
tom e smislu taj Zavod provoditi prvostupanjske upravne postupke u svezi s davanjem
16 Zakon o zatiti na radu na : http://www.mrms.hr/topics/zakon-o-zastiti-na-radu-2/page/11/
(17.10.2014.)
19

odobrenja za obavljanje takvih poslova. Posao Zavoda je i ureivanje i obraivanje svih

podataka vezano za zatitu na radu preko sredinjeg centralnog sustava za obradu podataka
(tzv. Data Collector), to bi trebalo olakati posao svim dionicima u podruju zatite na radu17.
Ovim Zakonom osniva se i Nacionalno vijee za zatitu na radu koje se sastoji od 7 lanova
koje imenuje Vlada, a ija je zadaa predlagati, provoditi i sustavno preispitivati politiku
zatite na radu te predlagati izmjene zakonodavstva radi unapreivanja sigurnosti i zatite
zdravlja radnika.

3.1.9. Prekrajne odredbe

Etiki kodeks je vrelo prava zatite na radu. "Svatko je duan, u sklopu svojih ovlasti i
djelatnosti, osobitu skrb posveivati zatiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okolia". "
slobode i prava mogu se ograniiti samo zakonom da bi se zatitili sloboda i prava drugih
ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje."

18

Zatita na radu ulazi u red osnovnih prava

ovjeka.
Etiki kodeks odgovara na pitanja kakav je radnik (pojedinano) ovjek, kakva je linost te
kakav je njegov odnos prema drugim individualnim i kolektivnim subjektima kad se nae u
odreenom kolektivitetu. Etika rada u kolektivu zahtijeva da se radi sigurno za sebe, za druge
osobe, za sredstva rada i za radni okoli. Vrline se manifestiraju u procesu rada. Od radnika se
zahtijeva razborito ponaanje i mudrost sa svrhom ouvanja zdravlja i ivota. U odnosima
zatite na radu rije je o funkcionalnoj etici, koja uz sustavnu etiku zahtijeva od poslodavaca i
radnika (i drugih subjekata) postupanje po nareenim i drugim normama, sve u okvirima
etike, ekonomije, politike, i prava, interesi "raaju" sukobe. Zbog njih se kre moralne norme,
pravila o nagraivanjima, socijalnoj jednakosti, o integritetu linosti i ponaanje u skladu s
etikim kodeksom je pravilo te je pravilno, iskreno, poteno, obzirno, estito i s povjerenjem.
17 Novi zakon o zatiti na radu na : http://www.hup.hr/novi-zakon-o-zastiti-na-radu--stupa-na-snagu-19-lipnja2014g.aspx (19.10.2014.)

18 Ustav Republike Hrvatske, cit. l. 56., 57. i dr

20

Upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa zatite na radu obavlja sredinje tijelo
dravne uprave nadleno za poslove rada, ako drugim zakonom ili propisom nije drukije
odreeno. Budui da je zatita na radu multidisciplinarno podruje, upravni nadzor povjeren
je sredinjim tijelima dravne uprave nadlenima za poslove rada i zdravlja.
Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona i propisa zatite na radu obavlja
tijelo dravne uprave nadleno za poslove inspekcije rada, ako drugim zakonom ili propisom
nije drukije odreeno. U provedbi inspekcijskog nadzora u podruju zatite na radu to je
tijelo ovlateno donositi rjeenja, a takoer je, vezano za utvrene nedostatke koji su doveli
do ozljede ili su poinjeni drugi puta, obvezno pokrenuti prekrajni postupak. Odredbe o
postupku provedbe inspekcijskog nadzora u potpunosti su usklaene s propisima koji ureuju
upravni postupak, te je i stoga ovim Zakonom propisano da alba izjavljena protiv rjeenja
inspektora ne odgaa njegovo izvrenje.
Za sve sudionike u podruju zatite na radu, zbog nepotivanja obveza propisanih ovim
Zakonom propisuju se novane kazne.
Novi zakon jo uvijek ne propisuje prekrajne odredbe za ne pridravanje odredbi kojima se
regulira pitanje prevencije i psihosocijalnih imbenika, budui da je koncept zakonodavca
zasnovan na edukaciji svih dionika i prevenciji posljedica stresa.
3.1.10. Prijedlozi koji nisu usvojeni
Nije prihvaen prijedlog da se u pojmovniku Zakona definira institut radnog mjesta, jer se taj
pojam vie uope ne koristi u samom tekstu Zakona, kao to niti ne postoji u opem propisu o
radu koji ureuje radne odnose.
Isto tako nije prihvaen prijedlog da se definira i pojam stresa, jer se radi o specifinom
problemu koji je vie medicinske naravi, te isti treba definirati u propisima o zdravlju.
Prijedlog da se obveza poslodavca u vezi s pruanjem prve pomoi prekrajno sankcionira
nije prihvaen, iz razloga to je ne pruanje pomoi sankcionirano kao kazneno djelo u
Kaznenom zakonu. Obzirom da se prekrajne i kaznene odredbe ne smiju preklapati, ovakvo
bi prekrajno sankcioniranje predstavljalo horizontalnu neusklaenost sa Kaznenim zakonom.
Nije prihvaen niti interesni zahtjev sindikata da se Zakonom omogui i imenovanje
povjerenika radnika za zatitu na radu u skladu s odgovarajuim odredbama opeg propisa o
radu, jer se ne radi o istim interesima radnika niti o istim odnosima koji su ureeni u ta dva
21

propisa. Naime, Zakon o radu primarno ureuje odnose poslodavaca i radnika, a kako su
sindikati ovlateni zastupati interese radnika koji su njihovi lanovi, za te odnose je
nedostatak radnikog vijea mogue supstituirati sindikalnim povjerenicima koji bi preuzeli
prava i obveze radnikoga vijea, kada sami radnici nisu zainteresirani za njegovo
utemeljenje.
Nije prihvaen prijedlog da se tijekom projektiranja i izvoenja radova imenuje poseban
nadzorni inenjer za zatitu na radu, jer bi to bilo protivno sa sada postignutim horizontalnim
usklaenjem s novim Zakonom o gradnji.

3.1.11. Prijedlozi koji nastavljaju vrijediti

Izraene procjene opasnosti, ispitivanja strojeva i radnog okolia, osposobljavanja za rad na
siguran nain vrijede dok ne nastupe uvjeti propisani prolim Zakonom (istekne uvjerenje ili
nastupe izvanredni uvjeti nakon kojih je potrebno ponovno ih izraditi). Uvjerenja o
poloenom strunom ispitu za strunjaka zatite na radu vrijede i dalje, kao i osposobljavanja
poslodavaca i njihovih ovlatenika. Pravne osobe ovlatene obavljanje pojedinih poslova iz
zatite na radu vrijede jo godinu dana, nakon ega moraju ishoditi novo uvjerenje u skladu s
ovim Zakonom.
4. KORELACIJA ZAKONA O ZATITI NA RADU I GRAEVINARSTVA

Za zatitu na radu posebno su znaajni lex specialis i drugi propisi koji se odnose na
specifine djelatnosti (gospodarske i dr.): energetiku (naftovodi i plinovodi), rudarstvo,
graditeljstvo i industriju graevinskih materijala, umarstvo, poljoprivredu, lovstvo, ribarstvo,
pomorsku i unutarnju plovidbu, zrane luke i zrani promet; eljezniki promet, cestovni
promet, potanski promet, vodno i komunalno gospodarstvo, ugostiteljstvo, farmaceutsku
industriju, sport (profesionalni sportai), carinske, policijske i dr. slubenike, vatrogasce,
zatitare, uvare i brojne druge.

22

U provedbenim (podzakonskim) propisima to se jo vie naglaava: obavljanje poslova zatite

na radu; osposobljavanje za rad na siguran nain, zatita nepuaa, sigurnost i zatita zdravlja
radnika pri radu s raunalom; tehniki i kadrovski uvjeti za ispitivanje radnog okolia te
strojeva i ureaje s poveanim opasnostima; program, sadraj i nain provjere znanja
poslodavca ili njihovih ovlatenika iz podruja zatite na radu, zatita na radu za radne i
pomone prostorije i prostore, runi prijenos tereta, sigurnosni znakovi, zbrinjavanje i
pruanje prve pomoi na radnom mjestu, osposobljavanje povjerenika radnika za zatitu na
radu; poslovi na kojima ne smiju raditi ene, tehniki normativi za zatitu od statikog
elektriciteta, zatita na radu osoba koje rade s izvorima i ionizirajuih i neionizirajuih
zraenja i dr.19
U pravo zatite na radu ulaze i norme kojima se ureuje zatita osobnosti i dostojanstva
radnika, prava po osnovi skraenog radnog vremena, prava majke, trudnice, rodilje i dojilje,
prava za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, prava radnika na sta osiguranja s
uveanim trajanjem, brojni propisi o osobnoj i zajednikoj zatitnoj opremi i drugi. Svi
heteronomni i autonomni izvori prava zatite na radu koji ureuju pravo zatite na radu toliko
su bitni i nezaobilazni za rad i radni odnos, da se moraju posebno i specifino izuavati20.
Ovo poglavlje posebno se bazira na promjenama u graevinarstvu koje je donio novi Zakon o
zatiti na radu u korelaciji sa direktivama EU.

4.1.

Sigurnost na privremenim gradilitima

Povezano s usklaivanjem propisa Republike Hrvatske s Direktivom 92/57/EEC o osiguranju

minimalnih zahtjeva za sigurnost i zdravlje na privremenim radilitima, u Zakonu o zatiti na
radu postoje i dijelovi koji se odnose na privremena i zajednika privremena radilita (lanci
55.58.) te na projektiranje i graenje graevina namijenjenih za rad (lanak 93.). Kada vie
poslodavaca dijeli mjesto rada ili kada na radilitu radove izvode ili je predvieno da ih
izvode dva ili vie poslodavaca odnosno drugih osoba (izvoaa), svima je propisana obveza
provoenja zatite na radu svojih radnika i drugih osoba, koordiniranja aktivnosti i
19Uur, M.. (2013.) Promiljanje prava zatite na radu kao samostalne pravne discipline, Zbornik
Veleuilita u Rijeci, Vol. 1, No. 1, pp. 197-208
20 Uur, M. . (2012) Radno pravo i pravo zatite na radu - prednosti i nedostaci u postojeim propisima,
Zagreb: IPROZ., str. 5.

23

suraivanja u primjeni sigurnosnih i zdravstvenih odredbi ovoga Zakona te organiziranja rada

i osiguranja izvoenja radova tako da njihovi radnici i druge osobe pri izvoenju radova ne
ugroavaju sigurnost i zdravlje radnika i drugih osoba drugih poslodavaca.
Ovom obvezom obuhvaena je i samozaposlena osoba koja e za investitora na zajednikom
radilitu obaviti odreeni posao osobnim radom i svojim sredstvom rada. Odredbama ove
glave propisuje se da programi obrazovanja, prekvalifikacije, osposobljavanja i usavravanja,
svojim opsegom i sadrajem iz zatite na radu moraju odgovarati potrebama struke, sukladno
razini strune spreme koja se za obavljanje tih poslova zahtjeva.

4.2.

Obveze pri projektiranju graevina namijenjenih za rad

U uvodnom dijelu Direktive predloeno je da se ve tijekom izrade projekta vodi rauna o

nainu izvoenja radova te da se u tu svrhu mora imenovati koordinator zatite na radu, koji
e izraditi ili osigurati izradu plana izvoenja radova u skladu s pravilima zatite na radu, s
time da je ve u fazi projektiranja projektant obvezan primijeniti odgovarajue propise zatite
na radu te izraditi elaborat zatite na radu koji obuhvaa i razrauje nain primjene propisa
zatite na radu u glavnom projektu.
Isto tako je naglaeno da u podruju poslova s posebnim uvjetima rada, propisana je obveza
poslodavca da ne smije ugovoriti poslove s posebnim uvjetima rada s osobom odnosno ne
smije dopustiti obavljanje tih poslova radniku odnosno osobi na radu ukoliko ta osoba ne
udovoljava ili vie ne udovoljava posebnim uvjetima za njihovo obavljanje. Pri tome je
potrebno upozoriti na najvaniji pravilnik s tog podruja Pravilnik o zatiti na radu za radne i
pomone prostorije i prostore (NN. br. 6/84, 42/05).

4.3.

Obaveze pri izvoenju radova

24

Odredbom lanka 56. u stavku 3. Zakona o zatiti na radu (NN br. 59/96, 94/96, 114/03,
100/04, 86/08, 116/08 i 75/09), propisano je da investitor, odnosno poslodavac mora aurirati
prijavu gradilita i to:

kada nastanu promjene koje utjeu na rok dovretka radova

kada uvodi novog izvoaa radova
kada privremeno obustavlja radove

Poslodavci koji izvode radove obvezni su uvati na gradilitu21:

dokaze o osposobljenosti radnika za rad na siguran nain

dokaze o ispunjavanju uvjeta za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada za

radnike nazone na radilitu

dokaze o ispitivanju strojeva i ureaja s poveanim opasnostima koje koriste,
prijavu gradilita
planove izvoenja radova
evidencije poslodavaca i radnika na gradilitu
knjige nadzora
popise radnika osposobljenih za pruanje prve pomoi
ostalu dokumentaciju potrebnu za izvoenje radova (o instalacijama, dizalicama,

skelama i sl.)
dokumentaciju prema odredbama drugih propisa (o gradnji, zatiti od poara, zatiti
okolia i drugo).

Sukladno navedenim odredbama, kao prekraj se opisuju sluajevi:

kada poslodavac nije osigurao da se radovi na privremenom radilitu obavljaju

sukladno pravilima zatite na radu,

kada poslodavac na zajednikom privremenom radilitu nije osigurao da se radovi
obavljaju uz primjenu pravila zatite na radu u odnosu na svoje radnike i radnike

drugih poslodavaca,
kada poslodavac na zajednikom privremenom radilitu nije organizirao suradnju
izmeu poslodavaca i kada osoba odgovorna za koordinaciju zatite na radu ne vodi

dnevnu evidenciju poslodavaca i njihovih radnika,

kada poslodavac na privremenom radilitu ne uva svu dokumentaciju koju je obvezan
uvati na privremenom radilitu sukladno odredbama propisa.

21 Trupevi, Z (2010.) Projektiranje i graenje graevina, Sigurnot 52 (3), str.303 - 309

25

U sluajevima kada poslodavac ne provodi posebne odredbe propisa o zatiti na radu na

privremenim i zajednikim privremenim radilitima, propisane su odredbama lanka 109.
Zakona o zatiti na radu prekrajne novane kazne 22 u iznosima od 10.000,00 do 40.000,00
kuna za poslodavca i od 5.000,00 do 10.000,00 kuna za odgovornu osobu pravne osobe. Za
sluajeve ponavljanja prekraja propisane su novane kazne u dvostrukim iznosima.
Investitor za poslove u graditeljstvu, takoer je duan imenovati koordinatora zatite na radu
tijekom izrade projekta, ija je glavna obveza izraditi ili dati izraditi plan izvoenja radova.
Uvjeti koje moraju ispunjavati koordinator zatite na radu tijekom izrade projekta
koordinator I i koordinator zatite na radu u fazi izvoenja radova koordinator II, propisani
su Pravilnikom o uvjetima i strunim znanjima za imenovanje koordinatora za zatitu na radu.
Prema Pravilniku o uvjetima i strunim znanjima za imenovanje koordinatora za zatitu na
radu te polaganju strunog ispita (N.N., br. 101/09. i 40/10.):

koordinator I mora imati najmanje zavren struni studij tehnikog smjera (arhitekture,
graevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva) sa steenim strunim nazivom
prvostupnik (baccalaureus) inenjer, poloen struni ispit propisan posebnim propisom
iz graditeljstva najmanje prema ispitnom programu za prvostupnika (baccalaureus)

inenjera te poloen struni ispit za koordinatora za zatitu na radu;

koordinator II mora imati najmanje zavren struni studij tehnikog smjera
(arhitekture, graevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva) ili struni studij sigurnosti
sa steenim strunim nazivom prvostupnik (baccalaureus) inenjer, poloen struni
ispit za strunjaka zatite na radu (opi i poseban dio) i struni ispit za koordinatora za
zatitu na radu.

Struni ispit za koordinatora I ne mora polagati osoba koja ima najmanje zavren struni
studij tehnikog smjera (arhitekture, graevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva) sa steenim
strunim nazivom prvostupnik (baccalaureus) inenjer i koja je poloila struni ispit prema
posebnom propisu iz graditeljstva, najmanje prema ispitnom programu za prvostupnika
(baccalaureus) inenjera, te koja je poloila struni ispit za strunjaka zatite na radu (opi i
posebni dio). Koordinator I moe obavljati poslove koordinatora II.

22 Zakon o zatiti na radu prekrajne novane kazne, NN, br.157/13

26

Radovi na privremenom radilitu izvode se u skladu s planom izvoenja radova. Plan

izvoenja radova mora sadravati i posebne mjere, ako poslovi na radilitu spadaju u opasne
radove prema posebnom propisu. Odredbom lanka 7. stavka 3. Pravilnika o zatiti na radu na
privremenim ili pokretnim gradilitima (NN br. 59/96, 94/96, 114/03 i 100/04), propisana je i
obveza auriranja plana izvoenja radova, na nain da se u njega unesu sve promjene na
gradilitu koje bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika (uz obveze auriranja nije
propisana dostava aurirane prijave gradilita ni plana izvoenja radova Dravnom
inspektoratu).
Prema tome, koordinator I je duan :

koordinirati primjenu naela zatite na radu kod donoenja odluka i rokova o bitnim
mjerama tijekom planiranja i izvoenja pojedinih faza rada, koje se izvode istodobno

ili u slijedu
izraditi ili potaknuti izradu potrebnih usklaenja plana izvoenja radova i
dokumentacije sa svim promjenama na radilitu.

Koordinator za zatitu na radu u fazi izvoenje radova (koordinator II) obvezan je23:

voditi dnevnu evidenciju poslodavaca i radnika nazonih na privremenom

zajednikom radilitu,
koordinirati primjenu naela zatite na radu kod donoenja odluka i rokova o bitnim
mjerama tijekom planiranja i izvoenja pojedinih faza rada koje se izvode istodobno i

u slijedu,
koordinirati izvoenje odgovarajuih postupaka kako bi se osiguralo da poslodavci i
druge osobe dosljedno primjenjuju naela zatite na radu i izvode radove u skladu s

planom izvoenja radova,

izraditi ili potaknuti izradu potrebnih usklaenja plana izvoenja radova i

dokumentacije sa svim promjenama na gradilitu,

osigurati suradnju i uzajamno izvjeivanje svih izvoaa radova i njihovih radnikih
predstavnika, provjeravati provode li se radni postupci na siguran nain i usklaivati

propisane aktivnosti,
organizirati da na gradilite imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i
osobe koje imaju dozvolu ulaska

23 Trupevi, Z (2010.) Projektiranje i graenje graevina, Sigurnot 52 (3), str.303 - 309

27

Najkasnije u roku od osam (8) dana prije poetka graenja gradilite treba prijaviti
graevinskoj inspekciji. Takoer treba obratiti panju na prijavu i prvi datum u graevinskom
dnevniku, jer kod dolaska na gradilite inspektor obino usporeuje datum prijave i datum u
graevinskom dnevniku. Na inspekciju rada potrebno je predati, uz formular prijave i shemu
organizacije gradilita24. Vano je napomenuti da je svatko od kooperanata na gradilitu duan
izvriti prijavu, bez obzira to je gradilite prijavio glavni izvoa. Navedene prijave
osloboeni su izvoai iji radovi traju manje od pet dana. Prijava se predaje osam dana prije
poetka radova, a inspektori pri dolasku na gradilite esto usporeuju datum prijave
gradilita i datum u graevinskom dnevniku (primjer prijave vidljiv na slici 3).

Slika 3. Primjer prijave gradilita

24 Trupevi, Z (2010.) Projektiranje i graenje graevina, Sigurnot 52 (3), str.303 - 309

28

Izvor : http://zastitaisigurnost.com.hr/portal/prijaljivanje-gradilista-u-praksi/

Plan organizacije gradilita mora sadravati tekstualni dio te shemu organizacije u kojoj su
prikazani pristupni putovi, privremeni razvod vode i struje, deponije materijala , ograda
gradilita, lokacija kranova (ako postoje na gradilitu)
Gradilite mora biti oznaeno ploom koja obavezno sadri ime tvrtke, investitora,
projektanta, izvoaa i osobe koja provodi struni nadzor graenja, naziv i vrstu graevine
koja se gradi, naziv tijela koje je izdalo akt na temelju kojeg se gradi, klasifikacijsku oznaku,
29

urudbeni broj, datum izdavanja i pravomonost toga akta, kao i naznaku da se radi o
kulturnom dobru kada je predmetna graevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike
Hrvatske.
Slika 4. Primjer table gradilita

Izvor : http://zastitaisigurnost.com.hr/portal/prijaljivanje-gradilista-u-praksi/

4.4.

Uporaba osobnih zatitnih sredstva

Osim toga, potrebna je razina sigurnosti koja se osigurava uporabom osobnih zatitnih
sredstava. Sav materijal, ureaji, postrojenja i oprema potrebni za izgradnju investicionog
objekta odnosno za izvoenje odreenog rada na gradilitu moraju kad se ne upotrebljavaju
biti sloeni tako da je omoguen lak pregled i nesmetano njihovo runo ili mehanizirano
uzimanje bez opasnosti od ruenja i slino. Na gradilitima na kojima ne postoji mogunost za
uskladitenje graevnog materijala u potrebnim koliinama, dozvoljeno je dopremanje
materijala samo u koliinama koje se mogu sloiti bez zakravanja prilaza i prolaza i bez
opasnosti od ruenja.
Zbog toga je vrlo znaajno donoenje Pravilnika o uporabi osobnih zatitnih sredstava (NN,
br. 39/06), koji sadri tri priloga, i to:

I. Pregled rizika koji uvjetuju uporabu osobnih zatitnih sredstava

II. Nezakljueni popis osobnih zatitnih sredstava
III. Nezakljueni popis aktivnosti i sektora aktivnosti koji zahtijevaju uporabu osobnih
zatitnih sredstava.

30

Time je u velikoj mjeri definirano koja se osobna zatitna sredstva trebaju upotrebljavati kod
obavljanja odreenih poslova. Ujedno je radnicima dana mogunost odabira izmeu osobnog
zatitnog sredstva vie proizvoaa ovisno o tome koje im sredstvo najbolje odgovara pri
uporabi.
Pomone pogone na gradilitu, kao tesarske, stolarske, bravarske i druge radionice, u pravilu,
treba smjetati izvan opasnih zona na gradilitu. Ako to nije mogue, moraju se predvidjeti i
osigurati odgovarajue mjere zatite na radu radnika koji rade u tim pogonima. Ako su
pomoni pogoni na gradilitima izraeni u cjelini ili djelomino od zapaljivog materijala,
moraju se na gradilitu poduzeti potrebne mjere za zatitu od poara, shodno postojeim
propisima.
Da bi bili osigurani odgovarajui radni uvjeti u zatvorenim radnim prostorijama, moraju se
poduzeti zatitne mjere radi smanjenja tetnog djelovanja: plinova i pare, visoke i niske
temperature, vlage, praine, otrova, atmosferskog pritiska, buke i vibracija, eksplozije plinova,
svih vrsta zraenja, kao i ostalih tetnosti, i njihovog svoenja na granice doputene
postojeim propisima o zatiti na radu odnosno standardima. Za radove koji se vre u
slobodnom prostoru pod nepovoljnim klimatskim, atmosferskim ili drugim utjecajima, radna
organizacija svojim opim aktom odreuje mjere zatite na radu za osiguranje potrebnih
radnih uvjeta i predvia koritenje odgovarajuih osobnih zatitnih sredstava odnosno opreme
pri vrenju tih radova25.
Na svakom novom gradilitu moraju se jo prije poetka graevinskih radova osigurati
higijensko-sanitarni ureaji: zahodi, umivaonici, instalacije za pitku vodu, prostorije za
boravak radnika za vrijeme vremenskih nepogoda u toku rada i za suenje mokre odjee i
drugo, u skladu s postojeim propisima o zatiti na radu. Na svakom gradilitu mora se
organizirati odgovarajua i efikasna sluba prve pomoi za vrenje hitne intervencije pri
ozljedama radnika na radu. Zavisno od stupnja opasnosti, broja radnika, lokacije gradilita i
njegove udaljenosti od zdravstvenih ustanova, uvjeta za smjetaj ozlijeenih radnika i drugo,
na gradilitu moraju se osigurati potrebna sanitarna i druga sredstva i odgovarajue struno
osoblje za pruanje prve pomoi.
Konano, potrebno je spomenuti i o Pravilnik o zatiti na radu pri runom prenoenju tereta
(NN, br. 42/05) te Pravilnik o sigurnosti i zatiti zdravlja pri radu s raunalom (NN, br. 69/05).
25 Trupevi, Z (2010.) Projektiranje i graenje graevina, Sigurnot 52 (3), str.303 - 309

31

Ova dva podruja nisu bez razloga posebno naglaena u dodatku Direktive 89/391/EEC o
uvoenju mjera za poticanje poboljanja sigurnosti i zdravlja radnika pri radu te je naglaena
obveza donoenja posebnih direktiva strunog ispita (NN, br. 101/09, 40/10).
Naime, njihova provedba je od velikog znaenja u Republici Hrvatskoj, imajui u vidu
injenicu da su bolesti miinokotanog sustava na treem mjestu razloga zbog kojih radnici
idu na bolovanje, odnosno u prijevremenu ili invalidsku mirovinu. Probleme s miino
kotanim sustavom imaju ne samo oni radnici koji su runo prenosili terete, nego i oni koji su
radili na uredskim poslovima pri kojima im na raspolaganje nisu bili stavljeni ergonomski
oblikovani stolci. Ulaganje u provedbu ovih dvaju pravilnika ne samo da pridonosi boljem
stanju zatite na radu, ve dugorono utjee na stanje u sustavu zdravstvenog i mirovinskog
osiguranja.

4.5.

Elaborat

O ureenju gradilita i radu na gradilitu, izvoa radova potom sastavlja poseban elaborat,
koji u pogledu zatite na radu obuhvaa sljedee mjere26:

osiguranje granica gradilita prema okolini

ureenje i odravanje prometnica (prolazi, putevi, eljeznice i sl.)
odreivanje mjesta, prostora i naina razmjetaja i uskladitenja graevnog materijala
izgradnju i ureenje prostora za uvanje opasnog materijala
nain transportiranja, utovarivanja, istovarivanja i deponiranja raznih vrsta graevnog

materijala i tekih predmeta

nain obiljeavanja odnosno osiguravanja opasnih mjesta i ugroenih prostora na

gradilitu (opasne zone)

nain rada na mjestima gdje se pojavljuju tetni plinovi, praina, para, odnosno gdje

moe nastati vatra i drugo

ureenje elektrinih instalacija za pogon i osvjetljenje na pojedinim mjestima na

gradilitu
odreivanje vrste i smjetaja graevinskih strojeva i postrojenja i odgovarajua

osiguranja s obzirom na lokaciju gradilita

odreivanje vrste i naina izvoenja graevinskih skela
nain zatite od pada s visine ili u dubinu

26 Trupevi, Z (2010.) Projektiranje i graenje graevina, Sigurnot 52 (3), str.303 - 309

32

odreivanje radnih mjesta na kojima postoji poveana opasnost po ivot i zdravlje

radnika, kao i vrste i koliine potrebnih osobnih zatitnih sredstava odnosno zatitne

opreme
mjere i sredstva protupoarne zatite na gradilitu
izgradnju, ureenje i odravanje sanitarnih vorova na gradilitu
organiziranje prve pomoi na gradilitu
po potrebi, organiziranje smjetaja, prehrane i prijevoza radnika na gradilite i sa

gradilita
druge neophodne mjere za zatitu osoba na radu

Nije rijetka pojava da su elaborati zatite na radu u kojima bi trebala biti navedena konkretna
tehnika rjeenja za primjenu pravila zatite na radu openiti i pozivaju se na odreene
odredbe nekog pravilnika.
5. PROBLEMI I MOGUA RJEENJA

Nadzor obavljaju radnici, radniki predstavnici, strunjaci za zatitu na radu, strunjaci

ovlatenih pravnih osoba, autori procjena rizika i druge osobe angairane u provedbi zatite
na radu27, to je posebno vezan problem uz samu etinost pojedinca.
Takoer, broj podzakonskih (provedbenih) akata treba smanjiti i grupirati po tematskim
cjelinama koje obuhvaaju pravila, mjere, postupke i aktivnosti zatite na radu, obveze
obavjeivanja, ispitivanja, evidentiranja, sastavljanje zapisnika i uvanje isprava i dr.
(procjena rizika, napori, strunjak za zatitu na radu, osposobljavanje za rad na siguran nain,
poslovi s posebnim uvjetima rada, poveane opasnosti i tetnosti, prva pomo, gradilita,
usluge medicine rada, ovlatenja za obavljanje strunih poslova zatite na radu i dr.).
Navedeno trebaju pratiti i drugi propisi o posebno zatienim radnicima (mlade, trudnice,
dojilje, radnici ija je radna sposobnost trajno smanjena kao posljedica ozljede na radu i
profesionalne bolesti, te stariji radnici28.
Isto tako, pravo zatite na radu nije kodificirano. Pojmovi, kategorije, instituti i pravni odnosi
u tim podrujima razliito se definiraju. esto se javljaju bitne razlike i u odreenju bitnih
kategorija i odnosa. Ne potuje se hijerarhija propisa. Aktualna gospodarska i druga kriza
implicirala je nedoreene pravne norme i u radno - pravnim odnosima i odnosima u pravu
27 Kacian, N. i dr. (2012) Savjetovanje to donosi novi Zakon o zatiti na radu, Zagreb: IPROZ
28 M. . Uur(2013) Promiljanje prava zatite na radu kao samostalne pravne discipline, Zbornik
Veleuilita u Rijeci, Vol. 1 No. 1, str. 197-208
33

zatite na radu, u ekonomskoj i socijalnoj zatiti, a posebno u zatiti posebnih kategorija

radnika. To se razliito ureuje najee na tetu tih kategorija radnika. Propisi u pojedinim
djelatnostima su u koliziji, to posebno dovodi u pitanje primjenu propisa zatite na radu u
specifinim djelatnostima (pomorstvo, vatrogastvo, graevinska operativa, cestovni i
eljezniki promet, ribari, lovouvari i dr.). Imaju reim lex specialis, ali su nedoreeni,
pogotovo u nadzoru (zbog neusklaenosti odredbi, esto u koliziji). Ne slijede se univerzalni
principi "pametnog zakonodavstva" (ne priprema se graa, nema timskog rada, zanemaruju se
ve usvojeni standardi i rjeenja u propisima na snazi, ne potuje se hijerarhija i dr.) 29. U tom
smislu valja izdvojiti, primjerice, Konvenciju MOR-a br. 81. o inspekciji rada u industriji i
trgovini30. Moraju se uvaavati definicije u

Konvencijama MOR-a i direktivama kao

sekundarnim izvorima prava EU-a, ali se moraju uvaavati radnje i rokovi u postupku prema
pojedinim sluajevima i odnosima (npr. u poslovima s posebnim uvjetima rada)31.
Sve vie treba naglaavati mjesto i ulogu inenjera sigurnosti u sustavu sigurnosti i zatite
zdravlja na radu. Kao eksperti u svom podruju, oni moraju zauzeti kljuni poloaj u sustavu
sigurnosti i zapoeti zdravlje na radu. Podruje sigurnosti je interdisciplinarno, a njime se
bave osobe razliitih struka i strunih zvanja. Primjerice, ak 90,37 % voditelja slube
sigurnosti ima viu ili visoku strunu spremu32. Poslove zatite na trebaju obavljati visoko
struni radnici s iskustvom u praksi sigurnosti sa stalnim strunim usavravanjem, struno
kompetentni za obavljanje i voenje svih strunih poslova zatite na radu, zatite od poara i
vatrogastva, zatite okolia i privatne tjelesne i tehnike zatite osoba i imovine. Spomenute
poslove oni vode u timovima i samostalno na naelima integralne sigurnosti, postiui njenu
jedinstvenost, uspjenost i ekonominost. Bez njih se ne bi trebale osnivati strune skupine na
izradi prijedloga propisa iz spomenutih oblasti, a poslodavci ih trebaju organizirati kao slubu
pod svojim vodstvom i odgovornou; socijalni partneri ih trebaju uvaavati i koristiti njihova
znanja i iskustva (sindikati i udruge poslodavaca, te odreena dravna tijela). Sve ovo trebalo
29 Pavlovi, M., Uur, M. .(2009.) Zatita na radu provedbeni propisi s komentarima i tumaenjima,
TIMpress, Zagreb

30 Uur, M., Laleta, S. (2007) Konvencija MOR-a s komentarom, Zagreb: TIMPress

31 Zavali, M. (2012) Nacionalno vijee za zatitu na radu u postupku donoenja novih propisa,
Zagreb: IPROZ
32 Dolak, Lj. (2012) Status inenjera sigurnosti i licencija za rad, Zagreb: IPROZ.
34

bi pojaati licencijom kao odobrenjem za samostalni rad na poslovima sigurnosti i zatite

zdravlja na radu33.
Iako se novi zakon, za razliku od Zakona iz 2009. okrenuo europskim standardima, zatita
radnika na radu nije i ne moe biti zavren in, ve proces i odnos. Budunost je zahtjevna, ne
moe se mjeriti brojnou heteronomnih i autonomnih propisa, ve sigurnijom, humanijom i
dostojanstvenijom pozicijom radnika, bez obzira na djelatnost, brojnost i organiziranost
poslodavaca.
Drave e se razvijati zahvaljujui rastu BDP-a, porastu broja stanovnika i investicijama u
tehnologiji. Razvijat e se brojni oblici poduzetnitva u svekolikoj meunarodnoj
konkurenciji. To nee i ne moe zaobii niti Republiku Hrvatsku. U svemu tome treba
sauvati steena prava u zakonodavstvu openito, a posebno u radnom zakonodavstvu i pravu
zatite na radu. To je u skladu s univerzalnim (npr. Konvencija MOR-a 155 o zatiti zdravlja i
zatiti na radu) i s regionalnim izvorima prava u navedenim odnosima (npr. Direktiva EU-a
89/391/EEZ) i naelima utvrenim u Ustavu Republike Hrvatske. Sigurnost i zatita zdravlja
na radu i radnom okruenju ne pripada niti jednoj stranci (ili partiji) ve ovjeku i njegovoj
budunosti. To je neotuivo pravo (i sloboda) neprenosivo i nezastarivo. To je osobno pravo:
u reguliranju, realiziranju i zatiti. Istina, to se razliito manifestira: na razliitim razinama:
na nacionalnoj (dravnoj) razini, na razini djelatnosti i na razini jednog poslodavca. Razlikuju
se po politikama i aktivnostima (na nacionalnoj razini su npr. Hrvatski zavod za zatitu
zdravlja i sigurnost na radu i Nacionalno vijee za zatitu na radu).
Ovdje valja citirati prof. dr. sc. Lovrinevia 34 koji je istaknuo: Hrvatski radnici ili
poduzetnici nisu lijeni ni neinventivni. Ako ljudima pruite poticajni ambijent, dobit ete i
inventivne ljude, odnosno ministra rada i mirovinskog sustava prof. dr. sc. Mrsia koji kae:
Broj nezaposlenih raste, a plafon e biti u veljai i oujku. Manje nezaposlenih oekujemo
tek u 2014. godini 35.
33 Deklaracija inenjer sigurnosti u Hrvatskoj (2010), Prvi hrvatski sabor inenjera sigurnosti,
Zagreb, 20. 10. 2010.
34 Lovrinevi, . (2012) Hrvatski radnici ili poduzetnici nisu lijeni ni neinventivni. Ako ljudima
pruite poticajni ambijent, dobit ete i inventivne ljude, Novi list, 12. 12. 2012.
35 Mrsi, M. (2012) Broj nezaposlenih raste, a plafon e biti u veljai i oujku. Manje nezaposlenih
oekujemo tek u 2014. godini. Novi list, 12. 12. 2012., str.2
35

6. ZAKLJUAK

Sigurnost i zdravlje na radu ima posebnu ulogu u ouvanju ljudskih resursa kao kapitala i
izvora uspjenosti i snage svake organizacije. Istovremeno, menadment i razvoj ljudskih
resursa promatra se kao kljuni imbenik poboljanja zatite na radu kao znaajne
36

pretpostavke stvaranja dodatne vrijednosti, poveanja produktivnosti i konkurentnosti

organizacije. ire promatrano, moe se govoriti o njihovom sudjelovanju u utemeljenju i
razvoju prakse drutveno odgovornog poslovanja.
Promjene koji je novi Zakon o radu donio ukljuuju promjene u psihofizikoj brizi za radnike,
promjene u stavu prema alkoholu i duhanskim proizvodima, promjene u obavezana
poslodavaca i radnika vezane uz sigurnost na radu i lijenike preglede, promjene u tijelima
nadlenima za inspekciju, davanju ovlasti fizikim osobama, te promjene u postavljanju
nadzora i naknade radnicima.
U podruju graevine, doneseni su zakoni vezani uz planiranje, prijavu, provoenje i
izvrenje gradnje, imenovanje koordinatora, te obaveznim mjerama sigurnosti za radnike,
ukljuujui privremenost radnog mjesta.
U praksi jo uvijek postoje odreeni problemi oko kolizije Zakona o radu i Zakonu o zatiti na
radu, problem etinosti, problemi neodreenosti pri definiranju, a zanemaruje se i uloga
lijenika specijalista medicine rada, ne samo u radu odbora za zatitu na radu, nego i u
svakodnevnom radu, prvenstveno " na terenu", ali i u ordinacijama, iako su obveze propisane
svim razinama naznaenih propisa.
Provoenje zatite na radu je struan, permanentan i sveobuhvatan proces i odnos, za koji se
ne moe rei da je dovren i odgovarajui, niti potpun. Protupravna ponaanja su
sankcionirana, ali esto nedovoljno i neadekvatno. To se moe rei i za inspekcije i inspektore
rada i zatite na radu. Razliito se "tumae" i primjenjuju propisi, a praksa je esto sirova i
surova (pogotovo u primjeni podzakonskih akata).
Sve pravne norme i suvremeni demokratski odnosi daju velike obveze sindikatima i to treba
najozbiljnije shvatiti i primjenjivati. Bez njih nema socijalnog partnerstva i razvoja odnosa u
socijalnoj dravi. To treba naglaavati u svim fazama: u stvaranju, u realiziranju i u nadzoru
pravnih normi i odnosa u zatiti na radu.

7. LITERATURA

7.1. Zakoni i pravilnici

1. Commission of the European Communities, 2000.
37

2. Deklaracija inenjer sigurnosti u Hrvatskoj (2010), Prvi hrvatski sabor inenjera

sigurnosti, Zagreb, 20. 10. 2010.
3. Direktiva 89/391/EEC
4. Direktiva 89/654/EEC
5. Direktiva 89/655
6. Direktiva 89/656/EEC
7. Direktiva 90/270
8. Direktiva 90/269
9. Direktiva 92/57/EEC
10. Izvjetaj za 2011. HZZO
11. Popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica, NN, br. 87/09
12. Popis strunih naziva i njihovih kratica, NN, br. 87/09
13. Pravilnik o zatiti na radu za radne i pomone prostorije i prostore, NN, br. 6/84,
42/05
14. Pravilnik o uvjetima pod kojim pravne osobe mogu obavljati poslove zatite na radu ,
NN, br. 114/02 i 126/03
15. Pravilnik o uvjetima i strunim znanjima za imenovanje koordinatora za zatitu na
radu te polaganju strunog ispita, NN, br. 101/09. i 40/10.
16. Pravilnik o zatiti na radu pri runom prenoenju tereta ,NN, br. 42/05
17. Pravilnik o sigurnosti i zatiti zdravlja pri radu s raunalom, NN, br. 69/05
18. Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme, NN, br. 21/08
19. Pravilnik o uporabi osobnih zatitnih sredstava , NN, br. 39/06
20. Pravilnik o zatiti na radu na privremenim i pokretnim gradilitima, NN, br. 51/08
21. Ustav Republike Hrvatske, cit. l. 56., 57. i dr
22. Zakon o akademskim i strunim nazivima i akademskom stupnju, NN, br. 107/2007
23. Zakon o zatiti na radu, NN, br. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08 i 75/09
24. Zakon o zatiti na radu NN, br. 71/14
25. Zakon o radu, NN, br. 93/14
26. Zakon o zatiti na radu prekrajne novane kazne, NN, br.157/13

7.2. asopisi
1. Jeli, V.(2007.)Pravo radnika na odmore, dopuste i praznike, u: Crni, I., Dika, M.,
Erakovi, A. et al.: Radni odnosi u Republici Hrvatskoj (eljko Potonjak, ur.), Pravni
fakultet uZagrebu i Organizator, Zagreb, str. 183-214
2. Lovrinevi, . (2012) Hrvatski radnici ili poduzetnici nisu lijeni ni neinventivni.
Ako ljudima pruite poticajni ambijent, dobit ete i inventivne ljude, Novi list, 12.
12. 2012.
38

3. Mrsi, M. (2012) Broj nezaposlenih raste, a plafon e biti u veljai i oujku. Manje
nezaposlenih oekujemo tek u 2014. godini. Novi list, 12. 12. 2012., str.2
4. Nikoli, V. (2006.)Ljudski resursi, upravljanje znanjem i organizacija koja ui u
funkciji zatite radne i ivotne sredine, Zbornik radova: Ekonomski aspekti zatite
radne i ivotne sredine, Fakultet zatite na radu, Ni
5. Fernandez-Muniz B., Montes-Peon J. M., Vazquez-Ordas C. J. (2009.) Relation
between occupational safety management and firm performance , Safety Science,
Volume 47, Issue 7, str. 980-991.
6. okevi, S. (2012.) Zakon o zatiti na radu, Sigurnost 54 (1), str.11. -19.
7. Trupevi, Z (2010.) Projektiranje i graenje graevina, Sigurnot 52 (3), str.303 - 309
8. Uur, M.. (2013.) Promiljanje prava zatite na radu kao samostalne pravne
discipline, Zbornik Veleuilita u Rijeci, Vol. 1, No. 1, str. 197-208

7.3. Knjige
1. Dolak, Lj. (2012) Status inenjera sigurnosti i licencija za rad, Zagreb: IPROZ.
2. Kacian, N. i dr. (2012) Savjetovanje : to donosi novi Zakon o zatiti na radu, Zagreb:
IPROZ
3. Krsti, B., Sekuli, V. (2007.) Upravljanje performansama preduzea, Ekonomski
fakultet, Ni
4. Pavlovi, M., Uur, M. .(2009.) Zatita na radu provedbeni propisi s komentarima
i tumaenjima, TIM press, Zagreb
5. Roland H.E., Moriarty B. (1990.) System Safety Engineering and Management, John
Wiley & Sons
6. okevi, S. (2012) Procjena uinka propisa, vladavina prava i poruke Europskih
sudova, Zagreb: IPROZ.
7. Uur, M., Laleta, S. (2007) Konvencija MOR-a s komentarom, Zagreb: TIMPress
8. Uur, M. . (2012) Radno pravo i pravo zatite na radu - prednosti i nedostaci u
postojeim propisima, Zagreb: IPROZ.
9. Zavali, M. (2012) Nacionalno vijee za zatitu na radu u postupku donoenja novih
propisa, Zagreb: IPROZ

7.4. Web
1. ISO 26000 Social Responsibility na : http://www.iss.rs/images/upload/ISO
%2026000%20-%20SRB.pdf
2. Novi zakon o zatiti na radu na : http://www.hup.hr/novi-zakon-o-zastiti-na-radu-stupa-na-snagu-19-lipnja-2014g.aspx (19.10.2014.)
3. Marovi, F., Usklaivanje propisa RH sa pravnom steevinom EU na :
http://www.zakon-znr.com/uploads/Uskla%C4%91ivanje%20propisa%20Republike
%20Hrvatske%20s%20pravnom%20ste%C4%8Devinom%20Europske%20unije.pdf
(19.10.2014.)
39

4. Pojmovnik drutveno odgovornog poslovanja /CSR Glossary, Smart kolektiv, 2007. na

: www.smartkolektiv.org/admin/download/files/cms/attach?id=58
5. Zakon o zatiti na radu na : http://www.mrms.hr/topics/zakon-o-zastiti-na-radu2/page/11/ (17.10.2014.)

7.5. Popis slika

NAZIV
Slika 1. Openiti propisi Zakona o zatiti na
radu
Slika 2. Propisi zakona o zatiti na radu u
graevini
Slika 3. Primjer prijave gradilita
Slika 4. Primjer tablice gradilita

STRANICA
5
5
24
25

40