STRUNI LANAK

UDK: 351.74
Primljeno: rujan 2014.

DAVOR KALEM*

Meusobni odnosi i poslovno

ponaanje policijskih slubenika
Saetak
Prikazana su pravila ponaanja policijskih slubenika kao dijela dravnih slubenika. Posebno
e se prikazati pravila poslovnog ponaanja, to ukljuuje meusobnu komunikaciju, poeljno
ponaanje, poslovno odijevanje i druga ponaanja koja su poeljna u radu policijskih slubenika
svih razina.
Kljune rijei: policijski slubenik, meusobni odnosi, meusobna komunikacija, poslovno ponaanje, poslovno odijevanje.

UVOD
Meusobni odnosi, ponaanje, izgled, poslovno odijevanje i odnos prema graanima ne
mogu nadomjestiti nikakve taktike, naoruanje ili najnovija oprema. Visoka razina meusobnog uvaavanja, tolerancije, kolegijalnosti, spremnost na pruanje pomoi kolegi stup su
uspjenosti policije u prevenciji i borbi protiv svih oblika kriminala i nezakonitih ponaanja.
Nedopustivo je da policijski slubenici idu zajedno u ophodnju, a da ne razgovaraju ili imaju
neki nerijeeni sukob. Nedopustivo je da lou atmosferu u radnoj sredini uzrokuje rezultat nogometne utakmice. Na takve pojave nadleni rukovoditelji moraju odmah reagirati, te
postojeim alatima (razgovori, medijacija, disciplinski postupci) razrijeiti sporove kako bi
sustav djelotvorno funkcionirao.
O policiji i policijskom poslu u priruniku za graane Policija i graani1 je navedeno:
"U svim drutvima policija je birokratska organizacija. U njoj se, vie nego u drugim javnim slubama ili ostalim granama dravne uprave, potuje hijerarhija. Policijska hijerarhija,

Davor Kalem, struni specijalist kriminalistike, nastavnik strunih predmeta, Policijska kola "Josip Jovi",
PA MUP RH. Autor u tekstu iznosi osobna stajalita.
1
Gjenero, D., Glui, S., Helebrant, R. i Lali, G. (2005), Policija i graani, prirunik za graane. MUP RH
i HHO, Zagreb.

156

Kalem: Meusobni odnosi i poslovno ponaanje policijskih slubenika

Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156181

meutim nije istovjetna vojnoj, kao to ni policijska organizacija nije vojna organizacija.
Zakon je osnova postupanja policajca, a on pritom mora potpuno zanemariti svoja osobna
uvjerenja. Policajac nema pravo prosuivati neko djelo kao moralno ili nemoralno, ispravno
ili neispravno, ve mora samo utvrditi je li poinitelj tog djela krio zakon ili je djelovao
unutar zakona. Takva obveza izrazito je teka, jer od policajca zahtijeva iskljuenje vlastitih
emocija, ali samo je tako mogue ostvariti naelo vladavine prava i osigurati da svi dravljani
doista budu jednaki pred zakonom, pa i pred institucijom zaduenom za provoenje zakona.
Posao policajca izrazito je sloen. Izvor njegove sloenosti nije samo zahtjev da u svakodnevnom djelovanju "iskljuuje" svoja osobna uvjerenja i vrednovanja. Od njega se zahtijeva i
podvrgavanje unutarnjoj stezi policijske organizacije, ali i to da u obavljanju posla sam poduzima inicijativu i da pri tom preuzima rizike, ak i za vlastiti ivot. Ni jedna druga djelatnost
u javnoj upravi nije toliko vezana s rizicima i opasnou kao to je to policijski posao."
Hrvatska policija je kao i Republika Hrvatska, multietniki i multikulturalni sustav u
kojem meusobni odnosi i ponaanje policijskih slubenika trebaju imati posebno mjesto i
stalno se razvijati: i kroz armativna rjeenja samog sustava, a i svaki pojedinac treba raditi
sam na sebi i boriti se protiv svih oblika diskriminacije i nesnoljivosti.
S obzirom na to da u posljednjih desetak godina sve vie ena radi u policiji, posebnu
pozornost treba posveivati spolnoj ravnopravnosti i kolegijalnom ponaanju prema policijskim slubenicama te sprjeavati i reagirati na svaki oblik diskriminacije i neprihvatljivog
ponaanja.
Ravnopravnost spolova jedna je od najviih vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, o emu je Sabor Republike Hrvatske 15. 7. 2011. godine donio Nacionalnu politiku
za ravnopravnost spolova za razdoblje od 2011. do 2015. godine2, na temelju koje je ministar unutarnjih poslova u veljai 2012. godine donio Plan djelovanja za promicanje i uspostavljanje ravnopravnosti spolova.
1. CILJ
Cilj je rada prikazati vanost meusobnih odnosa policijskih slubenika na djelotvornost policijskog sustava te vanost primjerenih odnosa i komunikacije s javnou u odnosu na sliku
policije (image) u javnosti i znaaj te slike kao preduvjet dobre suradnje javnosti i policije.
2. TEMELJNI POJMOVI
Objanjenje temeljnih pojmova koji e se koristiti:
Policijski slubenik je slubenik Ministarstva unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu:
Ministarstvo) te slubenik strane policijske slube koji je prema meunarodnom ugovoru,
Zakonu o policijskim poslovima i ovlastima i drugom zakonu ovlaten obavljati policijske
poslove primjenom policijskih ovlasti3.

2
3

Nacionalna politika za ravnopravnost spolova za razdoblje od 2011. do 2015. godine (NN 81/11.).
Zakon o policijskim poslovima i ovlastima, l. 2., st. 1., t. 3. (NN 76/09.).

157

Kalem: Meusobni odnosi i poslovno ponaanje policijskih slubenika

Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156181

Meusobni odnosi policijskih slubenika predstavljaju ukupnost svih odnosa policijskih slubenika za vrijeme radnog vremena (formalni) i izvan radnog vremena (neformalni),
a regulirani su zakonima i drugim propisima.
Poslovno ponaanje predstavlja utvrene osnovne organizacijske vrijednosti neke organizacije te naela i standarde poslovnog ponaanja koja su u suglasju s opeprihvaenim
moralnim, etikim i profesionalnim normama i drutveno odgovornim ponaanjem4.
Poslovno komuniciranje jesu svi oblici komuniciranja (usmeno, telefonom, telefaksom, pisano, internetskim stranicama, elektronskom potom /e-mail/ i besplatnim telefonima) kojima zaposlenici neke organizacije komuniciraju tijekom radnog vremena meusobno
ili s drugim osobama koje su na bilo koji nain povezane s organizacijom. Poslovna komunikacija obuhvaa jo i elemente kao to su poslovno odijevanje, pravila ophoenja s drugim
ljudima, ton glasa i govor tijela, uporaba rijei i pravila voenja uljuenog razgovora u razliitim poslovnim situacijama, te ponaanje za vrijeme poslovnih objeda5.
Poslovno odijevanje je dio poslovnog ponaanja i predstavlja standardizirana pravila odijevanja unutar radnog mjesta (business dress code), a dio su neverbalne komunikacije i neizostavni dio imagea tvrtke, pri emu zaposlenici svojim izgledom
i pojavom komuniciraju upravo ono to svojim izgledom ele poruiti. U poslovnom
odijevanju odjea se treba prilagoditi statusu i prigodi, vrsti posla, godinama ivota, sezoni, dobu dana, kulturolokoj sredini i tjelesnim predispozicijama kao bitan initelj u stvaranju prvog dojma, a potom i slike (image) o cijeloj poslovnoj organizaciji6.
3. PRAVNI TEMELJI
Meusobni odnosi policijskih slubenika regulirani su mnogim pravnim aktima koje treba
spomenuti.
Zakon o policiji7 istie da policijski slubenici pod jednakim uvjetima ostvaruju prava
iz zakona.
Posebno naglaava dunost glavnog ravnatelja policije i rukovodeih policijskih slubenika koji su obvezni pravedno i jednako postupati prema svim policijskim slubenicima,
bez obzira na njihovu rasnu pripadnost, politiko uvjerenje, spol, brani ili obiteljski status,
spolnu orijentaciju, osobne uvjete, dob ili etniko podrijetlo te im omoguiti jednake uvjete
za napredovanje, nagraivanje i pravnu zatitu. Dunost glavnog ravnatelja i svih rukovodeih policijskih slubenika jest da potuju dostojanstvo policijskog slubenika.
Takoer je dunost policijskih slubenika da potuju dostojanstvo, ugled i ast svake
osobe i druga temeljna prava i slobode ovjeka. Dunost je policijskih slubenika da se i
izvan slube ponaaju uzorno kako ne bi tetili ugledu slube.

Petrokemija d.d., Kodeks poslovnog ponaanja od 13. 9. 2011. godine, izvor: www.petrokemija.hr, pregledano 18. 2. 2013.
5
Itok-Novak, M. i drugi, Poslovni bonton, lanak, izvor: http://www.posao.hr/clanci/karijera/na-radnommjestu/poslovni-bonton/3341/, pregledano 19. 2. 2013.
6
Marceti, A., Poslovno odijevanje (Business Dress Code), lanak, 2010., izvor: http://www.kvalis.com/
component/k2/item/117-poslovno-odijevanje-business-dress-code, pregledano 19. 2. 2013.
7
Zakon o policiji, l. 15. i 31. (NN 34/11.).

158

Kalem: Meusobni odnosi i poslovno ponaanje policijskih slubenika

Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156181

U lanku 49. stavku 2. Zakona o policiji je naglaeno da e se u Ministarstvu pripadnicima nacionalnih manjina, prilikom popune radnih mjesta policijskih slubenika, osigurati
zastupljenost, vodei rauna o proporcionalnosti u skladu s lankom 22. stavkom 2. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.
Zakon o policijskim poslovima i ovlastima8 istie dunost potovanja dostojanstva,
ugleda i asti svake osobe, te druga temeljna prava i slobode ovjeka. Policijski slubenici
trebaju obzirno postupati prema djeci, maloljetnim, starim i nemonim osobama, osobama s
invaliditetom i prema rtvi kaznenog djela i prekraja.
Pravilnik o nainu postupanja policijskih slubenika9 govori o dunosti policijskih
slubenika da se prigodom obavljanja policijskih poslova ophode uljudno prema graanima,
pozdrave ih te oslovljavaju rijeima: gospoo odnosno gospodine. Isti Pravilnik obvezuje
izravno nadreenog rukovoditelja, u prvom redu efa smjene, da prije poetka obavljanja
policijskih poslova provjeri jesu li policijski slubenici propisno odjeveni, naoruani i opremljeni, te jesu li psihoziki sposobni za obavljanje policijskih poslova.
Etiki kodeks policijskih slubenika10 predstavlja moralne i etike standarde policije,
izraava volju i elju policijskih slubenika za zakonitim, profesionalnim, pravednim, pristojnim, korektnim i humanim postupanjem te posebno istie obvezu policijskih slubenika
u zatiti ljudskih prava i potovanja dostojanstva, ugleda i asti svake osobe.
Policijski slubenici u obavljanju poslova brinu da su svima osigurana jednaka ljudska
prava i temeljne slobode, neovisno o rasi, boji koe, spolu, jeziku, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, roenju, naobrazbi, drutvenom poloaju ili drugim osobinama.
Odnosi izmeu policijskih slubenika temelje se na meusobnom potovanju, uzajamnom i solidarnom pomaganju, kolegijalnosti, toleranciji, iskrenosti, meusobnom povjerenju i dostojanstvu, dobronamjernoj kritici i dobroj komunikaciji.
Zakon o dravnim slubenicima11 u II. poglavlju Dunosti dravnih slubenika, 1.
odjeljku Naela ponaanja dravnih slubenika, tijekom obavljanja slubenih poslova obvezuje dravne slubenike na zakonito postupanje, zabranjuje zlouporabu ovlasti i primanje
darova te obvezuje na ponaanje kojim ne umanjuje svoj ugled, ugled dravne slube te ne
dovodi u pitanje svoju nepristranost u postupanju.
Osim spomenutih propisa u vezi s meusobnim odnosima i ponaanjima policijskih
slubenika postoje unutarnji akti poput uputa ili raspisa koje je donijelo Ravnateljstvo policije. Oni se odnose na ophoenje i ponaanje policijskih slubenika i drugih zaposlenika
MUP-a Republike Hrvatske12. Spomenuti raspisi propisuju i opisuju meusobne odnose,
ponaanje i komuniciranje policijskih slubenika, ponajprije policijskih slubenika koji policijske poslove obavljaju u odori.
Zakon o policijskim poslovima i ovlastima, l. 14. (NN 76/09.).
Pravilnik o nainu postupanja policijskih slubenika, l. 2. i 170. (NN 89/10.).
10
Etiki kodeks policijskih slubenika (NN 62/12.).
11
Zakon o dravnim slubenicima, l. 15.-25. (NN 92/05., 142/06., 77/07., 127/07., 27/08., 34/11., 49/11.,
150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13. proieni tekst).
12
Raspisi Ravnateljstva policije broj: 511-01-12-5114/10-01. od 23. 4. 2001. godine, 511-01-22-39053/2-02.
od 21. 5. 2002. godine, 511-01-22/29-67518/05. od 12. 9. 2005. godine, 511-01-21-66309/06. od 12. 9. 2006.
godine, 511-01-22/29-954/07. od 5. 1. 2007. godine.
8

159

Kalem: Meusobni odnosi i poslovno ponaanje policijskih slubenika

Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156181

Kad se govori o propisima koji reguliraju meusobne odnose i ponaanje policijskih

slubenika, treba napomenuti da je do 90-ih godina XX. stoljea bila na snazi Obavezna instrukcija o meusobnim odnosima i ponaanju ovlatenih slubenih osoba organa unutranjih
poslova13. Ona je na jednom mjestu i na cjelovit nain regulirala meusobne odnose, izgled
i ponaanje ovlatenih slubenih osoba organa unutranjih poslova (policijskih slubenika).
Instrukcija je zbog optereenosti tadanjom ideologijom preutno ukinuta, a umjesto nje nije
nikada donesen slian propis koji bi cjelovito rijeio navedenu problematiku.
lanak je i svojevrsna inicijativa da se donese propis koji e na jednom mjestu odrediti
standarde izgleda, ponaanja i meusobnih odnosa policijskih slubenika kao to je to ureeno u slinim propisima zemalja Europske unije, Kanade i Sjedinjenih Amerikih Drava.
4. MEUSOBNI ODNOSI I PONAANJE POLICIJSKIH SLUBENIKA
Meusobni odnosi i ponaanje policijskih slubenika odnose se na:
1. meusobno ophoenje policijskih slubenika
2. osobni izgled i oekivano ponaanje
3. komuniciranje i odnos prema graanima
4. poslovno odijevanje.
4.1. Meusobno ophoenje policijskih slubenika
S obzirom na specinost policijskog posla meusobno ophoenje policijskih slubenika za vrijeme obavljanja slubenih zadaa je strogo propisano i denirano. To se, u prvom
redu, odnosi na hijerarhijske odnose, odnose nadreeni podreeni, vii i nii po zvanju i
poloaju. Takvi odnosi su nuni, jer bi inae nastala samovolja koja u sustavima od nekoliko
tisua naoruanih osoba s posebnim ovlastima vodi u anarhiju. Hijerarhijski odnosi nikako
ne znae osobnu podreenost policijskog slubenika nieg zvanja i poloaja prema policijskom slubeniku vieg zvanja i poloaja, nego profesionalnu. Policijski slubenici koji su
na rukovodeim radnim mjestima moraju se prema podreenima odnositi s dunim uvaavanjem, jednako tretirati sve zaposlenike, skrbiti o ujednaenom rasporedu radnih zadataka
te si ne smiju dozvoljavati pristranost, protekcionizam, pohvaljivanje i nagraivanje prema
osobnim simpatijama, a ne prema objektivnim radnim pokazateljima. Najloiji su rukovoditelji oni koji su prema svojim podreenima bi boji, a prema nadreenima sluga pokorni.
Takvi rukovoditelji meu svojim suradnicima nemaju stvarni autoritet, a zaposlenici kojim
rukovode vrlo esto ne ostvaruje rezultate koje bi objektivno prema znanju i mogunostima
trebali ostvariti.
U vezi s navedenim moemo navesti nekoliko misli Maxa Webera14 o birokraciji i
hijerarhiji. Kad govori o idealima birokracije, kao jedan od njih navodi: "Slubenici su ime13

Obavezna instrukcija o meusobnim odnosima i ponaanju ovlatenih slubenih osoba organa unutranjih
poslova RSUP, Zagreb, 1988.
14
Weber, M. (21. 4. 1864.-14. 6. 1920. Njemaka), njemaki sociolog, jedan od utemeljitelja studija modrene
sociologije i javne uprave.

160

Kalem: Meusobni odnosi i poslovno ponaanje policijskih slubenika

Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156181

novani, a ne izabrani, nagraeni su stalnom plaom u novcu, njihov slubeni rad odvojen je
od privatnog rada, sluba im je primarno zanimanje i odrednica karijere"15.
Govorei o hijerarhiji Max Weber kae: "Autoritet daje posjedniku poloaja pravo
upravljanja drugima, pravo kanjavanja i nagraivanja te druga prava. Ova prava pripadaju vie poloaju nego osobi. Pojedinac koji iz bilo kojeg razloga napusti poloaj, ostavlja
hijerarhijski autoritet osobi koja ga poslije njega zauzme. Posjednik poloaja ima utjecaj i
odgovornost dokle see njegova nadlenost."16
Policijski slubenici17 meusobno se oslovljavaju s "gospoo18" ili "gospodine" i "vi",
navodei zvanje ili naziv radnog mjesta, a prilikom odazivanja na poziv, odazivaju se s "izvolite gospoo/gospodine", dodajui zvanje ili naziv radnog mjesta. Policijski slubenik u odori
dunosnike ili rukovoditelje Ministarstva u civilnoj odjei, koje poznaje oslovit e s "gospoo/gospodine", dodajui naziv njegovog radnog mjesta (ministre, zamjenie, ravnatelju
policije, naelnie) i obvezno ih pozdraviti rukom. Od ovoga moe biti iznimka kada se radi
o poznatim policijskim slubenicima iz iste ustrojstvene jedinice ili drugim poznatim policijskim slubenicima u civilnoj odjei koji se u javnosti sretnu tijekom obavljanja ophodne
ili pozornike djelatnosti. U takvim situacijama policijski slubenici u odori ne trebaju prvi
pozdravljati rukom ili se javljati kolegama, jer oni mogu u tom trenutku biti na nekom slubenom zadatku, pa kako ih ne bi razotkrili trebaju priekati da kolega u civilnoj odjei prvi
pozdravi ili se javi.
Policijski slubenici u odori obvezno e rukom pozdraviti najvie predstavnike izvrne, zakonodavne i sudbene vlasti Republike Hrvatske (predsjednika RH, predsjednika Vlade,
predsjednika Sabora, predsjednike Ustavnog i Vrhovnog suda, ministre, saborske zastupnike,
naelnika Glavnog stoera) te predstavnike lokalne uprave i samouprave (naelnika opine,
gradonaelnika, predsjednika suda).
Policijski slubenik nii po zvanju i poloaju uvijek e:
prvi pozdraviti vieg po zvanju i poloaju
predstaviti se imenom i prezimenom, zvanjem, radnim mjestom te po potrebi i
navesti ustrojstvenu jedinicu
ustati i pozdraviti izravnog rukovoditelja kada ovaj ue u njegovu radnu prostoriju.

15

Bilii, M., Birokracija kao oblik i faza organizacijske socijalne strukture, Pomorski zbornik 43 (2005)1,
Rijeka., www.hrcak.srce.hr/le/83491, pregledano 3. 12. 2012.
16
Isto.
17
Raspisi Ravnateljstva policije broj: 511-01-12-5114/10-01. od 23. 4. 2001. godine, 511-01-22-39053/2-02.
od 21. 5. 2002. godine, 511-01-22/29-67518/05. od 12. 9. 2005. godine, 511-01-21-66309/06. od 12. 9. 2006.
godine, 511-01-22/29-954/07. od 5. 1. 2007. godine, uz nadopunu autora lanka.
18
EU zabranila oslovljavanje s 'Gospoa' i 'Gospoica'. U Bruxellesu je objavljen pravilnik rodno neutralnoga
oslovljavanja koji moraju koristiti europski politiari. Gospoica ili gospoa tako su nedoputeni zbog brojnih kritika feministkinja koje tvrde da su te titule seksistike. Od sada se enu oslovljava samo imenom, a ne
s 'gospoa' i 'gospoica' jer je mjerna jedinica brak, a za francuske feministkinje to je neprihvatljivo, izvor:
http://dnevnik.hr/vijesti/zanimljivosti/eu-zabranila-oslovljavanje-s-gospodza-i-gospodzica.html, pregledano
19. 2. 2013.

161

Kalem: Meusobni odnosi i poslovno ponaanje policijskih slubenika

Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156181

Policijski slubenik vii po zvanju i poloaju uvijek e:

prilikom rukovanja s policijskom slubenikom niim po zvanju prvi pruiti ruku
predstaviti druge policijske slubenike koji se nalaze u njegovom okruenju ili im
dozvoliti da to uine sami.
Policijski slubenici u odori obvezno rukom i stavom "pozor" pozdravljaju kad se intonira himna i die ili sputa zastava Republike Hrvatske. Iznimka od ovoga jest kad se policijski slubenici nalaze u stroju. U stroju policijski slubenici pozdravljaju stavom "pozor",
okretanjem glave i pogleda u smjeru zastave i himne, a rukom pozdravlja rukovoditelj stroja.
Kada obavljaju policijske poslove koji trae urno i neodgodivo postupanje, kod osiguranja
tienih osoba, objekata ili prostora ili prilikom osiguranja javnih okupljanja, policijski slubenici e pozdraviti rukom iznimno, ako mu to okolnosti dozvoljavaju.
4.1.1. Izbjegavanje poluobiteljskih, ljubavnih i drugih odnosa
Poluobiteljski, ljubavni ili drugi preintimni odnosi vrlo esto su znak poputanja radne discipline. S vremenom se ljudi, radei due vrijeme zajedno, "uvuku jedni drugim pod
kou", sklapaju se razliiti odnosi (kumstvo, kreditna jamstva, ljubavni19 i slini) u kojima
esto kriterij profesionalizma pada u drugi plan, a time i djelotvorno obavljanje slubenih
zadaa. Eduard Osredeki u svojoj knjizi Nova kultura poslovnog komuniciranja20, u dijelu
pod naslovom Familijarnost, privatizacija, komocija kae: "Zadovoljstvo druenja, ili ak
ljubavi, u pravilu bi trebalo jasno odijeliti od radnih i kolegijalnih odnosa na poslu. Bilo bi
idealno kad bi privatni odnosi bili to dalje od onih poslovnih. Prijatelji, ili ljubavnici u privatnom ivotu, teko e biti objektivni suradnici s ostalim kolegama na poslu, a nee moi ni
lako rjeavati dileme (ne)pristranosti pri donoenju pojedinih odluka."
Ovo pravilo trebalo bi se primjenjivati na svim razinama policijskog ustroja. Rukovoditelji policijskih postaja trebali bi nakon odreenog vremena zamijeniti policijske slubenike u ophodnjama i na podrunim rajonima kako bi se izbjegli neprimjerni osobni odnosi i
odnosi s graanima na terenu.
4.2. Osobni izgled i oekivano ponaanje
4.2.1. Noenje odore
U ve spomenutoj knjizi, Eduard Osredeki, govorei o slubenoj odjei i odori kao
simbolu profesije kae: "Odora je odvajkada bila simbol slubenih lica i uivala je odreeni
autoritet meu graanima. No, da bi se ljudi odnosili s potovanjem prema vlasniku slubenog odijela, iznad svega je potrebno da je uzorno isto, izglaano i da se nosi na nain kako to
19

Poznata izreka nepoznatog autora kae: "Gdje ljubi ne radi, a gdje radi ne ljubi". Na ovo se moe dodati
jo jedna istog podrijetla: "Ljubi slugu, dobije gospodara".
20
Osredeki, E., Nova kultura poslovnog komuniciranja (1992.), Naklada Edo, Samobor.

162

Kalem: Meusobni odnosi i poslovno ponaanje policijskih slubenika

Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156181

propisuje pravilo slube. Slubena osoba koja nosi odoru bilo to na dunosti ili u slobodno
vrijeme mora se doslovno sjati" od glave do pete".
Odora se mora znati i htjeti nositi na primjeren nain, bez obzira radi li se o potaru,
kondukteru u vlaku, pripadniku zatitarske tvrtke, vojniku ili policajcu, jer su policijski slubenici u odori 24 sata u izravnom kontaktu s javnou. Primjeren i uredan izgled, profesionalno i slubeno ponaanje vrlo vaan su doprinos pozitivnom odnosu i doivljaju policije
od strane graana. Uredan i pristojan policajac uvijek e lake i bre uspostaviti kvalitetan
kontakt s graanima, ak u i situacijama u kojima intervenira povodom odreenog sukoba i
bit e djelotvorniji u obavljanju slubenih zadaa od policajca suprotnog ponaanja. Nemjerljiv je doprinos upravo urednog i pristojnog ponaanja u preventivnom djelovanju policije.
Graani e uvijek prije pristupiti policajcu koji izgleda uredno, obrijan je, oian, u istoj
odori, pristojno pozdravi i pristupaan je. Nedopustivo je odoru ostavljati u privatnim vozilima na vidljivim mjestima, posuivati je neovlatenim osobama ili je zlorabiti za ostvarivanje
osobnih interesa ili pogodnosti kao to je zaobilaenje redova u poti ili banci, ubrzavanje
postupaka u tijelima dravne i lokalne uprave i samouprave. Vrlo je runo u javnosti vidjeti
policijskog slubenika koji djeluje poput "tegljaa", nosei u obje ruke velike i nezgrapne
predmete. Policijskom slubeniku u odori u pravilu trebaju obje ruke biti slobodne. Izuzetno
u jednoj ruci moe nositi manje predmete (aktovke, rokovnike za pisanje), ali bi ruka na
strani na kojoj nosi vatreno oruje trebala uvijek biti slobodna. Pojedini policijski slubenici
za vrijeme obavljanja slube u javnosti nose slualice ureaja za reprodukciju glazbe ili radijskog programa. Takvo ponaanje je nedopustivo, jer zadaa policajca je motriti situaciju oko
sebe i zapaati sigurnosno interesantne dogaaje za to mu trebaju biti maksimalno ukljuena
sva osjetila, te po potrebi primjenjivati policijske ovlasti, a ne zabavljati se sluanjem glazbe.
Takvim ponaanjem policijski slubenik izlae i samog sebe riziku od napada, provokacije, vrijeanja jer nee uti neiji uzvik prije napada tjelesnom snagom, orujem ili drugim
predmetom, nee uti vrijeanje ili omalovaavanje, a posebno je opasno, jer nee uti neiji
poziv u pomo. Upitna je uope svrhovitost takvog policajca na ulici ako ga graani moraju
vui za rukav, jer ih on zbog slualica na uima ne uje i nalazi se u "svom svijetu".
Policijski slubenici svojom prisutnou u javnosti ne trebaju izazivati veliku pozornost, posebno negativnu. Graani trebaju biti svjesni njihove prisutnosti, ali ona ne smije biti
dominantna u odnosu na svakodnevni ivot ljudi i zajednice. Graani trebaju znati i osjeati
da su tu i da im se u svakom trenutku mogu obratiti za pomo, ali ih svojim radom ne smiju
smetati u svakodnevnom ivotu. Kad govorimo o osobnom izgledu policijskih slubenika,
osim uredne i propisane odore, policijski slubenici trebaju skrbiti i o urednom vanjskom
izgledu21.
4.2.2. Kosa
Mukarci trebaju biti uredno oiani i obrijani. Kosa treba biti uredna, ne smije pokrivati ui niti dodirivati ovratnik. Kosa na elu ne smije izvirivati ispod ruba kape. Duga kosa
treba biti sloena na takav nain da je eventualni napada na policijskog slubenika ne moe

21

Vidi Uputu o noenju dijelova policijske odore broj: 511-01-51/7-18400/12-2013. koju je glavni ravnatelj
policije donio 13. studenoga 2013. godine., l. 8.

163

Kalem: Meusobni odnosi i poslovno ponaanje policijskih slubenika

Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156181

lako uhvatiti ili povui i tako ga dovesti u nepovoljan i podreeni poloaj. Ovo se posebno
odnosi na policijske slubenice kojima se preporuuje vezanje due kose u "rep" ili svijanje
zbog primjerenijeg izgleda kad nose slubenu kapu, ali i zbog sigurnosnih razloga jer im
prilikom postupanja prema graanima, posebno kod uporabe sredstava prisile, kosa moe
zakloniti vidno polje ili na drugi nain smetati zbog oblika i volumena. Bilo koji dio pribora
koji se koristi kako bi se vezala kosa mora biti neupadljivog dizajna, crne ili tamnoplave boje.
Neprimjerene su frizure koje su po svojim oblicima i stilovima ekstremne i izazivaju negativne osjeaje kod graana kao tzv. irokeza, bez obzira o kojoj se policijskoj postrojbi radi. Isto
se odnosi na bojanje kose u "neprirodne" boje koje izaziva preveliku pozornost.
4.2.3. Brkovi i brada
Policijski slubenici trebaju, u pravilu, biti uredno obrijani. Brkovi i brada ako se nose,
trebaju biti ureeni i isti te takvog opsega da ne izazivaju veliku pozornost i da ne izlaze
izvan volumena lica. Brkovi bi trebali zavravati na uglovima usana, maksimalno se sputati
do linije donje usne. Dugake brade nisu primjerene, a u sluaju posebnih zahtjeva koji proizlaze iz specinih kulturolokih ili vjerskih razloga, nadreeni rukovoditelj treba prosuditi
zahtjev i donijeti odluku. Policijski slubenik koji odlui nositi brkove i bradu, ne moe ih
"uzgajati" za vrijeme dok obavlja slubu, nego za vrijeme dok je na godinjem odmoru, kako
bi nakon povratka u radno okruenje brkovi i brada bili ve formirani22. Policajac treba graanima biti privlaan, pristupaan, a ne odbojan.
4.2.4. Nakit, nokti i tetovae
Napadan i preglomazan nakit, bez obzira radi li se o enama ili mukarcima, na rukama
policijskih slubenika prua neprimjeren i neuredan izgled. Zbog karakteristika posla koje
obavljaju, policijski slubenici nose svojevrsni kri koji esto nije lagan. Dravni praznici
i blagdani za njih nisu neradni i sveani kao za druge graane jer rade. Na domjencima,
formalnim ili neformalnim, ne smiju se opustiti jer uvijek trebaju skrbiti o ugledu policije i
svojem osobnom. Policijske slubenice ne mogu nositi dugake ili umjetne napadno obojane
nokte, jer im smetaju u obavljanju poslova. Kada govorimo o nakitu, poeljno je nositi minimalne koliine i takav koji po izgledu ne izaziva pozornost i ne smeta kod obavljanja slubenih zadaa. Nakit koji je primjeren su satovi, vjenano ili zaruniko prstenje ili manje igle za
kravatu. Nikako ne nositi prstenje velikih dimenzija i oblika, prstenje na svakom prstu, kone
narukvice i slino koje izaziva negativnu pozornost javnosti te postoji realna mogunost
ozljeivanja sebe ili graana prilikom obavljanja slubenih zadaa.23 Isto se odnosi na druge
22

U vezi s osobnim izgledom, a posebno brkova i brade trebalo bi slijediti postojee standarde o izgledu
policijskih slubenika zemalja Europske unije, Kanade i SAD-a. Vidi Lincolnshire police Appearance Standards, t. 3.2. Facial Hair "Facial hair must be grown whilst off duty, or at a time when those personnel will
not come into contact with the general public." (Brada mora narasti dok je policajac izvan slube (godinji,
slobodni dani) ili u vrijeme dok slubenik nee biti u kontaktu s javnou prijevod autora), izvor: www.
lincs.police.uk/...Procedures/Appearance_Stan..., pregledano 6. 5. 2013.
23
Ivanu upiu, rukometnom reprezentativcu Hrvatske dola je u pitanje daljnja uspjena sportska karijera
kada je zbog bizarne nesree ostao bez prsta tijekom priprema za OI u Pekingu, u Crikvenici 2008. godine.

164

Kalem: Meusobni odnosi i poslovno ponaanje policijskih slubenika

Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156181

vrste nakita kao to su piercing na vidljivim mjestima, naunice kod mukaraca ili vidljive
tetovae24. Tetovae koje su po izgledu i sadraju uvredljive za javnost ili radno okruenje, a
posebno nepristojne, grube, nasilne, rasistike, seksistike, homofobne ili zastraujue nisu
dozvoljene policijskim slubenicima. Tetovae bi trebalo prijaviti nadreenom rukovoditelju
i od njega zatraiti dozvolu za eventualno tetoviranje, koje se ne bi smjelo initi na vidljivim
dijelovima tijela: glava, vrat, donji dio nadlaktice, podlaktica, ake, vidljivi dijelovi nogu.
Takoer je neprimjereno da policijske slubenice za vrijeme obavljanja slube nose naunice prevelikih dimenzija i oblika koje privlae pozornost javnosti i predstavljaju opasnost
kod obavljanja zadaa zbog mogunosti zapinjanja za kosu i odoru ili povlaenja i ozljeivanja od strane graana prema kojima primjenjuju policijske ovlasti.
4.2.5. Kozmetika
Kozmetika treba biti nenametljiva i diskretna, nikako pretjerana i ivih boja koje nisu
primjerene.
4.2.6. Sunane naoale
Policijski slubenici u odori mogu nositi sunane naoale kada upravljaju vozilom ili
su putnici u vozilu. Oblik okvira ne smije biti napadan, a lee nikako previe tamne ili sa
zrcalnim slojem. Za vrijeme obavljanja slube ne bi trebalo nositi sunane naoale, osim ako
se ne radi o dioptrijskim fotosenzibilnim leama. Sunane naoale se trebaju obvezno skinuti
kada se komunicira s graanima ili s medijima.25

Spotaknuvi se prilikom veernje etnje, upi se pokuao pridrati za metalnu ogradu kada mu je vjenani
prsten zapeo i otrgnuo velik dio prstenjaka lijeve ruke. Zbog teine ozljede odstranjeno mu je neto manje od
polovice prsta, ali je ipak uspjeno nastavio rukometnu karijeru.
24
Na internetskoj stranici http://www.bbc.co.uk/news/uk-england-london-19974694, 17. 10. 2012. godine
objavljen je lanak pod naslovom "Tattoo ban for Metropolitan Police ofcers" (Zabranjene tetovae
policijskim slubenicima Metropolitan policije) u kojem je navedeno da je ef londonske Metroplolitan
policije (popularni Scotland Yard) zabranio sve vidljive tetovae policijskim slubenicima Metropolitan
policije jer, prema njegovim rijeima "tete profesionalnom imidu pripadnika policije". Naelnik Bernard
Hogan-Howe je rekao da zaposlenici moraju prijaviti i zabiljeiti kod nadreenog rukovoditelja bilo koju
vrstu tetovae, jer u protivnom riskiraju izbacivanje iz policijskih redova.
25
Vidi "Lincolnshire police Appearance Standards", t. 4.2. Spectacles, Sunglasses and Contact Lenses, izvor: www.lincs.police.uk/...Procedures/Appearance_Stan, pregledano 6. 5. 2013., ili Nottinghamshire Police
- Standards of Dress and Appearance for uniformed police ofcers, special constables and uniformed police
stuff, 4. Appearance, 4.6. Sunglasses, izvor: www.nottspa.org/...Standards.../4th-April-2012_Item-10-HRPolicy-Update-Report-AppD.pdf - , pregledano 6. 5. 2013.

165

Kalem: Meusobni odnosi i poslovno ponaanje policijskih slubenika

Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156181

4.2.7. Mjere osobne zatite26

Policijski slubenici svakodnevno su u tjelesnom kontaktu s graanima, bilo neizravno
preko predmeta koje uzimaju od graana (javne isprave, pregledi predmeta i prometnih sredstava, pretrage) ili izravno prilikom osobnih pregleda osoba. esto se radi o stranim dravljanima koji dolaze iz zdravstveno rizinih dijelova svijeta, rtvama trgovine ljudima koji su bili
dugo na putu i u neadekvatnim higijenskim uvjetima, osobama koje dolaze iz drava niske
zdravstvene zatite. Policijski slubenici izloeni su visokom zdravstvenom riziku od zaraznih bolesti, posebno onih koje se prenose socijalnim kontaktom (kone, spolne) ili kapljino
(prehlade, gripa). Prigodom primjene policijskih ovlasti prema osobama koje vizualno odaju bolesnu osobu (bljedilo, crvenilo lica, akne, plikovi, gnojni pritevi, znojenje, drhtavica,
vidljive ozljede), treba im ponuditi lijeniku pomo, ali obvezno prije bilo kakvog bliskog
kontakta primijeniti preventivne mjere osobne zatite uporabom zatitnih medicinskih maski,
gumenih ili PVC rukavica. Navedeni predmeti nisu dio osnovne policijske opreme, ali bi se
svaki policajac trebao samozatitno ponaati i nabaviti ih jer nisu skupi, a vrlo su korisni.
Ako policijski slubenici primjenjuju ovlasti i sudjeluju u provoenju zdravstvenih, sanitarnih ili veterinarskih mjera drugih strunih tijela, npr. prije nekoliko godina kod opasnosti od
epidemije tzv. ptije gripe i slinih zaraznih bolesti, policijski slubenici trebaju se strogo
pridravati svih zdravstvenih, sanitarnih i veterinarskih uputa i preporuka.
4.2.8. Konzumiranje alkoholnih pia27
Ve je reeno da policijskim slubenicima nisu primjerena ponaanja i navike koje su
uobiajene ili se toleriraju graanima. To se posebno odnosi na konzumiranje alkoholnih
pia. U javnosti postoji stereotip o policajcima kao ljubiteljima dobre kapljice. Na alost pojedinci taj stereotip i potvruju. Za vrijeme slube je zabranjeno konzumirati alkoholna pia,
posebno policijskim slubenicima koji izravno primjenjuju policijske ovlasti prema graanima. Neprimjereno je alkotestirati osobu koja je poinila neko protuzakonito djelo, a sam
policijski slubenik je konzumirao alkohol, i to je vidljivo iz njegovog ponaanja, kretanja
i govora. Na slubenim sveanostima, a takoer i izvan slube, na privatnim sveanostima
ili domjencima, treba konzumirati alkoholna pia na nain i u koliinama, pazei na osobni
ugled i ugled policije.

Kao rukovoditelj osiguranja i preprate u Prihvatilitu za strance u Jeevu, autor ovog lanka se osobno
uvjerio u opravdanost i korisnost mjera osobne zatite policijskih slubenika koje su opisane pod ovim naslovom.
27
Naslovi od 4.2.8. do 4.2.12. jesu osobni stavovi i razmiljanja autora lanka uz koritenje odredbi iz raspisa
Ravnateljstva policije broj: 511-01-12-5114/10-01. od 23. 4. 2001. godine, 511-01-22-39053/2-02. od 21. 5.
2002. godine, 511-01-22/29-67518/05. od 12. 9. 2005. godine, 511-01-21-66309/06. od 12. 9. 2006. godine,
511-01-22/29-954/07. od 5. 1. 2007. godine.
26

166

Kalem: Meusobni odnosi i poslovno ponaanje policijskih slubenika

Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156181

4.2.9. Puenje, konzumiranje hrane, vakanje vakaih guma

Policijski slubenici za vrijeme obavljanja slube u javnosti ne smiju puiti niti komunicirati s graanima s cigaretom u ustima ili u rukama. Ako treba puiti, policijski slubenik
e izabrati prikladan trenutak i na mjestu gdje nije uoljiv graanima. Posebno valja paziti na
zakonska odreenja koja se odnose na ogranienja uporabe duhanskih proizvoda kako sami
ne bi krili te propise i izazvali negativne reakcije javnosti ili radnog okruenja.
Konzumiranje hrane se obavlja diskretno i u vrijeme pauze ili u prikladno vrijeme na
mjestu gdje nisu previe izloeni pogledima javnosti (slubeno vozilo, restoran). Pri tom se
treba pridravati pravila pristojnog ponaanja za stolom te nikako ne konzumirati hranu dok
komuniciraju u javnosti, drati akalice u ustima, pljuvati ili isputati tjelesne zvukove. U
sveanim prigodama drati se pravila o pristojnom ponaanju za stolom, uporabi pribora za
jelo, aa i ubrusa te biti umjeren u jelu i piu.
Policijski slubenici za vrijeme obavljanja slube i komuniciranja s graanima ne smiju vakati vakae gume.
4.2.10. Izgled slubenih prostorija i uporaba slubene opreme
Slubene prostorije trebaju uvijek biti iste i uredne, posebno one u kojima se primaju
stranke. U slubenim prostorijama obvezno se treba nalaziti grb Republike Hrvatske, a prema prigodi i dravna zastava te drugi sadraji kao to su stolna zastavica, umjetnike slike,
fotograje i crtei s motivima rada policije i drugih dijelova Ministarstva, karte, grakoni,
zahvalnice, rasporedi rada, propisi i slino.
Nije dozvoljeno isticanje niti promoviranje politikih ili komercijalnih poruka i sadraja. Takoer je neprimjereno komentirati ili promicati odreene drutvene ili politike
dogaaje. Isto vrijedi i za navijake rekvizite u slubenim prostorijama. Iako ine na prvi
pogled "nevini" oblik pristranosti, nije im mjesto u slubenim prostorijama jer javnost moe
stvoriti pogrenu sliku da policija kao sustav simpatizira odreeni sportski klub. U slubenim
prostorijama treba vladati profesionalna atmosfera, posebno ako se u slubenim prostorijama
nalaze graani ili druge osobe.
Slubena oprema i ureaji koriste se u slubene svrhe. Neprimjereno je koristiti slubena sredstva za osobne potrebe ili ih zloporabljivati radi ostvarivanja osobnih potreba ili
interesa ili uspostavljanja neprimjerenih kontakata (telefoni, mobiteli, raunala). Iznimno se
slubena oprema moe, prema procjeni rukovoditelja, koristiti zbog humanitarnih, promotivnih ili solidarnih razloga, ali tako da se ne ometa normalno odvijanje slubenih poslova i
zadaa.
4.2.11. Oekivano ponaanje
Policijski slubenici nisu imuni na svakodnevne ivotne potekoe i probleme koje
optereuju drutvo u kojem ive i rade. Bolest koja pogodi policijskog slubenika ili lana
obitelji, gubitak posla lana obitelji, razvod ili drugi negativni dogaaji u obitelji ili osobnom
167

Kalem: Meusobni odnosi i poslovno ponaanje policijskih slubenika

Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156181

ivotu policijskog slubenika mogu doprinijeti da se nae u tekim ili nesavladivim potekoama koje ne moe sam rijeiti. U takvim situacijama treba zatraiti pomo i savjet nadreenog rukovoditelja kako bi mu se pomoglo (psihosocijalna pomo, skrb, Zaklada policijske
solidarnosti i sindikat). Obveza je policijskih rukovoditelja da sami prate ponaanje svojih
podreenih te da u sluajevima zamjeivanja promjena u ponaanju koje su prouzroene
odreenim potekoama proaktivno djeluju i prue im pomo. Iskusniji policijski slubenici
trebaju prenositi svoja znanja i iskustva na mlae i uzornim ponaanjem utjecati na njih. To
se posebno odnosi na rukovoditelje koji trebaju osobnim primjerom i zalaganjem biti uzor
svojim podreenima.
U ivotnom okruenju policijski slubenici trebaju razvijati pozitivne, neformalne odnose sa susjedima, poznanicima i drugim osobama. Mnogi policijski slubenici su aktivni u
sportskim i drugim udrugama ime doprinose podizanju osobnog ugleda i ugleda policije u
cjelini. U neformalnim kontaktima treba izbjegavati sve vrste sukoba, koniktne situacije
rjeavati komunikacijskim vjetinama te inicirati rjeavanje problema i sukoba u svom okruenju kroz neformalne oblike kao to su mirenja, druenja i slino.
4.2.12. Zabrana arbitriranja
U neformalnim, a posebno slubenim kontaktima s graanima ne davati nerealne izjave, obeanja, arbitrirati ili ocjenjivati situacije za koje nisu ovlateni ili osposobljeni. Policijski slubenici vrlo esto primjenjuju policijske ovlasti prema graanima nakon dojave o
nekom dogaaju. Na mjesto dogaaja dolaze s vremenskim odmakom koji moe biti krai ili
dui, dogaaj jo moe biti u tijeku ili u meuvremenu zavriti. Dolaskom na mjesto dogaaja policijski slubenici mogu eventualno nainiti misaonu rekonstrukciju dogaaja ali ne
znaju to se i kako tono neto dogodilo, ve treba obaviti razgovore i utvrditi to se dogodilo. ak i u situaciji u kojoj je vie nego jasno to se dogodilo, koje su posljedice, eventualni
krivci i rtve, policijski slubenici se ne smiju javno oitovati i suditi o neijoj krivnji ili
nevinosti, prosuivati neiju ulogu u dogaaju jer to nije uloga policije.
4.2.13. Socijalni kontakti u privatnom ivotu28
Zaposlenici Ministarstva unutarnjih poslova, a posebno policijski slubenici trebaju
skrbiti i o kategorijama osobama s kojima se drue. Iako policijski slubenici uivaju ista
prava i slobode kao i ostali graani, posao koji rade postavlja visoke moralne i etike zahtjeve
kojih se trebaju pridravati. Neprimjereno je i nedopustivo da se policajci drue privatno s
osobama koje ine kaznena djela, lanovi su kriminalnih skupina, ine teke prekraje protiv
javnog reda i mira s elementima nasilja, osobe koje javno izraavaju negativne, poniavajue
i omalovaavajue stavove o policiji, Ministarstvu unutarnjih poslova, pojedinim etnikim
ili drugim manjinskim zajednicama, Domovinskom ratu, sudstvu ili Republici Hrvatskoj. S
takvim osobama odgovoran policajac koji policijski posao obavlja poteno i profesionalno i
skrbi o svom ugledu i ugledu policije, ne ispija kave, ne zasniva bliske odnose (kumstvo), ne

28

Tekstovi pod naslovima 4.2.13. i 4.2.14. osobni su stavovi i razmiljanja autora.

168

Kalem: Meusobni odnosi i poslovno ponaanje policijskih slubenika

Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156181

pojavljuje se u javnosti. Takva ponaanja su neetina i neprimjerena policijskim slubenicima i pobuuju sumnju na koruptivno ili protuzakonito ponaanje. Graani na takve pojave
reagiraju sa zgraanjem te gube povjerenje u policiju. Na takve pojave nadreeni rukovoditelji trebaju odmah reagirati, utvrditi injenice te poduzeti raspoloive mjere.
4.2.14. Stil i nain ivota
Nadreeni rukovoditelji trebaju obraati pozornost na nain i stil ivota policijskih
slubenika i drugih zaposlenika Ministarstva unutarnjih poslova. ivot "na visokoj nozi",
skupa (brendirana) odjea, automobil visoke klase, kupovanje skupih predmeta mogu biti indicije da zaposlenik ima i druge izvore prihoda osim plae. Potenim i profesionalnim radom
u policiji nitko se nije obogatio, jer u policiji se ne akumulira novana dobit, nego je, moda
e zvuati patetino, za policajce najvea plaa duhovna ispunjenost i zadovoljstvo koje
osjea nakon dobro obavljenog posla, pruene pomoi, otklonjene opasnosti ili spaenog
ivota. Policijska plaa prua dovoljno za normalan i skroman ivot policijskog slubenika i njegove obitelji, to je veina policajaca prihvatila kad se opredijelila za taj poziv.
Veina policajaca i potjee iz srednje klase. Istina, dio policajaca potjee iz dobrostojeih
obitelji, ali takvih je malo. Frustriranost materijalnim poloajem, potreba za stilom ivota
iznad svojih mogunosti, elja za ulaskom u drutvo koje je nancijski bogatije, nerijetko
dovede do toga da se policijski slubenik pone ponaati suprotno zakonskim, moralnim,
etikim i profesionalnim pravilima. Zaduivanja, uzimanje kredita koji se ne mogu vraati
pojedine policajce dovedu do toga da se sami ponu baviti kriminalom29, koruptivno se ponaaju, ine razbojnitva u novarske institucije kako bi vratili dugove ili zadovoljili potrebu
za luksuznim stilom ivota.
4.2.15. Korupcija
Korupcija je negativna drutvena pojava na koju nije imuno niti jedno drutvo niti bilo
koji drutveni sloj ili organizacija. To se odnosi i na policiju. Na alost, pojedini policijski
slubenici pokleknu kad se nau u situaciji da im neka osoba ponudi nagradu u novanom
iznosu ili drugom obliku kako bi u okviru svoje slubene dunosti neto uinili ili ne uinili.
Bivi zaposlenik MUP-a, a danas ugledni sociolog i profesor na Hrvatskim studijima, dr. sc.
Renato Mati u Infoarku 2 u izdanju Policijske akademije 2004. godine u lanku pod naslovom Drutvo i policijski poziv Prilog razmatranju policijske etike, u 13. poglavlju Odnos
prema novcu Rad za plau nasuprot korupciji govori: "Kako se postaviti prema novcu
kada plaa u policijskoj slubi esto ne samo to ne zadovoljava naelo pravednosti, ve je
ponekad teko dostatna i za osnovne egzistencijalne uvjete? Kako razmiljati kod svakod29

Istrage policije i USKOK-a u kojima su predmet istrage bili policijski slubenici, pokazale su i dokazale
da su pojedini policijski slubenici organizirali lance prostitucije, trgovine ljudima, prodavali podatke koji
predstavljaju slubenu tajnu pripadnicima iz kriminalnog podzemlja, zloporabili ovlasti kako bi ostvarili
osobnu materijalnu dobit i na druge protuzakonite naine teko naruili ugled i povjerenje graana u policiju.
ienje i "upanje korova" iz vlastitih redova nailazi na odobravanje i podrku svih policijskih slubenika
koji svoj posao rade poteno i profesionalno, a takve akcije, iako bolne, kao krajnji rezultat imaju jaanje
sustava, poveavanje djelotvornosti i profesionalizma te podizanje ugleda i povjerenja javnosti u policiju.

169

Kalem: Meusobni odnosi i poslovno ponaanje policijskih slubenika

Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156181

nevnih susreta s ljudima koji za jednu veer bez problema potroe prosjenu mjesenu zaradu
policijskog slubenika, voze automobile ija je cijena ravna neijoj desetogodinjoj plai, a
sve to postiu bez vidljivog rada i napora, a vrlo esto i daleko od potenja? to uiniti kad ti
netko od "takvih ljudi" za tvoj "pogled na drugu stranu", ponudi 100, 1000 ili 10 000 kuna s
kojima e moda platiti pristojnu uinu, nakon mjeseci ekanja kupiti cipele koje ti se sviaju, a moda rijeiti sve trenutne novane glavobolje oko registracije auta, pokria minusa
na tekuem raunu ili otplate kreditnog duga.
Odgovor je vrlo jasan:
policijski slubenik moe biti nepodmitljiv (potpuno moralno ist i poten) ili i
sam postaje kriminalac
sredine u ovom poslu nema. To je dilema koju svaki kandidat mora sa sobom
raistiti u vrijeme priprave za posao, jer svako odlaganje za pogledati istini u oi
moe biti nepopravljivo"30.
Pojednostavljeno, onog trenutaka kada policijski slubenik primi makar i 20 kuna kao
nagradu za injenje ili neinjenje kojim se kri zakon ili povjerenje zbog osobne dobiti ili
koristi, on vie nije policijski slubenik nego lopov koji nosi policijsku odoru.
Ne postoji neka opa denicija korupcije, ali emo navesti jednu iz Uputstava za ouvanje policijskog integriteta u izdanju The Geneva Centre for the Democratic Control of
Armed Forces (DCAF) u koje se kae da je korupcija: "Svaka radnja u kojoj policajac ili
zaposleni u policiji, bilo neposredno ili posredno, trai ili prihvati novac, predmet od vrijednosti, poklon, uslugu, obeanje, nagradu ili korist za sebe ili drugu osobu, grupu ili subjekt,
u zamjenu za injenje ili neinjenje, prolo ili budue, u vezi s obavljanjem bilo koje funkcije,
ili u vezi s obavljanjem policijske dunosti"31. U istom tekstu kao najuobiajenija vrsta korupcije u policijskim redovima, ili barem prema miljenju javnosti, navodi se primanje mita. Govorei o posljedicama korupcije kae se da je: "Ozbiljna posljedica korupcije u policijskim
redovima slabljenje etikih standarda u drutvu. Ukoliko graani vjeruju da policija ima koristi od korupcije, to sniava njihove moralne standarde i ini ih spremnijima da se sami odaju
kriminalu. Ukratko, korupcija u policijskim redovima moe biti okida opeg moralnog propadanja"32. A posebno negativno utjee na policijsku organizaciju, jer predstavlja frustraciju
za veinu policijskih slubenika koji svoj posao rade profesionalno i poteno. Govorei o
nepravilnostima policije, javnost (graani, mediji) esto generalizira pa jednostavno kau "ti
policajci, ili ta policija". Bez obzira to se uvijek radi o pogrekama pojedinaca, "pljusku"
javnosti zarade svi policijski slubenici, od Iloka do Dubrovnika.
4.3. Komuniciranje i odnos prema graanima
Posao koji obavljaju policijski slubenici odvija se neprestano, 24 sata, a obavljaju ga
na javnim mjestima gdje je velika frekvencija graana i stalna prisutnost javnosti. Bili svjesni

30

Mati, R. (2004), Drutvo i policijski poziv, Prilog razmatranju policijske etike, Infoarak 2, Ministarstvo
unutarnjih poslova, Policijska akademija, Zagreb.
31
Holms, L. i drugi. (2012), Uputstva za ouvanje policijskog integriteta, The Geneva Centre for the Democratic Control of Armed Forces (DCAF), vicarska.
32
Isto.

170

Kalem: Meusobni odnosi i poslovno ponaanje policijskih slubenika

Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156181

toga ili ne, a morali bi biti, policijski slubenici su pod budnim i kritikim okom javnosti;
graana, ali i medija i drugih dijelova javnosti. Graani ih ne motre samo osobno, svojim
osjetilima, nego i modernim tehnikim ureajima koji omoguuju trenutano registriranje i
prenoenje odreenog dogaaja u kojem sudjeluju policijski slubenici putem slike ili videozapisa, i njihovo postavljanje ili dostavljanje medijskim kuama ili internetskim portalima.
Osim toga, javna mjesta su ve poprilino premreena sustavima videonadzora koji imaju
preventivu i sigurnosnu ulogu, a esto su vrlo korisni za rad policije kod poinjenja kaznenih
djela i prekraja. Meutim mogu biti i svjedoci nezakonitog, neprimjerenog i neprofesionalnog ponaanja i postupanja policije prema graanima.
Policijski slubenici svakodnevno kontaktiraju s graanima pojedincima, ali i s javnou. Razgovaraju formalno i neformalno, komuniciraju meusobno horizontalno i vertikalno, u policijskom sustavu, ali i s drugim institucijama, usmeno ili pisanim putem. Izdaju
naredbe, ali ponekad i tjee. Ukratko, policijski slubenici trebaju imati razvijene komunikacijske vjetine i znati se prilagoditi situacijama i razliitim sugovornicima.33 Policijski
slubenici u komuniciranju s graanima trebaju se sluiti standardnim knjievnim hrvatskim
jezikom te izbjegavati uporabu narjeja i izraza lokalne sredine iz koje dolaze, jer time mogu
izazvati nepotrebne komunikacijske potekoe, nerazumijevanje pa i podsmijeh graana.
Vano je to se kae, ali i kako se neto kae. Rijei mogu biti lijek, utjeha, ali i udariti
i zaboljeti jae od zikog udarca. Mogu "zapaliti", ali i "ugasiti" konikt. Zato su u vjetim
rukama mono oruje i djelotvoran alat.
Potvreno je da razvijene komunikacijske vjetine kod policijskih slubenika:

poveavaju razinu njihove osobne sigurnosti

unapreuju profesionalizam

smanjuju pritube graana

umanjuju stres na poslu i kod kue34.

Kako bi policijski slubenik uspjeno svladao komunikacijske vjetine i njima se koristio treba dobro poznavati samog sebe i znati svoje prednosti, ali i nedostatke koje mogu biti
zapreka dobroj komunikaciji. Trebao bi napraviti svojevrsnu SWOT35 analizu samoga sebe.
Ovdje je takva analiza spomenuta u simbolikom smislu, jer se primjenjuje u poslovnim djelatnostima, ali policijski slubenik treba biti svjestan svega onoga u emu je jak i to moe
iskoristiti u svome radu, ali i svojih mana te raditi na sebi kako bi ih umanjio ili eliminirao.
U snagu spada visoka razina samopouzdanja i dobra slika o samom sebi (ne egoistina i egocentrina). Policijski slubenici trebaju djelotvorno koristiti osjetila, puno sluati i zapaati.
Policijski slubenici komuniciraju jednosmjerno i dvosmjerno. Jednosmjerno komuniciraju u urnim situacijama kada se radi o potrebi zatite svog ugleda ili kada narueni javni
red i mir treba uspostaviti bez diskusije. U jednosmjerno komuniciranje spadaju naredbe koje
se upuuju graanima. Dvosmjerno komuniciranje koje tei meusobnom sporazumijevanju

33

Glii-Glava, R, Vukosav, J. (2007). Policijska psihologija i komunikologija, MUP RH, Policijska akademija, Zagreb (uz nadopunu autora ovog rada).
34
Isto.
35
SWOT (engl. Strenght unutarnja snaga, Weaknesses unutarnje slabosti, Opportunities vanjske prilike,
Treaths vanjske prijetnje).

171

Kalem: Meusobni odnosi i poslovno ponaanje policijskih slubenika

Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156181

i uvaavanju sigurno je najbolji nain komunikacije. Pri tome je vano pridravati se sljedeih pravila:
1. Pokuajte uspostaviti dobar odnos sa sugovornikom, bez obzira koliko je va kontakt
kratkotrajan ili privremen posljedice mogu biti dugorone (kratko upozorenje graaninu na pogreno postavljen cilindar brave na ulaznim vratima u dvorite ili kuu
i isticanje posljedice; laka provala u kuu, ostavit e pozitivan dojam na graanina
i stvoriti sliku o ophodnji ili pozorniku koji djelatno obavljaju svoj posao, a ne samo
"lutaju" svojim podrujem). To podrazumijeva:
obvezno pozdravljanje (rukom ili graanskim pozdravom nije pogreno istodobno i jedno i drugo) i predstavljanje imenom (kad je to poeljno) i razlogom zbog
kojeg pristupate ili intervenirate, kad god je to mogue (prethodno navedeno o
urednom izgledu policijskog slubenika i odore spada u preduvjet uspostavljanja
dobrog odnosa),
uljudno ponaanje (pravilno noenje odore, kapa na glavi, zakopan, nekoritenje
nepristojnih rijei, psovanje, omalovaavanje i podcjenjivanje osoba, neprimjereno komentiranje razloga pozivanja ili intervencije policije),
oslovljavanje osobe na nain koji njoj odgovara (obvezno s "vi", gospoo ili gospodine, nikako "hej", "pajdo", "momak", "stari", "mala" i slino),
nenastupanje s pozicije nadmoi ("znate vi tko sam ja" i slino),
koritenje osobi bliskog i razumljivog rjenika (knjievni hrvatski jezik, govoriti
reenicama s maksimalno 5-6 rijei, bez pretjeranog koritenja strunih termina,
jer to iritira graane). Izbor rijei ali i izgovor tih rijei je vrlo vaan. Reenica:
"To ste jako dobro napravili", izgovorena s podsmijehom i ironinim tonom izazvat e sigurno negativnu reakciju osobe s kojom razgovaramo,
prepoznavanje i uvaavanje emocionalnog stanja sugovornika (osobi koja je pod
jakim emocijama treba pokazati da prepoznajete njezine emocije, pokazati razumijevanje za njezino stanje te je usmjeriti kako da se smiri i ublai trenutne
emocije i cijelu situaciju),
koristite nemjerljive vrijednosti etiri "arobne" rijei: hvala, izvolite, molim i
oprostite.
2. Nastojte se to prije oko neega sloiti, nai nekakve zajednike "dodirne toke".
3. Potujte osobni ziki i emocionalni prostor druge osobe kako vas ne bi doivjela kao
prijetnju ili opasnost i imala potrebu braniti se. Ali, u prvom redu skrbiti o osobnoj sigurnosti i ne dozvoliti graanima da vam se pribliavaju te uu u prostor u kojem vas
mogu udariti rukom, nogom ili predmetom koji dre u rukama. Policijski slubenici
uvijek trebaju prije svega paziti na svoju sigurnost (taktiki raspored "sigurnosni trokut" ili sigurnosni razmak koji je, ovisno o situaciji i osobi, duina ispruene ruke+do
dvije duine palice) i da svaku intervenciju i postupanje "preive" i izau neozlijeeni.
4. Zahtjevi koje postavljate moraju biti jednostavni, jasni i izravno upueni kratke i
jasne reenice upuene tono odreenoj osobi ili osobama. Provjeriti je li vas osoba
razumjela i obrazloite korist od suradnikog ponaanja.
172

Kalem: Meusobni odnosi i poslovno ponaanje policijskih slubenika

Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156181

5. Ne dajte obeanja za koja niste sigurni da ete ih moi ostvariti "kockate" se svojim
ugledom, ali i ugledom policije (vidi prethodni tekst o arbitriranju).
6. Kad osobi postavljate ogranienja zbog njene osobne sigurnosti, to uinite u pozitivnom svjetlu, bez postupaka koji bi upuivali na odnos nadreenosti i podreenosti u
toj situaciji ili elje za manipulacijom (radi jasnoe ove toke to se ne odnosi na situacije kada se radi o nasilnoj osobi, poinitelju kaznenog djela kada su ispunjeni uvjeti
za uporabu sredstava prisile zbog otklanjanja opasnosti za ivot, zdravlje i sigurnost
policijskih slubenika ili drugih osoba).36 To mogu postii tako da na smiren, nepokolebljiv i izravan nain objasne osobi to se od nje oekuje. Treba izbjegavati biti
preblag ili pregrub. Policajac koji na preblag, tih ili ak servilan nain kae nekome da
neto napravi, nee postii eljeno, jer nee takvim nainom privui dovoljnu pozornost dotine osobe, nee ga uti, a servilnim nainom obraanja moe ak izazvati i
podsmijeh graana. S druge strane, policajac koji postupi pregrubo moe izazvati kod
graana potrebu obrane i time isprovocirati nasilno ponaanje.37
7. Valja imati takta i strpljenja u komunikaciji s djecom, starijim i nemonim osobama,
bolesnima, invalidima i osobama s posebnom potrebama (slijepe osobe, gluhe, nijeme). Upravo s najslabijima i najpotrebitijima treba pokazati najveu razinu humanosti
i uslunosti.
Irena Cajner Mraovi govorei o potrebi policijskog slubenika da tijekom obavljanja
slube analizira sebe, ostale sudionike situacije i konteksta kae da policijski slubenik mora:
odbaciti vlastite predrasude i eliminirati njihov utjecaj u konkretnoj profesionalnoj
situaciji i
emocionalno se distancirati.
U dosadanjem dijelu teksta o komuniciranju s graanima govorili smo o verbalnoj
komunikaciji u kojoj se policijski slubenici slue simbolima, rijeima, odnosno govorom.
Saeto, razgovorni jezik policijskih slubenika treba biti kulturan, jasan, jednostavan i prilagoen do odreene mjere sugovorniku (njegovom obrazovanju, zanimanju, drutvenom
poloaju, obiajima sredine, narjeju i slino). Negativnu reakciju javnosti sasvim sigurno e
izazvati psovke, omalovaavajui izrazi, uvredljive rijei (na nacionalnoj, vjerskoj, spolnoj,
rasnoj osnovi) i pretjerana uporaba strune i policijske terminologije.
U nastavku ovog poglavlja bit e neto reeno o komuniciranju s graanima telefonom
i na alterima ureda te neverbalnoj komunikaciji.
4.3.1. Telefonsko komuniciranje
Telefon, ta nezamjenjiva i korisna naprava, jo nenadmaan po svojoj praktinosti ali
i delikatan po posljedicama krive i neprimjerene uporabe, nevidljivo je lice svake tvrtke, u

36

Glii-Glava, R., Vukosav, J. (2007), Policijska psihologija i komunikologija, MUP RH, Policijska akademija, Zagreb (uz nadopunu autora ovog rada).
37
Mraovi, Cajner, I. (2007), Etila policijskog zvanja, Komuniciranje policijskih slubenika, MUP RH,
Policijska akademija, Zagreb (uz nadopunu autora ovog rada).

173

Kalem: Meusobni odnosi i poslovno ponaanje policijskih slubenika

Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156181

naem sluaju policijske postaje, uprave, Ministarstva, koje otkriva graanima njezin karakter. Glas s druge strane ice je prvi susret s nekom ustrojstvenom jedinicom policije koju
pozove graanin i taj glas mora biti razgovijetan i ljubazan. ak i kad se radi o graaninu
koji je nervozan ili nepristojan, osoba koja mu se javi (na telefonskoj centrali i operativnom
deurstvu) treba zadrati smirenost i ne smije uzvratiti istim tonom. Temeljno pravilo kod
javljanja na telefon je predstavljanje. Nije nuno, ali ne postoji zapreka da se predstavimo
imenom i prezimenom, ali svakako rijeima: "Policijska postaja Jastrebarsko ili samo, policija Jastrebarsko, izvolite" tako da je pozivatelju jasno da je dobio traeni broj. Nepristojno
je i neprimjereno javljanje samo rijeima: "Da", "Izvolite", "Molim", bez navoenje punog
naziva ustrojstvene jedinice. Ako trebamo osobu prespojiti to emo joj priopiti na pristojan
nain: "Molim vas priekajte, prespojit u vas kod te i te osobe", a ako se traena osoba ne
javlja, prespojit emo graanina kod osobe koja joj moe dati traenu informaciju ili osobu
zamoliti da nazove kasnije. Prilikom telefoniranja treba uvijek imati na umu da su slualice mikrofoni koji "skupljaju" sve okolne zvukove pa kad netko telefonira, ostale osobe u
prostoriji trebaju prekinuti meusobne razgovore ili se maksimalno stiati. To se posebno
odnosi na operativna deurstva policijskih postaja ili policijskih uprava koja graani gotovo
neprestano zovu i u kojima policijski slubenici koji zaprimaju pozive ili dojave (efovi
smjena ili operativni deurni), trebaju biti maksimalno koncentrirani kako bi mogli dojavu ili
poziv zaprimiti pravilno. U prostorijama operativnih deurstava ne smije se bespotrebno zadravati, okupljati se bez povoda ili na drugi nain ometati rad efova smjena ili operativnih
deurnih. Pozadinski zvukovi: smijanje, glasan razgovor, neprimjereno izraavanje, glasna
glazba stvara kod pozivatelja dojam neozbiljnosti i neugode. Nepristojno se je javljati na
telefon punih usta, srui kavu ili drugi napitak, mrcati, iskaljavati ili na slian nain. Vrlo
je vano naglasiti da se slubeni telefoni ne smiju zloupotrebljavati za voenje privatnih,
beskonano dugih razgovora, za pozivanje brojeva s neprimjerenim sadrajima ili na drugi
nain uporabom telefona proizvoditi unutarnje gubitke sustavu38.
4.3.2. altersko poslovanje i komuniciranje
Osim s policijskim slubenicima, graani svakodnevno komuniciraju i s ostalim dijelovima Ministarstva unutarnjih poslova gdje ostvaruju svoja prava i interese vezane uz
statusna prava (dravljanstvo, prebivalite, boravite), osobne dokumente, vozake dozvole
i drugo. Primjereno komuniciranje i odnos slubenika na alterima jednako je vaan kao i
komuniciranje policijskih slubenika, jer i jedno i drugo ini sliku Ministarstva unutarnjih
poslova. Ve na prvom koraku kada graanin doe u ustrojstvenu jedinicu radi ostvarivanja
nekih svojih prava vano ga je na pristojan nain uputiti gdje se treba javiti i tono mu objasniti nain kretanja zgradom, radno vrijeme, lokaciju pojedine referade ili ureda. Osobe se ne
smije "etati" od ureda do ureda, od altera do altera ako je odreeni slubenik na godinjem
odmoru ili bolovanju, a njegova zamjena se nalazi na drugom kraju zgrade ili nekoliko katova iznad, te ih se treba precizno uputiti koje sve obrasce trebaju donijeti i popuniti i to sve
priloiti. Sliku neprofesionalnog i nestrunog rada stvara viestruko slanje graanina da donese "jo ovaj papir ili jo ovu potvrdu". Slubenici su duni pozdraviti, odnosno odzdraviti
38

Osredeki, E. (1992), Nova kultura poslovnog komuniciranja, Naklada Edo, Samobor (uz nadopunu autora
teksta).

174

Kalem: Meusobni odnosi i poslovno ponaanje policijskih slubenika

Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156181

stranci koja ulazi u ured ili na alter. Radno vrijeme se mora potovati i neprimjereno je da
stranke stoje pred uredom ili alterom na poetku radnog vremena, a slubenici tek poinju
dolaziti na posao, smrknuto gledajui stranke i neprimjereno ih komentirajui. Takve pojave
su gotovo iskorijenjene u naem sustavu, posebno u veim sredinama, ali se moraju potpuno
ukloniti. U Policijskoj upravi zagrebakoj provedena je anonimna anketa meu graanima
koji dolaze rjeavati svoje interese na altere u Petrinjskoj 30. U anketi su graani iznijeli
pohvale i dali visoke ocjene slubenicama koje rade na alterima, a rezultati su objavljeni u
Policijskom e-glasniku br. 61/V od 2. 5. 2013. godine u lanku pod naslovom "Zagrepani:
Slubenice na alterima su ljubazne, profesionalne, brze i ele pomoi"39.
4.3.3. Neverbalna komunikacija
Iako zvui nevjerojatno, ljudi verbalno (govorom) komuniciraju oko 25% posto, a sva
ostala komunikacija se odvija neverbalno. Pa kad i utimo mi komuniciramo. Jedan znaajan
pogled ili pokret moe vie rei i ostaviti jai dojam od mnotva rijei. Ovo je vrlo vano u
komunikaciji policijskih slubenika s graanima i policijski slubenici trebaju osvijestiti i
kontrolirati svoj neverbalni nain komuniciranja i uskladiti ga s verbalnim. Policijski slubenik uvijek treba biti svjestan odore koju nosi i njezine simbolike te uvijek paziti na svoj
izgled. Treba biti osjetljiv na neverbalne signale drugih osoba koji su dobar indikator neijeg
trenutanoga psihikog, odnosno emotivnog stanja i manje su pod utjecajem svjesne, voljne
kontrole. Posebnu pozornost treba obratiti na opi izgled osobe, odjeu, izraz lica, pogled,
geste, tikove, stav i dranje tijela, nain hodanja i sjedenja, dodire i radnje koje netko poduzima. Neusklaenost verbalne i neverbalne komunikacije prua sliku neiskrenosti. Ponekad
osobe jedno verbalno izraavaju, a dranje tijela im govori suprotno. Ako neki dravnik s
govornice alje miroljubive poruke, a istodobno mae kaiprstom onda moemo sumnjati
u istinitost njegovih rijei i namjera. itanje govora tijela je vjetina koja trai puno znanja
i iskustva. Da ne bi bilo zabune, neverbalne znakove ne moemo uvijek jednoznano i jednako tumaiti u svim situacijama. Oni nisu uvijek u vezi s istim osobinama linosti ili istim
emocionalnim stanjima, a treba skrbiti i o kulturolokim razlikama meu ljudima. Kada govorimo o neverbalnoj komunikaciji policijskih slubenika s graanima onda je neprimjereno
prekriiti ruke na prsima ili iza lea jer tako aljemo signal agresivnosti. Pridravanje jedne
ruke drugom moe biti znak nesigurnosti. U redovnim kontaktima s graanima policijski
slubenici trebaju drati noge razmaknute u razini ramena, gledati osobe u oi te stavom i
dranjem odavati ozbiljnost namjere u obavljanje svoje dunosti. Ruke trebaju biti oputene
uz tijelo to predstavlja neutralan stav tijela kojim "pozivamo" osobu s kojom razgovaramo
da i ona zauzme slian stav.40

39

Izvor: www.mup.hr, pregledano 3. 5. 2013.

Glii-Glava, R., Vukosav, J. (2007), Policijska psihologija i komunikologija, MUP RH, Policijska akademija, Zagreb (uz nadopunu autora ovog rada) i Mraovi Cajner, I. Etika policijskog zvanja, Komuniciranje policijskih slubenika (2007.), MUP RH, Policijska akademija, Zagreb (uz nadopunu autora rada).
40

175

Kalem: Meusobni odnosi i poslovno ponaanje policijskih slubenika

Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156181

4.4. Poslovno odijevanje

"Odijelo je glupost, ali je glupo ako mukarac nije lijepo odjeven prema drutvenom poloaju i nainu ivota" (Pisma lorda Chesterlda sinu).41 Ljudi su vizualni tipovi i o
drugim osobama stjeu dojam u prvih 20-ak sekundi susreta, govor tijela ini vie od 50%
komunikacije i drugi nas najprije vide pa tek onda uju, stoga treba voditi rauna o nainu
odijevanja. Policijski slubenici koji policijske poslove obavljaju u civilnoj odjei i svakodnevno su u kontaktu s javnou trebaju skrbiti o primjerenom odijevanju na radnim mjestima.
Poeljno je drati se stroih pravila poslovnog odijevanja (business dress code) koja ukljuuju odijelo i kravatu, ili minimalno leerniji poslovni stil (casual dress code). Rukovoditelji
ustrojstvenih jedinica trebaju biti odjeveni prema business dress code koji odreuje obvezno
odijelo, koulju i kravatu.
Ostali policijski slubenici trebali bi takoer, po mogunosti, nositi odijela i kravate,
ali minimum ispod kojeg se ne smije ii je polo majica ili koulja, hlae i cipele s vezicama.
Poeljno je kod razgovora sa strankama ili na sastancima nositi sako, i obvezno sa sobom
imati rokovnik, blok za pisanje ili minimalno list papira A4 i olovku. Kod leernijeg poslovnog odijevanja (casual dress code) toleriraju se traperice klasinog stila, jednobojne,
tamnijih boja. Treba izbjegavati majice kratkih rukava (T-shirt majice), izlizane i razderane
traperice, arene tenisice, jer je takva odjea primjerena za privatna druenja, a ne za poslovne kontakte. Nitko ne moe zahtijevati niti narediti policijskim slubenicima da imaju vie
kompleta poslovne odjee ili da obnavljaju garderobu u odreenim periodima, jer se svatko
odijeva prema svojim mogunostima. Ali svaki policijski slubenik bi trebao imati barem
jedan komplet odjee koji e nositi u posebnim prigodama kao to su formalne proslave,
domjenci, sahrane ili slino.
Posebnu pozornost na odijevanje trebaju obratiti policijski slubenici koji obavljaju
poslove tjelesne zatite tienih osoba. Oni trebaju slijediti i prilagoavati se dress codeu
tiene osobe. Neprimjereno je da se tiena osoba u javnosti pojavi odjevena prema business dress codeu, a policijski slubenici pratitelji budu odjeveni prema casual dress codeu.
Policijski slubenici u svim poslovnim prigodama trebaju nositi cipele na vezice koje su
vrsto ksirane uz nogu. Cipele bez vezica nisu pogodne jer u guvi ili kod tranja mogu
lako skliznuti s noge.

41

Philip Dormer Stangope ili lord Chestereld (22. 9. 1694. London - 24. 3. 1773. London), britanski
dravnik i diplomat, rodio se krajem 17. stoljea kao drugo od devetero djece svoga "razvratnog" oca i
prerano preminule majke. Rastavi pod protekcijom svoje bake, markize od Halifaxa, usvaja dobro obrazovanje i prije svega, kako bi on sam rekao: les manires nobles (plemenitake, gospodske manire). Pisma,
koja je pisao svom izvanbranom sinu poevi od 1737. godine, ocrtavaju strategiju uspjeha koja prelazi
vremenske okvire. Iako je od njihova nastanka prolo dva i pol stoljea, pisma tog obrazovanog, monog i
mudrog oca zaprepauju svojom svevremenou, plijene toplinom i jednostavnou, (izvor: http://zena.hr/
webshop/artikl/catherine_cookson_dragi_sine_pisma_lorda_chesterelda_sinu/4463, http://www.amazon.
com/Chesterelds-Letters-Oxford-Worlds-Classics/dp/019955484,i http://www.britannica.com/EBchecked/
topic/109771/Philip-Dormer-Stanhope-4th-earl-of-Chestereld, pregledano 9. 9. 2013.

176

Kalem: Meusobni odnosi i poslovno ponaanje policijskih slubenika

Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156181

4.4.1. Poslovno odijevanje mukaraca42

Odijela poslovna odijela ili poslovna casual odijela, crna (jednobojna ili s prugama),
siva, tamnoplava (jednobojna ili s prugama), be ili sivosmee boje (svjetlija). Odijelo ne
smije biti preiroko ni preusko.
Kada sjedite u odijelu dozvoljeno je otkopati sako, dok je pravilo zakopati ga ponovno im ustanete. arape su nastavak hlaa i trebaju biti u boji hlaa.
Kada se kupi odijelo obvezno treba skinuti etiketu s rukava i otvoriti (oditi) otvor sa
stranje strane sakoa/kaputa ako je uiven (najee jest).
NE odijelo za sveane prilike, bijela boja, predebeo materijal (tvid, vuna), pretanki
materijal (lan), sjajni neprirodni materijali (sintetika).
Nemojte kombinirati razliite hlae i sakoe (mora biti komplet).
Koulje boja s kojom se ne moe pogrijeiti je bijela, ali je zato i najdosadnija.
Koulje njenih boja, svijetloplava, svijetlosiva, svijetloljubiasta, svijetloroza, svijetlouta, svijetlozelena, neupadljivi uzorci (pruge, karirani uzorak s maksimalno dvije boje).
Koulja u poslovne svrhe ne smije biti izvan hlaa, niti zavrnutih rukava.
Sva dugmad treba biti zakopana, s iznimkom jednog, onog najvieg, i to samo u sluaju kada ne nosite kravatu.
NE koulje kratkih rukava u poslovnoj kulturi naeg podneblja koulja kratkih
rukava u poslovne svrhe se ne tolerira (ak ni ljeti), a posebno ne ide kravata s kouljama
kratkih rukava.
Prozirne ili svjetlucave koulje ispod kojih se nazire potkoulja ili majica, koulje
upadljivih uzorka i koulje od nestandardnih materijala te koje nisu strogih linija.
Kravata svilene kravate, neupadljivi uzorci (tokice, kose crte).
Dno kravate treba dodirivati vrh kope remena to je prava duina. Obratiti panju da
kravata potpuno ispunjava prazninu ovratnika koulje (ne treba previe stezati vor, niti ga
previe olabaviti). Kravatu birati tako da boja kravate odgovara boji uzorka koji se nalazi na
koulji. Ako koulja ima istaknuti uzorak (pruge koje se istiu), neka kravata bude jednobojna (bez uzoraka) i obrnuto. Uvijek umetnuti jeziac sa stranje strane kravate u predvienu
pasicu. Sve modernije su uske kravate, ali njih uvijek birajte jednobojne (bez uzoraka). Osim
uz smoking i ako prigoda nije sveana (bal, prijam) ne treba nositi leptir manu (ako se nosi
neka bude crne boje).
NE kravate od jeftinih materijala, s upadljivim uzorcima, boja koje privlae panju,
sa aljivim porukama na kravatama.

42

Verovi, M. (2010), Prirunik poslovno odijevanje i poslovni bonton, Horizont Internacional, izvor:
vsmti.hr/.../563-prirucnik-poslovno-odijevanje-i-poslovni-bonton.html, pregledano 6. 5. 2013. godine.

177

Kalem: Meusobni odnosi i poslovno ponaanje policijskih slubenika

Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156181

Cipele tamne boje (crna, smea) s tankim potplatom (ako se nose uz odijelo), obvezno s vezicama. Ako se nosi leernija (casual) obua (slina tenisicama) onda obvezno
tamnije boje (crna, smea, siva), preteito jednobojne i to slinije cipelama.
NE cipele s upadljivim detaljima (velike kope), od neprikladnih materijala (antilop),
lakirane cipele, cipele upadljivih boja. Nikako klasine tenisice (za sportske terene), previe
areni uzorci, previe boja, specinog stil (tzv. kaubojke) ili otvorena obua (ak ni ljeti).
Ostalo prsluk ispod odijela, sat strogih linija, remen istih linija uvijek nositi remen
kod slubenih hlaa. Jednobojne (kone) torbe za spise. arape tanke i jednobojne (u boji
odijela ili cipela), dovoljno duge da u sjedeem poloaju ne otkrivaju gole glenjeve). Profesionalne igle za kravate i manete. Kaputi strogih linija, rukavice kone ili jednobojne (tamne, u boji cipela i remena), alovi od vune, jednobojni/s prugicama, kiobrani jednobojni.
NE arene ili sportske arape, sportski/upadljiv sat, remen s istaknutim detaljima
(velika kopa). Remen i cipele trebaju biti iste boje. Leerne torbe, napadan nakit, naunica
u uhu, istaknuti prsten (peatnjak), vidljivi piercing. Jakne sportske ili kone, alovi koji
oznaavaju pripadnost neemu (navijaki), reklamni kiobrani, kape ilterice ili sportske.
4.4.2. Poslovno odijevanje ena43
Odijela stroge linije, tamne ili neutralne boje (crna, siva, be, bijela). Kombinacija
sakoa: s hlaama, sa suknjom ili haljinom u istoj ili kontrastnoj boji. Sakoi, koulje i veste
strogih linija, tamne ili neutralne boje (crna, siva, be, bijela). Hlae, suknje ili haljine strogih
linija, tamne ili neutralne boje (crna, siva, tamnoplava, be). Hlae s crtom po sredini (zaglaane), suknje duljine barem do koljena, haljine mogu biti i kratkih rukava.
NE arke boje, sjajni materijali, preuska odijela, leerne veste, upadljivi uzorci (tigrasti), prozirne, sjajne ili ipkaste, ipka koulje ispod kojih se vidi ili nazire rublje, koulje
bez rukava s otkrivenim ramenima, dekoltirane koulje ili majice, majice na bretele ili bez
rukava (izbjegavati, osim ispod sakoa). Hlae koje su preuske, previe leerne ili suknje
prekratke, preuske, arene, leprave, haljine preuske, prekratke ili bez rukava, od prozirnih
materijala ispod kojih se vidi ili nazire donje rublje. Duboki dekoltei su neprimjereni u poslovnim prilikama.
Cipele klasine zatvorene cipele, srednje visoke potpetice, ravne cipele, preteito
jednobojne (be, crne, smee).
NE upadljive boje, otvorena obua (ni ljeti), previe areni uzorak, previsoki potplati
(platforme).
Ostalo satovi strogih linija, decentan nakit, torbe strogih linija (bez puno detalja),
jednobojne neupadljive arape (u poslovnim prilikama se uvijek nose najlonke). Kosa uvijek uredno oiana, obojana, putena ili skupljena, minka neupadljiva, ali obvezno puder,

43

Isto

178

Kalem: Meusobni odnosi i poslovno ponaanje policijskih slubenika

Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156181

maskara i ru (tzv. no makeup look), nokti i manikura urednog laka (pastelne boje ili tamnocrveni lak), parfem neupadljiv.
NE upadljivi (neprikladan) satovi, napadan nakit (predimenzioniran, upadljivih boja,
previe nakita), leerne torbe (napadni detalji), arape s upadljivim uzorkom ili arape u
arenim bojama.
5. ZAKLJUAK
Policija je najvidljiviji dio strukture vlasti koji obavlja najoiglednije, najizravnije i najgrublje zadatke kako bi osigurali blagostanje pojedinaca i zajednica.
Policajci su najvidljiviji dio te strukture vlasti. Njihove osnovne dunosti su da:
odravaju javni red i mir
tite i potuju osnovna prava i slobode pojedinca
sprjeavaju i bore se protiv kriminala i
pruaju pomo i slue graanima44.
U obavljanju tih dunosti, ili policijskih poslova, policija primjenjuje policijske ovlasti
koje se proteu od najblaih kao to je izdavanje upozorenja do najteih koje se odnose na
uporabu sredstava prisile, koje u ekstremnim situacijama mogu dovesti i do uporabe smrtonosne sile.
Renato Mati kae: "U demokratskim drutvima volja graana je vrhovni autoritet, a
ta volja se oituje u zakonu koji je jednak za svakoga i jednak prema svakome. Pitamo li se
tko je vlasnik policije, odgovor glasi: graani su vlasnici policijske slube. Graani putem
poreza isplauju plau policijskim djelatnicima, kao i svim javnim djelatnicima u dravi."
Policijske ovlasti (struna izobrazba, znanje, djelotvorna organizacija, vrhunski trening, materijalna sredstva, provedba zakona i zakonita uporaba prisile), slue kako bi svi
lanovi drutva za uzvrat dobili: javni red i mir, graansku sigurnost, visoko profesionalne
policijske usluge te strunu i nepristranu provedbu zakona45.
Kako bi policijski slubenici mogli profesionalno, poteno, odgovorno, nepristrano i
zakonito obavljati svoje poslove i odgovoriti na svaki zadatak i izazov koji pred njih postave
graani ili situacije u kojima se nau, policijski slubenici trebaju imati i razvijati meusobne
odnose visoke tolerancije, uvaavanja, kolegijalnosti i ovjekoljublja.
ovjekoljublje i istinoljublje trebaju biti najvanije vrline svakog policijskog slubenika. Takvi policijski slubenici uvijek su poeljni partneri javnosti i graana. Oni im se
obraaju s punim povjerenjem, a policijski slubenici uvijek poduzimaju sve ono to nalau
pravila struke, propisi i etike norme kako bi u svakom trenutku ispunili svrhu svoje misije u
odnosu na svakog ovjeka u drutvu.

44

Vodi za demokratski rad policije (1990), OESS, izvor: http//www.osce.orgsrspmu23808.pdf, pregledano

7. 8. 2013.
45
Mati, R., (2004), Drutvo i policijski poziv, Prilog razmatranju policijske etike, Infoarak 2, Ministarstvo
unutarnjih poslova, Policijska akademija, Zagreb.

179

Kalem: Meusobni odnosi i poslovno ponaanje policijskih slubenika

Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156181

LITERATURA
1. Bilii, M. Birokracija kao oblik i faza organizacijske socijalne strukture. Pomorski zbornik 43 (2005)1, Rijeka. izvor: www.hrcak.srce.hr/le/83491, pregledano
3. 12. 2012.
2. Etiki kodeks policijskih slubenika (NN 62/12.).
3. Gjenero, D., Glui, S., Helebrant, R. i Lali, G. (2005). Policija i graani, prirunik za graane. MUP RH i HHO, Zagreb.
4. Glii-Glava, R., Vukosav, J. (2007). Policijska psihologija i komunikologija.
MUP RH, Policijska akademija, Zagreb.
5. Holms, L. i drugi. (2012). Uputstva za ouvanje policijskog integriteta. The Geneva Centre for the Democratic Control of Armed Forces (DCAF), vicarska.
6. Itok-Novak, M. i drugi. Poslovni bonton, lanak. Izvor: http://www.posao.hr/
clanci/karijera/na-radnom-mjestu/poslovni-bonton/3341/, pregledano 19. 2. 2013.
7. Marceti, A. Poslovno odijevanje (Business Dress Code). lanak, 2010. Izvor:
http://www.kvalis.com/component/k2/item/117-poslovno-odijevanje-business-dress-code, pregledano 19. 2. 2013.
8. Mati, R. (2004). Drutvo i policijski poziv, Prilog razmatranju policijske etike.
Infoarak 2, MUP, Policijska akademija, Zagreb.
9. Mraovi Cajner, I. (2007). Etika policijskog zvanja, Komuniciranje policijskih
slubenika. MUP RH, Policijska akademija, Zagreb (uz nadopunu autora ovog
rada).
10. Nacionalna politika za ravnopravnost spolova za razdoblje od 2011. do 2015. godine (NN 81/11.).
11. Obavezna instrukcija o meusobnim odnosima i ponaanju ovlatenih slubenih
osoba organa unutranjih poslova (1988). RSUP, Zagreb.
12. Osredeki, E. (1992). Nova kultura poslovnog komuniciranja. Naklada Edo, Samobor.
13. Pravilnik o nainu postupanja policijskih slubenika (NN 89/10.).
14. Petrokemija d.d., Kodeks poslovnog ponaanja od 13. 9. 2011. godine, izvor:
www.petrokemija.hr, pregledano 18. 2. 2013.
15. Raspisi Ravnateljstva policije broj: 511-01-12-5114/10-01.od 23. 4. 2001. godine,
511-01-22-39053/2-02. od 21. 5. 2002. godine, 511-01-22/29-67518/05. od 12. 9.
2005. godine, 511-01-21-66309/06. od 12. 9. 2006. godine, 511-01-22/29-954/07.
od 5. 1. 2007. godine.
16. Uputa o nainu noenja dijelova policijske odore broj: 511-01-51/7-18400/122013. Od 13. studenoga 2013., Ravnateljstvo policije MUP-a RH, Zagreb.
17. Verovi, M. Prirunik poslovno odijevanje i poslovni bonton (2010.). Horizont
Internacional. Izvor: www. vsmti.hr/.../563-prirucnik-poslovno-odijevanje-i-poslovni-bonton.html, pregledano 6. 5. 2013.
18. Vodi za demokratski rad policije (1990). OESS, izvor: http//www.osce.orgsrspmu23808.pdf, pregledano 7. 8. 2013.
180

Kalem: Meusobni odnosi i poslovno ponaanje policijskih slubenika

Polic. sigur. (Zagreb), godina 23. (2014), broj 2., str. 156181

19. Zakon o policijskim poslovima i ovlastima (NN 76/09.).

20. Zakon o policiji (NN 34/11.)
21. Zakon o dravnim slubenicima (NN 92/05., 142/06., 77/07., 127/07., 27/08.,
34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13. proieni tekst).
Internetski izvori

http://dnevnik.hr/vijesti/zanimljivosti/eu-zabranila-oslovljavanje-s-gospodza-i-gospodzica.html, pregledano 19. 2. 2013.

www.lincs.police.uk/...Procedures/Appearance_Stan..., pregledano 6. 5. 2013.
http://www.bbc.co.uk/news/uk-england-london-19974694, pregledano 6. 5. 2013.
www.nottspa.org/...Standards.../4th-April-2012_Item-10-HR-Policy-Update-Report-AppD.pdf - , pregledano 6. 5. 2013.
www.mup.hr, pregledano 3. 5. 2013.
http://zena.hr/webshop/artikl/catherine_cookson_dragi_sine_pisma_lorda_chesterelda_sinu/4463, http://www.amazon.com/Chesterelds-Letters-Oxford-Worlds-Classics/dp/019955484,i http://www.britannica.com/EBchecked/topic/109771/Philip-Dormer-Stanhope-4th-earl-of-Chestereld, pregledano 9. 9. 2013.
Summary _________________________________________________________________________
Davor Kalem
Police ofcers, interpersonal relationships and professional standards
In this article will presented the code of conduct of police ofcers, as part of civil servants. Especially
will show the rules of business conduct, including interpersonal communication, desirable behavior,
business clothing and other behaviors that are desirable in the work of police ofcers at all levels.
Key words: police ofcer, interpersonal relations, interpersonal communication, business behaviors,
business dress code.

181