JAVNO PREDUZEE

ELEKTROPRIVREDA BOSNE I HERCEGOVINE p.o.

SARAJEVO
DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU

TP-6
TEHNIKA PREPORUKA
ZA STUBOVE ZA ELEKTROENERGETSKE
VODOVE NISKONAPONSKIH I
SREDNJENAPONSKIH NADZEMNIH MREA

Sarajevo, april 1997.

JAVNO PREDUZEE ELEKTROPRIVREDA

BOSNE I HERCEGOVINE
SARAJEVO

Generalni direktor
Na osnovu lana 56 i 70 stav 2 Statuta Javnog preduzea Elektroprivreda BiH, na
prijedlog Direktora Direkcije za distribuciju, Generalni direktor Javnog Preduzea donio
je:
ODLUKU
o utvrivanju Tehnikih preporuka za STUBOVE ELEKTROENERGETSKIH
VODOVA NISKONAPONSKIH I SREDNJENAPONSKIH MREA(Oznaka TP-6)

I
Usvajaju se Tehnike preporuke za STUBOVE ELEKTROENERGETSKIH VODOVA
NISKONAPONSKIH I SREDNJENAPONSKIH MREA(Oznaka TP-6) kao pravila za
izbor opreme, materijala i naina izvoenja radova na podruju elektrodistributivne
djelatnosti Javnog Preduzea.
II
Tehnike preporuke iz prethodnog lana ine sastavni dio ove odluke.
III
Ova odluka stupa na snagu danom donoenja a primjenjuje se od 29.04.1997. godine.

Broj: 0101 2893/97

Sarajevo, 22.04.1997. godine
GENERALNI DIREKTOR
Emir Aganovi, dipl.el.ing.,s.r.

JP ELEKTROPRIVREDA BIH
Direkcija za distribuciju

TP-6

TEHNIKE PREPORUKE
STUBOVI ZA ELEKTROENERGETSKE VODOVE
NISKONAPONSKIH I SREDNJENAPONSKIH NADZEMNIH MREA
1. OBIM VAENJA I SVRHA PREPORUKE
1.1. Ovom Tehnikom preporukom regulisani se osnovni tehniki uvjeti za projektovanje, izradu i koritenje
armirano-betonskih stubova (u daljem tekstu AB stubova) u elektroenergetskim vodovima 0,4 kV; 10 kV;
20 kV i 35 kV.
1.2. Ovu Tehniku preporuku e koristiti svi proizvoai AB stubova, JP Elektroprivreda BiH Sarajevo kao
i svi ostali izvoai na gradnji elektroenergetskih vodova 0,4 35 kV koji se ukljuuju u distributivnu mreu
ili se primaju u osnovna sredstva JP Elektroprivreda BiH Sarajevo.
1.3. Na podrujima svih Elektrodistribucija JP ELEKTROPRIVREDA BiH ugraivati iskljuivo
armirano betonske stubove i u srednjenaponskim i u niskonaponskim mreama.
1.4. Za srednjenponske nadzemne mree upotrebljavati iskljuivo eline vrue pocinane konzole za
horizontalni raspored vodia u istom nivou.
1.5. Koritenje ove Preporuke je obavezno i za sve organizacije koje se bave trasnportom i skladitenjem AB
stubova.
1.6. Ova Preporuka ima za cilj:
- definiranje osnovnih tehnikih uslova za projektovanje, proizvodnju i koritenje AB stubova,
- utvrivanje tipskih duina stubova,
- utvrivanje tipskih nazivnih sila u vrhu stubova,
- utvrivanje naina obiljeavanja stubova,
- utvrivanje naina temeljenja AB stubova,
- utvrivanje uzemljivanja stubova.
1.7. Ova preporuka se odnosi na:
- ve izgraene vodove sa AB stubovima,
- vodove koji su u fazi izgradnje i za koje je nabavljena oprema prije donoenja Odluke o primjeni ove
Preporuke.
2. OSNOVNE DEFINICIJE POJMOVA KORITENIH U OVOJ PREPORUCI
2.1. Nadzemni elektroenergetski vod je skup svih dijelova koji slue za nadzemno voenje provodnika koji
prenose i razvode elektrinu energiju, kojim su obuhvaeni provodnici, zatitna uad, zemljovodi,
uzemljivai, izolatori, nosai, konzole, stubovi i temelji.
2.2. Niskonaponski vod je vod iji nazivni napon ne prelazi 1000 V.
2.3. Visokonaponski vod je vod iji nazivni napon prelazi 1000 V.
2.4. Srednjenaponski vodovi su vodovi nazivnih napona 10, 20 i 35 kV. U ovoj preporuci koristi se termin
srednjenaponski vod.
2.5. Mjeoviti vod je vod kod koga su provodnici srednjeg napona i niskog napona postavljeni na
zajednikim stubovima.
2.6. Armirano betonski stub (AB stub) je stub od armiranog ili prednapregnutog betona izraen
centrifugiranjem, dimenzioniran tako da izdri sva predviena optereenja.

april 1997.g.

JP ELEKTROPRIVREDA BIH
Direkcija za distribuciju

TP-6

Prema namjeni, AB stub moe biti:

- nosni
- kutni
- zatezni
- kutno zatezni
- krajnji
- stub za stubnu transformatorsku stanicu
- stub za montau linijskog rastavljaa
- stubovi tipa portal
Na stubove za nadzemnu niskonaponsku mreu mogu se ugraivati rasvjetna tijela za rasvjetu manjih ulica
(sokak).
2.7. Nosni stub je stub postavljen u pravolinijskoj trasi voda koji nosi provodnike i zatitnu uad.
2.8. Kutni stub je stub postavljen na mjestu skretanja trase ali se na njemu ne vri zatezanje provodnika i
zatitnih uadi.
2.9. Zatezni stub je stub koji slui za zatezanje provodnika i zatitne uadi, a postavljen je u pravolinijskoj
trasi voda.
2.10. Kutno zatezni stub je stub koji slui za zatezanje provodnika i zatitne uadi, a postavljen je na
mjestu skretanja trase voda.
2.11. Krajnji stub je stub na kraju voda i na njemu se vri zatezanje provodnika.
2.12. Stub za stubnu transformatorsku stanicu je stub na kome se montira kompletna oprema stanice, a
istovremeno slui za zavretak nadzemnog voda.
2.13. Stub za montau linijskog rastavljaa je stub koji ima posebno ugraene ahure i otvore za ugradnju
linijskog rastavljaa i njegovog polunog pogona.
2.14. Stubovi tipa portal su sloeni stubovi izraeni od dva ili vie osnovnih AB stubova povezanih
elinom portalnom konzolom. Ovi stubovi se, takoer izrauju kao nosni, zatezni, kutno zatezni i krajanji.
2.15. Temelj stuba je element nadzemnog voda koji slui za uvrenje stuba u tlu, tako da osigurava
dovoljnu stabilnost i sprijeava nedozvoljeno pomjeranje stuba pri djejstvu nazivne sile na stub.
2.16. Konzola je element nadzemnog voda na kome se na propisnom odstojanju postavljaju izolatori,
izolatorski lanci ili pribor za vjeanje samonosivog kablovskog snopa.
2.17. Izolator je dio montanog sklopa koji slui za elektrino izoliranje i mehaniko spajanje provodnika sa
noseom konstrukcijom.
2.18. Provodnik je metalno ue ili ica koja slui za provoenje elektrine struje.
Za vodove srednjeg napona u distributivnoj mrei JP Elektroprivreda BiH Sarajevo koristi se Al/e ue
nazivnog presjeka do 120 mm2, a za vodove niskog napona samonosivi kablovski snop sa izolacijom od
umreenog polietilena nazivnog presjeka do 70 mm2.
2.19. Zatitno ue je ue koje slui za zatitu voda od atmosferskih prenapona.
2.20. Stvarni presjek ueta je zbir geometrijskih presjeka svih ica u uetu, bez obzira na to da li su ice od
istog ili razliitih metala.
2.21. Maksimalno radno naprezanje ueta je odabrana raunska vrijednost koju horizontalna komponenta
zatezanja postie na temperaturi od 50 C sa normalnim dodatnim optereenjem , ili na temperaturi od 200 C
bez dodatnog optereenja.

april 1997.g.

JP ELEKTROPRIVREDA BIH
Direkcija za distribuciju

TP-6

2.22. Sila zatezanja ueta je proizvod stvarnog presjeka ueta i radnog naprezanja.
2.23. Dodatno optereenje ueta je opterenje koj potie od inja, leda ili snijega, a djeluje vertikalno na nie
i dodaje se teini ueta.
2.24. Teina ueta je proizvod jedinine teine ueta (sa dodatnim optereenjem ili bez njega) po metru i
gravitacionog raspona izraenog u metrima.
2.25. Gravitacioni raspon je udaljenost od najnie take lananice uadi sa jedne starne stuba do najnie
take lananice uadi sa druge strane stuba.
2.26. Raspon je horizontalni razmak izmeu dva susjedna stuba.
2.27. Ugib provodnika, odnosno zatitnog ueta je vertikalni razmak od prave koja spaja take uvreenja
ueta na susjednim stubovima do provodnika, mjerenja na mjestu najvee vrijednosti.
2.28. Maksimalni ugib provodnika, odnosno zatitnog ueta je ugib koji provodnik, odnosno zatitno ue
dostie na temperaturi okoline + 400 C, bez dodatnog optereenja ili 50 C sa dodatnim optereenjem.
2.29. Zatezno polje je dio voda koji se nalazi izmeu dva susjedna zatezna stuba.
2.30. Nazivna sila je sila za koju je stub izraen i oznaen i koju stub mora izdrati bez nastanka bilo kakvih
oteenja. Napadna taka te sile je 10 cm ispod vrha stuba, a sila koja djeluje u bilo kom smjeru u ravni koja
je okomita na uzdunu os stuba.
2.31. ahura za uzemljenje je metalna ahura, ugraena prilikom proizvodnje stuba na odreenim mjestima
i zavarena na uzdunu armaturu stuba. Ta ahura slui za spajanje armature stuba i ostalih dijelova voda koji
se spajaju na uzemljiva.
2.32. ahura za montau polunog pogona linijskog rastavljaa je metalna ahura, ugraena prilikom
proizvodnje stuba na odreenim mjestima i zavarena na uzdunu armaturu stuba. ahura slui za ugradnju
dijelova linijskog rastavljaa i ima unutranji navoj M 16.
2.33. ahura za osiguranje ueta prilikom dizanja je metalna ahura sa unutranjim navojem M 16 koja se
ugrauje na 2/3 visine stuba i slui za osiguranje metalnog ueta kojim se stub vee kod dizanja
mehanizacijom.
3. PROJEKTOVANJE, KONSTRUKCIJA I IZRADA AB STUBOVA
3.1. Tehnika dokumentacija za izradu AB stubova
3.1.1. Armirano-betonski stubovi mogu se izraivati samo na osnovu tehnike dokumetacije koja je izraena
prema vaeim Pravilnicima i Tehnikim propisima za ove vrste konstrukcije (L-1, L-2, L-3, L-4, L-6 i L-7) i
koja mora biti u skladu sa ovom Preporukom i Granskim standardom GSE 50/84.
Tehnika dokumentacija za konstrukciju i proizvodnju AB stubova mora biti odobrena od JP Elektroprivreda
BiH Sarajevo.
3.1.2. U elektrodistributivne mree JP Elektroprivreda BiH Sarajevo mogu se ugraivati samo oni armiranobetonski stubovi koji su izraeni na osnovu odobrene tehnike dokumentacije i koji zadovoljavaju sve uslove
propisanog ispitivanja i za koje se posjeduju odgovarajui atesti.
3.1.3. Tehnika dokumentacija za proizvodnju mora sadravati:
- Glavni izvedbeni projekat za tipizirane stubove sa tehnikim opisom, statikim proraunima i izvedbenim
nacrtima,
- Izvjetaj o kvalitetu materijala od koga se izrauje stub,
- Izvjetaj o probnom ispitivanju stubova,

april 1997.g.

JP ELEKTROPRIVREDA BIH
Direkcija za distribuciju
-

TP-6

Izvjetaj o obavljenom nadzoru pri proizvodnji stubova,

Certifikat usklaenosti koji izdaje mjerodavna organizacija i
Program nadzora i osiguranja kvaliteta pri masovnoj proizvodnji stubova.

3.1.4. Tehniku dokumentaciju za proizvodnju treba dopunjavati i mijenjati kod svake promjene
konstrukcije, tehnolokog procesa ili proizvoake specifikacije.
3.2. Konstrukcija AB stubova
3.2.1. Za gradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova, upotrebljavati konusne AB stubove, prestenastog
poprenog presjeka.
3.2.2. Tipske duine stubova 9, 10 i 12 m. Dozvoljeno odstupanje duine ne smije biti vee od + 5 cm, - 2
cm.
3.2.3. Stubovi svih duina rade se za slijedee nazivne sile: 315, 1000, 1600 i 2100 daN.
3.2.4. Spoljni prenik stuba u vrhu d, treba da bude:
-

za stubove sa nazivnom silom od 315 daN d = 12 0,5 cm

za stubove sa nazivnom silom od 1000 daN d = 20 0,5 cm
za stubove sa nazivnom silom od 1600 daN d = 24 0,5 cm
za stubove sa nazivnom silom od 2100 daN d = 27 0,5 cm

3.2.5. Stub za montau linijskog rastvljaa je duine 10 m sa nazivnom silom od 1000 daN sa posebno
ugraenim otvorima i ahurama radi mogunosti montae linijskog rastavljaa i polunog pogona (vidi prilog
001).
3.2.6. Stub za montau transformtaorske stanice do 160 kVA je duine 12 m sa nazivnom silom od 1600 daN,
odnosno 2100 daN (zavisno od optereenja vodiima). Ovaj stub se izrauje isto kao za vodove s tim to se
ugrauje jo jedna dodatna ahura za uzemljenje. Mjesto ugradnje ove ahure je na rastojanju x je
definirano u Preporuci za stubne trafo stanice 20(10)/0,4 kV (vidi prilog 001).
3.2.7. Prirast spoljnjeg prenika stuba od vrha prema donjem dijelu treba da bude najvie 1,5 cm po 1 m
duine stuba.
3.2.8. Otvor na gornjem kraju stuba treba da bude zatvoren sitrnozrnastim betonom ili na neki drugi nain
koji sprijeava prodor vlage u stub.
3.2.9. Armirano betonski stubovi se izrauju na nazivne sile koje su predviene u taki 3.2.3. uz primjenu
koeficijenata sigurnosti Ks = 1,8 u skladu sa Pravilnicima (L-1, L-2 i L-3).
3.2.10. Beton za izradu ne smije biti marke nie od MB 20.
3.2.11. Osim propisane vrstoe za marku betona, mora se obezbijediti i priljubljivanje betona i elika od
najmanje 7,0 daN/cm2.
3.2.12. Za armiranje stubova koristi se rebrasta elina armatura, a moe se koristiti i hladno vuena elina
ica.
3.2.13. Za izradu AB stubova sa prednaprezanjem mora se koristiti visokovrijedni elik za prednaprezanje.
3.2.14. Kvalitet upotrebljenog materijala za izradu stubova mora udovoljavati vaeim Pravilnicima i
Propisima za tu oblast, a proizvoa je duan da posjeduje odgovarajue ateste.
3.2.15. Sva naprezanja na zatezanje treba u cijelosti da preuzme armaturu. Kosa glavna naprezanja mogu
iznositi najvie polovinu od dozvoljenih vrijednosti za odnosnu marku betona.

april 1997.g.

JP ELEKTROPRIVREDA BIH
Direkcija za distribuciju

TP-6

3.2.16. Prilikom ugraivanja beton se za ove stubove mora nabijati mainski, centrifugiranjem.
3.2.17. Debljina zatitnog sloja betona, od eline armature, treba da iznosi najmanje:
- od spoljne povrine stuba
20 mm
- od eonih povrina stuba
35 mm
3.2.18. Spoljna povrina stuba, nakon skidanja oplate, mora biti glatka, bez upljikavih mjesta i gnijezda, bez
napraslina i grubih avova. Manje hrapavosti, upljine i gnijezda, moraju se popraviti neposredno nakon
skidanja oplate.
3.2.19. Najvea dozvoljena zakrivljenost stuba je 5 mm/m.
3.2.20. Najvea dozvoljena ovalnost stuba (odnos veeg i manjeg spoljnog prenika stuba mjerenog na istom
mjestu koje je proizvoljno odabrano na cijeloj duini stuba) smije biti 5%.
3.2.21. Boja stuba je prirodna boja betona, a po posebnoj narudbi, neka druga boja.
3.2.22. Gotovi stubovi moraju se prenostiti i podizati tako da se ne otete i da ne budu izloeni optereenjima
za koja nisu dimenzionirani. Stubovi koji su toliko oteeni da je ugroena njihova stabilnost ne smiju se
upotrijebiti.
3.2.23. Svaki AB stub mora imati ugraene ahure za galvansko povezivanje armature, uzemljivaa i
dozemnih vodova kao i eline cjevice za montau nosaa niskonaponskog voda ili drugih elemenata, kao i
jednu ahuru M 16 koja slui za pridravanje elinog ueta kod noenja stuba dizalicom ili helikopterom.
Mjesto ugradnje ahura i cjevica sa njihovim dimenzijama data su u prilogu 001 i to za sve vrste stubova,
prema njihovoj osnovnoj namjeni, a izgled ahura dat je u prilozima 002 i 003.
3.2.24. ahure za spajanje uzemljivaa i dozemnih vodova treba da imaju unutranji navoj M 12, a ahure za
montau polunog pogona LR i ahura za osiguranje od klizanja ueta kod dizanja stuba mahanizacijom,
unutranji navoj M 16. Navoj mora biti tako raen da omogui lahko uvrtanje zavrtnja i nakon izvrenog
pocinavanja. Pri tome ne smije doi do oteenja sloja cinka. Pocinani dio ahure na koji se vari armatura
stuba bie, nakon oteenja sloja cinka varenjem, zatien betonom.
3.2.25. ahure treba da budu izraene od materijala koji je otporan na hemijsko djelovanje betona i vanjske
okoline. Istovremeno to mora biti materijal koji omoguava dobar elektrini spoj varenjem na elinu
armaturu stuba.
Zatite od korozije dijela ahure koji je izloen djelovanju vanjske okoline, moe se izvesti i na neki drugi
pogodan nain ali se mora obezbijediti izvoenje trajno kvalitetnog elektronog spoja sa materijalima za
uzemljivae i dozemnim vodovima.
3.2.26. ahure moraju biti postavljene na predvienim mjestima, u ravni sa vanjskom povrinom stuba, a
njihovi otvori moraju biti zatvoreni na pogodan nain (plastini epovi i slino) te vidljivi i pristupani.
3.2.27. ahure se moraju zavariti na elinu armaturnu ipku u stubu koja ne smije imati manji promjer od 10
mm i koja je postavljena du cijele duine stuba. Moe se koristiti i nastavljanje armaturne ipke ali i ono
mora biti izvedeno kvalitetnim varenjem.
3.2.28. Svaki stub, osim ugraenih ahura, mora imati ugraen otvor, pri vrhu stuba, u radijalnom smjeru
kroz stub. Osa ovoga otvora mora biti okomita na uzdunu os stuba i na os u kojoj su postavljane ahure za
uzemljenje. Ovaj otvor se izvodi na taj nain da se u stub, u fazi njegove proizvodnje, ugradi elina cjevica
sa minimalnim unutranjim promjerom od 19 mm. Krajevi cjevice moraju biti u ravni sa spoljnim
povrinama stuba i zatvorni na pogodan nain (plastini epovi i slino). Taan poloaj ugradnje cjevice za
svaku vrstu stuba dat je u prilogu 001.
Izuzetno, kod stuba za montau linijskog rastavljaa, ugrauju se dvije cjevice sa minimalnim unutranjim
promjerom 25 mm. Poloaj ugradnje tih cjevica dat je takoe, u prilogu 001.

april 1997.g.

JP ELEKTROPRIVREDA BIH
Direkcija za distribuciju

TP-6

3.2.29. Ove cjevice moraju biti zavarene na istu ipku armature stuba na koju su zavarene i ahure za
uzemljenje ili na drugu armaturnu ipku istog promjera koja je dobro elektrino povezana varenjem sa ipkom
na kojoj su zavarene ahure za uzemljenje.
3.2.30. Zatita od korozije na dijelovima cjevice koji su izloeni vanjskim uticajima (krajevi), treba izvesti
na slian nain kao i za ahure.

3.2.31. Pregled osnovnih podataka o stubovima

OZNAKA
STUBA

9/315
10/315
12/315
9/1000
10/1000
12/1000
9/1600
10/1600
12/1600
9/2100
10/2100
12/2100
10/1000 LR
10/1600 TS
10/2100 TS

OSNOVNE DIMENZIJE
DUINA
PRENIK
PRENIK
STUBA L
STUBA U
STUBA U
(m)
VRHU d
DNU D
(cm)
(cm)
9
25,5
10
12
27,0
12
30,0
9
33,5
10
20
35,0
12
38,0
9
37,5
10
24
39.0
12
42,0
9
40,5
10
27
42,0
12
45,0
10
20
35,0
10
20
35,0
10
20
35,0

PRIBLINA RAUNSKA
MASA STUBA
(kg)

520
620
720
950
1120
1480
1250
1450
1900
1500
1700
2250
1120
1450
1700

NAPOMENE:
Dozvoljene tolerancije su:
-

Za duinu stuba L + 5 cm, - 2 cm

Za prenike d i D 0,5 cm
Za masu stuba 10 %
Maksimalna zakrivljenost stuba 5 mm/m
Maksimalna ovalnost 5 %

april 1997.g.

JP ELEKTROPRIVREDA BIH
Direkcija za distribuciju

TP-6

4. OBILJEAVANJE STUBOVA
4.1. Proizvoake oznake na stubu
4.1.1. Svaki stub mora da ima na sebi postojanu oznaku, na rastojanju od 4 m od donjeg kraja stuba, na kojoj
treba da bude ispisano:
- oznaka proizvoaa stuba,
- duina stuba u metrima,
- nazivna sila u daN (kod stuba za montau linijskog rastavljaa dodati i oznaku LR, a kod stuba za
stubnu trafostanicu oznaku TS),
- godina proizvodnje stuba,
Ove oznake mogu biti ispisane na tablici od plastine mase koja se na pogodan nain utiskuje u stub prilikom
proizvodnje. Tablica mora biti uraena tako da su ispisani znakovi lako itljivi. Oznake mogu biti utisnute u
beton u toku proizvodnje stuba.
4.1.3. Proizvoa moe na svakom stubu da oznai mjesta hvatanja za podizanje stuba prilikom transporta i
manipulacije.
4.2. Oznake na stubovima na trasi voda
4.2.1. Na izraenom srednjenaponskom vodu svaki stub treba oznaiti rednim brojem stubnog mjesta.
Oznaavanje se vri ispisivanjem broja postojanom crnom bojom na visini od 2 m od nivoa zemlje, na strani
koja je vidljiva pri kretanju trasom voda u smjeru rasta brojeva.
4.2.2. Na vidnom mjestu, sa najpristupanije strane stuba, za vodove srednjeg napona, treba postaviti
propisani opomenski znak opasnosti na visini od 2,5 m od nivoa zemlje.
4.2.3. Oznake rednih brojeva i opomenske oznake moraju se lahko raspoznati sa udaljenosti od 3 m od stuba.
4.2.4. Mogu se koristiti i fabriki uraene opomenske tablice (tablice upozorenja) i tablice sa brojem koje se
montiraju na stub pomou obujmica ili na neki drugi nain (zavrtnji i slino). Tablice moraju sadravati
propisan natpis: VISOKI NAPON OPASNO PO IVOT, te druge propisane oznake. Oznaavanje se
moe izvriti bojenjem kod proizvodnje stuba.
4.2.5. Boje kojim se vri ispisivanje i crtanje moraju biti postojane i otporne na atmosferske uticaje.
4.2.6. Da bi se osigurala jednoobraznost, za ispisivanje i ucrtavanje koristiti ablone.
4.2.7. Na niskonaponskim vodovima nije obavezno postavljenje tablica sa oznakom rednog broja kao ni
opomenskih tablica ukoliko se stubna mjesta ne nalaze na mjestima koja su posebno ugroena (kampovi,
kupalita i druga mjesta gdje se okuplja vie ljudi).
5. TEMELJENJE ARMIRANO BETONSKIH STUBOVA
5.1. Temeljenje AB stubova mora se izvesti tako da se osigura dovoljna stabilnost i sprijei nedozvoljeno
pomicanje pri djelovanju nazivne sile na stub, a u skladu sa vaeim Pravilnikom (L-1, L-2 i L-3) uz primjenu
koeficijenta sigurnosti k = 1,8.
5.2. Oblik, vrsta i dimenzije temelja stuba zavise od:
- tipa, duine i nazivne sile stuba,
- karakteristika tla u kome se temelji stub,
- mogunosti dopreme materijala na stubno mjesto.

april 1997.g.

JP ELEKTROPRIVREDA BIH
Direkcija za distribuciju

TP-6

5.3. Karaketristike tla se, po pravilu, procjenjuju za svako stubno mjesto posebno. Procjenjivanje
karakteristika vri struno lice na osnovu uvida na terenu ili, u neophodnim sluajevima, primjenom drugih
metoda (buenje, ispitivanje tla i sl.).
5.4. Ukoliko se pri iskopu jame za temelj, utvrdi da su karakteristike tla bitno razliite od pretpostavljenih,
potrebno je, uz konsultacije strunog lica, izvriti izbor temelja prilagoenog stvarnim karakteristikama tla.
5.5. Stubovi se temelje pomou prizmatinog temelja od nabijenog betona, marke namanje MB 20 uz
upotrebu betonskih cijevi koje osiguravaju otvor u temelju u koji se, nakon stvrdnjavanja betona, ugrauje
predvieni stub. Stubovi svih tipova i duina temelje se na dubini od 2 m to znatno smanjuje dimenzije
betonskog blok temelja. Oblik i dimenzije temelja prikazani su u prilozima 005, 004 i 006.
5.6. Stubovi sa nazivnom silom od 315 daN (uglavnom nosni) mogu se temeljiti uz upotrebu gotovih
stabilizacionih i temeljnih AB ploa ije su dimenzije prilagoene karateristikama tla na stubnom mjestu (vidi
priloge 008, 009 i 010).
5.7. Izuzetno, ukoliko je tlo specifine nosivosti vie od 4 daN/cm2, stubovi sa nazivnom silom od 315 daN,
mogu se temeljiti direktno u tlo uz dobro nabijanje kamena i zemlje oko stuba.
5.8. Satabilizacione i temeljne ploe izrauju se od armiranog betona marke ne manje od MB 20 (vidi priloge
009 i 010).
5.9. Za ugradnju sidra na stub koristit AB sidrenu plou 40x40x10 cm sa uzengijom za vezanje sidrene ice
(vidi prilog 011).
6. UZEMLJENJE STUBOVA
Uzemljenje AB stubova se izvodi u skladu sa Pravilnicima L-1, L-2, L-11 i L-12.
Uzemljivai se izrauju od vrue pocinane okrugle eline ice promjera 10 mm, a spojevi se izvode
pomou stezaljki (vidi prilog 012).
Radi postizanja to boljih uslova rasporeda potencijala na okolnom zemljitu kao i radi smanjenja ukupnih
dimenzija uzemljivaa isti su predvieni u formi jednog ili u izuzetnim sluajevima sa dva koncentrina
prstena. Kod uzemljivaa za portalne stubove uzemljiva izvoditi sa dva koncetrina prstena. Prema veliini,
obliku i broju koncentrinih prstenova, uzemljivai su oznaeni slovnom i brojnom oznakom (A, A1, B
itd.). Nacrti tih uzemljivaa su dati u prilogu uz uvjete njihove primjene (vidi priloge 029 do 034).
Kod stuba za linijski rastavlja je predviena ugradnja armaturne, vrue pocinane mree na stajalitu
rukovaoca pogonom LR to je u skladu sa Pravilnikom L-11.

6.1. Uzemljenje armirano betonskih stubova na niskonaponskoj mrei

6.1.1. Za stubove u niskonaponskim mreama ne izvode se posebni uzemljivai, niti se poduzimaju neke
posebne zatitne mjere u pogledu ispunjenja uslova bezopasnosti. Isto vai i za svjetiljke javne rasvjete i
kablovske glave na ovim stubovima.
6.1.2. Izuzetno, kada se stubovi nalaze na terenima kao to su: blato, movara, javna kupalita, kampovi,
djeija igralita i sl. mora se primjeniti oblikovanje potencijala polaganjem prstenastog uzemljivaa oko stuba
na udaljenosti od 1 m i na dubini od 0,5 m.
6.2. Uzemljenje armirano betonskih stubova u srednjenaponskoj mrei
6.2.1. Uzemljivae za stubove 20(10) kV vodova dimenzionirati za rad sa uzemljenom neutralnom takom
20(10) kV sa strujom jednopolnog kratkog spoja 300A i trajanjem 0,5 sec.
6.2.2. Uzemljivai stubova vodova 20(10) kV, po pravilu se izvode u vidu jednog prstena oko stuba.

april 1997.g.

JP ELEKTROPRIVREDA BIH
Direkcija za distribuciju

TP-6

6.2.3. Izuzetno, kada se stubovi nalaze na terenu kao to su: blato, movara, javna kupalita, kampovi, djeija
igralita i sl. uzemljiva se izvodi u vidu dva prstena oko stuba. Uzemljiva sa dva prastena se izvodi i kod
armirano betonskih stubova na koje se montiraju rastavljai, rastavne sklopke i ureaji za automatsko
odvajanje dionice u kvaru.
7. PROVJERA KVALITETA MATERIJALA I STUBA
7.1. Provjera kvaliteta materijala upotrebljenog pri izradi AB stuba
7.1.1. Provjera kvaliteta materijala vri se u smislu provjere garantiranih mehanikih i drugih karakteristika
materijala upotrebljenog za izradu AB stuba, a vri se u svemu prema Granskom standardu GSE 50/84
poglavlje 7.
7.1.2. Provjera kvaliteta betona vri se u smislu kontrole kvaliteta betona upotrebljenog za izradu stuba i
temelja, a u svemu oprema standardu U.E3.050 poglavlje 10.
7.2. Provjera kvaliteta stubova
7.2.1. Provjera izgleda spoljane povrine i obraenosti krajeva stuba vri se vizuelno.
7.2.2. Provjera zakrivljenosti stuba vri se letvom i zategnutim konopcem.
7.2.3. Provjera dimenzija stuba vri se mjernom letvom tanosti 0,1 cm.
7.2.4. Provjera mase stuba vri se vagom tanosti 0,1 kg.
7.2.5. Provjera mehanikih osobina stuba vri se dinamometrom tanosti 1 N i mjernom trakom tanosti 0,1
cm. Ova provjera vri se na slijedee naine:
7.2.5.1. Stub se debljim krajem, na raunskoj duini ukopavanja, na pogodan nain, ravnomjerno uvrsti u
horizontalnom poloaju. Uticaj horizontalnog poloaja stuba treba, na pogodan nain, svesti na najmanju
moguu mjeru. Potom se, na udaljenosti 10 cm od vrha stuba, djeluje silom, iji je pravac okomit na uzdunu
osu stuba i iji je intenzitet ravan nazivnoj sili stuba. Nakon dostizanja ovog intenziteta sile, vri se
smanjivanje do nule. Pritom se vri kontinuirano mjerenje udaljenosti vrha stuba od ravnoteenog poloaja, to
jest, mjeri se ugib elastine linije stuba i mjerenje naprezanja na karakteristinim mjestima stuba. Moe se
smatrati da je stub zadovoljio ispitivanje ako se, pri dejstvu nazivne sile u trajanju od 1 minute, na stubu ne
pojave vidljive lokalne deformacije poslije rastereenja. Deformacije su dozvoljene samo u sluaju da je stub
tako projektovan da izdrava predviena optereenja i sa trajnim deformacijama.
7.2.5.2. Stub se uvrsti na nain opisan u taki 7.2.5.1. Potom se, na udaljenosti od 10 cm od vrha stuba,
djeluje nazivnom silom uveanom koeficijentom sigurnosti i smanjuje do nule. Pravac djejstva sile je isti kao
i u taki 7.2.5.1. U takama savijanja vre se kontinuirano mjerenje ugiba elastine linije stuba. Moe se
smatrati da je stub zadovoljio ispitivanje ako, pri ovom optereenju, izdri 1 minutu, a da se ne pojave lokalne
deformacije nakon rastereenja. Deformacije su dozvoljene samo u sluaju da je stub tako projektovan da
izdrava predviena optereenja i sa trajnim deformacijama.
7.2.5.3. Izuzetno, za stubove na kojima se montira javna rasvjeta, kupac moe da zahtijeva i dinamiko
ispitivanje stuba i to:
Stub se uvrsti kao u prethodnim sluajevima, a na vrh stuba se, na pogodan nain uvrsti metalna poluga
duga 60 cm. Potom se na udaljenosti od 10 cm od vrha poluge djeluje naizmjeninom silom savijanja tako da
se vrh stuba pomjera za 2 cm. Stub mora da izdri 3.000.000 oscilacija sa uestalou 1 Hz, a da ne doe do
njegovog oteenja. Isto tako kupac moe da zahtijeva i ispitivanje ovih stubova na optereenje koje izaziva
montirana svjetiljka uveano za koeficijent sigurnosti K = 1,8.

april 1997.g.

JP ELEKTROPRIVREDA BIH
Direkcija za distribuciju

TP-6

7.2.6. Izvjetaj sa provjere mahanikih osobina stuba mora da sadri podatke koji su definirani u svemu
prema Granskom standardu GSE 50/84 taka 8.5.4.
7.2.7. Provjera ahure za uzemljenje, ahure za ugradnju polunog pogona linijskog rastavljaa kao i
ugraenih cjevica vri se vizuelno, a navoj se kontrolira ablonom.
7.2.8. Provjera galvanske povezanosti ahure i cjevica vri se ohm metrom ili UI metodom: Omski otpor
izmeu dvije ahure i cjevica, ne smije prelaziti 0,02 ohma.
7.3. Tipsko, komandno i probno ispitivanje
7.3.1. Tipsko, komandno i probno ispitivanje vri se kod proizvoaa stubova ili u nekoj drugoj ustanovi.
7.3.2. Tipsko ispitivanje stubova vri se radi utvrivanja kvalitete tipa stuba, na jednom stubu, koji mora da
bude istovjetan u svojim glavnim osobinama sa stubovima iz serijske proizvodnje. Ovo ispitivanje vri se u
svemu prema GSE 50/84.
7.3.3. Komandno ispitivanje stubova vri se, radi provjere kvaliteta proizvodnje, na svim stubovima, a vri se
u svemu prema GSE 50/84 (taka 9.1.2.).
7.3.4. Probno ispitivanje stubova vri se, radi provjere kvaliteta stubova prilikom prijema stubova, na jednom
stubu istog tipa, a vri se u svemu prema GSE 50/84 (take 9.1.3.; 9.2. i 9.3.).
U sluaju da stub ne odgovara karakteristikama koje garantira proizvoa, ponavlja se ispitivanje na jo
jednom stubu.
U sluaju da i ovaj stub, u ponovljenom ispitivanju, ne odgovara karakteristikama koje garantira proizvoa,
smatra se da je cijela naruena koliina stubova neispravna i kupac moe odustati od preuzimanja stubova.
7.3.5. Nakon probnog ispitivanja proizvoa, po zahtijevu kupca, mora da prikae rezultate tipskog i
komandnog ispitivanja stubova izvrenih prema GSE 50/84.
7.3.6. Pri probnom ispitivanju proizvoa, po zahtjevu kupca, mora da prikae rezultate provjere kvaliteta
materijala od koga su stubovi izraeni.
7.3.7. Proizvoa ne smije isporuiti kupcu stubove koji nisu odleali najmanje tri dana poslije proizvodnje.
Za kontrolu slui datum proizvodnje koji je oznaen na donjem elu stuba.
8. UGRADNJA AB STUBA
Stubovi se mogu ugraivati i optereivati nazivnom silom nakon perioda odleavanja stuba. Taj period ne
smije biti manji od 21 dan od dana proizvodnje stuba.
8.1. Obzirom na karakteristike tla na mjestu ugradnje stuba, vrstu i oblik temelja, iskop za temelje vri se na
jedan od slijedeih naina:
- buenje pomou prenosivog prenosnog svrdla,
- mainski iskop,
- runi iskop,
- runi iskop uz pomo specijalnog alata,
- miniranjem stjenske mase.
8.2. Temeljenje stubova pomou betonskog temelja oblika prizme (tip P9
8.2.1. Nakon zavrenog iskopa temeljne jame, na dnu jame se postavlja izravnavajui sloj betona debljine
oko 20 cm. Na ovaj sloj se postavljaju betonske cijevi odgovarajuih dimenzija i izvri njihovo uravnavanje u
pravac trase i po vertikali. Nakon ovoga vri se betoniranje temeljnog bloka definiranog oblika. Betoniranje se
izvodi u jednom naletu, bez prekidanja, uz vibraciono ili runo nabijanje betona. Ukoliko je potrebno,

april 1997.g.

10

JP ELEKTROPRIVREDA BIH
Direkcija za distribuciju

TP-6

prethodno se ubace plastine cijevi za provlaenje kablova. Zavrni dio betonskog temelja se izvodi sa padom
prema vanjskim ivicama temelja radi slivanja vode, te zagladi i uradi oluk za dozemni vod (vidi taku 8.2.2.).
Nakon stvrdnjavanja betonskog bloka pristupa se ugradnji stuba u otvor cijevi,njegovom izravnavanju i
pravilnom okretanju. Poloaj stuba se osigurava drvenim klinovima i prostor izmeu stuba i cijevi napuni
sitnozrnastim betonom.
Ukoliko se radi o irokom otkopu temeljne jame potrebno je uraditi oplatu ali samo ako je to neophodno.
Nako dizanja oplate prostor izmeu blok temelja i okolnog tla mora se napuniti materijalom iskopa uz dobro
nabijanje.
8.2.2. Prilikom izrade betonske prizme, na gornjoj povrini, na strani na kojoj e se nalaziti ahure za spoj
uzemljivaa, uraditi udubljenje (oluk) za smjetaj dijela uzemljivaa izmeu ahure i zemlje. Dubina oluka
treba da bude oko 5 cm.
8.2.3. Betonski temelj koji se izliva na licu mjesta moe se opteretiti:
- do 60% nazivne sile 7 dana nakon izrade temelja,
- do 80% nazivne sile 14 dana nakon izrade temelja,
- do 100% nazivne sile 21 dan nakon izrade temelja.
Stubovi se mogu privremeno opteretiti i veim silama uz obaveznu upotrebu pomonog sidra.
8.2.4. Na mjestu gdje je to potrebno (prelazni stubovi DV/KB, stubovi trafostanice i slino), prilikom izrade
temelja, obavezno ugraditi plastine cijevi za provlaenje kablova, odredie se projektom voda, odnosno
postrojenja.
8.3. Temljenje gotovim AB ploama
8.3.1. Temeljenje gotovim armirano betonskim ploama izvodi se tako da se, na dno iskopane temeljne
jame postavi temeljna ploa (ukoliko je to potrebno). Na ovu plou se postavi stub u taan poloaj po trasi
voda i po vertikali. Nakon toga postave se donje, bone stabilizacione ploe i to tako da se naslanjaju na stub
po osi koja je okomita na pravac trase, odnosno os u simetrali ugla loma trase. Ove ploe se vrsto priljube uz
stub, a iza njih se nabije iskopani materijal. Istim materijalima se vri ispunjavanje iskopane jame, uz dobro
nabijanje, sve do mjesta gdje se postavljaju gornje stabilizacione ploe. Ove gornje ploe postave se na isti
nain kao i donje, a zatim se cijela jama naspe iskopanim materijalom.
Tokom itave ove radne operacije, stub se mora, u vertikalnom poloaju pridravati dizalicom ili na nekin
drugi nain koji mora osigurati da ne doe do prevrtanja stuba.
8.3.2. U posebnim sluajevima mogue je izvriti temeljenje pomou stabilizacionih ploa uz upotrebu
betonskih cijevi kao za betonske blok temelje. Temljenje se izvede na taj nain da se stabilizacione ploe
postave uz cijevi u iskopanoj jami. Postupak je isti kao za stub. Kad se zavri ugradnja cijevi, doprema se stub
i ugrauje u otvor cijevi kao i kod blok temelja. Ovaj nain temeljenja je prihvatljiv za sve sluajeve kad se
vri blagovremena priprema temelja (posebno kad se stubovi dopremaju helikopterom).
8.4. Temeljenje direktnim ukopavanjem stuba u tlo
8.4.1. Kod temeljenja stuba direktno u tlo, bez stabilizacionih ploa, stub se zatrpava iskopanim materijalom,
uz dodavanje kamena i dobro nabijanje. U toku cijele ove radne operacije stub se mora pridravati kao to je
navedeno u taki 8.3.1.
9. UGRADNJA ELEKTROMONTANIH DIJELOVA VODA
U principu se montaa konzola i druge opreme vri na stubu prije njegovog podizanja u vertikalni poloaj. U
sluajevima kad je to neophodno vri se montaa i na ve podignutim stubovima ali uz upotrebu mehanizacije
i zatitnih sredstava.

april 1997.g.

11

JP ELEKTROPRIVREDA BIH
Direkcija za distribuciju

TP-6

10. MJERE ZATITE NA RADU

10.1. Penjanje na stub i izvoenje radova mogu izvoditi samo radnici koji su struno osposobljeni i sposobni
za rad na visini.
10.2. Penjanje na stub i izvoenje radova na njemu moe se obavljati tek poto se utvrdi da je stub, u pogledu
stabilnosti, u takvom stanju da nee ugroziti ivote radnika.
10.3. Za penjanje na stub mogu se koristiti:
- hidrauline dizalice sa korpom,
- montane, viedjelne ljetve sa jednostavnim i sigurnim privravanjem uz stub po cijeloj duini stuba,
- specijalne eline penjalice sa gumenom navlakom na obuhvatnom dijelu za stub, sa ili bez regulacije
obuhvatanja. Gumena navlaka na penjalici mora da bude lahko zamjenjiva po istroenosti. Penjalice
moraju imati odreeni atest.
10.4. Odjea i obua radnika koji izvode radove na stubu mora da bude prikladna i da ne smeta pri radu na
stubu. Alat i instrumente radnik mora nositi u specijalnoj torbici.
10.5. Pri penjanju na stub pomou penjalica ili ljestvi i u toku izvoenja radova na stubu, radnik mora da
upotrijebi zatitni pojas kojim se vee za stub ili konzolu.
10.6. Nije dozvoljeno zadravanje i kretanje neposredno ispod stuba na kome se izvode radovi.
10.7. Zabranjuje se radniku penjanje na stub sa one strane na kojoj se vri zatezanje provodnika, na kutnom
stubu, sa strane gdje djeluje rezultantna sila.
10.8. Za izvoenje radova na vodovima sa AB stubovima vrijede i moraju se primjenjivati i ostale zatitne
mjere predviene Pravilnicima o zatiti na radu za ovu vrstu objekata.

11. TRANSPORT I SKLADITENJE STUBOVA

11.1. Proizvoa stubova je duan dati uputstvo o nainu i uslovima transporta i skladitenja AB stubova.
11.2. Za skladitenje AB stubova mora se raspolagati prostorom potrebne veliine sa saobraajnicama koje
osiguravaju pristup mehanizacije i bezbjedan rad kod utovara i istovara.
11.3. Stubovi se moraju grupisati prema tipu (vrsta, visina i nazivna sila) tako da je omoguen njihov
jednostavan izbor i priprema za utovar.
11.4. Stubovi se skladite u horizontalnom poloaju, na ravnom tlu u vie redova po visini ali se izmeu
pojedinih redova moraju postavljati drvene podloge (grede) koje osiguravaju stubove od pomjeranja i
istovremeno obezbjeuju dovoljan prostor za provlaenje uadi i sajli radi utovara stuba.
Isto tako, izmeu stubova u jednom redu, mora se ostaviti prostor za provlaenje uadi i sajli.
12. PROJEKTOVANJE
12.1. Izbor stubova sa pripadajuim elementima
12.1.1. Izbor stubova za projektovanje odreenog srednjeg ili niskonaponskog voda vri se u skladu sa
uslovima na terenu i uslovima koji su propisani Pravilnicima (L-1, L-2).

april 1997.g.

12

JP ELEKTROPRIVREDA BIH
Direkcija za distribuciju

TP-6

12.1.2. Nazivna sila stuba odabranog za odreeno stubno mjesto u vodu, mora biti vea od rezultantne sile na
vrhu stuba koja nastaje usljed dejstva oekivanih optereenja stuba. Ova optereenja se izraunavaju u skladu
sa odredbama Pravilnika (L-1, L-2).
12.1.3. U sluajevima kad je neophodno moe se koristiti sidro za stub. Sidrenje se mora izvesti u skladu sa
odredbama lana 282. Pravilnika (L-1).
12.1.4. Izbor temelja stuba vrriti na osnovu nazivne sile stuba, dimenzija stuba i tehnikih podataka o tlu u
kome je predvieno da se stub ugradi. Tehnike karakteristike tla treba da odredi struno lice na osnovu uvida
na terenu ili, kad je to neophodno, primjenom drugih metoda (vidi take 5.1. do 5.8. i tabele).
12.1.5. Na osnovu svih tih podataka, kao i na osnovu uslova za dopremu materijala na stubno mjesto,
projektant se opredjeljuje za vrstu temelja stuba to u nacrtu trase ili situacije voda, oznaava posebno
utvrenim oznakama (vidi taku 12.2.).
12.1.6. Nadzemne srednjenponske vodove graditi uz upotrebu konzola od vrue pocinanih elinih profila.
Nacrti konzola dati su u prilogu.
Konzole su predviene za raspored provodnika u horizontalnoj ravni. Takav raspored osigurava dobre
eksploatacione osobine voda u klimatskim uslovima na naem podruju, a istvremeno, omoguava upotrebu
stubova manjih duina. U projektnoj dokumetaciji se unosi oznaka predviene konzole za odgovarajui stub.
Oznaavanje je obraeno u taki 12.2.
12.1.7. Nadzemne niskonaponske vodove graditi sa samonosivim kablovskim snopom presjeka do 70 mm2.
12.1.8. Svjetiljke javne rasvjete montirati na stub pomou odgovarajuih obujmica, a vod za napajanje iroke
potronje i svjetiljke montirati na nosae postavljene u otvoru (cijevi) na stubu.
12.1.9. Na mjestima ugradnje prelaza sa nadzemnog u kablovski vod koristiti konzole i drugu metalnu
opremu izraenu od vrue pocinanih elinih profila.
12.1.10. Kod projektovanja niskonaponskog voda na AB stubovima, uzemljenje stubova odrediti u skladu sa
Pravilnicima L-2 i L-12.
Za stubove u niskonaponskim mreema ne izvode se posebni uzemljivai, niti se poduzimaju neke posebne
zatitne mjere u pogledu ispunjenja uslova bezopasnosti. Isto vai i za svjetiljke javne rasvjete i kablovske
glave na ovim stubovima.
Izuzetno, kada se stubovi nalaze na terenima kao to su: blato, movara, javna kupalita, kampovi, djeija
igralita i sl. mora se primijeniti oblikovanje potencijala polaganjem prstenastog uzemljivaa oko stuba na
udaljenosti od 1m i na dubini od 0,5 m.
12.1.11. Uzemljivae za stubove 20(10) kV vodove dimenzionirati za rad sa uzemljenom neutralnom takom
20(10) kV sa strujom jednopolnog kratkog spoja 300 A i trajanjem 0,5 sec.
12.1.12. Uzemljivai stubova vodova 20(10) kV, po pravilu se izvode u vidu jednog prstena oko stuba.
12.1.13. Izuzetno, kada se stubovi nalaze na terenu kao to su: blato, movara, javna kupalita, kampovi,
djeija igralita i sl. uzemljiva se izvodi u vidu dva prstena oko stuba.
Uzemljiva sa dva prstena se izvodi i kod armirano betonskih stubova na koje se montiraju rastavljai,
rastavne sklopke i ureaji za automatsko odvajanje dionice u kvaru.
12.1.14. Spajanje uzemljivaa na predvienu ahuru na stubu kao i spajanje stuba, konzole i ostale metalne
opreme na stubu koja se uzemljava, izvesti pomou elinih pocinanih zavrtanja sa navojem M 12 i komada
vodia X00 A, 70 mm2 sa napresovanim kablovskim stopicama kao i odgovarajuih podloki. Spoj eline
pocinane okrugle ice uzemljivaa na stub kao i spoj uzemljivaa meusobno, izvesti pomou odgovarajue
stezaljke.

april 1997.g.

13

JP ELEKTROPRIVREDA BIH
Direkcija za distribuciju

TP-6

12.1.15. Izbor provodnika, zatitne uadi, izolatora, ovjesne opreme i drugih elemenata, vriti na osnovu
Projektnog zadatka, a u skladu sa Pravilnicima L-1, L-2 i L-12.
12.1.16. Odreivanje klimatskih uslova na trasi voda i izbor radnih naprezanja uadi, vriti na osnovu
odredbi Pravilnika L-1, L-2 i L-12.
12.2. Oznaavanja koja se primjenjuju u projektnoj dokumentaciji
12.2.1. Prilikom izrade projektne dokumentacije koristiti slovne i brojne oznake za stub i ostale elemente
voda prema slijedeem sistemu:
Prva oznaka: Oznaka namjene stuba (slovna oznaka)
Druga oznaka: Oznaka duine stuba u metrima nazivne sile u daN (brojne oznake)
Trea oznaka: Oznaka temelja (slovna i brojna oznaka)
etvrta oznaka: Oznaka konzole, odnosno nosaa zavjeenja za samonosivi kablovski snop (slovna i brojna
oznaka)
Peta oznaka:
Oznaka zavjeenja (slovna i brojna oznaka)
esta oznaka.
Oznaka izolatora i njihovih nosaa (slovne i brojne oznake)
Sedma oznaka: Oznaka tipa uzemljivaa (slovna i brojna oznaka)
Osma oznaka: Oznaka rednog broja stuba u trasi voda (brojna oznaka)
12.2.2. U projektnoj dokumentaciji za srednjenaponske vodove ove oznake unositi u nacrtu uzdunog profila
i u stubnoj listi.
12.2.3. U projektnoj dokumentaciji za niskonaponske vodove, u situacionom nacrtu trase vodova, unijeti
samo oznake rednih brojeva stubova, a ostale oznake unijeti u posebno uraenu stubnu listu.
12.2.4. Oznaka namjene stuba
Ovo oznaavanje se izvodi slijedeim slovnim oznakama:
Nnosni stub
Kkutni stub
Zzatezni stub
KZ kutno-zatezni stub
Oodcjepni stub
LR stub za montau linijskog rastavljaa
KR krajnji stub
NP nosni portalni stub
ZP zatezni portalni stub
KZP - kutno-zatezni portalni stub
STS - stubna transformatorska stanica
Oznakama za portalne stubove dodaje se i oznaka razmaka portala R=2,2 m ili R=2,6 m. Ako je na stubu
predviena montaa rasvjetne armature onda se u oznaci stuba dodaje jo i oznaka JR. U sluaju da je na
stubu predviena montaa sidra, u oznaci stuba dodaje se oznaka S. Sve ove oznake dodaju se iza oznake
duine stuba i nazivne sile.
12.2.5. Oznaka duine stuba i nazivne sile
Ovo oznaavanje se izvodi brojanim oznakama duine stuba u metrima, razlomaka crta i nazivne sile u
daN.
Na primjer:
K -10/1000 to znai da je to kutni stub, ukupne duine 10 m sa nazivnom silom 1000 daN ili:
K 12/315 S - to znai da je to kutni stub, ukupne duine 12 m sa nazivnom silom 315 daN i dodatnim
sidrom,
NP 10/315 R=2,2 m - to znai da je to nosni portalni stub ukupne duine 10 m sa nazivnom silom 2x315
daN i razmakom portala 2,20 m.

april 1997.g.

14

JP ELEKTROPRIVREDA BIH
Direkcija za distribuciju

TP-6

12.2.6. Oznaavanje temelja

U projektnoj dokumentaciji temelja AB stubova oznaavati pomou slovnih i brojnih oznaka koje treba da
imaju slijedee znaanje:
Prva oznaka (slovna):
P betonski blok temelj oblik prizme
M montani temelj koji se izrauje pomou gotovih elemenata (stabilizacione ploe)
D direktno temeljenje stuba u tlo uz dobro nabijanje
Druga oznaka (brojna) predstavlja:
- kod P temelja, duinu strane prizme paralelne sa tlom, u metrima
- kod M temelja, duinu primjenjenih stabilizacionih ploa u metrima
Trea oznaka (brojna) predstavlja:
- kod P temelja, prenik primjene betonske cijevi u centrimetrima,
- kod M temelja, broj stabilizacionih ploa
Ukoliko se ne predviaju betonske cijevi ne stavlja se nikakva oznaka.
Napomena:
Za stubove sa direktnim ukopavanjem u tlo (tip D) ne stavlja se druga i trea oznaka.
Primjer: P 0,80 50 to znai da se radi o prizmatinom temelju sa stranicama 0,80 m uz ugradnju betonske
cijevi promjera 50 cm.
12.2.7. Oznake konzole
Konzole koje se primjenjuju na stubu oznaavaju se u nacrtima u projektnoj dokumentaciji slovnim i brojnim
oznakama koje imaju slijedee znaenje:
Prva oznaka (slovna):
NH
- nosna horizontalna konzola,
KH
- kutna horizontalna konzola,
KZH
- kutno-zatezna horizontalna konzola,
PK
- eljezna portalna nosna konzola,
PK-ZB
- eljezna portalna kutno-zatezna konzola,
OK
- odcjepna konzola,
KO
- konzola za montau odvodnika prenapona,
KO-KG1 -konzola za montau odvodnika prenapona i jednoilnih kablovskih zavrnica,
KO-KG3
-konzola za montau odvodnika prenapona i kablovske zavrnice za troilni kabl,
KO-KG0,4
-konzola za montau kablovske zavrnice niskonaponskog voda i odvodnika prenapona.
Druga oznaka (brojna) oznaava prenik stuba na mjestu ugradnje konzole (najee u vrhu stuba).
Primjer:
NH-20 to znai da je to nosna horizontalna konzola za stub sa prenikom u vrhu od 20 cm.
12.2.8. Oznaka zavjeenja provodnika
Za srednjenponske nadzemne vodove primjeniti uobiajene oznake koje imaju slijedea znaenja:
12.2.8.1. Oznake za zavjeenja provodnika na potpornim izolatorima:
P1 jednostavno privrenje provodnika na potporni izolator pomou veza od ice ili pomou stezaljke,
P2 pojaano privrenje provodnika na potporni izolator pomou veza od ice ili pomou stezaljke uz
dodatak koji osigurava vez,
P3 Dvostruko mehaniki pojaano privenje provodnika pomou dva potporna izolatora i dodatnog
komada provodnika
P4 zatezno privrenje provodnika na potporni izolator,
P5 zatezno privrenje provodnika na potporni izolator uz izradu mehanikog pojaanja.
12.2.8.2. Oznake zavjeenja provodnika sa izolatorskim lancima ili tapnim izolatorima:
JN
- jednostruko nosno zavjeenje,
JNP
- jednostruko nosno pojaano zavjeenje,
DN
- dvostruko nosno zavjeenje,
DNP
- dvostruko nosno pojaano zavjeenje,

april 1997.g.

15

JP ELEKTROPRIVREDA BIH
Direkcija za distribuciju

TP-6

JZ
- jednostruko zatezno zavjeenje,
JZP
- jednostruko zatezno pojaano zavjeenje,
DZ
- dvostruko zatezno zavjeenje,
DZP
- dvostruko zatezno pojaano zavjeenje,
Ukoliko se oznakama za zatezno zavjeenje doda i oznaka O (na primjer JZPO) onda to oznaava da montira
izolatorski lanac sa okrenutim izolatorima.
12.2.8.3. Za zavjeenja samonosivog kablovskog snopa u niskonaponskim vodovima koristiti slijedee
oznake:
NO nosno ovjeenje samonosivog kablovskog snopa,
ZO zatezno ovjeenje samonosivog kablovskog snopa,
KU kutno ovjeenje samonosivog kablovskog snopa,
KP ovjeenje kunog prikljuka sa samonosivim kablovskim snopom.
12.2.9. Oznaka tipa izolatora i njihovih nosaa
Ovo oznaavanje se, u projektnoj dokumentaciji izvodi koritenjem oznaka izolatora po IEC u ili prema
proizvoakim oznakama izolatora (kad se radi o izolatorima koji nisu obuhvaeni Standardom).
Nosai izolatora se oznaavaju skraenom oznakom iz odgovarajueg Standarda. Oznake imaju slijedee
znaenje:
Oznake izolatora:
- 12 R; 17,5 R; 24 R; 28 R i 36 R; - potporni porcelanski izolatori prema fabrikim oznakama,
- U120BS i.t.d. lanasti izolatori prema oznaci po IEC u,
- LSP-12 i.t.d. potporni, porcelanski, masivni izolatori po fabrikoj oznaci,
- Potporni i tapni kompozitni izolatori oznaavaju se skraenom fabrikom oznakom.
12.2.10. Oznaka nosaa izolatora
25A, 25B, 28A, 28B, 35A, 35B. Skraene oznake ravnih nosaa izolatora prema Standardu.
25E, 28E, 35E skraene oznake savijenih nosaa izolatora prema Standardu.
12.2.11. Oznaka uzemljivaa stuba
Tipovi primjenjenih uzemljivaa za stub oznaavaju se slovnim oznakama A, B, C itd., prema tipu, veliini i
obliku uzemljivaa koji je potrebno ugraditi obzirom na procjenjene uslove na stubnom mjestu (vidi nacrte).
12.2.12. Oznaka rednog broja stuba u trasi
Stubovi u trasi se oznaavaju rednim brojem koji rastu u smjeru toka energije u vodu.
13. LITERATURA
L1

Pravilnik o tehnikim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih

vodova nazivnog napona 1 kV do 400 kV (Sl.list 65/88)
L 2 Pravilnik o tehnikim normativima za izgradnju niskonaponskih nadzemnih
vodova (Sl.list 6/92)
L 3 Pravilnik o tehnikim normativima za beton i armirani beton (Sl.list 11/87)
L 4 Pravilnik o tehnikim mjerama i uslovima za prednapregnuti beton
(Sl.list 51/71)
L 5 Tehniki uslovi za stubove nedzemnih elektroenergetskih vodova i ulinog
osvjetljenja od betona (Granski standard GSE 50/84)
L 6 Zakon o standardizaciji (Sl.list 8/91)
L 7 Tehniki propisi za ispitivanje, isporuku i primjenu ica za prednapregnuti
beton (Sl.list 39/64)
L 8 Tehniki uslovi za primjenu tipiziranih sila za stubove nadzemnih
elektroenergetskih vodova (Granski standard GSE 53/86)
L 9 Tehnike preporuke za izgradnju niskonaponske mree sa samonosivim
kablovskim snopom (TP 2 ElektrodistribucijaSarajevo)
L 10 Tipizacija betonskih stubova okrugle izvedbe za 20(10) kV vodove s
preporukom za projektiranje i primjenu HEP Zagreb

april 1997.g.

16

JP ELEKTROPRIVREDA BIH
Direkcija za distribuciju

TP-6

L 11 Pravilnik o tehnikim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog

napona iznad 1000 V (Sl.list 4/74)
L 12 Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu neiskonaponskih mrea i
pripadajuih transformatorskih stanica (sl.list 13/78)

april 1997.g.

17

STUBOVI SA NAZIVNOM SILOM 315 daN

STUBOVI SA NAZIVNOM SILOM 650,1000, 1600 i 2100 daN

el.cijev f 19 mm

h/3

el.cijev f 19 mm

h/3

10

180

30

10

30

ahura M12

ahura M12

ahura M16

ahura M12
(ugra|uje se samo kod
stuba "STS")

ahura M12

ahura M12

230

tablica sa oznakama

400

tablica sa oznakama

230

400

ahura M16

30

30 13

220+0,5
-

d=20

ahura M12
el.cijevi f 25 mm
ahura M16

215+0,5
-

ahura M16
tablica sa oznakama

1000

ahure M16
13 208,5+0,5
-

230
D=35

ARMIRANO-BETONSKI STUBOVI
ZA ELEKTROENERGETSKE VODOVE
0.4 kV DO 35 kV
-MJESTA UGRADNJE OTVORA I AHURA
ZA UZEMLJENJE I MONTAU LR-

400

345,5+0,5
-

ahure M12

300

STUB SA NAZIVNOM
SILOM 1000 daN ZA
MONTAU LINIJSKOG
RASTAVLJAA

NAPOMENE:
1. KOTA "x" DEFINIRANA JE
U PROJEKTU STUBNE TS
2. SVE MJERE SU U CENTIMETRIMA

JP ELEKTROPRIVREDA BiH
"DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU"

SARAJEVO

TP 6 - Prilog 1

30

50

M12

19

AHURA ZA UZEMLJENJE AB STUBOVA

NAPOMENE:
1. MATERIJAL ZA IZRADU AHURA .0300
2. UNUTRANJI NAVOJ RADITI ZA CINANJE
3. AHURU POCINATI

ARMIRANO-BETONSKI STUBOVI
ZA ELEKTROENERGETSKE VODOVE
0.4 kV DO 35 kV
AHURA ZA UZEMLJENJE AB STUBOVA

JP ELEKTROPRIVREDA BiH
"DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU"

SARAJEVO

TP 6 - Prilog 2

30

50

M16

24

AHURA ZA MONTAU LINIJSKOG RASTAVLJAA

NAPOMENE:
1. MATERIJAL ZA IZRADU AHURA .0300
2. UNUTRANJI NAVOJ RADITI ZA CINANJE
3. AHURU POCINATI

ARMIRANO-BETONSKI STUBOVI
ZA ELEKTROENERGETSKE VODOVE
0.4 kV DO 35 kV
AHURA ZA MONTAU LINIJSKOG RASTAVLJAA

JP ELEKTROPRIVREDA BiH
"DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU"

SARAJEVO

TP 6 - Prilog 3

PRILOG 4. Podaci za izbor temelja

GRUPA

B
B
B
B
B
B
C
C
C
C
C
C
C
C
C
C
C
V
D
D
D
D
D
D

DOZVOLJENI
PRITISAK NA
TLO
2
(daN/cm )

1,00
1,00 sa
podzemnom
vodom
1,50
1,50 sa
podzemnom
vodom
2,00
2,00 sa
podzemnom
vodom
2,5

3,00

VRSTA
TEMELJA

P
K
M
P
K
M
P
K
M
P
K
M
P
K
M
P
K
M
P
K
M
P
K
M

STUBOVI SA
NAZIVNOM SILOM
315daN

STUBOVI SA
NAZIVNOM SILOM
650daN

STUBOVI SA
NAZIVNOM SILOM
1000daN

STUBOVI SA
NAZIVNOM SILOM
1600daN

STUBOVI SA
NAZIVNOM SILOM
2100daN

STUB
DUINE
9m
P-0,70-40
K-0,80-40

STUB
DUINE
10-12m
P-0,75-40
K-0,85-40

STUB
DUINE
9m
P-1,20-50
K-1,35-50

STUB
DUINE
10-12m
P-1,10-50
K-1,25-50

STUB
DUINE
9m
P-1,40-50
K-1,60-50

STUB
DUINE
10-12m
P-1,30-50
K-1,50-50

STUB
DUINE
9m
P-1,85-50
K-2,10-50

STUB
DUINE
10-12m
P-1,65-50
K-1,90-50

STUB
DUINE
9m
P-2,15-50
K-2,45-60

STUB
DUINE
10-12m
P-2,05-60
K-2,35-60

P-0,85-40
K-1,00-40

P-0,90-40
K-1,05-40

P-1,40-50
K-1,60-50

P-1,30-50
K-1,50-50

P-1,65-50
K-1,90-50

P-1,55-50
K-1,75-50

P-2,25-50
K-2,55-50

P-1,80-50
K-2,05-50

P-2,35-50
K-2,65-60

P-2,35-60
K-2,65-60

P-0,65-40
K-0,75-40

P-0,70-40
K-0,80-40

P-1,00-50
K-1,15-50

P-0,90-50
K-1,05-50

P-1,25-50
K-1,40-50

P-1,10-50
K-1,25-50

P-1,65-50
K-1,90-50

P-1,35-50
K-1,55-50

P-1,90-50
K-2,15-60

P-1,80-60
K-2,05-60

P-0,85-40
K-1,00-40

P-0,80-40
K-0,90-40

P-1,20-50
K-1,35-50

P-1,10-50
K-1,15-50

P-1,50-50
K-1,70-50

P-1,30-50
K-1,50-50

P-1,95-50
K-2,20-50

P-1,65-50
K-1,85-50

P-2,20-50
K-2,50-60

P-2,10-60
K-2,40-60

P-0,60-40
K-0,70-40
M-0,80-40
P-0,75-40
K-0,85-40

P-0,65-40
K-0,75-40
M-0,80-40
P-0,75-40
K-0,85-40

P-0,80-50
K-0,90-50
M-0,80-40
P-0,95-50
K-1,10-50

P-0,75-50
K-0,85-50

P-1,10-50
K-1,25-50

P-0,90-50
K-1,05-50

P-1,45-50
K-1,65-50

P-1,10-50
K-1,25-50

P-1,70-50
K-1,95-60

P-1,60-60
K-1,80-60

P-0,90-50
K-1,05-50

P-1,30-50
K-1,50-50

P-1,05-50
K-1,20-50

P-1,80-50
K-2,05-50

P-1,40-50
K-1,60-50

P-2,10-50
K-2,40-60

P-1,90-60
K-2,15-60

P-0,60-40
K-0,70-40
M-0,80-40
P-0,60-40
K-0,70-40
M-0,80-40

P-0,60-40
K-0,70-40
M-0,80-40
P-0,6-40
K-0,7-40
M-0,80-40

P-0,65-50
K-0,75-50
M-0,80-40
P-0,65-50
K-0,75-50
M-0,80-40

P-0,65-50
K-0,75-50

P-0,95-50
K-1,10-50

P-0,70-50
K-0,80-50

P-1,30-50
K-1,50-50

P-0,90-50
K-1,05-50

P-1,55-50
K-1,75-60

P-1,35-60
K-1,55-60

P-0,65-50
K-0,75-50

P-0,80-50
K-0,90-50

P-0,70-50
K-0,80-50

P-1,15-50
K-1,30-50

P-0,90-50
K-1,05-50

P-1,40-50
K-1,60-60

P-1,10-60
K-1,25-60

Oznake u tabeli imaju sljedee znaenje:

P- prizmatini temelj, druga oznaka je dimenzija stranice temelja, trea oznaka je promjer betonske cijevi
K kruni temelj, druga oznaka je promjer temelja, trea oznaka je promjer betonske cijevi
M montani temelj, druga oznaka je dimenzija stabilizacionih ploa, trea oznaka je broj stabilizacionih ploa po temelju
Detaljne dimenzije pojedinih temelja sa graevinskim normama date su u prilogu 5.

10 cm

PRESJEK A-A
AB STUB

SITNOZRNASTI BETON

C(cm)

BETONSKA CIJEV

20 cm

BETON MB 20

D1(cm)
D (cm)

UDUBLJENJE (OLUK) ZA
SMJETAJ DOZEMNOG VODA

AHURA ZA UZEMLJENJE

NAPOMENE:
DIMENZIJE TEMELJA DATE SU U PRILOGU 4

ARMIRANO-BETONSKI STUBOVI
ZA ELEKTROENERGETSKE VODOVE
0.4 kV DO 35 kV
BLOK TEMELJ OBLIKA PRIZME - PRIZMATINI TEMELJ
(OZNAKA P)

JP ELEKTROPRIVREDA BiH
"DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU"

SARAJEVO

TP 6 - Prilog 5

f3_eIExino

pRI vR ED7\ B,H

1..*-:l'

PFEGLED DIMENZIJ/\ I POTREBNOG MATERIJALA Z,q TEMELJE TIPA "P',

lRc,t I ozx,rr.,.r lorrrrnirztH

i hrol i TE\IEL-IA I StR,rNtCE

lil. !

u --+ti

i-

CUEVI

:___t_:_-g)_:

l)-rl.(\tl--10 I
Li
l--- -*--i--;
-

-t-

ISKOP

PRECN]K

{cm)

lill

0.f;il

(J. r l.l

y-,'.:'' +tl _ _
l____

L_"_

:
:' ''jr)'_ I ---l-- !.u!
!
l:- -l=-lLlt-iP-r,r.9rr-1,.)___l--___q:!
i
!'-l'.9:-50
t' t ' r-irl

L : __

i .:

_l_

O.t-l.s
I .ttt l

l_._:____-_

__]__!._q0_

| __

!'_!'Y:l(ti

i-'-l-t.9) -bU

__

'

I l,- f. ilj-011
i

r).929

o 5q7

1.079

a.t{

0.lL)

1.:i7

0.905

{1.:0

l'_.iu-r.0
i, j.tr).6()

L
I
|

{l

(l tl

i.rLr8

0,587
0.915

[50 t
5o i
-sO i

t.;sq

1.097

0.10

1_18t

r.290

0.31)

50
50

r.9E5

t.200

I,7C8

s0

2.662

2.t74

0,.10

r-tnS

r.3

12

4q1

0.10

0.30

i0

? qds

0.i0

3,820
5,1 40
8.308

0.3(-l

0.72-s

0.40

OO

s,800
r.408
i.5 89

0,906

u.9(j

60

I ?Q1

1.099

0.40
0.40

0,9-i

50

1.98_i

t.-102

0.,10

60

1.200

t.5i7
t.9i9
i./lo

0.10
0.40
0,40
0.40

l,5r)

_ i ll r1-6q

Ir)

1,07b

5,6-12

r.iO

lr;tt-f.r-i-t ___]

0,i0

)U
60

____=l_

i'

:--!u__0.:0

l.t()
I,Ll

i'.1.i)-itL

rml\
J:::_1

BETON

+0

\I

I I,0r_)
--i iP-(1.S.5-60
l-.
I '..!?!!-_--1- - 0.q0
I o.S_s
I
|-.,i
-__l_
r.__----:-_-__

l-+:-:_

SITNO-ZIIN/\STI

.10

50
50

i.]!_la_ ___l __- i.lc __

p 1.c(l I0
ir-

BIrT(lN
lv{ll :0

0.459

,r,;,s L -rO j
l. ,_
I,
i
t++{r----+ rt.;i_r I :O
L__t_. P.il.-().rL) i -=t,s(r_re

l--| '
!:

II

1.70

l.irt
:,10

6(l
50

909

50
6{)

rrtl
60
o0

l.

168
,1.950

:.+85

-s.63 2

4,949

5.358

5,615
9,019
9,965

9.107
i

(j,648

0.10
0.30

ti.40
0.40
0,40
0.40
0.40

VEZA PRILOG

OO4

Prilag 006

str. 20

April 1997.

f D2

D1

S
D1 D2
(cm) (cm)

L
(cm)

S
(cm)

MASA MARKA
(kg) BETONA

40

47

200

3,5

152

MB30
SATROSKOM

50

57

200

3,5

188

MB30
SATROSKOM

60

67

200

3,5

223

MB30
SATROSKOM

NAPOMENA:
CIJEVI SE MOGU RADITI IZ DVA DIJELA DUINE L=100 cm
SA MOGUNOU NASTAVLJANJA.

ARMIRANO-BETONSKI STUBOVI
ZA ELEKTROENERGETSKE VODOVE
0.4 kV DO 35 kV
BETONSKA CIJEV ZA IZRADU TEMELJA STUBOVA

JP ELEKTROPRIVREDA BiH
"DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU"

SARAJEVO

TP 6 - Prilog 7

10

PRESJEK A-A

STABILIZACIONA
PLOCA

AB STUB

200

NABIJENI ISKOPANI
MATERIJAL

STABILIZACIONA
PLOCA

10

TEMELJNA
PLOCA
PRESJEK B-B
90

TRASA VODA

DA

SIMETRALA UGLA
LOMA TRASE

TR

AS

O
AV

TRASA VODA

TR

AS

ARMIRANO-BETONSKI STUBOVI
ZA ELEKTROENERGETSKE VODOVE
0.4 kV DO 35 kV
TEMELJENJE AB STUBA POMOU STABILIZACIONIH PLOA
(OZNAKA M)

AV

OD

70

NABITI ZEMLJU I KAMENJE

JP ELEKTROPRIVREDA BiH
"DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU"

SARAJEVO

TP 6 - Prilog 8

10
6
40

r=1 5
80

MASA PLOE 54KG

MATERIJAL BETON Mb20 ARMIRAN
SVE MJERE SU U CENTIMETRIMA
VEZA: PRILOG 12

ARMIRANO-BETONSKI STUBOVI
ZA ELEKTROENERGETSKE VODOVE
0.4 kV DO 35 kV
- STABILIZACIONA PLOA -

JP ELEKTROPRIVREDA BiH
"DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU"

SARAJEVO

TP 6 - Prilog 9

10
40

40

MASA PLOE 35,2kg

MATERIJAL BETON MB20 ARMIRAN
SVE MJERE SU U CENTIMETRIMA
VEZA: PRILOG 14

ARMIRANO-BETONSKI STUBOVI
ZA ELEKTROENERGETSKE VODOVE
0.4 kV DO 35 kV
- TEMELJNA PLOA -

JP ELEKTROPRIVREDA BiH
"DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU"

SARAJEVO

TP 6 - Prilog10

'--Al^l
uL=l!\f

's:

SIDRENA PLOEA

li

lJ/"'

MB2O ARMIRA}JO

c.ogood tz poctrucANo

"tl

fl,

MASA PLOCE

G=-15k9

iiaw

4n

VARITI NA
ARMATURU

-----'I-

A.RNIATURNiA SiPKA $10

DETALJ "B"

UZENGUA

-(*-

I\{ATERUAL :C.03O{] VRUCE POCL\'ICANO

NAPOMENA: SVE MJERE SU U CENTIMETFIIvIA

Prilog 011 : ARMIRANO'BETONSKI STUBOVI

7A ELEKTROENERGETSKE VODOVE
0.4 kv Dc 35 kv
. PLOEA ZA USIDRENJE STUBA.

April 1997,

4
38

5
5,

11

17
45

11

1,5

4 4

13

40

M12

10

40
50

Zupasta podloka
M12 pocinana

M12

10

Oznaka
stezaljke

Zavrtanj

S -1

POZ.2

S -2

POZ.4

UPOTREBA
Za spoj
na stub
Za spoj
u zemlji

40
50

ZAVRTANJ SA MATICOM

.0400

ELASTINA PODLOKA
ZAVRTANJ BEZ MATICE
TIJELO STEZALJKE

1
1
2

ELIK
.0400
.0300

TOPLO POCINANO
TOPLO POCINANO

KOL

MATERIJAL

POVRINSKA ZATITA

1
POZ

NAZIV DIJELA

ARMIRANO-BETONSKI STUBOVI
ZA ELEKTROENERGETSKE VODOVE
0.4 kV DO 35 kV
-STEZALJKE ZA SPOJ UZEMLJIVAAS-1 I S - 2

TOPLO POCINANO
BRUNIRANO

PRIMJEDBE

JP ELEKTROPRIVREDA BiH
"DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU"

SARAJEVO

TP 6 - Prilog 12

TP6 - DISTRTBUCTJA

I.Ip ELEKTROPRIVREDA BiH

AB STUB
.;4

,*

irlterue

PocrNaANA

KONZOLA

ZAVRTAh]J M12

L-*--!sclN-QAN-AISTOPICA
mmt

PROVODNIK XOC A 70 mm'

AISTOPICA
70 mm'

ZAVRTANJ

N412x50

eqql!_cAN)

ZAVARENO

MATICA M12

ZUPCASTA PODLOSKA Mi2

(POCINEANA)

ARMATUFA. AB STUBA

\<-i
NAPOtr4ENA:

KOD SPOJA NA N,IETALNU \,IASU

0.,\iKc r) PRIMJENITI t\IATICt-r Mll

Izupeasru pout-oSxu

Prilog 013 : ARMIRANO-BETONSKI STUBOVI

ZA ELEKTROENERGETSKE VODOVE

0.4 kv Do 35 kv
- NaCtN SPAJANJA I\'JETALNIH N1AS.q

p1 f6gLiRU UzEMUENJA srlrtsA-

'-{s
Aoril 1997.

str 27

I.I

p ELEKTROPRIVREDA BiH

ISTR IB

UC

IJA

rS,

rD

+;'

sa

++

->i

(?)
i\

1t
l!

all sl
I

6:

-=!---

oo

.n

r q,

.4,.-

I]TM

f -iStL

'73
1,-

D Z

92

62

62

91

-:-

NJZ

20

6a

35

94
gI,

li5

u K'iEf,na
( kq
masa

T.TE

93

'75

a5

?,7

90

t-oo

L2a L25

-tr i^^-^;l , I i

t-.u:4)

.,/:ar/rl,tTal

t_-\-,^

tr'-r!/-^/L
/ | - | r'l

a';.

i4,a.TErD.

Prrlog

1f5

z+/

I
I

0:.r*

x 5cm

deLrka.

-QLoxg,
-l-l-axg
620rum___.l I 6mm
__,y ! V l!u:,_

j'ji.L

l4 I ELEKTROE|{ERCEl-S
(JD I KV DO 35 KV

je
Sva kons:r'ikcj,ja
:z
vrude pocif,aana,a
zasLawir:u j-sporu- rL I
dwi je rascje:tr-ke
o<1 nehrdajuieg

\-, ra: t
1,.\):+"

--o3:',:::l--.]

L. T2

NAPO!,{EIJ}T:
)

KOL.

Kl

Drl{E}.iz 1,IE

Vr.JDOVI

ZASTAVICA

'-;d'

.RADIONI.K CRl'82

Anil

1997.

TP.6,.

DISTflIFUOIJA

STEZALJKA TIP "S.1"

-- "lt -

**[

Ej

tr,

.Y

E
Nl
l
l
I

*J_

VFUCE POCINEAN
oKRUGLIirLtx Qtomm

,FiE
I

*^"o \

tr/r'\

/-F.
F- ni* rf
\1./

Prilog 029 : ARMIHANO-BETONSKI STUBOVI

ZA ELEKTHOENERGETSKE VODOVE
0,4 KV DO 35 KV
. UZEMLJIVAE TIP 'N'-

ilpril1997

str. 43

Ufro

rPo-DrsrRrBuctJA
STEZALJKA TIP 'S.1'

oya1,
*'-oi
I

lr

5r
'-l
j
I
I

__Y_

VRUCE POCINEAN

oKRUGLIeELrx Sromm

<-7-

STEZALJKE TIP "S-2"

.-F

,/
,/

,.,

$-'

($

E/1.\
EE\

,a\
\

,I'. .7.'

-'oy I

\\

\ -L ,,1

Itrr

e).

Prilog 030 : ARMIRANO-BETONSKI STUBOVI

ZA ELEKTROENERGETSKE VODOVE
0.4 kv Do 35 kv
UZEMLJIVAC

str. 44

rlp 'nI.'.

April 1997.

.J l-',..tsL'.tr!1,

I tt'ul"t(tVf{'tr,UA

fO -,ruliJ.l ftltrrurr'lt,;'a

STEZALJKA TIP "S-1"

-'r-{*a
ciEl

It

c{

__r
i

VRUCE POCINCAN

oKRUGLIOeutr dtomm
2.2 -2.6 m

.I-

L:-

\$'

rTl

\/

r\ -J- \'
-lI \rr-tr-=

I I I
|

/\{

.(s

(\.e

,t

f^_.-<th

s'

_Y_

\r-

STEZAI-JKA TIP 'S-2'

Prilog

03i : ARMIRANO-BETONSKI STUBOVI

ZA ELEKTROENERGETSKE VODOVE
0.4 kv Do 35 kV
.

April

L,JZEMLJIVAE

TIP "A' .

str. 45
1997.

TP6 - DISTRIBUCIJA

iJP ELEKTftgPRIVREDA
STEZALJKA TIP 'S-1'

vl

f-*r--r-----r
Ai "1lt

eY:i

tr
-

VNU.E POCINCAN
oKRUGLIdELIT Otomm

/
STEZALJKE

{'\

IIP "S.2'

o*" I
/,"

-J
tal

'/
./
.1

tJt'

vRUCE pociruiRruR ARMATURNA

filREZA 80x80 cm OD
StPxt ,}to mm SA OTVOHOM
OKCA 20x20 cm

Priloe 032 : ARMIRANO-BETONSKI STUBOVI

ZA ELEKTROENERGETSKE VODCVE
0.4 kv DO 35 kV
. UZEMLJIVAE ZN STUA SA LR-

'l
ttr. 46

APril1997'
;i'^

:1' ' si_:ri

I\rr C,LE^ | I\Lrf r\lYr\GUA

rl v-glvtt\tgvvrvF

2nn .nn
':_-:
r>r< 4VV

- -r'--

c!l
Y

a'c{
l

OY
6i

'l

'oi
Y

r'*

.':1

--'

c\lr
^l

_Y - _l_
i

__

MREZA ZA IZJEDNACENJE POTENC|JATA

CEL.ZTCA 010

VRUEE POCINE

Prilog 033 : ARMIRANO-BETONSKI STUBOVI

ZA ELEKTROENERGETSKE VODOVE
0.4 kv Do 35 kv
. ARMATURNA MREzA ZA IZJEDNAEENJE
POTENCIJALA KOD STUBA SA LR.

April1997.

str. 47