Temeljem lanka 38. stavka 1.

Ustavnog zakona o Ustavom sudu Republike Hrvatske

(Narodne novine, broj 49/02 proieni tekst, u daljnjem tekstu UZUS) u vezi s lankom
129. tokom 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/10 proieni tekst i
5/14 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, u daljnjem tekstu Ustav), podnosim ovaj

PR I J E DLO G
-

za ocjenu suglasnosti s Ustavom

Zakona o dopunama Zakona o
lokalnim

izborima

(Narodne

novine, broj 121/16.)

-

s prijedlogom da Ustavni sud

Republike Hrvatske (u daljnjem
tekstu

Ustavni

sud),

temeljem

odredbe iz lanka 45. UZUS-a

privremeno

obustaviti

izvrenje

pojedinanih akata ili radnji koje se

poduzimaju na osnovi lanka 1.
stavka 2. Zakona

1.

Hrvatski sabor je na svojoj 2. sjednici, odranoj dana 15. prosinca 2016. godine

usvojio Zakon o dopunama Zakona o lokalnim izborima (Narodne novine, broj 121/16., u
daljnjem tekstu ZDZLI) kojim se dopunjuje Zakon o lokalnim izborima (Narodne novine,
broj 144/12., u daljnjem tekstu ZLI), na nain da se ograniava birako pravo graana putem
zabrane kandidiranja odreenim osobama koje su poinile i osuene su za kaznena djela
navedena u lanku 1., stavku 2., tokama 1. do 5. ZDZLI-a.
1.1.

Smatrajui da je sadraj ZDZLI-a suprotan Ustavu, a pogotovo odredbi lanka 14.

stavka 2. Ustava koja propisuje Svi su pred zakonom jednaki., budui se na arbitraran nain
ureuje pitanje zabrane kandidiranja na lokalnim izborima, ovim putem predlaem da Ustavni
1

sud uzme u razmatranje ovaj prijedlog te da, u skladu s odredbom lanka 55. stavak 1. UZUSa, ukine ZDZLI,
odnosno, a imajui u vidu da se osporavanim ZDZLI-em ograniava pasivno birako
pravo graana Republike Hrvatske na lokalnim izborima koji se odravaju u svibnju 2017.
godine, da do donoenja konane odluke o ovom prijedlogu, temeljem odredbe iz lanka 45.
UZUS-a privremeno obustaviti izvrenje pojedinanih akata ili radnji koje se poduzimaju na
osnovi lanka 1. stavka 2. ZDZLI-a.

O postupku donoenja i sadraju Zakona

2.

Osporavani ZDZLI usvojen je u Hrvatskom saboru dana 15. prosinca 2016. godine, na

prijedlog predlagatelja Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista, a nakon provedene rasprave
u dva itanja. Od upuivanja Prijedloga zakona u proceduru, normativni dio zakona je
kontinuirano mijenjan te su na Konani prijedlog zakona amandmane uputili Vlada Republike
Hrvatske i predlagatelj, koji su amandmani prihvaeni i postali su sastavni dio usvojenog
teksta ZDZLI-a1.
2.1Spornom odredbom lanka 1. stavka 2. ZDZLI-a, a sukladno amandmanima Vlade
Republike Hrvatske i predlagatelja, propisana je zabrana kandidiranja osobama osuenima za
odreena kaznena djela na nain da Birai i politike stranke ne smiju za lana
predstavnikog tijela jedinice niti za opinskog naelnika, gradonaelnika i upana i njihovog
zamjenika kandidirati osobe koje su pravomonom sudskom odlukom (ukljuujui tu i uvjetnu
osudu) osuene na kaznu zatvora u trajanju od najmanje est mjeseci za sljedea kaznena
djela propisana zakonom:, uz ogranienje te zabrane osim ako je nastupila rehabilitacija
prema posebnom zakonu.
Kaznena djela koja su predmet zabrane kandidiranja taksativno su navedena i
podijeljena su u pet grupa kako slijedi:

1 Radi praenja tijeka izmjena teksta, u prilogu se dostavljaju prijedlozi za prvo i drugo itanje te
amandmani Vlade Republike Hrvatske i predlagatelja.
2

1. grupa, koja predstavlja katalog poimenino navedenih kaznenih djela iz Kaznenog

zakona (Narodne novine, broj 110/97., s kasnijim izmjenama i dopunama, u
daljnjem tekstu KZ/97.);
2. grupa, koja predstavlja katalog poimenino navedenih kaznenih djela iz Kaznenog
zakona2;
3. grupa, koja predstavlja katalog poimenino navedenih kaznenih djela iz KZ/97., a
koja su poinjena s namjerom i radi pribavljanja imovinske koristi ili kakve druge
koristi sebi ili drugoj osobi;
4. grupa, koja predstavlja katalog poimenino navedenih kaznenih djela iz KZ/11., a
koja su poinjena s namjerom i radi pribavljanja imovinske koristi ili kakve druge
koristi sebi ili drugoj osobi;
5. grupa, koja predstavlja kaznena djela koja ne zastarijevaju prema Ustavu
Republike Hrvatske, sukladno Zakonu o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog
profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije (Narodne
novine broj 57/11)3
2.2.Takoer, propisano je i da e kandidati za lanove predstavnikog tijela jedinice, odnosno
za opinskog naelnika, gradonaelnika i upana te njihove zamjenike, prilikom kandidiranja
morati dostaviti i potvrdu s podacima iz kaznene evidencije Ministarstva pravosua, kako bi
se moglo ispitati udovoljavaju li uvjetima za kandidiranje propisanima ZDZLI-om.

2 Podnositelji ovog zahtjeva ukazuju da predlagatelj amandmana nije naveo o kojem se Kaznenom
zakonu radi, kao i da se u samom tekstu ZDZLI-a ni ZLI-a niti na jednom mjestu ne spominje da bi se
za neki, tono ili opisno odreeni zakon, koristila kratica Kazneni zakon. Meutim, imajui u vidu
da se isti moe identificirati putem kaznenih djela navedenih u katalogu, za pretpostaviti je da se radi o
trenutno vaeem Kaznenom zakonu (Narodne novine, broj: 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15., u
daljnjem tekstu KZ/11.), iako je nain na koji ga je predlagatelj zakona naveo suprotan lanku 43.
Jedinstvenih metodoloko-nomotehnika pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne
novine, broj: 74/2015.).
3 Podnositelji ovog zahtjeva posebno apostrofiraju ovu grupu, imajui u vidu posljedice na katalog
kaznenih djela koja prijee kandidiranje, a koje proizlaze iz teksta odredbe, budui su njome iz
zabrane kandidiranja izrijekom iskljuena kaznena djela koja ne zastarijevaju prema meunarodnom
pravu, sukladno odredbi lanka 31. stavka 4. Ustava.
3

2.3.

Meutim, prilikom usvajanja Zakona dolo je do razlike teksta Zakona objavljenog u

Narodnim novinama u odnosu na amandmane koji su usvojeni u Hrvatskom saboru. Naime,

predlagatelj je dostavio svoj amandman na Prijedlog zakona, o kojem je otvorena rasprava te
je isti usvojen glasovanjem zastupnika u Hrvatskom saboru, nakon ega je predstavnik
predlagatelja usvojio amandman Vlade Republike Hrvatske te je tekst Zakona objavljen u
Narodnim novinama onakav kakav je predloila Vlada Republike Hrvatske.
Budui se amandmani predlagatelja i Vlade Republike Hrvatske razlikuju, jer
amandman predlagatelja na lanak 1. stavak 2. Prijedloga zakona zavrava rijeima osim ako
je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu, kojih rijei nema u amandmanu Vlade
Republike Hrvatske niti u objavljenom tekstu ZDZLI-a, kao i stoga to je amandman
predlagatelja prihvaen glasovanjem u Hrvatskom saboru, a amandman Vlade Republike
Hrvatske nije, smatram potrebnim da Ustavni sud, u svjetlu odredbe lanka 202. stavka 8.
Poslovnika Hrvatskoga sabora (NN br. 81/13) 4 utvrdi koji je ispravan tekst Zakona kojeg je
Hrvatski sabor usvojio.
2.4.Predmetni je Zakon objavljen u Narodnim novinama, broj: 121/16. dana 23. prosinca
2016. godine, a stupio je na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.

O nainu navoenja popisa kaznenih djela koje su zapreka za kandidiranje

3.

Prilikom razmatranja pitanja ustavnosti predmetnog Zakona, potrebno je poi od

Odluke Ustavnog suda broj: U-I-1397/2015, od dana 24. rujna 2015. godine, kojom je
pokrenut postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona
o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (Narodne novine, broj: 19/15.) te su ukinute
odredbe ili dijelovi odredaba tog zakona (u daljnjem tekstu Odluka 1397/15).
U konkretnom sluaju, potrebno je razmotriti toku 65.1. Odluke 1397/15, koja
ukazuje na sr problema u nainu navoenja propisa i na posljedice koje zbog toga mogu
nastati:
4 lanak 202. stavak 8. Poslovnika Hrvatskoga sabora (NN br. 81/13): Ako se na isti lanak prihvati
vie amandmana koji se meusobno iskljuuju, prihvaen je amandman koji je po redoslijedu
posljednji prihvaen glasovanjem.
4

65.1. Nadalje, iz odredaba lanka 9. stavka 4.(2.) toaka 1., 2. i 3. ZIZHS-a trebalo bi brisati
dijelove kojima se upuuje na konkretan tekst Kaznenog zakona, s obzirom da je taj zakon, kao i svaki
drugi, podloan izmjenama i dopunama, s posljedicom da se taj zakon sukcesivno dopunjuje novim
kaznenim djelima, a postojea se djela mijenjaju u opisu svoga bia i visinama kazni, dok se pojedina
briu. Izmjenama su podloni i nazivi glava i lanaka zakona, i sl.
U tom smislu treba primijetiti da je rije o supstancijalnom, a ne samo nomotehnikom pitanju. Tako se
toke 1., 2. i 3. stavka 4.(2.) lanka 9. ZIZHS-a odnose iskljuivo na tekst KZ-a/11 ("Narodne novine"
broj 125/11. i 144/12.), koji je ve tri mjeseca nakon stupanja na snagu ZID-a ZIZHS-a/2015 izmijenjen
i dopunjen ("Narodne novine" broj 56/15. i 61/15. - ispravak). Tako sroene odredbe ne upuuju ni na
kaznene zakone koji su bili na snazi prije stupanja na snagu KZ-a/11 ("Narodne novine" broj 125/11. i
144/12.).
Stoga bi se u lanku 9. stavku 4.(2.) ZIZHS-a trebalo govoriti, primjerice, o "kaznenim djelima protiv
ovjenosti i ljudskog dostojanstva, propisanima kaznenim zakonom" bez navoenja glave zakona i
brojeva slubenog lista u kojima su ti zakoni objavljeni zajedno s njihovim izmjenama i dopunama.

3.1.

Na obvezu potivanja navedene upute Ustavnog suda predlagatelji ZDZLI-a su

kontinuirano upozoravani tijekom postupka donoenja zakona, to je rezultiralo prihvaanjem

navedene primjedbe u tekstu prijedloga zakona koji je upuen u drugo itanje i koji je bio
usklaen s uputom Ustavnog suda, uz sljedee obrazloenje:
Prihvaene su primjedbe Odbora za Ustav, Poslovnik i politiki sustav, Odbora za zakonodavstvo i
Odbora za pravosue, kao i istovrsne primjedbe koje su dali zastupnici u raspravi u Hrvatskom saboru
te GONG u okviru javnog savjetovanja tako to je dodatno razmotrena odluka Ustavnog suda
Republike Hrvatske br. U-I-1397/2015 od 24. rujna 2015. Navedeno se prvotno odnosi na
supstancijalno pitanje navoenja kataloga kaznenih djela. Naime, Ustavni sud upozorio je da se
prilikom navoenja izbjegava citiranje konkretnog kaznenog zakona imajui u vidu predvidive izmjene
kaznenog zakonodavstva. Stoga se ovim Konanim prijedlogom katalog kaznenih djela uredio
upuivanjem na zatitni objekt kaznenih djela. Osim prihvaenih primjedaba i prijedloga i predlagatelj
je uoio odreene manjkavosti i nepravilnosti koje je ispravio i doradio u Konanom prijedlogu
zakona..

Meutim, predmetne su zakonske odredbe doivjele kasnije izmjene, budui je na njih

predlagatelj prihvatio amandman Vlade Republike Hrvatske i uputio vlastiti amandman,
kojim je navedeno promijenjeno, uz navoenje sljedeih razloga: Naime, katalog kaznenih
djela koja predstavljaju zapreku za kandidiranje mora biti odreen, odnosno treba sadravati

tone nazive kaznenih djela uz pozivanje na lanke kako vaeeg tako i ranije vaeeg
Kaznenog zakona..
Prihvaanjem predmetnih amandmana i usvajanjem ZDZLI-a u obliku u kakvom je
objavljen u Narodnim novinama ne samo da je ignorirana jasna uputa Ustavnog suda dana u
bitno istom injeninom i pravnom predmetu, ve je dolo i do apsurdne situacije u kojoj
poinitelji najteih kaznenih djela ratnog zloina i zloina protiv ovjenosti, poinjenih
tijekom Domovinskog rata, nisu obuhvaeni zabranom kandidiranja predvienom ZDZLI-em,
jer istim popisom nisu obuhvaeni zakoni koji su bili na snazi prije KZ/97.
3.2.

Naime, KZ/97 stupio je na snagu 1. sijenja 1998. godine, dok su prije njega kaznena

djela u Republici Hrvatskoj bila sankcionirana temeljem tri propisa:

- Osnovnog krivinog zakona Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 31/93.,
39/93., 108/95., 16/96. i 28/96., u daljnjem tekstu OKZ RH),
- Krivinog zakona Republike Hrvatske (Narodne novine, broj: 32/93., 38/93.,
16/96. i 28/96.) i
- Zakona o kaznenim djelima podrivake i teroristike djelatnosti protiv dravnog
suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske (Narodne novine, broj:
74/92.).
Primjerice, Jovi5, Orekovi, Norac i Grandi6 su osueni zbog kaznenog djela protiv
ovjenosti i meunarodnog prava, ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva iz l. 120. st. 1.
OKZ RH, a kao to je navedeno, OKZ RH ne spada u propise ije bi krenje imalo za
posljedicu zabranu kandidiranja.

5 Presuda upanijskog suda u Osijeku, broj: K-16/12-101 od dana 1. lipnja 2012. godine, potvrena
Presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: I K-679/12-8 od dana 20. veljae 2013. godine
6 Presuda upanijskog suda u Rijeci, broj K-11/01, od dana 24. oujka 2003. godine, potvrena
Presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj K 985/03-9, od dana 2. lipnja 2004. godine
6

ak tovie, kad ZDZLI u lanku 1. stavku 2. toki 5. govori o tome da se zabrana

odnosi i na kaznena djela koja po Ustavu ne zastarijevaju, tada izrijekom iskljuuje kaznena
djela iz grupe ratnih zloina i zloina protiv ovjenosti i obuhvaa samo ona koja su
navedena u Zakonu o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz
procesa pretvorbe i privatizacije (Narodne novine, broj: 57/11.): kaznena djela koja ne
zastarijevaju prema Ustavu Republike Hrvatske, sukladno Zakonu o nezastarijevanju
kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije
(Narodne novine, br. 57/11.)..
Ovakva zakonska odredba ima za posljedicu da se netko tko je osuen na uvjetnu
kaznu u trajanju duem od est mjeseci zatvora za, primjerice, privilegirani oblik kaznenog
djela primanja mita iz lanka 293. KZ/11, za kojeg je zaprijeena maksimalna kazna zatvora u
trajanju do godine dana, nee moi kandidirati na lokalnim izborima niti za opinskog
vijenika, dok se osoba koja je osuena za kazneno djelo ratnog zloina poinjeno za vrijeme
Domovinskog rata moe slobodno kandidirati za upana ili gradonaelnika.
3.3.U ovom se sluaju radi o odredbama koje su posve arbitrarne i koje dovode do potpuno
nejednakog postupanja prema graanima Republike Hrvatske koji namjeravaju sudjelovati na
lokalnim izborima.
Kada tome pridodamo injenicu da na lokalnim izborima mogu sudjelovati i graani
Republike Hrvatske koji su za ratni zloin osueni u, primjerice Bosni i Hercegovini ili pred
Hakim sudom, jer ta djela nisu obuhvaena ZDZLI-em ili dravljani drugih drava lanica
Europske unije7, jer je doseg ZDZLI-a, zbog nepotivanja upute Ustavnog suda usmjeren
samo i iskljuivo na kazne vezane uz KZ/97 i KZ/11, jasno je da se radi o zakonu kojim se
vrijeaju ustavna naela jednakosti pred zakonom (lanak 14. stavak 2. Ustava) i razmjernosti
(lanak 16. Ustava).

7 lanak 146. stavak 1. Ustava: Dravljani Republike Hrvatske su graani Europske unije i uivaju
prava koja im jami pravna steevina Europske unije, a osobito: aktivno i pasivno birako pravo
na izborima za Europski parlament i na lokalnim izborima u drugoj dravi lanici, sukladno
propisima te drave lanice,, u vezi sa stavkom 4. istoga lanka: U Republici Hrvatskoj sva prava
zajamena pravnom steevinom Europske unije uivaju svi graani Europske unije.
7

O popisu kaznenih djela zbog kojih je zabranjeno kandidiranje

4.

lankom 30. Ustava propisano je: Kaznena osuda za teka i osobito neasna kaznena

djela moe, u skladu sa zakonom, imati za posljedicu gubitak steenih ili zabranu stjecanja na
odreeno vrijeme nekih prava na obavljanje odreenih poslova, ako to zahtijeva zatita
pravnog poretka., dok je lankom 16. propisano: (1) Slobode i prava mogu se ograniiti
samo zakonom da bi se zatitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i
zdravlje. (2) Svako ogranienje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za
ogranienjem u svakom pojedinom sluaju..
4.1

Ustavni je sud 2015. godine rjeavao predmet s bitno istom injeninom i pravnom

osnovom, kada je odluivao o zabrani kandidiranja koja se odnosila na izbore za Hrvatski

sabor.
U predmetnoj Odluci 1397/15, Ustavni se sud osvrnuo i na pitanje kaznenog djela
zlouporabe poloaja i ovlasti koja je predmet zabrane kandidiranja i u ZDZLI-u na sljedei
nain:
58.

tovie, Venecijanska komisija kazneno djelo protiv "zlouporabe poloaja" odnosno

"zlouporabe ovlasti" ne svrstava u istu skupinu s kaznenim djelima korupcije te smatra da bi sankcije za
kazneno djelo zlouporabe poloaja i ovlasti "trebale biti umjerene" (v. toku 60.). Razlog tome lei u
injenici da je rije o kaznenom djelu kojemu zakonski opis bia nije jasno odreen, pa postoji veliki
raspon postupanja koja se u praksi mogu podvesti pod to djelo, pri emu same posljedice njegova
poinjenja mogu varirati od neznatnih do vrlo tekih, bilo neimovinskih ili imovinskih.
S obzirom na to da sam KZ/11 stupnjuje intenzitet i teinu tog kaznenog djela, osnovano je - s aspekta
naela razmjernosti - postaviti pitanje ustavnopravne prihvatljivosti lanka 9. stavka 4.(2.) toke 3.
ZIZHS-a s obzirom na to da se zabrana kandidiranja oito odnosi na sve nerehabilitirane osobe koje su
pravomono osuene za poinjenje kaznenog djela zlouporabe poloaja i ovlasti, neovisno o teini
poinjenog djela, njegovim posljedicama i/ili visini dosuene kazne.
59.

Nadalje, Ustavni sud je u predmetu broj: U-III-4149/2014 od 24. srpnja 2015. ("Narodne

novine" broj 89/15.) podsjetio na Rezoluciju Parlamentarne skuptine Vijea Europe o odvojenosti

politike i kaznene odgovornosti (Resolution 1950 (2013) Keeping political and criminal responsibility
separate), koja je usvojena na 27. zasjedanju Skuptine u Strasbourgu 28. lipnja 2013. (u daljnjem
tekstu: Rezolucija). Ta se rezolucija u osnovi temelji na Izvjeu Venecijanske komisije o odnosu izmeu
politike i kaznene odgovornosti ministara (Report on the relationship between political and criminal
ministerial responsibility) od 11. oujka 2013., CDL-AD(2013)001, koje je doneseno na 94. plenarnoj
sjednici odranoj u Veneciji 8. i 9. oujka 2013. (u daljnjem tekstu: Izvjee o odnosu politike i kaznene
odgovornosti).
60.

Venecijanska komisija je u Izvjeu o odnosu izmeu politike i kaznene odgovornosti

ministara upozorila na opasnosti koje "kriju" kaznena djela "zlouporabe poloaja i ovlasti". Tako je
izmeu ostaloga u tom izvjeu zakljueno:
"113. Venecijanska komisija smatra da iroke i nejasne domae kaznene odredbe o 'zlouporabi
poloaja' i 'zlouporabi ovlasti' predstavljaju posebno problematinu kategoriju. Iako se
namee ideja o potrebi postojanja openitih odredaba, jo uvijek je to problematino kako u
odnosu na lanak 7. Konvencije tako i u odnosu na druge temeljne uvjete u okviru vladavine
prava, a koji su prilino osjetljivi na politike zlouporabe.
114. Stoga, Venecijanska komisija smatra da odredbe o 'zlouporabi poloaja i ovlasti' i druge
sline blanketne odredbe trebaju biti interpretirane u uem smislu i primijenjene s dosta
ogranienja. Dodatni kriteriji bi se trebali traiti kao to su, primjerice, namjera ili krajnja
nepanja te bi trebale traiti stroe definicije bilo u tekstu zakona ili kroz pravnu praksu. Za
sluajeve koji ukljuuju ekonomski element, bilo bi prikladno traiti uvjet namjere ili osobnog
dobitka bilo u odnosu na osobu ili u odnosu na, primjerice, politiku stranku. Sankcije za takve
blanketne odredbe trebale bi biti umjerene (moderate) i trebale bi biti ispod kaznenog praga
koji predviaju specifina kaznena djela kao to je primjerice korupcija."
61.

Ustavni sud smatra da se upozorenja Parlamentarne skuptine Vijea Europe i Venecijanske

komisije trebaju shvatiti vrlo ozbiljno kad je rije o kaznenom djelu zlouporabe poloaja i ovlasti i
njegovom utjecaju na ostvarenje pasivnog birakog prava hrvatskih dravljana. Ta upozorenja
potvruju pravilnost ocjene Ustavnog suda da odredba lanka 9. stavka 4.(2.) toka 3. ZIZHS-a nije
razmjerna cilju koji se nastojao postii jer vremenski produljuje eliminaciju iz izbornog natjecanja
poinitelja (i) najblaih oblika kaznenog djela zlouporabe poloaja i ovlasti iz lanka 291. stavka 1.
KZ-a/11.
tovie, usporede li se ta djela s onima iz lanka 9. stavka 4.(2.) toaka 1. i 2. ZIZHS-a, postaje oita
njihova meusobna udaljenost, to jest jasni nedostatak veze izmeu lanka 9. stavka 4.(2.) toke 3. u
odnosu prema lanku 9. stavku 4.(2.) tokama 1. i 2. ZIZHS-a.
62.

Ustavni sud u tom smislu osnovano oekuje da zakonodavac - ustraje li u namjeri zabrane

kandidiranja na izborima zastupnika za Hrvatski sabor poinitelja kaznenih djela protiv slubene
dunosti na nain kako je odredio u lanku 9. stavku 4.(2.) ZIZHS-a - u novoj toki 3. stavka 4.(2.)
lanka 9. ZIZHS-a (koju odredbu bi morao ponovo propisati umjesto ove ukinute) propie kaznena djela
protiv slubene dunosti koja mogu zadovoljiti test razmjernosti u odnosu prema legitimnom cilju koji
se nastoji postii (lanak 16. u vezi s lankom 45. stavkom 1. Ustava).

63.

Sukladno navedenom, Ustavni sud prihvatio je prijedlog predlagateljice za pokretanje

postupka te je ukinuo dio lanka 8. ZID-a ZIZHS-a/2015, kojim je lanak 9. ZIZHS-a dopunjen novim
stavkom 4.(2.) tokom 3., zbog njegove nesuglasnosti s lankom 16. u vezi s lankom 45. stavkom 1.
Ustava.
Ukidanjem lanka 9. stavka 4.(2.) toke 3. ZIZHS-a, na snazi ostaje zabrana kandidiranja osoba koje su
zbog poinjenja kaznenog djela zlouporabe poloaja i ovlasti pravomonom sudskom odlukom osuene
na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od est mjeseci, i to ako se u trenutku stupanja na snagu
odluke o raspisivanju izbora izreena kazna izvrava ili tek predstoji njezino izvrenje (lanak 9. stavak
4.(1.) ZIZHS-a).

4.2.

Imajui u vidu da je zakonodavac i u ZDZLI-u postupao na nain slian onome koji je

Ustavni sud ranije smatrao ustavno-pravno neprihvatljivim, povreda opisana u Odluci

1397/15 egzistira i u sluaju ZDZLI-a, no ne samo u sluaju kaznenog djela zlouporabe
poloaja i ovlasti. Naime niti prilikom predlaganja predmetnog Zakona, a niti nakon njegova
donoenja, nije jasno ili obrazloeno ime su se predlagatelj i zakonodavac vodili prilikom
stvaranja kataloga kaznenih djela koja e biti zapreka za kandidiranje.
Primjerice, ranije spomenuti privilegirani oblik kaznenog djela primanja mita
predstavlja zapreku za kandidiranje. Ali, neka druga i tegotnija kaznena djela, ak iz iste glave
KZ/11, kao to je primjerice iznuivanje iskaza 8, koje se takoer moe poiniti radi stjecanja
imovinske koristi, nisu postavljena kao zapreka za kandidiranje. tovie, predmetni zakon ide
toliko daleko da ne postavlja neku granicu koja bi se provodila za svaku osudu za kazneno
djelo, kao to je to, primjerice kod izbora za Hrvatski sabor, na kojima se ne moe kandidirati
nitko tko se nalazi na sluenju kazne u trajanju duljem od est mjeseci, ve bez jasnog
obrazloenja zabranu kandidiranja vee iskljuivo uz odreena, taksativno nabrojena kaznena
djela: Birai i politike stranke ne smiju za lana predstavnikog tijela jedinice niti za
opinskog naelnika, gradonaelnika i upana i njihovog zamjenika kandidirati osobe koje su
pravomonom sudskom odlukom osuene (ukljuujui tu i uvjetnu osudu) na kaznu zatvora u
trajanju od najmanje est mjeseci za sljedea kaznena djela propisana Kaznenim zakonom:9.
8 lanak 297. KZ/11: (1) Slubena osoba koja pri ovlatenom sasluanju uporabi silu, prijetnju ili
drugo nedozvoljeno sredstvo ili nain s ciljem da drugi dade ili se suzdri od davanja iskaza ili druge
izjave, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Ako su poinjenjem kaznenog
djela iz stavka 1. ovoga lanka prouzroene osobito teke posljedice za osumnjienika, okrivljenika ili
optuenika u kaznenom postupku, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
9 lanak 1. stavak 2. ZDZLI-a.
10

Podnositelji ovog zahtjeva smatraju da se radi o takvom stupnju arbitrarnosti koji

dovodi u pitanje kako primjenu odredbe lanak 30. Ustava 10, tako i lanka 16. stavka 2. koji
izrijekom propisuje da svako ogranienja prava mora biti razmjerno naravi potrebe za
ogranienjem u svakom pojedinom sluaju..

O neusklaenosti odredbi ZDZLI o zabrani kandidiranja s odredbama ZLI-a o

prestanku mandata osobi osuenoj za kaznena djela
5.Razvidno je da je sukus ZDZLI-a namjera predlagatelja da se na lokalnim izborima
onemogui kandidiranje osobama koje su pravomono osuene za injenje kaznenih djela. Taj
cilj predlagatelja i zakonodavca je legitiman i doputen, jer je ustavno-pravno prihvatljivo da
se za osobito teka krenja zakona predvidi i sankcija u vidu oduzimanja pasivnog birakog
prava. Meutim, u predmetnom zakonu je, a kao to je ve obrazloeno, takva mjera
usmjerena samo na odreene osobe koje su pravomonom sudskom odlukom osuene
(ukljuujui tu i uvjetnu osudu) na kaznu zatvora u trajanju od najmanje est mjeseci za
kaznena djela taksativno navedena u lanku 1. stavku 2. ZDZLI-a onemogui u kandidiranju
na lokalnim izborima.
Dakle, mjera nije vezana uz teinu poinjenog djela, koja se u pravilu izraava kroz
visinu od suda izreene kazne, ve kroz katalog djela kojeg je na temelju prijedloga zakona i
dostavljenih amandmana arbitrarno utvrdio zakonodavac.
Tijekom donoenja predmetnog Zakona, predlagateljima je upuena kritika da e
usvajanjem takve odredbe ZDZLI-a doi do razlike u zabrani, odnosno do stroe zabrane
nego to je to sluaj s, primjerice, propisom koji regulira izbore u Hrvatski sabor. Meutim, a
uvaavajui stav Ustavnog suda iz Odluke 1397/15 koji govori o tome da se ne moe pozivati
na neustavnost zbog neusklaenost dva propisa istoga ranga 11, podnositelji ovoga zahtjeva
nee ulaziti u opisanu diskrepanciju ve ukazuju da usvajanjem ZDZLI-a dolazi do ozbiljne
razlike izmeu uvjeta koji su ZLI-em propisani za obvezan prestanaka mandata naelnika,
10 U dijelu koji se odnosi na teka i osobito neasna kaznena djela jer iz sadraja ZDZLI-a
proizlazi da, u konkretnom sluaju, iznuivanje iskaza s osobito tekim posljedicama po okrivljenika
nije niti teko niti osobito neasno kazneno djelo
11

gradonaelnika, upana i lanova predstavnikih tijela i arbitrarno postavljenih uvjeta koji su

ZDZLI-em propisani kao zapreka za kandidiranje.
5.1.lankom 80. stavkom 1. ZLI-a propisano je: (1) lanu predstavnikog tijela mandat
prestaje u sljedeim sluajevima: 3. ako je pravomonom sudskom presudom osuen na
bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duem od 6 mjeseci, danom pravomonosti sudske
presude,, dok je lankom 93. stavkom 1. ZLI-a propisano: (1) Opinskom naelniku,
gradonaelniku i upanu, odnosno njihovim zamjenicima mandat prestaje po sili zakona:
3. ako je pravomonom sudskom presudom osuen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju
duem od jednog mjeseca, danom pravomonosti sudske presude,.
Dakle, relevantnim je odredbama ZLI-a definirano da e mandat lana predstavnikog
tijela prestati ako bude osuen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od najmanje est
mjeseci, dok e mandat naelnika, gradonaelnika i upana prestati ukoliko bude osuen na
bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od mjesec dana.
5.2.

Suprotno navedenom, ZDZLI-em su propisani drukiji uvjeti, jer zapreka za

kandidiranje postaje i uvjetna osuda u trajanju duljem od est mjeseci, ali iskljuivo za
kaznena djela taksativno navedena u lanku 1. stavku 2. ZDZLI-a.
Konkretno, osobi koja je pravomono osuena na kaznu zatvora u trajanju od godine
dana za, primjerice, kazneno djelo iz lanka 297. KZ/11 e zbog toga prestati mandat u
predstavnikom tijelu jedinice lokalne samouprave, kao i mandat naelnika, gradonaelnika
ili upana, ali navedeno, sukladno odredbama ZDZLI-a nee predstavljati zapreku za njeno
kandidiranje na izborima i preuzimanje funkcije koju po ZLI-u ne moe obnaati.
S druge strane, osobi koja je tijekom mandata osuena na uvjetnu kaznu zatvora u
trajanju od godine dana za, primjerice, kazneno djelo iz lanka 291. KZ/11 zbog toga nee
prestati mandat u predstavnikom tijelu jedinice lokalne samouprave, kao ni mandat
11 115. I ZoRavSpol i ZIZHS su organski zakoni koje Hrvatski sabor donosi veinom glasova svih
zastupnika na temelju lanka 83. stavka 2. Ustava, ali po dvije razliite osnove (ZoRavSpol je
organski zakon jer se njime razrauju Ustavom utvrena ljudska prava i temeljene slobode, a ZIZHS
je organski zakon jer se njime razrauje izborni sustav). Stoga su ta dva zakona po svojoj pravnoj
snazi izjednaena i ne moe se govoriti o vioj pravnoj snazi jednoga u odnosu prema drugome.
12

naelnika, gradonaelnika ili upana, ali navedeno, sukladno odredbama ZDZLI-a predstavlja
zapreku za njeno kandidiranje na izborima i preuzimanje funkcije koju po ZLI-u moe
obnaati te se ta osoba nee moi kandidirati za onu dunost koju u trenutku raspisivanja
izbora obnaa.
5.3.

Kako je Ustavom propisano da su svi pred zakonom jednaki, a kako je oito da

naprijed citirane odredbe ZLI-a i ZDZLI-a potpuno razliito tretiraju istovrsne situacije, to su
predmetne odredbe o uvjetima za kandidiranje protivne lanku 14. stavku 2. Ustava.

Prijedlozi podnositelja zahtjeva za odluivanje o meritumu i prijedlog za privremenu

obustava izvrenja pojedinanih akata ili radnji koje se poduzimaju na temelju
pojedine zakonske odredbe
6.1.

Imajui u vidu naprijed navedene nedostatke predmetnog Zakona, koje dovode u

pitanje njegovu ustavnost, podnositelji zahtjeva predlau da Ustavni sud, u skladu sa svojim
ovlastima koje proizlaze iz odredbe lanka 55. stavak 1. UZUS-a, ukine ZDZLI.
6.2.

Kao to je ve navedeno, osporavanim ZDZLI-om se ograniava pasivno birako

pravo graana Republike Hrvatske na lokalnim izborima koji se odravaju ve u svibnju

2017. godine.
Budui su sloboda izjanjavanja, politikog djelovanja, jednako birako pravo i
demokratski viestranaki sustav ljudska prava i temeljne slobode koje se jame i tite
Ustavom, a da se ograniavanje neijeg prava na sudjelovanje na lokalnim izborima nakon to
se isti odre vie ne moe ispraviti, podnositelji ovog zahtjeva smatraju da su se stekli oni
opravdani i iznimni razlozi koji zahtijevaju primjenu odredbe lanka 45. UZUS-a i
omoguavaju privremenu obustava izvrenja pojedinanih akata ili radnji koje se poduzimaju
na temelju pojedine zakonske odredbe. Kada se pri tome uzme u obzir i injenica da je
Ustavni sud ve odluivao u bitno istoj injeninoj i pravnoj situaciji, stajalita koja je
Ustavni sud iznosio u Odluci 1397/15 12, kao i da stajalita i upute Ustavnog suda nisu
12 Primjerice u toci 127. Odluke 1397/15: Ustavni sud tu je odredbu ocijenio nesuglasnom s
lankom 3. Ustava zbog njezina nerazmjerno ograniavajueg uinka na slobodu kandidiranja
ovlatenih sudionika u izbornom natjecanju (lanak 16. u vezi s lankom 45. stavkom 1. Ustava), ali i
13

potivani prilikom donoenja ZDZLI-a, to podnositelji ovog zahtjeva dodatno ukazuju na

tetnost koja po pravnu sigurnost moe nastati egzistiranjem ovakvog akta u pravnom poretku
Republike Hrvatske.
Sukladno tome, a temeljem lanka 45. UZUS-a, podnositelji zahtjeva predlau da
Ustavni sud do donoenja konane odluke o ovom zahtjevu privremeno obustavi izvrenje
pojedinanih akata ili radnji koje se poduzimaju na osnovi lanka 1. stavka 2. ZDZLI-a.

U Zagrebu, dana 16. sijenja 2017. godine

Pea Grbin

u odnosu na opi razvitak viestranakog demokratskog sustava kao najvie vrednote ustavnog
poretka Republike Hrvatske (lanak 16. u vezi s lankom 3. Ustava).
14