4.

4 Klizni leajevi
Danas su dizajn, konstrukcija i proizvodnja kliznih leajeva na tako visokom nivou (posebno
za visokobrzinske strojeve) da su specijalizirane tvrtke posveene proizvodnji i isporuuju
leajeve proizvoaima strojeva. Ove tvrtke takoer izdaju posebne asopise u kojima su
opisane tipine greke kliznih leajeva i njihovi uzroci.
4.4.1 Princip rada kliznih leajeva
Slika 6. pokazuje najjednostavniji oblik kliznog leaja - cilindrini. Otvor u leaju je kruni i
njegov je promjer vei od radijalnog zazora. U neradnoj poziciji, kad se rukavac nalazi na
dnu ahure, boni zazor je jednak polovini vertikalnog zazora. U stvarnim konstrukcijama, to
je oko 1.5 do 2 promila promjera (za promjer rukavca od 200 mm to je oko 0.3 do 0.4 mm).

Slika 1: Cilindrini leaj

Slika 6 (desna strana) shematski pokazuje pomicanje centra rukavca u zazoru leaja sa
poveanjem radne brzine (pazite krug predstavlja jedino zazor promjera leaja, ne cijele
rupe). Promjena poloaja sredita rukavca (sredinje osi) je ve opisana u poglavlju 4.3.2.
Teoretski, beskonano velika radna brzina bi pomjerila sredite rukavca na os rupe leaja.
Sa dijagnostike toke gledita vano je primijetiti na ovoj slici da bi sredite rukavca trebalo
biti locirano na samo jednom od etiri kvadranta na koje se moe podijeliti krug preciznije,
kad se vratilo okree u smjeru suprotnom od smjera kazaljke na satu trebalo bi biti u donjem
desnom kvadrantu. Ovo je kvadrant gdje je, prema teoriji, rad rotora gladak i stabilan s
formiranim uljnim klinom.
4.4.2 Princip konstrukcije cilindrinog leaja
- Potrebno je rijeiti dovod i odvod ulja za podmazivanje i sprijeiti curenje na stranu. Dovod
se obino rjeava koristei iroki lijeb u gornjoj ahuri ili uzduni lijeb u liniji dijeljenja,
brtvljenje sa strana se izvodi koristei posebni uski podmeta sa malim zazorom.
- Klizna povrina ne moe biti napravljena od elika zato to bi metalni kontakt rukavca i
leaja izazvao preveliko generiranje topline i otetio oba dijela priguivanjem. Ovo se
najee rjeava metalnom oblogom odreene debljine kojom se premazuje elina rupa (ili

od lijevanog eljeza). Starije strukture su koristile lijeb na lastin rep za pravilnu vezu dva
metala; novije strukture imaju ljepe ljebljenje u elinoj lai.
- Da se smanje gubici radi trenja, duljina cilindrinih leajeva starije konstrukcije je obino
vea od njihovog promjera (vidi sliku 4.4.2). Specifini pritisak u ovakvim leajevima je
predvien na oko 0.8 MPa (izraunat kao odnos reakcijske sile teine rotora i projekcije
podruja leaja).
- Leaj mora biti pravilno fiksiran u kuitu. Mora osigurati prijenos sile i dopustiti poravnanje
s osom, esto s osvrtom na ugib rotora.
rupe za odvod ulja
ploica za brtvljenje
obloga od bijelog metala
prazni prostor za leaj koji je pomaknut

Slika 2: Klizni leaj, 4.4.3.

Slika 4.4.3 na lijevoj strani pokazuje tijelo leaja sa slike 4.4.2 izvana, pa je vidljivo oslananje
na ball/kugle to bi trebalo omoguiti namjetanje leaja prema krivulji ugiba rotora. Ova je
metoda jo u upotrebi, posebno za teke rotore, kad su sile prenoene na postolje
orijentirane na ekstenziju. Vana mana ove metode je zahtjevna izrada kugle moraju
nalijegati jedna na drugu u odreenom opsegu cijelog podruja traeno podruje kontakta
prema proizvoau je vie od 80% cijelog podruja. Kad kontakt nije savren,javlja se
mehaniki zazor i uzrokuje poveane vibracije to je vidljivo u spektru. Popravka je vrlo
teka. Treba glodati po razdjelnoj liniji i strugati povrine da pristaju jedna na drugu.

Slika 3: Oslanjanje leaja

Slika 4.4.3 desno pokazuje drugi nain oslanjanja leaja kad su sferne povrine na leaju
prikazane samo prilagodljivim dijelovima podlocima tako da je kontakt izmeu leaja i
oslonca izveden podmetnutim metalnim ploicama. Takva metoda se primjenjuje samo za
relativno lake rotore (da bi se izbjegla deformacija kontaktnih povrina). Da bi se izbjegao
fenomen vezan uz mehaniki zazor, radi se prednaprezanje izmeu povrina leaja i
postolja common interference je oko 0.03 do 0.08 mm (preporueno od proizvoaa).
4.4.3 Problemi u radu kliznih leajeva i njihovo rjeavanje
U ranijim vremenima, dok su rotacijski strojevi radili na brzinama ispod kritini, cilindrini
leajevi su dobro sluili. Kako su se poeli konstruirati strojevi koji su radili na znatno veim
brzinama (da bi se poveala uinkovitost proizvodnje, size reduction, itd.), postalo je oito
(oko 1930.) da rad pri brzini oko dva puta veoj od kritine nije vie mogu veliko
poveanje vibracija vodilo je do kvarova strojeva. Istraivanja i teoretske analize ovog
fenomena rezultirali su nekim preporukama. Radi jednostavnosti, za pojanjenje emo
koristiti iroko prihvaeni kriterij koji je kombinacija konstruiranja i naina rada.
Sljede pojanjenje se fokusira samo na analizu koja moe biti odraena od strane
dijagnostiara ako se on susretne s problemom takvih vibracija u stroju spremnom za rad
(pravilna konstrukcija novog stroja je stvar konstruktora). Konstrukcija i radni parametri su
grupirani u tzv. Sommerfeldov broj S0 koji ukljuuje sljedee varijable:

SO

Fstat 2
B D
oil
(4.1)

gdje su:
Fstat statiko optereenje leaja
B irina leaja
D promjer leaja
d = 2r promjer rukavca rotora

R R r

zazor leaja

Dd
d
- relativni zazor leaja

oil dinamiki viskozitet ulja

kutna brzina rotora
Formula govori o:
- kombinaciji reakcijske sile Fstat (sile teine rotora) i geometrijskim dimenzijama leaja, B i D,
to nije nita drugo nego specifini pritisak u leaju (karakteristina vrijednost za cilindrine
leajeve je oko 0.8 MPa)
- relativnom zazoru u leaju (odnos stvarnog zazora i promjera) on je otprilike 0.15 do 0.2%
promjera. To je vano jer je kvadriran u formuli
- viskoznosti lubrikantskog ulja. Viskoznost ne ovisi samo vrsti ulja, nego i njegovoj
temperaturi
- kutnoj brzini (okretaja u minuti) rotora za veinu strojeva je to konstanta.
emu slui formula i na to dijagnostiar treba obratiti panju pojanjava se u kombinaciji sa
grafom na slici 4.4.4. Graf je baziran na nizu mjerenja i utvrena su dva podruja podruje
stabilnog rada (ispod garnine linije) i podruje nestabilnog rada (iznad granine linije).
Granina brzina rotora (u bezdimenzijskoj formi) je na vertikalnoj osi.

Slika 4: Granina brzina rotora kao funkcija Sommerfieldova broja

Dvije su granine linije na grafu za cilindrine i za eliptine leajeve. Prvo emo razmatrati
liniju za cilindrine leajeve stabilno podruje je uto. Vidi se da je, da bi se postigao
stabilan rad pri danoj brzini, potrebno da toka koja predstavlja kombinaciju (sjecite)

Sommerfeldovog broja i brzine lei u stabilnom podruju ispod granine linije, to znai da
Sommerfeldov broj treba biti dovoljno velik.
Kako konstruktor moe ovo postii?
- Preporuljivo je koristiti vei specifini pritisak u leaju (obino oko 1.5 MPa, ali moe i do 3
MPa u ekstremnim sluajevima) prioritet se daje stabilno radu nautrb smanjenja gubitaka
radi trenja. Budui da promjer rukavca ovisi o konstrukciji cijelog rotora, takav leaj se obino
prepoznaje po kratkoi duina mu je manja od promjera.
to sa stvarnou?
- Specifini pritisak izgleda kao nepromjenjiva veliina. Teina rotora je ista (stoga bi i
reakcijska sila trebala biti ista), a podruje leaja je dano konstrukcijski. Meutim, kad se
uzme u obzir da veina strojnih sklopova ima bar etiri leaja, to je statiki neodreen
sluaj, tada se moe dogoditi kad spojka nije pravilno poravnjena da neki leajevi ostanu
neoptereeni. Ako je rotor spojkom podignut s jednog leaja, tada susjedni preuzima to
optereenje. Reakcijska sila i specifini pritisak rastu u tom leaju, to moe dovesti do rada
blizu granice stabilnosti ili, jo gore, do njenog prekoraenja.
- Preporuljivo je koristiti vee zazore, ali onda se mogu javiti problemi s curenjem ulja iz
leaja, pa veliina zazora u modernim leajevima nije znaajno razliita od onih starijih (1.5
2 promila promjera). Problem se moe javiti tokom popravke kad tehniar namjerno namjesti
premali zazor (kad se popravlja leaj) da bi odgodio potrebu za jo jednim potrebnim
popravkom leaja tokom sljedee inspekcije.
- Viskozitet budui da se viskozitet u Sommerfeldovom broju nalazi u nazivniku, gue
(viskoznije) ulje je tetno za stabilnost rada. Ako se koristi pravilno ulje, jedina je opasnost
niska temperatura (kad je viskozitet vii). Veina pravila za rad stoga sadri zapovijed: Ne
palite strojni sklop dok temperatura ulja ne dosegne (npr.) 36.
- Napomena: Za vanjsku upotrebu, ova je vrijednost nekad nia. Moderni sustavi sadre
opremu za zagrijavanje ulja u spremniku.
4.4.4 Eliptini leajevi
Na slici 4.4.4 je i druga krivulja koja pokazuje da se znaajno poveanje stabilnosti moe
postii drugaijom konstrukcijom leaja, zvanom eliptini leaj (katkad i limun leaj).
Njegova konstrukcija (vidi sliku 4.4.5 lijevo) mnogo doprinosi mogunosti poveanja radne
brzine stroja iznad kritine brzine.
sekundarni uljni klin
primarni uljni klin

Slika 5: 4.4.5. Eliptini leaj - dizajn, sastav uljnog klina

- Glavna razlika u odnosu na cilindrini je injenica da je rukavac stabiliziran ne samo uljnim
klinom iz donjeg dijela, nego se koristi i gornji dio koji je kod cilindrini koriten samo da
zatvori i brtvi leaj i za dovod ulja. Ovo je leaj s dva klina. Da bi se uspostavio klin u
gornjem dijelu, potrebno je promijeniti njegovu geometriju. Ovo se radi tako da, kad se pravi
rupa, dva podmetaa (debljinu im odreuje konstruktor) se ubacuju u razdjelnu liniju izmeu
dvije polovice round sleeve. Nakon to se rupa napravi, podmetai se uklone i to rezultira
eliptinim oblikom leaja. Ovo znai da se mijenja unutranji oblik nije vie kruni, a
mijenja se i odnos bonih i vertikalnih zazora (max i min). Ovaj odnos 2:1 npr. znai da su
u neradnoj poziciji zazori na obje strane rukavca jednako veliki kao i vertikalni zazor.
Kesice u razdjelnoj liniji za dovod ulja.
Trake za brtvljenje sa smanjenim zazorom na oba kraja leaja (u aksijalnom smjeru),
sprjeavaju istakanje ulja iz leaja.
Od ovih traka ka centru, postoje lijebovi s rupama putem kojih se odvodi ulje.
U sredini donjeg dijela je oprema koja titi oklop od oteenja uzrokovanog teinom rotroa
tokom spore rotacije (dok se hidrodinamiki klin jo nije stvorio) teeg rotora. Tzv. podiue
ulje pod visokim tlakom se dovodi cijelo vrijeme ktoz ove rupe. Ono koristi samo dok rotor ne
postigne radnu brzinu.
- Druga promjena je poveanje specifinog pritiska u leaju eliptine je leaj vidljivo krai
od cilindrinog u odnosu na promjer.
- Idua razlika se odnosi na upotrebu gornjeg oklopa za formiranje uljnog klina (vidi sliku
4.4.5 desno). Ulje se dovodi u razdjelnu liniju, to kompletira pojavu limuna.

4.4.5 Ostale vrste radijalnih leaja

Za potrebe razliitih strojeva i za vee odnose radnih i kritinih brzina, razvijene su druge
vrste leajeva koje se koriste u praksi. Shematski su pokazane na slici 4.4.7.
Ponekad se koriste pomaknuti oklopi cilindrinog leaja (slika 4.4.8 lijevo). Ovaj leaj radi
samo u jednom smjeru rotacije. Koristi se npr. za visokobrzinske mjenjae.
Kad se poveava radna brzina, moe se koristiti vie podruja gdje se formira uljni klin da
stabilizira rukavac. U sredini slike 4.4.8 prikazan je leaj s tri utora. Leajevi s vie utora su
teki za napraviti i njihovi popravci su skuplji. U praksi se koriste u malim strojevima s vrlo
velikim brzinama (60000 okretaja u minuti).
Danas visokobrzinski strojevi koriste leajeve s nakoenim blokovima (vidi sliku 4.4.8 desno)
koji je laki za proizvesti, ali je i dalje kompleksan i skup. Princip je u tome da se klizne
povrine dijele na nekoliko nezavisnih dijelova koji se nakose pod optereenjem da bi
formirali potrebni uljni klin.
Najei su leajevi s etiri ili pet blokova.

Slika 6: Ostali tipovi radijalnih leaja

Slika 7: Primjeri Tilt-Pad dizajna leaja 4.4.9

Slika 4.4.9 prikazuje tri primjera konstrukcije. Leaj s nakoenim blokovima visokobrzinskog
kompresora (priblino 16000 okretaja u minuti) je na vrhu. Leaj ima pet segmenata
(dijelova) supported on pins. Pins su postavljeni sa strana osi simetrije klizee povrine da
omogue naginjanje pod optereenjem i formiranje pravilnog uljnog klina. Primjer modernog
leaja s nakoenim blokovima kod turbine je prikazan lijevo dolje. Vidljivi su i vanjski komadi
kamenja za namjetanje i ice termoparova za oiatnje temperature svakog dijela (daju
informacije o optereenju dijelova).
Da kompletiramo, na desnom donjem dijelu slike 4.4.9 se nalazi vaan dio stroja potisni
(udarni) leaj koji prenosi aksijalna optereenja. Ovakvi su leajevi gotovo uvijek konstruirani
sa nakoenim segmentima (takozvani Mitchellov dizajn) i dvostrani su (dizajnirani za oba
smjera aksijalne sile na rotoru. Leajevi mjenjaa (prijenosnika) su iznimka, posebno
mjenjaa s uskim zubima. esto koriste jednostavniju konstrukciju koja nije prikazana ovdje.
4.4.6 Greke kliznih leajeva habanje, prevelik zazor
Habanje leajeva uzrokuje prevelik zazor, to se obino ogleda u pojavi harmonika rotacijske
frekvencije, posebno u spektru apsolutnih vibracija, vidi sliku 4.4.10 lijevo. Suprotno, u
spektru relativnih vibracija, radijalni leaj sa poveanim zazorom obino ispoljava veliku 1X
amplitudu bez postojanja harmonika, kao to je prikazano na slici 4.4.10 desno.

Slika 8: Spektar brzine vibracija (lijevo) i spektar relativnog pomaka kliznog leaja
sa irokim zazorom
Simptomi prevelikog zazora u leaju su slini onima kod mehanikog zazora. Leaj s
pravilnim zazorom, ali s olabavljenim kontaktom s osloncem, se vibracijski slino ponaa kao
i leaj s prevelikim zazorom. Zato je esto teko razlikovati ta dva sluaja.
4.4.7 Problemi u radu strojeva s kliznim leajevima
Radni problemi s vibracijama strojeva s kliznim leajevima pojavljuju se iz raznih razloga:
- nepravilna montaa (poravnanje strojeva) koja rezultira smanjenjem optereenja na nekom
leaju
- neprikladna temperatura i viskozitet ulja (raspravljano kod Sommerfeldovog broja)
- u nekim radnim modovima moe doi do olakanja leaja i njegovog pomicanja ka granici
stabilnosti ili ak prekoraenju te granice. Zbog ovoga se javlja nestabilan rad radi uljnog
vrtloga. Kad je frekvencija uljnog vrtloga jednaka kao prirodna frekvencija rotora, javlja se
rezonancija rotora zvana uljni bi.
4.4.7.1 Uljni vrtlog
Ova nestabilnost se javlja na subsinkronim frekvencijama (oko 0.4 do 0.48X i esto je
poprilino jaka. Uljni vrtlog je sluaj kad uljni film uzrokuje subsinkronu precession
komponentu kretanja rotora uljni klin gura rotor oko vratila u leaju s frekvencijom niom
od prirodne: precession is forward.
Primjer na slici 4.4.14 je turbina koja se pribliila granici stabilnosti na jednom leaju zbog
kombinacije gore spomenutih uzroka i malim unutranjim grekama labyrinth brtvi. Postoji
tipina subsinkrona komponenta ispod pola rotacijske frekvencije u spektru. Kad se javi ova
nestabilnost, ova je komponenta vrlo nestabila i preporueno je da se kod dijagnostike
promatra sljedei trenutni spektar jer ovaj fenomen moe biti potisnut osrednjavanjem.
Putanja je u ovom sluaju nestabilna i dva keyphasora po okretu se mogu vidjeti na putanji i
na waveforms. Ovi keyphasors se postupno

premjetaju, sugerirajui da subsinkrona frekvencija nije pola, nego malo manje od pola
rotacijske brzine. Na ovaj fenomen utjee i promjena viskoziteta ulja (promjenom njegove
temperature) i promjenom tlaka lubrikanta.

Slika 9: Trenutni skeptar, dijagram vodopada i putanja tijeko uljnog vrtloga

4.4.7.2 Uljni bi
Ova se nestabilnost moe javiti kad stroj radi iznad brzine dvostruko vee od kritine. Kad se
to dogodi, frekvencija uljnog vrtloga moe biti blizu kritine brzine rotora i uzrokovati
rezonanciju i pretjerane vibracije. Ova nestabilnost uzrokuje transverzalnu subharmonijsku
vibraciju frekvencije jednake kritinoj brzini rotora tokom precesije. Ovo je nestabilan proces
koji moe voditi do katastrofalnih greaka. Nestabilnost je, ustvari, vezana za kritinu brzinu
rotora i postoji ak i kad se brzina dodatno povea. Vrh frekvencije vezan za uljni bi ostaje u
spektru i moe biti lako prepoznat jer se ne mijenja s promjenom rotacijske brzine (za razliku
od frekvencije uljnog vrtloga); vidi sliku 4.4.16. Ako je putanja mjerena tokom ovog perioda,
moemo vidjeti mnogo lutajuih znakova okolo.

Slika 10:CKruna putanja koja ukazuje na nadolazeu nestabilnu operaciju,

4.4.15.

Slika 11: NEstabilnost uljnog filma

Napomena: Zbog injenice da se ova nestabilnost posebno pojavljuje kad na leajevima
nema optereenja, putanja je skoro kruna prije poetka nestabilno rada. Slika 4.4.15
pokazuje primjer putanje koja bi trebala upozoriti dijagnostiara o nadolazeim problemima.
Poveanje radne brzine iznad kritine vodi do saznanja da ranije zadovoljavajui koncept
nestabilnosti uljnog filma s koritenjem Sommerfeldovog broja vie nije valjan. Problem
nestabilnog ponaanja rotora na kliznim leajevima je opisan u detalje od strane mnogo

istraivaa, poput Donalda Bentlyja i Agnes Muszynske iz tvrtke Bently Nevada (vidi [24]).
Slika 4.4.16 pokazuje rezultat njihovih dugotrajnih eksperimentalnih analiza. Ove studije su
dokazale da nestabilnost mora biti prouavana za cijeli sustav leaja s rotorom i da simptomi
variraju ovisno o radnoj brzini, kritinoj brzini, a znaajan je i utjecaj neuravnoteenosti.