INDUSTRIJSKO OBRTNIKA KOLA

SLAVONSKI BROD
Eugena Kumiia 55
35000 Slavonski Brod

SEMINARSKI RAD

ODRAVANJE VUNIH VOZILA

Uenik: Marko Toli

Zanimanje: Tehniar za vozila i vozna sredstva

Mentor: prof. Stjepan Sudarevi

U Slavonskom Brodu, svibanj 2016.

SADRAJ

1. UVOD......................................................................................................................3
2. OPENITO O ODRAVANJU................................................................................4
3. ODRAVANJE VUNIH VOZILA...........................................................................6
4. ZAKLJUAK.........................................................................................................11

1. UVOD
Odravanje eljeznikih vozila je vrlo irok i odgovoran posao koji zahtjeva dobru
organizaciju te jasno i strogo propisane odredbe koje se postavljaju u svrhu sigurnog
prometovanja i eksploatacijske pouzdanosti. S obzirom da nije mogue odrediti
univerzalan nain i cikluse odravanja eljeznikih vozila, potrebno je prilagoditi
zahvate odravanja po veliini, raspoloivosti i starosti voznog parka. Odravanje
zahtjeva znatna materijalna sredstava koja za godinje potrebe Hrvatskih eljeznica
iznose oko 320.000.000 kn.
Uvoenjem novog Pravilnika o odravanju eljeznikih vozila (2009. godina), bile su
potrebne prilagodbe novim stroim pravilima o sigurnosti eljeznikog prometa, koje
je propisala Europska unija u cilju smanjivanja broja prometnih nesrea, kako bi se
to vie privuklo putnike za odabir eljeznikog prijevoza.
Hrvatske eljeznice su organizacijski podijeljene na nekoliko sektora radi lakeg
nadgledanja poslovanja i stvorenih gubitaka, a to su:
H Holding,
H Putniki prijevoz,
H Cargo,
H Infrastruktura,
H Vua vlakova

2. OPENITO O ODRAVANJU
Termin odravanje (maintenance, instaldhaltung, manutenzione) rabi se za opisivanje
raznih zahvata koji podupiru osnovnu funkciju tehnikih i drugih sustava. Odravanje
eljeznikih

vozila

je

kombinacija

tehnikih,

administrativnih,

financijskih

upravljakih aktivnosti s ciljem zadravanja ispravnog stanja vozila i njegove opreme

ili vraanja u stanje u kojem moe izvravati temeljnu zadau. Pod odravanjem se
smatraju svi zahvati koji omoguuju rad vozila kao sustava i njegovih podsustava.
Proces odravanja obuhvaa aktivnosti koje se provode sa zadaom otklanjanja
neispravnosti odnosno spreavanja njihovog nastanka, a obiljeavaju ga odnosi
izmeu pojedinih postupaka i vremena u kojima se navedeni postupci provode.

Odravanje eljeznikog vozila je skup unaprijed planiranih radova u sklopu

redovitog odravanja kao i neplaniranih radova u sklopu izvanrednog odravanja
vozila, koji se obavljaju na vozilu, njegovim podsustavima, sklopovima i dijelovima sa
svrhom da tijekom koritenja eljezniko vozilo udovoljava tehnikim uvjetima za
sigurnost eljeznikog prometa. Odravanje eljeznikih vozila je stalan proces
preventivnog karaktera kojem je svrha sigurno, pouzdano, ekonomino i ekoloki
prihvatljivo koritenje eljeznikih vozila u javnom eljeznikom prometu. Cilj
odravanja jest osiguranje najvee raspoloivosti voznog parka uz najmanje trokove
odravanja.
Odravanje eljeznikih vozila moe biti redovito i izvanredno.
U redovito odravanje spada:
pranje, ienje i dezodoracija,
dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija putnikih vagona i motornih vlakova,
servisni pregledi vunih vozila,
kontrolni pregledi,

 redoviti popravci.

U izvanredno odravanje spada:

pranje i ienje teretnih vagona,
dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija putnikih vagona i motornih vlakova,
izvanredni popravci zbog kvarova, istroenosti i nasilnih oteenja,
izvanredni popravci nakon izvanrednog dogaaja.

Osnovna naela pri organizaciji odravanja eljeznikih vozila jesu:

pripremljena tehnika dokumentacija za odravanje vozila u obliku podesnom za
neposrednu primjenu u radionicama i pogonima,
unaprijed propisane vrste, opisi i rokovi odravanja,
prilagodba opisa i rokova na temelju stalnog praenja stanja vozila u prometu i pri
obavljanju radova odravanja. Radovi na odravanju moraju biti prilagoeni
stvarnim istroenjima i oteenjima dijelova i sklopova na vozilu,
pridravanje propisanih rokova i opsega radova za pojedine vrste redovitog
odravanja,
opseg poslova na odravanju i ugraeni materijal moraju jamiti za kvalitetu,
pravodobno osiguravanje zamjenskih dijelova potrebnih za zamjenu istroenih
dijelova i odreen broj zamjenskih sklopova radi mogueg organiziranja popravka
vozila po sustavu zamjene sklopova,
ugradnja originalnih zamjenskih dijelova ili dijelova proizvedenih po originalnoj
tehnikoj dokumentaciji odnosno dijelova za koje postoji odgovarajui certifikat
kojim se potvruje podobnost za ugradnju na eljezniko vozilo,

 postojanje specijaliziranih radionica za obavljanje popravaka odreenih serija vozila

ili pojedinih sklopova i ureaja,
voenje propisanih evidencija i njihovo uvanje.

3. ODRAVANJE VUNIH VOZILA

Odravanje vunih vozila obuhvaa:
stalan nadzor,
pranje i ienje,
servisni pregled,
kontrolni pregled,
redovit popravak,
izvanredno odravanje.

Stalan nadzor
Stalan nadzor vunog vozila obavlja strojno osoblje koje zaposjeda vuno vozilo ili na
drugi nain skrbi o vunom vozilu, a u skladu s uputama za rukovanje koje propisuje
posjednik ovisno o vrsti i tipu vunog vozila.
Pranje i ienje
Posjednik vozila je duan predvidjeti da se u sklopu radova redovitog odravanja
obavlja ienje, pranje i odmaivanje onih sklopova, koji u specifinim
eksploatacijskim uvjetima, zbog prljavtine mogu biti potencijalni uzronik poara.
Pranje i ienje upravljanica i elnih stakala obavlja se na svakom servisnom i
kontrolnom pregledu. Pranje i ienje strojarnice obavlja se na svakom kontrolnom
pregledu. Pranje i ienje vanjske oplate obavlja se najmanje jednom u tri mjeseca.
Pranje ienje i dezodoracija putnikog prostora motornih vlakova obavlja se u
rokovima predvienim za putnike vagone.
Servisni pregled

Servisni pregled vunog vozila obavlja se na mjestu na kojem je omoguen pregled

vozila iz kanala i na kojem je mogu pristup na krov vozila. U sklopu servisnog
pregleda potrebno je:
vizualno pregledati i provjeriti ispravnost ureaja i dopuniti zalihe pogonskog
materijala,
pregledati i provjeriti vozni postroj, koni sustav i druge sigurnosne i zatitne
ureaje.
Radnik odravatelja zaduen za obavljanje servisnog pregleda svojim potpisom u
knjizi primopredaje vunog vozila potvruje da je vozilo pregledano, uoeni nedostaci
otklonjeni i da je vozilo sposobno za promet.
Na vunom vozilu koje nije koriteno dulje od 5 dana prije ponovne uporabe mora biti
obavljen servisni pregled.
Kriterije za obavljanje servisnog pregleda propisuje posjednik ovisno o tipu i vrsti
vunog vozila, a rok izmeu dva servisna pregleda ne moe biti dulji od 7 dana.

Kontrolni pregled
Kontrolni pregled vunih vozila obavlja se radi periodike provjere ispravnosti
podsustava, sklopova i ureaja vunog vozila prema ciklusima i u opsegu koji
utvruje posjednik vozila.
Na kontrolnom pregledu osim radova koje je za pojedino vozilo propisao proizvoa
obavezno se obavlja:
provjera funkcionalne ispravnosti dijelova i sklopa,
zamjena istroenih i oteenih dijelova i sklopova,
provjera i mjerenje parametara pojedinih dijelova, sklopova i medija te njihovo
dovoenje u okvir propisane vrijednosti,
izmjena i dopuna maziva,
djelomino bojanje unutarnjih oplata, sanduka i postolja

Ovisno o vrsti i tipu vunog vozila posjednik utvruje vrste kontrolnih pregleda i njihov
redoslijed za pojedino vuno vozilo, a iji rokovi ne mogu biti dulji od rokova
propisanih ovim pravilnikom. Razdoblje za obavljanje kontrolnih pregleda moe biti
produljeno za ukupno vrijeme stajanja vunog vozila izvan uporabe ako je ono izvan
uporabe bilo neprekidno dulje od 2 mjeseca. U sluaju toga produljenja prije putanja
vozila u promet na njemu se mora obaviti sljedei kontrolni pregled iz redoslijeda
pregleda.
Redoslijed za upuivanje vozila na kontrolne preglede utvruje se po kriteriju
prijeenih kilometara ili proteklih kalendarskih dana, pri tome je mjerodavan kriterij
onaj koji je prije ispunjen.
Ovisno o vrsti i tipu vunog vozila kriterij za kontrolni pregled je:
dizel elektrina lokomotiva najmanje jednom u 30 dana ili prijeenih 15 000 km,
to
moe biti poveano za 15%,
dizel hidraulina lokomotiva najmanje jednom u 30 dana ili prijeenih 7 000 km,
to moe biti poveano za 15%,
dizel motorni vlak - najmanje jednom u 30 dana ili prijeenih 12 000 km, to moe
biti poveano za 15%,
elektrina lokomotiva za sustav napajanja 25 kV i elektrine lokomotive graene
poslije stupanja ovog pravilnika na snagu najmanje jednom u 30 dana ili prijeenih
23 000 km, to moe biti poveano za 15%,
elektrina lokomotiva za sustav napajanja 3 kV najmanje jednom u 30 dana ili
prijeenih 10 000 km, to moe biti poveano za 15%,
elektro motorni vlak - najmanje jednom u 30 dana ili prijeenih 15 000 km, to moe
biti poveano za 15%
Izuzetak ine motorni vlakovi s nagibnom tehnikom kod kojih kriterij za prijeene
kilometre iznosi 20 000, to moe biti poveano za 30%.

Redovit popravak
Redoviti popravak vunih vozila moe biti:
srednji popravak (SP),
veliki popravak (VP).
Pod srednjim popravkom (SP) vunog vozila podrazumijevaju se pregled, kontrola i
popravak ili zamjena dijelova i sklopova na vozilu radi njegova dovoenja u tehniki
ispravno stanje za tu vrstu popravka.
Na srednjom popravku (SP) obavlja se:
popravak ili zamjena pojedinih dijelova, sklopova i ureaja koji bez kvarova ne bi
mogli raditi do iduega redovitog popravka,
provjera rada sklopova,
primjena antikorozivne zatite i bojanje unutarnje oplate, sanduka i postolja na
vozilu

Pod velikim popravkom (VP) vunog vozila podrazumijeva se popravak ili zamjena
svih dijelova i sklopova na vozilu radi njegova dovoenja u tehniki ispravno stanje
radi daljnjeg viegodinjeg koritenja.
Na velikom popravku (VP) obavlja se:
popravak ili zamjena dijelova i sklopova na vozilu,
zamjena elektrinih instalacija na vozilu,
primjena antikorozivne zatite i bojanje unutarnje oplate, sanduka i postolja na
vozilu,
izvedba modifikacija i rekonstrukcija na vozilu.

Mjerilo za redoslijed redovitih popravaka vunih vozila jesu prijeeni kilometri ili
proteklo vrijeme od zadnjeg redovitog popravka ovisno koji se kriterij prije ispuni.
Mjerilo u prijeenim kilometrima izmeu dva redovita popravaka je:
dizel elektrina lokomotiva 2 000 000 km,
dizel hidraulina lokomotiva 800 000 km,
dizel motorni vlak 1 500 000 km,
elektrinih lokomotiva 2 000 000 km,
elektro motorni vlak - 2 200 000 km.
Izuzetak ine elektrine lokomotive proizvedene nakon stupanja na snagu ovog
pravilnika kod kojih je kriterij izmeu dva redovita popravka 3 000 000 km i motorni
vlakovi s nagibnom tehnikom kod kojih kriterij za prijeene kilometre iznosi 2 000
000.
Vremensko ogranienje izmeu dvaju uzastopnih redovitih popravaka vunog vozila
iznosi 12 godina, s time da, ako stanje vozila zadovoljava, vremensko ogranienje
izmeu dvaju uzastopnih redovitih popravaka moe biti produljeno dva puta po
godinu dana.
Produljenje vremenskog ogranienja obavlja se na zahtjev posjednika. Produljenje se
obavlja u radionici odravatelja. Kod obavljanja redovitih popravaka posjednik
utvruje redoslijed redovitih popravaka s time da se ovisno o tipu i namjeni vozila
veliki popravak mora izvriti u roku od 30 godina raunajui od poetka koritenja
vozila.

Izvanredno odravanje
Izvanredno odravanje vunih vozila obavlja se radi otklanjanja nedostataka uoenih
od strane strojnog osoblja ili nedostatka uoenih tijekom redovitog odravanja.
Opseg radova izvanrednog odravanja dogovorno utvruju odravatelj i posjednik
vunog vozila. Posjednik i odravatelj mogu proiriti opseg radova izvanrednog
odravanja s radovima razine kontrolnog pregleda ako slijedi kontrolni pregled u
narednih 15 dana.
10

U izvanredno odravanje motornih vlakova spada i dezinfekcija, dezinsekcija,

deratizacija i deodorizacija koja se obavlja po potrebi. Ako se radovi izvanrednog
odravanja obavljaju izvan radionice odravatelja nain i uvjete za obavljanje radova
odreuje posjednik vunog vozila

4. ZAKLJUAK
Preventivno odravanje eljeznikih vozila jedan je od najsloenijih i najodgovornijih
procesa kad je rije o pouzdanosti i sigurnosti u prijevozu putnika ili roba. Bez obzira
o kojoj vrsti prometa je rije; zranom, cestovnom ili vodenom prometu, pred
odravanje su stavljeni veliki zahtjevi. Cilj preventivnog odravanja jest osiguranje
maksimalne raspoloivosti voznog parka uz minimalne trokove odravanja.
Preventivno odravanje eljeznikih vozila iziskuje znatne materijalne izdatke, stoga
se tome treba pristupiti s puno znanja u cilju optimizacije trokova te eksploatacijske
pouzdanosti i sigurnosti u prometu.
Na optimizaciju odravanja mogue je utjecati ve prilikom planirane nabave vozila
na nain da se prije nabave utvrdi koje e vozilo zahtijevati manje trokove
odravanja tijekom eksploatacije.
To je vrlo bitna stavka za eljeznika vozila, jer pretpostavljeni vijek eksploatacije
iznosi oko 40 godina uz redovno preventivno odravanje.
Treba se obratiti pozornost na praenje troenja dijelova prilikom intervala izmjene te
pokuati produiti vijek trajanja dijelova prikladnijim mazivima, odreenom strojnomili
toplinskom obradom i rigoroznijom kontrolom zaposlenih oko kvalitetnog izvravanja
zadataka u odravanju eljeznikih vozila. U radu su definirane i prikazane liste
11

kontrolnih pregleda iz kojih se vidi obujam i opis radova koji trebaju biti izvreni u
zadanim vremenskim intervalima.

LITERATURA

1. http://repozitorij.fsb.hr/1907/1/06_07_2012_ZAVRSNI_RAD_MIC
IC.pdf
2. Pravilnik o odravanju eljeznikih vozila vaei tekst, NN br.
141/2009
3. Mulc, A., "Inenjerski prirunik 4: Proizvodno strojarstvo",
kolska knjiga, 2002.,
Str.: 293

12

13

14

15