Kombinovano odjeljenje je zajedniki rad dvaju ili vie razreda

s kojima radi jedan nastavnik i koji s njima organizuje nastavu

u istoj uionici. Takva se odjeljenja stvaraju zbog malog broja
uenika u malim naseljima - selima. Oni su poznati u cijelom
svijetu i nisu naaspecifinost. U Republici Srpskoj vie od
800 nastavnika razredne nastave radi ukombinovanim
odjeljenjima, to ini izmeu 25 i 30% ukupno zaposlenih
nastavnika u razrednoj nastavi.Zbog oteanih uslova rada u
njima su uinjeni odreeni napori kako bi se tako
velikipostotak ukupnog broja kombinovanih odjeljenja
smanjio ili bar smanjio braj razreda ukombinaciji. Osim toga,
raslojavanje sela i odlazak mladih ljudi u gradove u naoj
nedavnojprolosti doveli su do neprekidnog smanjivanja broja
uenika u manjim naseljima do pojavenovih kombinovanih
odjeljenja. Danas u vecini manjih naselja - sela nalazimo tzv.
podrunekole s malim brojem uenika u razrednoj nastavi,
najece u kombinovanim odjeljenjima ija je nastava
povezana s vecom, tzv. centralnom, matinom kolom) u
vecem naselju.U jednom kombinovanom odjeljenju mogu biti
dva, tri, a vrlo rijetko i vie razreda.Kombinacije razreda u
kombinovanim odjeljenjima najece odreuju razliiti faktori,
npr,broj uenika u razredu, broj nastavnika, nastavne
potrebe, broj uionica. Zakonska odredba obroju uenika u
istim razrednim i kombinovanim odjeljenjima u osnovnoj
koli je: uistim u pravilu do 30 uenika, a u kombinovanim
odjeljenjima od 10 do 20 zavisno o brou razreda u
kombinaciji.Nastavnici mogu najece odluivati samo o
kombinovanju, spajanju dvaju razreda ukombinovano
odjeljenje. Moguce je ostvariti kombinacije:
1.btiih, susjednih razreda (prvi i drugi, treci i etvrti, etvrti i
peti),
2.naizmjeninih, udaljenih razreda (prvi i treci, drugi i etvrti,
treci i peti),

3.daljih razreda (prvi i etvrti) i susjednih razreda (drugi i

treci).
4.Opredjeljenje u Republici Srpskoj je da se mogu
kombinovati samo razredi u istojtrijadi ( prvi i treci, prvi i
drugi, drugi i treci i prvi, drugi i treci, etvrti i peti)
Prednosti kombinacije bliih, susjednih, uzastopnih razreda
proiziaze iz vece povezanostinastavnih sadraja programa
prirode i drutva susjednih razreda, to omogucuje
povremenoorganizovanje zajednikog rada obaju razreda.
Tada pri spoznavanju novog nastavnoga sadraja uniem
razredu stariji uenici ponavljaju to gradivo. Upravo iz toga
proizlaze i tekoceujednaavanja razlika izmeu uenika
mlaeg i starijeg razreda, to moe dovesti dopreopterecenja
mlaih uenika i do rada ispod nivoa starijih
uenika.Prednosti kombinacije naizmjeninih, udaljenih
razreda proizlaze iz vece razlike izmeusadraja nastave
prirode i drutva u tim razredima i mogucnosti da se sa
svakim razredomposebno radi, kao i iz nemogucnosti
uravnilovke". lakeg organizovanja samostalnog rada
sastarijim uenicima, to ostavlja vie vremena za
neposredan rad s mlaim uenicima. Tekoceu toj kombinaciji
proizlaze iz nemogucnosti organizovanja zajednikog
neposrednog rada unastavi prirode i drutva, posebno u
izvanuionikoj nastavi.Kombinacije daljih razreda (prvog i
etvrtog) i susjednih (drugog i treceg) u praksi su rjee,a
uslovljene su uglavnom brojem uenika u pojedinim
razredima.U organizovanju nastave u kombinovanim
odjeljenjima danas se daje prednost kombinacijiuzastopnih,
bliih, susjednih razreda (prvog i drugog, treceg i etvrtog) jer
to omogucujepovremeni zajedniki rad, ali i potrebnu
posebnost zadataka i sadraja nastave prirode idrutva u
svakom razredu.0 nastavnom radu u kombinovanim
odjeljenjima iznose se razliita miljenja.Rad u

kombinovanom odjeljenju je mnogo tei od tada u istom

odjeljenju, pa ni jednakombinacija nije sama po sebi idealna.
Ideal bi bio potpuno ukidanje kombinovanih odjeljenja.Rad u
kombinovanom odjeljenju ima za uenike odreene prednosti
(npr. ravijanje navikesamostalnog rada, pomoc starijih
uenika mlaima, pozitivan uticaj na program viih
razroda.Mnogi bivi uenici kombinovanih odjeljenja, te
nastavnici koji su ih poduavali,svjedoe o ljepoti i
zanimljivosti uenja u takvoj kolskoj sredini.
Kako bi se nastavniku pomoglo u vrlo tekom i napornom
radu u kombinovanom odjeljenju,potrebno je osigurati
osnovne materijalne uslove za nastavu prirode i drutva u
timuslovima.Uionica za nastavu prirode i drutva u
kombinovanom odjeljenju treba biti opremljena zasavremenu
nastavu, s tim to uenike klupe treba rasporediti tako da
svaki rozred ima svojuprvu klupu ispred koje se na prednjem
zidu uionice nalazi njegova tabla. Takav rasporedomogucuje
neposrednu komunikaciju nastavnika s uenicima svakog
razreda. Bolje je da suuenici i leima okrenuti prozoru nego
da nastavnik s jednim razredom komunicira prekoglava
uenika drugog razreda.Za svaki razred obvezno je u uionici
imati zidni pano, posebno ureenu povrinu kojaomogucuje
izlaganje nastavnih sredstava koja se na asu koriste.Ostala
oprema, npr, nastavne slike, geografske karte, kasetofon,
grafoskop, dijaprojektor,multimedijski projektor, ekran za
dnevno projiciranje, televizor s videorekorderom, kompjuteri
dr. trebaju biti zastupljeniji nego u istim razredima kako bi se
mogao lake organizovatisamostaian rad uenika. Ta oprema
treba biti smjetena u posebnom ormaru, obino u
zadnjemdijelu uionice i prilagoena specifinostima rada u
kombinovanom odjeljenju (kasetofoni saslualicama i dr.) ili u
posebnoj prostoriji.Zidni sat u svakoj uionici potreban je radi
racionalnog iskoritavanja vremena jer senjime moe odrediti
vrijeme samostalnog rada uenika pojedinog razreda.U

Uionici treba biti i mala priruna biblioteka za uenike

popunjena naunopopularnomliteraturom, djejim
enciklopedijama, rjenicima, prirunicima, djejim
asopisima, mapamasa prikupljenim tekstovima i drugo. Te
knjige trebaju biti stalno dostupne uenicima kako bise mogli
njima sluiti kao izvorima znanja u samostalnom radu.Dio
nastavnog rada u kombinovanom odjeljenju uenici pojedinog
razreda mogu obaviti i udrugoj prostoriji, npr u kabinetu za
nastavnika, gdje mogu samostalno obavljati nastavni radkoji
bi u udonici ometao uenike drugog razreda) gledanje
televizijske emisije, sluanje radioemisije i sl).Planiranju i
programimnju rada u kombinovanom objeljenju treba pridati
posebnu panju.Ako u godinjim planovima i programima
osnovne sadraje postavimo kao sredita zapovezivanje rada
bliih razreda u kombinovanom odjeljenju, onda ce se u
izvedbenom - tematskomi neposrednom progmmiranju moci
uspjeno uskladiti sadrajna i vremenska komponenta
usedminom i dnevnom programiranju.Pri izradi godinjih
planova i programa prirode i drutva za rad u
kombinovanimodjeljenjima treba se pridravati osnovnih
metodikih zahtjeva. Godinjim programimaprirode i drutva
potrebno je usaglasiti sadraje bliih razreda radi
ostvarivanjanavedenih prednosti tih kombinacija. No u tom
poslu treba biti oprezan. Vec pri globalnom rasporeivanju
sadraja cjeline treba uoiti osnovne razlike - tada nece doci
do ujednaavanjapri programiranju zadataka tematskih
sadraja pa ni u rezultatima rada. Na primjer, dok se uprvom i
drugom razredu sadraji cjeline Dom i porodica rasporeuju
na niz tema, u trecem ietvrtom razredu te sadraje moemo
programirati samo kao komponente nekih tema.U prvom se
razredu sadraji teme Dom i porodica programiraju
sadrajima o dijelovimastana (kuce), o namjetaju u domu,
strojevima, ureajima i aparatima u domu, o porodicama, a
udrugom se razredu pojmovni krug o toj stvarnosti proiruje, i

to u ivotnom, prostornom ivremenskom smislu. U prvom

razredu uenici posmatraju i opisuju vanjski izgled
namjetajaili pomocu modela na maketi slau svoju sobu. U
drugom razredu uenici usporeuju tesadraje prema izgledu,
namjeni i upotrebi s onima iz sjecanja i prijanjih posmatranja
tezakljuuju o promjenama: novo, staro, uredno, neuredno i
dr. Dok uenici prvog razreda usporeujusamo na osnovu
posmatranja, uenici drugog razreda usporeuju i na osnovu
sjecanja.U trecem razredu uenici saznaju o svojim precima i
potomcima u zaviaju, i to u vremenskimgranicama
sadanjosti, prolosti i buducnosti, zatim u decenijama i
vjekovima. Uenikeetvrtog razreda uvodimo u shvatanje
dogaaja iz daleke prolosti. Uenici treceg i etvrtog razreda
usporeuju sadraje u vecoj mjeri nego u prethodnim
razredima. Oni trebaju prikupitidovoljan broj injenica na
osnovu kojih mogu opisati istorijske i kulturne objekte,
izvjestiti odogaajima u prolosti, zatim usporeivati objekte i
dogaaje prema vecem broju odgovarajucih injenica kako bi
uoili odreene promjene i izveli uoptavanja. Traenje uzroka
timpromjenama treba obaviti na tipinim primjerima.Pri
usporeivanju programskih sadraja treba se pridravati
principa postepenosti. Naprimjer, pri spoznavanju teme Nae
mjesto uenici prvog razreda usvajaju postepeno iskustvenai
praktina znanja o putu od kuce do kole i nazad, zatim od
kuce do sredita mjesta i do krajanaselja.Programirati treba
tako da programiranje omoguci primjenu principa zaviajnosti
i zatouenici vec od prvog razreda trebaju uiti o zaviajnim
specifinostima. To znai da se udrugom razredu programira
izgled zaviaja u kojem je kola (optine), u trecem
razreduprogramira se zaviajna regija , a u etvrtom se
razredu programira se sadraj koji tematskipokriva prostor
Republike Srpske.Nastavni proces u kombinovanim
odjeljenjima ima niz specifinosti u odnosu premanjegovom
toku u istim razredima. Analizujemo li nastavni rad u

kombinovanom odjeljenju od dva razreda, u njemu cemo

uoiti dva relativno samostalna nastavna asa, za svaki
razred po jedan, spripadajucim zadacima, sadrajem,
mikrostrukturom (dogovor - motivacija, spoznavanje
novihnastavnih sadraja, utvrivanje novih nastavnih
sadraja: uvjebavanje, ponavljanje iprovjeravanje), tzv.
,,malim asovima", Te nastavne asove povezuje rad jednog
nastavnika, koji ihobjedinjuje u cjeloviti nastavni as u
kombinovanom odjeljenju - u veliki as".Prikaemo li vrijeme
nastavnog procesa u kombinovanom odjeljenju od dva
razreda inastavnikov rad koji ga vremenski pokriva uoavamo
da nastavnik moe u neposrednom radupokriti samo jedan od
ta dva nastavna procesa. U radu s kombinovanim odjeljenjem
nastavnikovose vrijeme treba raspodijeliti na manje
vremenske razmake i njima se u neposrednom radu
pokrvadio nastavnog procesa u svakom pojedinom
razredu.Osnovno je pitanje uspjenosti rada u kombinovanom
odjeljenju kako osigurati i nadgledatiaktivnost uenika s
kojima nastavnik ne radi ne i aktivnosti posredno, vec oni
trebajusamostalno obavljati odredene nastavne djelatnosti
pod nastavnikovim nadzorom, u tzv.posrednoj ili nedirektnoj
nastavi.U kombinovanom odjeljenju s dva razreda na
posredni nastavni rad- samostalan rad uenikaotpada
najmanje 45 minuta, u odjeljenju s tri razreda najmanje 90
minuta, a u kombinaciji od etiri razreda ak 135 minuta. Iz
navedenih podataka proizlazi da najveci dio nastavnog
vremena otpadana posrednu nastavnu djetatnost samostalan rad uenika i zato je organizacija samostalnog
rada uenika preduslov za postizanje dobrih rezultata u
nastavi u kombinovanim odjeljenjimaOd ukupnog vremena
nedirektne nastave na 40 nastavnih asova u
kombinovanimodjeljenjima L. Bognar (1974.) utvrdio je da na
razliite oblike pisanih sastava otpada 20%vremena, tiho
itanje, rad na tekstu i sl. 17%, na matematike zadatke 16%,

na rad s nastavnimlisticima 13%, na razliite vjebe i zadatke

11%, na kontrolne zadatke 8%, praktitne radove5% te na
ostale aktivnosti 5%. Pritom je naglasio potrebu da se
pronau nove mogucnostipovecanja kvaliteta samostalnog
rada uenika u kombinovanim odjeljenjima.U neposrednoj
pripremi nastave za rad u kombinovanom odjeljenju
nastavnik trebapripremiti vie didaktikog materijala nego za
rad u istom odjeljenju jer treba oblikovatinastavni rad za
svaki razred posebno (mali as"), a istovremeno i
organizovati nastavni radza sve uenike kombinovanog
odjeljenja (veliki as"). Zato je izrada pisane pripreme i
skiceza neposrednu nastavu u kombinovanom odjeljenju
posebno vana. Pri planiranju i izvoenjunastavnog asa u
kombinovanom odjeljenju treba se pridravati ovih principa:
1. Na jednom nastavnom asu u kombinovanom odjeljenju
obrauje se samo jedna novanastavna jedinica.
2.Rad u kombinovanom odjeljenju provodi se izmjenom
direktne i nedirektne nastave, kojetrebaju bili funkcionolno
povezane.
3.Svaki samostalni rad uenika treba provjeriti.
4.Nastavnik treba vie direktno raditi s razredom u kojem
obrauje novi nastavnisadraj i s mlaim rozredom.
5.to su uenici mlai, etape njihovog samostalnog rada traju
krace i ece trebaizmjenjivati direktni i nedirektni rad. Za
starije uenike etape asa mogu trajati dulje i mogu vie
vremena raditi samostalno (prema Bognaru, 1974.).Pripremu
treba pisati na papir formata A4, i to tako da se uzdunim
linijama podijelina broj razreda u kombinovanom odjeljenju
kako bi se lako uoio tok nastave u svakom razredu iu
kombinovanom odjeljenju u cijelosti.Raspored asova u
kombinovanom odjeljenju treba prilagoditi specifinostima
tognastavnog rada tako da on omogucuje skladno

izmjenjivanje direktnog i nedirektnog radanastavnika tokom

radnog dana i sedmice.U organizovanju nastaunog rada u
kombinovanim odjeljenjima esto se koristi rad usmjeni i pot,
kao i estodnevna radna nedelja. Pri organizovanju smjene i
pol nastavniknajprije radi dva nastavna asa s uenicima
mlaeg razreda, a zatim dva asa sa svimuenicima u
kombinovanom odjeljenju. Nakon to mlai uenici odu
kucama, nastavniknastavlja rad sa starijim uenicima.Pri
izradi rasporeda asova vano je, kao i za iste razrede,
nastavu prirode i drutvasimetrino rasporediti u razliitim
vremenskim i sedminim razmacima. U rasporedu
asovatreba iskazati nastavne asove za svaki nastavni dan,
ali ce njihov redoslijed odreditinastavnik u neposrednoj
pripremi za nastavu. Nastavu prirode i drutva moguce je
planiratiza posljednje asove kada uenici mlaih razreda odu
kuci. U tom se sluaju nastava prirode idrutva izvodi i
organizuje kao u istom razredu. Pri zajednikom radu u
kombinovanimodjeljenjima nastavni se asovi prirode i
drutva mogu kombinovati s vecinom nastavnihpredmeta,
kao i meusobno, to zavisi o povezanosti sadraja i
mogucnosti organizovanjasamostalnog rada uenika u
pojedinim razredima. asove nastave fizike i zdravstvene
kulture, kao i muzike kulture, nemoguce jekombinovati sa
asovima prirode i drutva ako se asovi fizikoe, odnosno
muzike kulture jednog razreda ne izvode izvan uionice u
kojoj samostalno rade uenici drugog razreda.Za posredni rad
uenika treba predvidjeti zadatke koji ce podsticati
stvaralatvo isamostalan rad uenika, npr. zadatke
istraivaki usmjerene nastave, produktivnog ponavljanja,a
nikako zadatke prepisivakog tipa.0 nainima i oblicima
izvoenja nastave u kombinovanim odjeljenjima postoje
razliitamiljenja meu nastavnicima i metodiarima."Jedan
je stariji oblik, kad se s nekoliko uenika (razredom ili
kombinacijom) radi glasno iusmeno, tako da nastavnik

rukovodi radom i glasno ispred svih uenika izlae, predaje,

izvodieksperimente ili demonstrira, dok uenici ostalih
razreda (jednog ili vie) istovremenosamostalno ili tiho
rjeavaju neke zadatke ili vre neke druge poslove.Drugi je
noviji oblik takav da svi uenici, dakle uenici svih razreda,
rade po oblikugrupnog rada. Ako ima vie razreda u
odjeljenju, onda svaki razred ima malo uenika pa inisamo
po jednu grupu. Sve grupe istovremeno rade razne zadatke
( itanje tekstova, izvoenjeeksperimenta, razni pismeni
radovi, radovi pa grupama i drugo). Svaka grupa tada
radipoluglasno, a nastavnik obilazi grupe, zadrava se po
potrebi i preuzima rukovodstvo na kratkovrijeme, podstie na
rad i kanalizuje ga prema radnom zadatku pazeci, da se to
bolje iskoristivrijeme i postigne zadatak" (Keler, Flajman,
1961.).Praksa dobrih nastavnika pokazuje da razredi iz
kombinacije mogu raditi istovremeno razliite nastavne
predmete. Ne bi, to vie trebali preporuiti ni zajedniki rad
svih razreda u kombinaciji ni na fizikom ni na muzikom
vaspitanju. Kad se odjeljenje podijeli ugrupe i kad se rad
organizuje na principima grupnog rada, potpuno je svejedno
kakve ce zadalkeimati koja grupa odnosno razred" (Bezic,
1973.).Osim sintagmi 'nastava orijentisana na nastavnika i
'nastava orijentisana na uenika', utradicionalnoj se didaktici
opisani nastavni scenariji oznaavaju izrazima 'direktna
nastava"i 'indirektna nastava'. Prva se odnosi na
nastavnikovo poduavanje (predavanje, prianje,pokazivanje,
pisanje na tabli), a druga na uenikovo samostalno uenje
odnosno individualnudjelatnost u uionici. U kombinovanim
odjeljenjima su se ove dvije globalne strategijeizmjenjivale
tokom dana. Dok nastavnik direktno poduava uenike
jednog razreda, drugiuenici obavljaju naloge za individualnu
djelatnost odnosno samostalno ue i pripremaju se
zaodgovaranje na nastavnikova pitanja ili za razgovor s
nastavnikom" (Matijevic, 2004.).

Najbolje je razrede u kombinovanim odjeljenjima poistovjetiti

sa grupom uenika uizvoenju raznovrsnog, podijeljenog,
diferenciranog rada u grupama u istom
odjeljenju.Kombinovana odjeljenja po pravilu imaju do 16
odnosno do 20 uenika. Ako je rije okombinaciji od tri
razreda, onda su to tri grupe od 5 uenika u svakoj, a ako je
rije o dva razreda, onda su to etiri grupe po 5 uenika. Zato
je potrebno da rad u grupama svaki student,ili nastavnik
praktiar metodiki veoma dobro savlada kao savremeni oblik
organizovanjanastave.Nastavni program prirode i drutva
omogucuje da se nakon jednog asa spoznavanja
novognastavnog sadraja mogu provesti jedan do dva
nastavna asa u kojima ce prevladavati relativnosamostalan
rad uenika, to uveliko olakava organizaciju samostalnog
rada u kombinovanimodjeljenjima.Nastavnik koji organizuje
nastavu u kombinovanom odjeljenju radi neposredno s
uenicima jednog razreda, a istovremeno nadgleda rad
drugih razreda u istom odjeljenju. Zato je njihovapanja
podijeljena kako bi u odreenim trenucima neverbalnom
komunikacijom (pogledom,znakom ruke, glavom)
podstaknuo, odnosno usmjerio samostalni rad uenika. Oni
trebaju obveznovrednovati, kontrolisati rezultate samostalnog
rada uenika. Ako to zbog vremena nije umogucnosti, to
mogu uiniti stariji uenici ili sami uenici uz pomoc
unaprijedpripremljenih rjeenja. Samostalni rad uenika treba
neprekidno nadgledati, a ako to nijemoguce u nastavnom
procesu, to treba obvezno uiniti izvan nastave, a o
rezultatima ueniketreba obavijestiti redovno i to
prije.Sadraje prirode i drutva pogodne za samostalne
radove uenika u kombinovanimodjeljenjima nastavnik ce
unaprijed uskladiti sa zadacima nastave prirode i drutva
tepsihofizikim osobinama uenika i prilagoditi ih pojedinim
uenicima (individualizacijanastave). Navescemo samo neke
mogucnosti samostalnog rada uenika u nastavi prirode

idrutva.Pisanje kracih radova moe se zadati u vezi s otprije

provedenim posmatranjima uokruenju, praktinim radovima,
samostalnim istraivanjima, razgovorima s odraslim licimaiz
uenikog okruenja. Pisanje moe biti voeno odreenim
rijeima, uputstvima, zadacimaili samo temom. Posebno su
pogodni sadraji koji razvijaju stvaralatvo uenika, utvruju
noveodnose meu uesnicima, kombinuju sistem ill pregled
obraenih sadraja prirode i drutva.Rad na razliitim
tekstovima dobija na znaenju ako se provodi uporedno s
usvajanjemtehnike itanja i primjereno je uzrastu uenika.
Moe se poeti provoditi na pojedinimslikovnicama i posebno
pripremljenim tekstovima u 1. razredu, upotrebom tekstova iz
udbenika, radnog lista, itanke, djejih asopisa, dnevnog
lista, djejih enciklopedija, naunopopularneliterature, sve do
leksikona, enciklopedija i rjenika stranih rijei. Naravno,
samostalni raduenika nastavnik treba posebno pripremiti
odreenim usmenim ili pisanim uputstvima izadacima kako bi
uenici na poetku rada na tekstu znali to se od njih oekuje
nakon rada.Rad s nostavnim listicima pogodan je za
samostalni rad uenika u kombinovanim odjeljenjima, jer je
njegova osnovna uloga individualizovati nastavu. Posebno su
dobri nastavni listicikoje je izradio nastavnik i namijenio ih
odreenom ueniku prema njegovim sposobnostima.Zadaci
za posmatranje i samostalno istraivanje okoline mogu se
uspjeno provoditi usklopu samostalnog rada uenika u
nedirektnoj nastavi u kombinovanom odjeljenju.
Zadaciposmatranja prirodnih pojava, predmeta i dogaaja u
okruenju pogodni su kao priprema,ali i za obradu novog
nastavnog sadraja. Samostalno istraivanje ucnika moguce
jeorganizovati kao rad prema nastavnikovim usmenim i
pisanim uputstvima u poetnim razredimaili kao ueniko
samostalno istraivanje zadanog problema u kojem oni sami
postavljajueksperimente i rjeavaju problem, pa sve do
samostalnog postavljanja i rjeavanja problema.Praktini

radovi uenika u smislu razvijanja odreenih sposobnosti

(praktinih,senzornih, izraajnih, misaonih) pogodni su za
samostalan rad uenika u etapi uvjebavanja ipostizanja
odreenih vjetina i navika. Uenici esto od razliitog
materijala (papira,kartona, plastike, drveta i drugog) izrauju
modele za izvoenje eksperimenta, modele
kuca,saobracajnica za izradu maketa i drugo.Odgovaranje na
postavljena pitanja i zadatke esto je zastupljeno u
nedirektnoj nastavi ukombinovanom odjeljenju. Za taj rad
nastavnik koristi zadatke i pitanja iz udbenika, radnog lista,
zbirke zadataka za provjeravanje znanja i snalaenja u
prostoru i u vremenu ili ih samiizrauju za potrebe odreenog
uenika ili razreda u kombinovanom odjeljenju.Nastavnik je u
kombinovanom odjeljenju kao i u svakom nastavnom radu
bez obzira naprostor, vrijeme, mjesto, broj uenika i broj
razreda s kojima organizuje nastavni procesnajvaniji njezin
faktor i organizator.