11/26/2016

OSNOVNI POJMOVI O SKALARNIM I

VEKTORSKIM VELIINAMA

Za kvantitativno opisivanje pojava u

elektrotehnici koristi se odreeni
matematiki aparat. Pretpostavlja se da
italac vlada veinom tog matematikog
aparata, a ovaj i sledei dio treba da budu
podsetnik na neka poglavlja matematike,
koja su neophodna za bolje opisivanje
pojava u elektrotehnici

Kao to je itaocu verovatno poznato, osim skalarnih

veliina (temperatura, snaga, energija i sl.), definisanim
samo brojnom vrednou, postoje i veliine koje ne
mogu dovoljno dobro da se opiu samo brojnom
vrednou.
Kretanje automobila, na primer, nije dovoljno opisano
samo brojnom vrijednou brzine kretanja, ve je
potrebno definisati i pravac i smer tog kretanja.
U cilju to preciznije definicije svih slinih veliina, uvodi
se pojam vektorske veliine ili vektora, kome se, osim
brojne vrijednosti ili intenziteta vektora, pridruuju i
pravac i smjer vektora. Najee koriene vektorske
veliine su sila, brzina, ubrzanje, putanja i slino.

11/26/2016

Dio prostora, kome je, u svakoj taki, u

optem sluaju, pridruena samo brojana
vrijednost, naziva se skalarno polje, dok se
dio prostora, ije stanje se opisuje
vektorskim vrijednostima u svakoj taki,
naziva vektorsko polje.

Vektorske veliine se obino obeleavaju

strelicom iznad oznake vektora, kao, na primer, ,
, , i slino. Intenzitet vektora se obino
obeleava kao apsolutna vrijednost, ili,
jednostavno, F (bez strelice, koja ga oznaava
kao vektor). Grafiki se vektor obino
predstavlja strelicom, kao to je to prikazano na
Sl. 1.2, pri emu se definie poetna taka
vektora M i krajnja taka N, koja se naziva kraj
ili glava vektora.

11/26/2016

Vektorsko polje takoe moe da se prikae

grafiki.
Linije polja su, u optem sluaju krive linije, koje
imaju osobinu da je pravac vektorske veliine
koja opisuje polje, u svakoj taki linije polja,
tangentan na tu liniju.
Uobiajeno je, takoe, da se skup linija polja
opremi strelicama, koje definiu smer vektora, a
gustina nacrtanih linija polja je proporcionalna
intenzitetu vektora u svakom delu prostora.

11/26/2016

Od operacija sa vektorima, najveu

vanost u tehnici uopte, imaju zbir i
razlika dva ili vie vektora, kao i skalarni i
vektorski proizvod dva vektora.
Podsjeanju na te operacije e biti
posveen naredni dio teksta.

1.1.1.Vektori i skalari

Skalar veliina opisana samo iznosom

Npr: temperatura, volumen, masa ...

Vektori veliine odreene smjerom ,

iznosom i orjentacijom
v1
v2

Dva vektora na istom

pravcu koji odreuje
njihov smjer.
Orjentacija odreuje
kao gledaju vektori.

11/26/2016

1.1.1.Vektori i skalari
Smjer vektora odreuje pravac na
kojemu lee vektori
Orjentacija vektora smjer strelice
vektora; odreuje kako gledaju vektori
Iznos oznaavamo s v ili |v|
Kolinearni vektori vektori koji lee na
istom pravcu

Zbrajanje vektora

Zbrajanje kolinearnih vektora koji lee na istom pravcu:

11/26/2016

Zbrajanje vektora

Zbrajanje nekolinearnih vektora pravilom paralelograma:

Zbrajanje nekolinearnih vektora pravilom trokuta:

Zbrajanje vektora

Zbrajanje vie nekolinearnih vektora pravilom poligona:

11/26/2016

11/26/2016

Oduzimanje vektora

Oduzimanje vektora se definira kao operacija zbrajanja sa suprotnim

vektorom:

Mnoenje vektora skalarom

Mnoenje vektora skalarom: vektor a prvo je pomnoen sa 2, a

zatim sa 0,5:

11/26/2016

Matematike osnove kompleksnog rauna

Vektorski nain prikazivanja elektrinih veliina esto je
prihvatljiviji od prikazivanja veliina kao funkcija
vremena.

Meutim grafiki vektorski nain rjeavanja mrea ne

moe udovoljiti poveanim zahtjevima tonosti, pa se
koristi kompleksna simbolika metoda, gdje se elektrine
veliine predouju u kompleksnoj ravnini kompleknim
brojevima
11/26/2016

17

Kompleksna ravnina

Imaginarna jedinica :

Svaka toka kompleksne ravnine moe se jednoznano

odrediti pripadnim realnim i pripadnim imaginarnim
brojem, dakle jednim kompleksnim brojem.

11/26/2016

18

11/26/2016

Kompleksni broj moe se prikazati na tri naina:

1.

A = a1 + j . a2
a1 = A . cos
a2 = A . sin

2.

A = A ( cos + j . sin )
e ja = cos + j . sin

3.

A = A. e ja

11/26/2016

19

Meusobna povezanost parametara sva tri oblika:

11/26/2016

20

10

11/26/2016

Konjugirano kompleksni brojevi

Dva kompleksna broja su konjugirano kompleksni ako

imaju iste module, a argumenti su im po iznosu
jednaki, ali suprotnih predznaka (oznauju se
A = A. e- ja ).
zvjezdicom
*
Broju
konjugirano kompleksni broj je:
A* = A. e -ja
A * = A ( cos - j . sin )
A * = a1 - j . a2

(sl. 15.3)
11/26/2016

21

11

11/26/2016

12

11/26/2016

13

11/26/2016

Elektrostatika
Naelektrisanja u mirovanju

Naelektrisanje

Osnovna osobina materije (kao masa)

Svojstvo elementarnih estica
Dve vrste

Pozitivno
Negativno

Oznaka Q, jedinica kulon (C)

e=1,60210-19C, proton +e, elektron -e

11/26/2016

Elektrostatika sila meu esticama

Privlana meu esticama naelektrisanim razliitim

vrstama naelektrisanja
Odbojna meu esticama naelektrisanim istom vrstom
naelektrisanja
Osnova i sutina cele elektrotehnike, tera naelektrisanja
da se kreu, to mi koristimo

Elektrostatika sila meu esticama

Pravac dui koja spaja

materijalne take

Smer: vrsta naelektrisanja

Intenzitet: Kulonov
zakon

Dielektrina konst:

11/26/2016

Elektrostatika energija interakcije meu esticama

Potencijalna energija elektrostatike interakcije (sile)

Znamo da postoji jer elektrostatika sila ubrzava estice, poveava
im kinetiku energiju

Rad sila elektrostatikog polja

Osnova svih praktinih primena

Rad elektrostatikog polja zavisi samo od krajnih taaka putanje, a

ne od njenog oblika
Rad sila elektrostatikog polja
po bilo kojoj zatvorenoj putanji
je jednak nuli

Nije mogue napraviti elektrostatiki motor koji radi u ciklusu

11/26/2016

Elektrostatiko polje estica

Fiziko polje koje postoji oko naelektrisane estice

Paukova mrea estice

Elektrostatiko polje

Opisuje sve dvema lokalnim i dvema integralnim

veliinama
Lokalne:

govore o osobinama polja u taki

Vektorska veliina: jaina polja

Skalarna veliina: potencijal

Integralne:

govore o osobinama polja u nekoj oblasti

Fluks (kroz neku povrinu)

Cirkulacija (po nekoj liniji)

11/26/2016

Jaina elektrinog polja

Vektor koji opisuje elektrino polje

Govori o sili koju polje moe da stvori

Jaina elektrinog polja estice naelektrisanja Q

Jaina elektrinog polja

Grafiko predstavljanje linijama sile

Pravac linija pokazuje pravac polja (sile)
Gustina pokazuje intenzitet polja (sile)
Poinju u pozitivnim naelektrisanjima
Zavravaju se u negativnim naelektrisanjima

Linije sila elektrinog polja estice

+Q

-Q

11/26/2016

ELEKTROSTATIKA

HOMOGENO ELEKTRINO POLJE

11

11/26/2016

Elektrino polje ploastog kondenzatora

I nakon uspostave statike ravnotee u izolacionom prostoru izmeu dva

suprotno nabijena tijela, postoje znaajne fizikalne pojave - promatrat emo
ih na primjeru ploastog kondenzatora prikljuenog na izvor istosmjernog
napona.

12

11/26/2016

11/26/2016

Izolator vakuum
Izmeu ploa uvodi se,
pokusni
naboj - + Q
na naboj djeluje sila F
prostor izmeu ploa kondenzatora
u kojem su naboji izvrgnuti djelovanju
mehanikih sila je - ELEKTRINO
POLJE

13

11/26/2016

Openito je elektrino polje prostor u kojem na mirujue

elektrine naboje djeluju mehanike sile.

Ako je sila F na pokusni naboj u elektrinom polju na

svakom mjestu jednaka, takvo polje naziva se:
HOMOGENO ELEKTRINO POLJE

14

11/26/2016

11/26/2016

jaina ELEKTRINOG POLJA

Gibanje naboja pod djelovanjem sile je rad:
A= F . l

,
W=U . I . t =U . Q

F= Q U/l
,
U/l=E - jaina elektrinog polja
F= Q E

A=W

F . l= U . Q

E = F/Q
Jedinica - E = U/l (V/m)

15

11/26/2016

Primjenom jednadbi E=U/l i Q = C .U, uz C = 0 . S/l, izlazi:

Gustoa naboja na ploama

kondenzatora:

16

11/26/2016

11/26/2016

SILNICE ELEKTRINOG POLJA

Prema Faradayu elektrino polje

se moe predoiti pomou
silnica polja, a to su zamiljene
linije koje koje karakteriziraju
vektor jainai polja E.

Idealizirana slika silnica el. Polja

ploastog kondenzatora

11/26/2016

17

Sile elektrinog polja na elektrine naboje.

Elektrina influencija.
Kao to sila djeluje na elementarne el. naboje u el. polju,
tako e djelovati i na elementarne estice materijala koji
se nalazi u elektrinom polju.
Razliito e sila djelovati na elektriki vodljive materijale,
nego na izolatore.

Vodii

elektrina influencija

Gustoa influenciranog naboja - Q/S

Izolatori polarizacija

18

11/26/2016

11/26/2016

19

11/26/2016

Ako kod izolatora jaina elektrinog polja preraste unutarnju elektrinu

silu, elektroni se odvajaju od jezgre, izolator postaje vodljiv, odnosno
dolo je do proboja izolatora.

20

11/26/2016

10

11/26/2016

Vektor gustoe elektrinog pomaka

Uinak influencije ovisi o kutu polja E i povrine materijala,
pa gustoa influenciranog naboja ima vektorski karakter - D.
D - vektor gustoe elektrinog pomaka.

D =Q/S
D = 0

Qi = D

21

.E

.S= .E.S
0

11/26/2016

Elektrini potencijal
Naboj +Q pomaknut u homogenom elektrinom polju
za udaljenost z prema pozitivnoj ploi, zbog suprotnog
djelovanja sile F potroio je rad:

. .z

A=F z = Q U/l

Ako je naboj u poloaju z0 imao energiju A0, onda u

poloaju z vrijedi:

. .z /: +Q
.
A/Q = A /Q + U/l z

A = A0 + Q U/l
0

Elektrini potencijal homogenog elektrinog polja:

= U/l

22

.z +

11/26/2016

11

11/26/2016

= - 0 = U/l

.z

Ekvipotencijalne ravnine

11/26/2016

23

Napon - razlika elektrinih potencijala

U = 1- 0
UAB = A- B

24

11/26/2016

12

11/26/2016

Potencijal elektrinog polja

Skalar koji opisuje elektrino polje

Govori o energiji koju imaju estice u polju

Potencijal elektrinog polja estice naelektrisanja Q

Potencijal elektrinog polja

Grafiki se opisuje ekvipotencijalnim linijama

Linije koje spajaju take jednakog potencijala
Normalne na linije sila
Gustina govori o jaini polja

Ekvipotecijalne linije naelektrisanih estica

13

11/26/2016

Napon elektrinog polja

Govori o radu koji moe da izvri elektrino polje

U12
1

+
2

U
2

NEHOMOGENO ELEKTRINO POLJE

Elektrino polje u kojem se jakost polja E mijenja od
toke do toke naziva se nehomogeno elektrino polje.
Sve do sada izvedene zakonitosti za homogeno polje vrijede
i za nehomogeno, ali se mijenjaju prostorno - pa je potrebno
u nehomogenom polju izdvojiti infitezimalno mali dio, za
koji se moe tvrditi da u njemu vladaju prilike homogenog
polja.

28

11/26/2016

14

11/26/2016

Kuglasti
kondenzator
U = 1- 2

29

11/26/2016

Jednadba:

postaje:

30

11/26/2016

15

11/26/2016

Kapacitet osamljene kugle

Kapacitet kuglastog kondenzatora radijusa R:

31

11/26/2016

Jakost elektrinog polja kuglastog

kondenzatora

32

Elektrino polje tokastog naboja

11/26/2016

16

11/26/2016

Fluks elektrinog polja

Fluks = protok

grafiki: broj linija sila koje prolaze kroz neku povrinu

matematiki:

Fluks elektrinog polja

Gausov zakon

Odreuje fluks elektrinog polja kroz zatvorenu povrinu

Fluks je pozitivan ako linije izlaze iz zatvorene povrine, a negativan
ako linije ulaze u nju
Fluks elektrinog polja kroz neku zatvorenu povrinu proporcionalan je
koliini naelektrisanja zatvorenoj u njoj

Fluks kroz zatvorenu povrinu ne zavisi od oblika povrine

Ako u zatvorenoj povrini nema naelektrisanja, fluks kroz nju je jednak
nuli

17

11/26/2016

Cirkulacija elektrinog polja

Cirkulacija = kruenje

grafiki: usaglaenost linija polja i izabrane linije

matematiki:

Cirkulacija elektrostatikog polja

Cirkulacija po nekoj liniji proporcionalna je radu koji elektrostatiko

polje izvri pri kretanju naelektrisanja po toj putanji

Napon je cirkulacija elektrinog polja po nekoj putanji izmeu dve

take
Cirkulacija elektrostatikog polja po bilo kojoj liniji koja spaja dve
take je jednaka
Zakon konzervacije elektrostatikog polja:
Cirkulacija elektrinog polja
po bilo kojoj zatvorenoj
putanji je jednaka nuli

18

11/26/2016

Predavanje br. 13

ENERGIJA ELEKTROSTATSKOG
POLJA
PRIKLJUAK KONDENZATORA NA ISTOSMJERNI NAPON
ENERGIJA NABIJENOG KONDENZATORA
SILE U ELEKTRINOM POLJU PLOASTOG KONDENZATORA
ODNOS ELEKTRINE I TOPLINSKE ENERGIJE PRI NABIJANJU
KONDENZATORA

37

11/26/2016

Budui da na naboje u elektrinom polju djeluje

mehanika sila F, oito je da elektrino polje posjeduje odeenu
koliinu energije
ELEKTRINA ENERGIJA

38

11/26/2016

19

11/26/2016

PRIKLJUAK KONDENZATORA NA ISTOSMJERNI NAPON

Na izvor istosmjernog napona U

sklopkom se ukljuuje kondenzator
C, uz otpor strujnog kruga R.

PRIJELAZNA POJAVA

39

11/26/2016

Uvid u strujne i naponske prilike omoguuje nam primjena

drugog Kirchhoffovog zakona:

napona = i . R
.
U-u=i R

40

11/26/2016

20

11/26/2016

Uz:

Naponska jednaina glasi:

Ili:

41

11/26/2016

Iz naponske diferencijalne jednadbe koja prikazuje ovisnost napona na

kondenzatoru o vremenu, pa se moe odrediti u = f (t), a zatim i q (t), i (t).

Konstanta RC, ima dimenziju vremena:

(RC) = As/V = s
pa se naziva vremenska konstanta = R

42

.C

11/26/2016

21

11/26/2016

Naponska jednaina sada ima oblik:

Integriranjem kojega se dobije:

Odnosno u eksponencijalnom obliku:

11/26/2016

43

Konano slijedi:

Kao i za ostale veliine:

44

11/26/2016

22

11/26/2016

Sve promjenljive veliine prikazanog strujnog kruga mijenjaju se po

eksponencijalnom zakonu.

45

11/26/2016

Kada bi se kondenzator nabijen na napon U ispraznio preko otpora R, napon i

struja se mijenjaju kao:

Smjer struje pranjenja suprotan je smjeru

struje nabijanja

46

11/26/2016

23

11/26/2016

ENERGIJA NABIJENOG KONDENZATORA

Cilj: Izraunati energiju nabijenog kondenzatora.

.I.t=U.Q
.
Naponska jednaina: U = I R + u
.
i dt = dq
.
.
U = I R + u / i dt
. . . R . dt + q/C . dq
U i dt = i
. R . dt + 1/C . q. dq
Energija izvora:
W =i
Opa formula za energiju: W = U

izv

47

11/26/2016

Ukupna energija dobit e se integriranjem u granicama,

za t, od 0 do , i za q, od 0 do Q.

48

11/26/2016

24

11/26/2016

Elektrina energija nabijenog kondenzatora je:

49

11/26/2016

Prostorna gustoa elektrine energije, odnosno koliina

energije po jedinici volumena, w, je:

Uz supstituciju, D = E :

50

11/26/2016

25

11/26/2016

SILE U ELEKTRINOM POLJU PLOASTOG KONDENZATORA

Ako se pozitivna ploa pomakne za

dl, sila F izvri rad: dA = Fdl, ime je
potroena energija el. polja sadrana
u volumenu dV = Sdl

11/26/2016

51

sila za cijelu plou:

52

11/26/2016

26

11/26/2016

Sila na jedinicu povrine, ili elektrini tlak:

11/26/2016

53

ODNOS ELEKTRINE I TOPLINSKE ENERGIJE PRI

NABIJANJU KONDENZATORA
Iz energetske jednadbe nabijanja kondenzatora

slijedi:

54

11/26/2016

27

11/26/2016

ZADATAK
Tri nenabijena kondenzatora kapaciteta C 1= 10 F, C2= 6 F i C3= 4 F, spojena
su u kombinaciju prema slici a) i prikljuena na izvor napona U = 100 V.
Nakon toga kondenzator C3 se odspaja, preokree i uz ouvan naboj ponovno
prikljuuje paralelno kondenzatoru, kao na slici b).
Koliku promjenu napona na C1 uzrokuje takav postupak?

55

11/26/2016

56

11/26/2016

28

11/26/2016

Naelektrisanje tela

Naelektrisanje tela

Suma naelektrisanja svih estica

Ako postoji viak naelektrisanja jedne vrste kaemo da je telo
naelektrisano

Naelektrisavanje

Dodirom
Trenjem
Influencijom

Elektrini materijali

Provodnici i izolatori

Provodnici: naelektrisanje se po njima kree i rasporeuje po

celoj povrini
Izolatori: naelektrisanje ostaje na mestu gde je nastalo

Provodnici su materijali koji sadre pokretna

naelektrisanja

metali (elektroni)
elektroliti - teni rastvori soli (pozitivni i negativni joni soli)
jonizovani gasovi (elektroni i pozitivni joni)

Izolatori su materijali koji ne sadre pokretna

naelektrisanja

Poluprovodnici izolatori u kojima pod odreenim

uslovima nastaju pokretna naelektrisanja

29

11/26/2016

Provodnici

Naelektrisanje na provodniku

Naelektrisanja istog znaka se meusobno odbijaju

Ukoliko mogu da se kreu, rasporeuju se to dalje mogu

Naelektrisanje se rasporeuju po povrini provodnika

Idealni provodnik se ne suprotstavlja kretanju naelektrisanja

Rasporeivanje se vri dok se ne postigne ravnotea
U ravnotei je sila na svako naelektrisanje jednaka nuli, a
energija svih naelektrisanja je jednaka

Potencijal svih taaka idealnog provodnika je isti

Provodnici

Potencijal svih taaka idealnog provodnika je isti

vrapevo pravilo: napon izmeu dve take idealnog provodnika

je jednak nuli

Dve take spojene provodnikom imaju jednak potencijal

Kratki spoj kurz schluss
Uzemljenje

V=0

V=0

30

11/26/2016

Provodnici

Kapacitivnost provodnika

Koliki je potencijal provodnika?

to vie naelektrisanja na provodniku, vee je odbijanje

to vee odbijanje, vea je energija koju naelektrisanja imaju
to je vea energija, vei je potencijal provodnika

Kapacitivnost pokazuje u kojoj meri provodnik podnosi

naelektrisanje

Provodnici

Raspored naelektrisanja na provodniku

Naelektrisanja se lake razdvajaju na ispupenjima nego
na ravnim delovima jer su tada pri istim gustinama
meusobno dalja

Posebno se nakupljaju na iljcima efekat iljka

Za namerno, kontrolisano izazivanje varnienja radi ukljanjanja

naelektrisanja

Gromobrani
eljevi za naelektrisanje

31

11/26/2016

Provodnici

Provodnik u spoljanjem elektrinom polju

ekranizacija spoljanjeg polja

Elektrostatiko polje ne prodire u unutranjost provodnika

Unutranje polje u provodniku ponitava spoljanje polje

Faradejev kavez
Metalna konstrukcija koja slui zatiti od spoljanjeg
elektrinog polja

Izolatori

Izolator u spoljanjem elektrinom polju

slabljenje elektrinog polja

proboj izolatora

dielektrina vrstoa materijala

vazduh Ekr oko 3MV/m

32

11/26/2016

Indukcija elektrinog polja

Gausov zakon ne moe da se primeni u materijalnoj

sredini jer postoje i indukovana naelektrisanja
pojam indukcije elektrinog polja
definicija indukcije elektrinog polja
diskusija
linije sila jaine elektrinog polja u materijalu
linije sila indukcije elektrinog polja u materijalu
Generalisani Gausov zakon

33

11/26/2016

Kondenzatori
Elektrotehnike opruge

Pojam kondenzatora

Sistem

elektrotehniki element
dva provodnika
naelektrisani jednakim koliinama naelektrisanja suprotnog
znaka
izmeu kojih se nalazi izolator

+Q

-Q

11/26/2016

Namena i svrha kondenzatora

Prikupljanje naelektrisanja
Prikupljanje potencijalne energije elektrinog polja
Elektrina opruga

mirovanje i potencijalna energija

kretanje i kinetika energija

Kapacitivnost kondenzatora

Opisuje koliko kondenzator podnosi naelektrisanje

Nije isto (mada je slino) to i kapacitivnost provodnika

Kapacitivnost kondenzatora je mnogo vea nego kap. provodnika

11/26/2016

Energija kondenzatora

Rad koji treba uloiti da bi se kondenzator napunio (nabio)

naelektrisanjem
To je potencijalna energija
Ako se ploe kondenzatora spoje icom, naelektrisanja e kroz icu
poleteti jedna drugima u susret, pretvorie se potencijalna energija
u kinetiku

Konstrukcija kondenzatora

Ravni kondenzator

11/26/2016

Konstrukcija kondenzatora

Sferni kondenzator

Konstrukcija kondenzatora

Cilindrini kondenzator

11/26/2016

Vezivanje kondenzatora

Kondenzatori se povezuju

Namerno
Nenamerno

Naini povezivanja

Paralelno
Redno
Kombinovano

Povezivanje kondenzatora
Paralelna veza

Dva elektrina elementa su paralelno povezana ako su naponi na

njima jednaki

Oba kraja paralelno vezanih elektrinih elemenata su neposredno

povezana

11/26/2016

Povezivanje kondenzatora

este (smrtonosne) greke

JESU PARALELO VEZANI

NISU PARALELO VEZANI

Paralelno nacrtani ne znai paralelno vezani

Povezivanje kondenzatora
Paralelna veza

Povezani kondenzatori se mogu zameniti kondenzatorom ekvivalentne

kapacitivnosti

11/26/2016

Povezivanje kondenzatora
Paralelna veza

Sluaj paralelnog povezivanja veeg broja kondenzatora

Paraleno povezivanje poveava kapacitivnost sistema u odnosu na

kapacitivnost komponenti

Povezivanje kondenzatora
Redna veza

Dva elektrina elementa su redno povezana ako su koliine

naelektrisanja koje kroz njih protiu jednake

Samo po jedan kraj redno vezanih elektrinih elemenata je

neposredno povezan

JESU REDNO VEZANI

11/26/2016

Povezivanje kondenzatora
Redna veza

Povezani kondenzatori se mogu zameniti kondenzatorom ekvivalentne

kapacitivnosti

Povezivanje kondenzatora
Redna veza

Sluaj rednog povezivanja veeg broja kondenzatora

Redno povezivanje smanjuje kapacitivnost sistema u odnosu na

kapacitivnost komponenti

11/26/2016

ELEKTROSTATIKA
VEBE

1. ZADATAK
Tri takasta optereenja Q1 ,Q2 i Q3 nalaze se u temenima
jednakostraninog trougla stranice , kao na sl.1. Odrediti
vektor Kulonove sile na naelektrisanje . Sistem se nalazi u
vakuumu. Numeriki podaci:

11/26/2016

2. ZADATAK
Dva takasta naelektrisanja Q1 i Q2 nalaze se na meusobnom rastojanju d, u
vakuumu. Izraunati elektrino polje u taki A, koja se nalazi na rastojanju r1 od
naelektrisanja Q1 i r2 od naelektrisanja Q2 . Numeriki podaci:

11/26/2016

3. ZADATAK
1. etiri takasta naelektrisanja iste vrednosti QA=QB=QC=QD=Q rasporeena su
u temenima A, B, C i D kvadrata stranice , kao na slici. Sistem se nalazi u
vakuumu. Odrediti:
potencijal u taki E (presek dijagonala kvadrata) i u taki F (sredina jedne od
stranica kvadrata), u odnosu na referentnu taku u beskonanosti.
potencijalnu razliku izmeu taaka E i F.
Numeriki podaci:

Reenje:

a) Potencijal u taki E

11/26/2016

Traena razlika potencijala je

4. ZADATAK

Ravan vazduni kondenzator prikljuen je na izvor jednosmernog napona U.

Povrina elektroda je S, a razmak izmeu ploa d. Odrediti: a) kapacitivnost
kondenzatora; b) koliinu elektriciteta na oblogama kondenzatora; c) privlanu
silu izmeu obloga kondenzatora; e) energiju kondenzatora. Poznato je:

a)

b)

c)

d)

11/26/2016

5. ZADATAK
Odrediti ekvivalentne kapacitivnosti za veze kondenzatora prikazane emama
na slikama:
a)

b)

c)

d)

6. ZADATAK
Ravan vazduni kondenzator kapacitivnosti
povrine jedne elektrode

prikljuen je na napon

a) Odrediti koliinu elektriciteta, povrinsko naelektrisanje, elektrino polje i

energiju kondenzatora.
b) Ako se u kondenzator ubaci dielektrik relativne dielektrine konstante
a napon je i dalje prikljuen, odrediti koliko e se promeniti kapacitivnost,
koliina elektriciteta, elektrino polje i energija u odnosu na veliine pod a).
Poznato je:
a)

b)

11/26/2016

7. ZADATAK
Tri kondenzatora poznatih kapacitivnosti, prikljuena su na izvor napona U i
povezana kao na slici.
Odrediti:
a) koliine elektriciteta, b) napone i c) energije svih kondenzatora;
Poznato je:

11/26/2016

Stranica:I-1

Elektrostatika

Coulombov zakon.
Homogeno i nehomogeno elektrino polje.
Elektrino polje nabijene beskonane ravnine.
Elektrino polje tokastog naboja.
Elektrino polje vrlo dugog ravnog vodia.
Elektrino polje nabijene kugle.
Elektrino polje nabijenog valjka.

Stranica:I-2

1. zadatak
Dva tokasta naboja istog predznaka nalaze se u zraku na udaljenosti r
jedan od drugoga. Odrediti iznos, smjer i orijentaciju djelovanja sile
izmeu naboja.

Q1 = 85 [C]
Q2 = 16.6 [nC]
r = 6.5 [cm]

Poetna stranica

11/26/2016

Stranica:I-3

Uvodni pojmovi

Dva tokasta naboja, istog predznaka, djeluju jedan na

drugoga odbojnom elektrinom silom i to:
Naboj Q1 djeluje na naboj Q2 odbojnom silom F12.
Naboj Q2 djeluje na naboj Q1 odbojnom silom F21.
F21

F12

Dva tokasta naboja razliitog predznaka, djeluju jedan

na drugoga privlanom elektrinom silom i to:
Naboj Q1 djeluje na naboj Q2 privlanom silom F12.
Naboj Q2 djeluje na naboj Q1 privlanom silom F21.
F21

F12

Poetna stranica

Stranica:I-4

Po iznosu sile F12 i F21 su jednake po iznosu:

- dielektrina konstanta medija u kojem se problem promatra.

= 0 r ; 0 je tzv. apsolutna dielektrina konstanta (vrijednost
8.85410-12 [As/Vm]) i predstavlja dielektrinost vakuuma, dok r
predstavlja relativnu dielektrinu konstantu koja ovisi o samom
mediju (za vakuum r =1).
r - udaljenost izmeu naboja Q1 i Q2

Elektrina sila je veliina koja je predstavljana vektorom

koji ima svoj iznos, smjer i orijentaciju.

Poetna stranica

11/26/2016

Stranica:I-5

Rjeenje zadatka

Naboji su istog predznaka tako da su sile odbojne:

F21

F12

Po iznosu sile su jednake i iznose:

Poetna stranica

Stranica:I-6

2. zadatak
Pozitivni tokasti naboj Q1 i negativni tokasti naboj Q2 nalaze se od
pozitivnog tokastog naboja Q0 na udaljenosti r1 = r2. Njihov meusobni
poloaj prikazan je na slici. Odredite iznos rezultantne sile na naboj Q0
te skicirajte vektorski dijagram sila za taj naboj.

Q1 = 10-6 [C]
Q2 = - 210-6 [C]
Q0 = 10-6 [C]
r1 = r2 = 3 [cm]

Poetna stranica

11/26/2016

Stranica:I-7

Uvodni pojmovi

Ako na tokasti naboj djeluje vie naboja tada se za

izraunavanje
ukupne
sile
primjenjuje
princip
superpozicije.
Princip superpozicije kae da je rezultatno djelovanje svih
naboja jednako zbroju doprinosa pojedinih naboja.
Ukupna sila na naboj Q0 jednaka je vektorskom zbroju
svih sila koje djeluju na naboj Q0:

Poetna stranica

Stranica:I-8

Rjeenje zadatka

Na naboj Q0 djeluju dva naboja, Q1 i Q2. Naboj Q1 djeluje

odbojnom silom F10:

Frez

F20

F10

Naboj Q2 djeluje privlanom silom F20.

Rezultantna sila jednaka je vektorskom zbroju sila F10 i
F20.

Poetna stranica

11/26/2016

Stranica:I-9

Budui da su vektori sila F10 i F20 meusobno okomiti

vrijedi:

Iznos sila F10 i F20:

Iznos rezultantne sile Frez:

Budui da je sila vektor njen smjer i orijentacija se

odreuje iz pravokutnog trokuta, odnosno:

Poetna stranica

Stranica:I-10

3. zadatak
Tri mala tijela, elektrinih naboja Q1 = + 410-11 [C], nepoznati elektrini
naboj Q2 i Q3 = +10-11 [C], zauzimaju u vakuumu poloaj kao to je
prikazano na slici. Odredite poloaj i elektrini naboj Q2 tako da se sva
tijela pod djelovanjem Coulomb-ovih sila nalaze u mirovanju. Zadano:

r13 = 5 [cm]

Poetna stranica

11/26/2016

Stranica:I-11

Rjeenje zadatka

Da bi elektrini naboj bio u mirovanju ukupna elektrina

sila koja na njega djeluje mora biti jednaka 0.
Pretpostavimo predznak naboja Q2 > 0.

Iz slike je vidljivo da se uvjet mirovanja moe ispuniti za

naboj Q2, ali uz pozitivan naboj Q2 naboji Q1 i Q3 nee biti
u mirovanju. Zbog toga naboj Q2 mora biti negativan.

Poetna stranica

Stranica:I-12

Uvjeti mirovanja:

odnosno:

Poetna stranica

11/26/2016

Stranica:I-13

Rjeenjem ovog sustava jednadbi kao rjeenja dobije se:

Budui da znamo da je naboj Q2 negativan, vrijedi:

Poetna stranica

Stranica:I-14

4. zadatak
U toke A i B nekog ve formiranog polja uneeni su naboji Q1 i Q2. Pri
tome je na naboj Q1 opaena sila FA1 u smjeru jedininog vektora x1,
dok je na naboj Q2 opaena sila FB2, u smjeru jedininog vektora x2
(kao na slici). Ako naboji Q1 i Q2 zamijene mjesta u prostoru (Q1 doe u
toku B, a Q2 u toku A), odredite iznose i smjerove sila na njih.
Meusobno djelovanje naboja Q1 i Q2 i obrnuto zanemarujemo.

Q1 = -2 [C]
Q2 = 5 [C]
FA1 = 0.04 [N], u smjeru vektora x1
FB2 = 0.05 [N], u smjeru vektora x2

Poetna stranica

11/26/2016

Stranica:I-15

Rjeenje zadatka

Ako se tokasti naboj stavi u prostor u kojem djeluje

elektrino polje, na naboj e djelovati elektrina sila. Veza
izmeu vektora elektrinog polja i elektrine sile je:

U zadatku iz poznatih vektora sila na naboje Q1 i Q2 mogu

se odrediti vektori elektrinog polja u tokama A i B.
Kod pozitivnog naboja vektor sile i polja su u istom
smjeru, a kod negativnog naboja vektor sile i polja su u
suprotnom smjeru:

EA

EB

Poetna stranica

Stranica:I-16

Formirano elektrino polje u tokama A i B ima smjer

prema slici:
EB
EA

Zapisano pomou vektora smjera:

Nakon to naboji zamijene mjesta, na njih djeluju sile :

Poetna stranica

11/26/2016

Stranica:I-17

Vektori sila na naboje u tokama A i B:

FB1

FA2

Iz slike je vidljivo da je sila na negativan naboj Q1

suprotnog smjera od polja u toki B, a na pozitivan naboj
Q2 istog smjera kao i polje u toki A.

Poetna stranica

Stranica:I-18

5. zadatak
Ispred ravnine nabijene nabojem plone gustoe nalazi se na
udaljenosti, a negativan tokasti naboj Q. Odredite izraz za vektor
jakosti elektrinog polja E (koordinatne osi zadane prema slici) koje
ravnina i tokasti naboj stvaraju u toki T, a takoer odredite i iznos
polja E. Zadano:

= + 2 [nAs/m2]
Q = - 4 [nAs]
a = 1 [m]

Poetna stranica

11/26/2016

Stranica:I-19

Uvodni pojmovi

HOMOGENO ELEKTRINO POLJE je polje koje u svim

tokama prostora ima jednak iznos i smjer (primjer;
ravnomjerno nabijena beskonana ravnina).
NEHOMOGENO ELEKTRINO POLJE je polje koje u
svim tokama prostora ima razliit iznos i/ili smjer (primjer;
tokasti naboj, kugla, valjak, itd.).
Gauss-ov teorem:

Primjena Gauss-ovog teorema za izraunavanje el. polja

tokastog naboja:

Poetna stranica

Stranica:I-20

Primjeri homogenog elektrinog polja

Beskonana ravnina nabijena plonim nabojem .

U okolini pozitivno nabijene ravnine polje izgleda kao na

slici:
Po iznosu polje je:

Funkcija ovisnosti polja o udaljenosti od ravnine izgleda

kao na slici:

Poetna stranica

10

11/26/2016

Stranica:I-21

Dvije suprotno nabijene paralelne ravnine

Za ovaj sluaj polje izgleda kao:

Po iznosu polje izmeu dvije

ravnine je,

dok izvan nema polja.

Funkcija ovisnosti polja o udaljenosti od pozitivno

nabijene ravnine izgleda kao na slici:

Poetna stranica

Stranica:I-22

Primjeri nehomogenog elektrinog polja

Tokasti naboj

U okolini pozitivno nabijenog tokastog naboja elektrino

polje za oznaene toke ima prikazane smjerove:
Elektrino
polje ovisi o
udaljenosti
od
tokastog
naboja:

r - udaljenost od naboja Q do
promatrane toke.

Za prikazano polje tokastog

naboja vrijedi:

Poetna stranica

11

11/26/2016

Stranica:I-23

Vrlo dugi ravni vodi nabijen linijskim nabojem

U okolini pozitivno nabijenog ravnog vodia elektrino

polje za oznaene toke ima prikazane smjerove:

Elektrino polje ovisi

udaljenosti od vodia

r - udaljenost od
promatrane toke.

vodia

do

Za prikazano polje ravnog

vodia:

Poetna stranica

Stranica:I-24

Pozitivno nabijena kugla

U okolini pozitivno nabijene kugle polumjera R elektrino

polje za oznaene toke ima prikazane smjerove :

Unutar kugle nema polja, a

izvan se mijenja po zakonu:

r - udaljenost od sredita kugle

Za prikazano
vrijedi:

polje

kugle

Poetna stranica

12

11/26/2016

Stranica:I-25

Pozitivno nabijeni valjak

U okolini pozitivno nabijenog valjka polumjera R elektrino

polje za oznaene toke ima prikazane smjerove:

Unutar valjka nema polja, a

izvan se mijenja po zakonu:

r - udaljenost od sredita valjka

Za prikazano polje valjka :

Poetna stranica

Stranica:I-26

Rjeenje zadatka

Polje u toki T stvaraju dva nabijena tijela, pozitivno

nabijena ravnina i negativni tokasti naboj.
Ukupno polje odreuje se metodom superpozicije:
Za svako pojedinano tijelo odreuje se njegov doprinos
(polje koje bi stvorilo bez drugih nabijenih tijela u blizini).
Ukupno polje jednako je vektorskoj sumi pojedinih polja.

Pozitivna nabijena ravnina stvara polje u toki T:

Polje je u smjeru osi x i iznosi:

Poetna stranica

13

11/26/2016

Stranica:I-27

Negativno nabijeni tokasti naboj stvara polje u toki T:

Polje je u smjeru osi -y i iznosi:

Ukupno polje jednako je vektorskom zbroju polja:

Poetna stranica

Stranica:I-28

Uvrstivi vrijednosti za pojedina polja dobiva se ukupno

polje u toki T:

Iznos vektora polja odreuje se kao:

Na drugi nain zapisan vektor polja:

Poetna stranica

14

11/26/2016

Stranica:I-29

6. zadatak
Dva duga ravna vodia, polumjera r0 zanemarivo malog u odnosu na
njihov meusobni razmak, nabijena su linijskim nabojima 1 i 2,
predznaka prikazanih na slici. Ako se u toku A postavi negativan
tokasti naboj Q, odredite silu koja djeluje na taj naboj. Zadano:

1 = + 2 [nAs/m]
2 = - 4 [nAs/m]
Q = - 4 [pAs]
d = 1 [m]
d1 = 0.25 [m]

Poetna stranica

Stranica:I-30

Rjeenje zadatka

Na naboj Q djeluje el. polje koje stvaraju dva vodia.

Elektrino polje EA odreuje se metodom superpozicije.

Lijevi vodi stvara el. polje E1, a desni vodi el. polje E2:

E1
E2

Ukupno el. polje u toki A, EA:

Poetna stranica

15

11/26/2016

Stranica:I-31

Ukupno polje najlake je odrediti ako oba vektora polja

prikaemo pomou jedininih vektora:

Kuteve i odreujemo iz slike:

Ukupno el. polje u toki A, EA:

Poetna stranica

Stranica:I-32

Ako se uvrste poznate vrijednosti dobije se:

Poetna stranica

16

11/26/2016

Stranica:I-33

Sila na negativan naboj Q u toki A onda ima smjer kao

na slici:
FA
EA

Vektor sile je:

Poetna stranica

Stranica:I-34

7. zadatak
Tokasti naboj nalazi se u sreditu uplje metalne nenabijene kugle
vanjskog polumjera R2 i unutranjeg polumjera R1. Odredite el. polje u
tokama A i B za sljedee sluajeve:
tokasti naboj Q u sreditu nenabijene kugle
kugla nabijena nabojem Q bez tokastog naboja u sreditu
tokasti naboj Q u sreditu kugle nabijene nabojem Q
tokasti naboj Q u sreditu kugle nabijene nabojem Q istog
iznosa, ali suprotnog predznaka
Zadano:

Q = + 9 [nAs]

R1 = 14 [mm]

R2 = 17 [mm]

rA = 1 [cm]

rB = 2 [cm]

Poetna stranica

17

11/26/2016

Stranica:I-35

Rjeenje zadatka
Prvi sluaj: tokasti naboj Q u sreditu nenabijene kugle.

U toki A (unutar uplje kugle)

el. polje stvara tokasti naboj.

Pod utjecajem el. polja koje stvara tokasti naboj dolazi

do influencije naboja na kugli (-Q na unutarnjoj plohi kugle
i +Q na vanjskoj plohi kugle).
El. polje u toki B onda iznosi:

Poetna stranica

Stranica:I-36

Drugi sluaj: nabijena kugla bez tokastog naboja u sreditu

Unutar kugle nema naboja

tako da nema ni polja u toki
A:

El. polje u toki B stvara nabijena kugla:

Poetna stranica

18

11/26/2016

Stranica:I-37

Trei sluaj: tokasti naboj Q u sreditu nabijene kugle (Q)

Unutar kugle el. polje stvara

tokasti naboj Q:

Pod utjecajem el. polja koje stvara tokasti naboj dolazi

do influencije naboja na kugli (-Q na unutarnjoj plohi kugle
i +Q na vanjskoj plohi kugle).
El. polje u toki B onda iznosi:

Poetna stranica

Stranica:I-38

etvrti sluaj: tokasti naboj Q u sreditu nabijene kugle (-Q)

Unutar kugle el. polje stvara

tokasti naboj Q:

Pod utjecajem el. polja koje stvara tokasti naboj dolazi

do influencije naboja na kugli (-Q na unutarnjoj plohi kugle
i +Q na vanjskoj plohi kugle).
El. polje u toki B onda iznosi:

Poetna stranica

19

11/26/2016

Stranica:II- 1

Elektrostatika

Veza elektrinog polja i potencijala.

Elektrini potencijal.
Potencijalna energija.
Rad.
Zakon o ouvanju energije.

Stranica:II- 2

1. zadatak
Na slici su prikazane ekvipotencijalne plohe nekog elektrostatskog
polja. Odredite u kakvom su odnosu iznosi sila FA i FB koje djeluju na
pozitivan tokasti naboj. Takoer, odredite smjerove vektora sila FA i FB.

Poetna stranica

11/26/2016

Stranica:II- 3

Uvodni pojmovi

Svakoj toki prostora u kojoj postoji elektrino polje moe

se pridijeliti skalarna veliina - elektrini potencijal. Pri
tome je el. potencijal funkcija el. polja:

Potencijal promatrane toke:

Ako se el. polje mijenja samo u smjeru osi x, onda vrijedi:

Potencijal neke toke se definira u odnosu na referentnu

toku za koju vrijedi:

Poetna stranica

Stranica:II- 4

Uvodni pojmovi

El. polje se takoer

potencijala:

moe prikazati kao funkcija

Ovisnost polja o potencijalu:

Smjer porasta elektrinog

potencijala
suprotan
je
smjeru vektora elektrinog
polja.

Iznos elektrinog polja je

jednak
brzini
promjene
elektrinog potencijala.

Polje elektrinog potencijala prikazuje se ekvipotencijalnim plohama (plohama istog potencijala).

Poetna stranica

11/26/2016

Stranica:II- 5

Rjeenje zadatka

Da bi se odredio smjer sile na naboj q potrebno je prvo

odrediti smjer elektrinog polja.
Smjer elektrinog polja je suprotan od smjera porasta
potencijala tako da za prikazano elektrostatsko polje
vektori polja u tokama A i B su sljedei:

EB

EA

Kako se radi o silama na pozitivan naboj i smjerovi sila u

tokama A i B su istog smjera kao i vektori polja.
Poetna stranica

Stranica:II- 6

Iznosi polja su proporcionalni brzini promjene potencijala.

Za prikazano polje vrijedi:

Kako je sila proporcionalna polju vrijedi:

Poetna stranica

11/26/2016

Stranica:II- 7

2. zadatak
Nacrtajte funkciju promjene potencijala izmeu dvije raznoimeno
nabijene ravnine uz razliito definirane referentne toke:
a) xref = 0
b) xref = d/2
c) xref = d

Poetna stranica

Stranica:II- 8

Rjeenje zadatka

Polje izmeu dvije ravnine je homogeno:

Potencijal bilo koje toke izmeu
dvije ravnine je:

za xref = 0:
za xref = d/2:
za xref = d:

Poetna stranica

11/26/2016

Stranica:II- 9

3. zadatak
Tokasti naboj Q nalazi se u toki C. Poloaj dviju toaka A i B prikazan
je na slici. Odredite napon UAB. Ukoliko se toka A nalazi na potencijalu
A odredite toku na x osi u kojoj e potencijal imati vrijednost 0 [V].
Zadano:

Q = 27.822 10-9 [As]

A = - 46 [V]
a = 1 [m]
b = 3 [m]
h = 2 [m]

= 0

Poetna stranica

Stranica:II- 10

Uvodni pojmovi

Polje potencijala u nekom prostoru moe se odrediti na

dva naina:
1 Najprije se na osnovu zadane raspodjele naboja odredi
elektrino polje ( na osnovu poznatih postupaka dosada
razmatranih) u prostoru. Zatim se uz zgodno* odabranu
referentnu toku polje potencijala trai po definiciji:

2 Zadana raspodjela naboja promatra se kao skup tokastih

naboja ("model tokastog naboja"). Ukupan potencijal nalazi
se superpozicijom, skalarni doprinosi (sumom ili integralom),
doprinosa tih elementarnih naboja. Osim modela tokastog
naboja, nekada se mogu koristiti i drugi modeli ije
potencijale znamo ili smo ih prethodno izraunali (nabijeni
tap, prsten, ploa).
* razliitim izborom referentne toke dobit emo razliite iznose
potencijala, ali e razlike potencijala uvijek biti jednake za bilo
koje dvije toke prostora.
Poetna stranica

11/26/2016

Stranica:II- 11

Uvodni pojmovi

Polje potencijala u okolini tokastog naboja moe se

odrediti na sljedei nain:

Za definiranu referentnu toku u beskonanosti vrijedi:

Napon izmeu dviju toaka u polju tokastog naboja:

Poetna stranica

Stranica:II- 12

Rjeenje zadatka

Potencijal toka A i B moe se izraunati kao:

Napon UAB je onda:

Poetna stranica

11/26/2016

Stranica:II- 13

Iznos napona UAB:

Napon se moe odrediti bez odreivanja referentne toke,

jer je razlika potencijala izmeu dvije toke u prostoru
neovisna o odabranoj referentnoj toki.
Iz poznatog potencijala toke A moe se odrediti
udaljenost ekvipotencijalne plohe referentnog potencijala
u zadatku:

Na osi x to je toka:
Poetna stranica

Stranica:II- 14

4. zadatak
Odredite rad prilikom pomicanja pokusnog tokastog naboja Q0 iz toke
A u toku B. Toke A i B predstavljaju vrhove zamiljenog kvadrata koji
lei u ravnini okomitoj na dva paralelna i suprotno nabijena ravna
vodia (slika). Zadano:

Q0 = - 410-12 [As/m]
=1.7710-8 [As/m]

= 0

Poetna stranica

11/26/2016

Stranica:II- 15

Uvodni pojmovi

Polje potencijala u okolini nabijenog ravnog vodia moe

se odrediti na sljedei nain:

Napon izmeu dviju toaka u polju ravnog vodia:

Poetna stranica

Stranica:II- 16

Uvodni pojmovi

Potencijalna energija tokastog naboja u elektrinom polju

u toki A:
pri emu je el. polje stvorilo neko drugo nabijeno tijelo (tokasti
naboj, ravni vodi, kugla, ploa, itd.).

Rad pri pomicanju tokastog naboja definiran je kao:

Predznak rada:

A>0; pomicanje pod utjecajem sile elektrinog polja =

smanjenje potencijalne energije

A<0; pomicanje pod utjecajem vanjske sile = poveanje

potencijalne energije

Poetna stranica

11/26/2016

Stranica:II- 17

Rjeenje zadatka

Rad pri pomicanju pokusnog naboja Q0 je:

Da bi se odredili potencijali
toaka A i B potrebno je
odrediti referentnu toku.
Pretpostavimo da se ona
nalazi u sreditu kvadrata.

Potencijalu u toki A doprinose oba vodia:

Poetna stranica

Stranica:II- 18

Potencijal u toki B odreuje se na isti nain:

Rad pri pomicanju naboja onda iznosi:

gdje nam pozitivan predznak govori o dobivenom radu.

Poetna stranica

11/26/2016

Stranica:II- 19

5. zadatak
Zadana su dva tokasta naboja Q na udaljenosti d prema slici. Koliko
mora iznositi minimalna brzina elektrona u toki A udaljenoj 2d od
spojnice naboja, da bi on mogao stii u toku B (udaljenu d od spojnice
naboja) s druge strane spojnice. Elektron se giba po simetrali spojnice.
Zadano:

Q = -10 10-11 [C]

d = 0.1 [m]
me = 9.110-31 [kg]
qe = -1.6 10-19 [C]

Poetna stranica

Stranica:II- 20

Rjeenje zadatka

Potencijal u nekoj toki na spojnici A-B moe se izraunati

kao:

Budui da je r1 = r2 i uz pretpostavljenu
referentnu toku u beskonanosti, za
potencijal vrijedi:

Funkcija potencijala mijenja se kao to

je prikazano na slici:
Da bi elektron stigao do toke B
potrebno je nadvladati potencijalnu
barijeru prikazanu na slici.
Poetna stranica

10

11/26/2016

Stranica:II- 21

Elektron se od toke 0 do toke B giba pod utjecajem

elektrinog polja.
Meutim, da bi elektron stigao do toke 0 na elektron se
mora djelovati vanjskim utjecajem, odnosno vrijedi
sljedee:

Poetna stranica

Stranica:II- 22

6. zadatak
U metalnoj kuglinoj ljusci (R2, R3) koncentrino se nalazi metalna kugla
polumjera R1 (slika). Kuglina ljuska nabijena je nabojem Q2, a metalna
kugla nabojem Q1. Nacrtajte dijagrame funkcije promjene el. polja E(r) i
potencijala (r) u zavisnosti o udaljenosti r od sredita sustava ako je:
1) Q1 = - 2 [nC], Q2 = 0, rref =
2) Q1 = +2 [nC], Q2 = +2 [nC] , rref =
3) Q1 = +2 [nC], Q2 = -2 [nC] , rref =

Zadano:

R1 = 2 [cm]

R2 = 4 [cm]

R3 = 4.5 [cm]

Poetna stranica

11

11/26/2016

Stranica:II- 23

Rjeenje zadatka
Prvi sluaj: E(r)
Za r<R1:

Za R1< r <R2:

Unutar metala nema polja; za

R2< r <R3:
Zbog el. influencije polje za
r>R3 iznosi:

Poetna stranica

Stranica:II- 24

Prvi sluaj: (r)

Referentna toka nalazi se u

beskonanosti:
Za r>R3 :

Za R2< r <R3 potencijal je

konstantan jer u metalu nema
polja:
Za R1< r <R2 :

Za r<R1 potencijal je konstantan:

Poetna stranica

12

11/26/2016

Stranica:II- 25

Drugi sluaj: E(r)

Za r<R1:

Za R1< r <R2:

Za R2< r <R3:

Zbog nabijene vanjske kugle i

el. influencije polje za r > R3:

Poetna stranica

Stranica:II- 26

Drugi sluaj: (r)

Referentna toka nalazi se u

beskonanosti:
Za r>R3 :

Za R2< r <R3 potencijal je

konstantan jer u metalu nema
polja:
Za R1< r <R2 :

Za r<R1 potencijal je konstantan:

Poetna stranica

13

11/26/2016

Stranica:II- 27

Trei sluaj: E(r)

Za r<R1:

Za R1< r <R2:

Za R2< r <R3:

Zbog nabijene vanjske kugle i

el. influencije polje za r > R3:

Poetna stranica

Stranica:II- 28

Trei sluaj: (r)

Referentna toka nalazi se u

beskonanosti:
Budui da izvan sustava nema
polja, za r>R3 :
Za R2< r <R3 potencijal je
konstantan jer u metalu nema
polja:
Za R1< r <R2 :

Za r<R1 potencijal je konstantan:

Poetna stranica

14

11/26/2016

Stranica:III- 1

Elektrostatika

Elektrino polje na granici dva dielektrika.

Ploasti kondenzator.
Cilindrini kondenzator.
Kuglasti kondenzator.

Stranica:III- 2

1. zadatak
Dvije metalne ploe sa zrakom kao izolatorom bile su spojene na izvor
napona U, a zatim odspojene od njega. Nakon toga je razmak ploa
povean na dvostruki iznos, a zrak je zamijenjen tinjcem (r = 6).
Odredite to se dogaa s elektrinim poljem, naponom izmeu ploa,
kapacitetom kondenzatora, nabojem na ploama i energijom u
kondenzatoru.

Poetna stranica

11/26/2016

Stranica:III- 3

Uvodni pojmovi

Za ploasti kondenzator vrijedi:

El. polje je konstantno.

Potencijal je linearna funkcija.
Poetna stranica

Stranica:III- 4

Rjeenje zadatka

Na ploe kondenzatora je bio spojen napon U i ploe su

se nabile nabojem Q.
Nakon toga je kondenzator odspojen, povean je razmak
meu ploama i ubaen je dielektrik.

Budui da je kondenzator odspojen od izvora napajanja

nakon ubacivanja izolatora vrijedi:

Poetna stranica

11/26/2016

Stranica:III- 5

Vektor dielektrinog pomaka D:

El. polje E:

Napon U:

Kapacitet C:

Energija W:

Poetna stranica

Stranica:III- 6

2. zadatak
Na slici su prikazane dvije ploe nabijene nabojem povrinske gustoe
izmeu kojih se nalaze dva sloja dielektrika uz njih te sloj metala u
sredini.
a) Skicirajte funkcije jakosti polja E(x) i potencijala (x).
b) Izvedite izraze za funkciju potencijala (x) za 0 < x < c uz
pretpostavku da su poznati , a, b, c te 1 > 2 .

Poetna stranica

11/26/2016

Stranica:III- 7

Uvodni pojmovi

Ploasti kondenzator s dva dielektrika (serija):

Za r1 < r2 el. polje i potencijal izgledaju kao na slici:

Poetna stranica

Stranica:III- 8

Uvodni pojmovi

Ploasti kondenzator s dva dielektrika (paralela):

El. polje i potencijal izgledaju kao na slici:

Poetna stranica

11/26/2016

Stranica:III- 9

Rjeenje zadatka

Prvo odreujemo el. polje.

El. polje u prvom dielektriku
iznosi:

El. polje u metalu:

El. polje u drugom dielektriku

iznosi:

Poetna stranica

Stranica:III- 10

El. potencijal odreuje se na sljedei nain:

Ref. toka je u ishoditu:

Za 0 < x < a:

Za x = a:

Poetna stranica

11/26/2016

Stranica:III- 11

Za a < x < b:

Za b < x < c:

Za x = c:

Poetna stranica

Stranica:III- 12

3. zadatak
Ploasti kondenzator sadri dva sloja dielektrika prema slici. Odredite
maksimalnu vrijednost napona U pri kojem nee doi do proboja, ako je
zadano:

E1p = 10 [kV/m]
E2p = 20 [kV/m]
d1 = 7 [mm]
d2 = 3 [mm]

r1 = 5
r2 = 2

Poetna stranica

11/26/2016

Stranica:III- 13

Rjeenje zadatka

Probojno polje oznaava maksimalno el. polje kod kojeg u

odreenom dielektriku nee doi do proboja.
Za serijski spojene kondenzatore
vrijedi:

Ako pretpostavimo da e el. polje u prvom dielektriku

imati svoju maksimalnu vrijednost vrijedi:

Ovaj sluaj ne zadovoljava, jer iako ne dolazi do proboja u

prvom dielektriku u drugom dolazi.
Poetna stranica

Stranica:III- 14

Uz pretpostavku da je u drugom dielektriku maksimalno

polje vrijedi:

Znai el. polja u prvom i drugom dielektriku iznose:

Maksimalni napon onda iznosi:

Poetna stranica

11/26/2016

Stranica:III- 15

4. zadatak
Za koaksijalni kabel s polietilenskom izolacijom kao na slici (negativan
linijski naboj na unutranjem vodiu) potrebno je odrediti:
a) potencijal unutarnjeg vodia
b) ako el. polje u polietilenu ne smije prijei vrijednost od 3107 [V/m]
koliki je maksimalni napon koji se smije prikljuiti izmeu vodia
kabela
c) kapacitet, ako je zadana duina kabela l
Zadano:

r = 2.3

= 1.1510-8 [As/m]

2 R1 = 2.6 [mm]

2 R2 = 9.5 [mm]

Emax = 30 [MV/m]

l = 500 [m]

Poetna stranica

Stranica:III- 16

Uvodni pojmovi

Cilindrini kondenzator s dva dielektrika (serija):

El. polje i potencijal izgledaju kao na slici:

Poetna stranica

11/26/2016

Stranica:III- 17

Rjeenje zadatka

U kondenzatoru (R1 < r < R2) se el. polje mijenja kao :

Potencijal se odreuje u odnosu na

ref. toku koja se nalazi na R2:

Potencijal unutarnjeg vodia:

El. polje i potencijal izgledaju kao

na slici:
Poetna stranica

Stranica:III- 18

Maksimalni napon e se postii u sluaju kada el. polje

ima maksimalni iznos. Da ne bi dolo do proboja
dielektrika to max. polje je na mjestu R1:

Maksimalni napon je jednak:

Kapacitet kondenzatora:

Poetna stranica

11/26/2016

Stranica:III- 19

5. zadatak
Kuglasti kondenzator s dva sloja dielektrika prikljuen je na napon U
prema slici. Odredite polumjer granine povrine (R2) da bi na oba sloja
vladao jednak napon. Koliki se najvei napon moe prikljuiti na takav
kondenzator a da ne doe do proboja. Nacrtajte dijagrame promjene
potencijala i iznosa vektora jakosti el. polja u zavisnosti o udaljenosti r
od sredita kondenzatora, (r), E(r), s karakteristinim vrijednostima
polja i potencijala za taj sluaj. Zadano:

r1 = 4
r2 = 2
R1 = 1 [cm]
R3 = 6 [cm]
E1P = 200 [kV/m]
E2P = 75 [kV/m]

Poetna stranica

Stranica:III- 20

Uvodni pojmovi

Kuglasti kondenzator s dva dielektrika (serija):

El. polje i potencijal izgledaju kao na slici:

Poetna stranica

10

11/26/2016

Stranica:III- 21

Rjeenje zadatka

Napon na prvom i drugom dielektriku su jednaki:

Maksimalno polje u prvom dielektriku je na mjestu R1, a u

drugom na mjestu R2.
Poetna stranica

Stranica:III- 22

Pretpostavimo da je u prvom dielektriku el. polje jednako

probojnom polju:

Uz takvo polje provjeravamo koliko je polje na granici (R2)

u drugom dielektriku:

El. polje u prvom dielektriku na granici (R2) iznosi:

Uvrtavanjem poznatih vrijednosti el. polje drugom

dielektriku na granici iznosi:

Poetna stranica

11

11/26/2016

Stranica:III- 23

Uz maksimalno polje u prvom dielektriku, u drugom bi

dolo do proboja.
Ukoliko je pak u drugom dielektriku polje jednako
probojnom u prvom dielektriku polje iznosi:

Maksimalni napon odreuje se:

Koliina naboja na kuglama moe se odrediti kao:

Poetna stranica

Stranica:III- 24

Uvrtenjem poznatih vrijednosti dobijemo maksimalni

napon:

Za el. polje znamo sljedee:

Poetna stranica

12

11/26/2016

Stranica:III- 25

Pomou izraunatih vrijednosti polja mogu se odrediti

funkcije promjene el. polja, E(r):

Dijagram promjene jakosti el. polja:

Budui da Q nije zadan,
on se moe odrediti kao:

Poetna stranica

Stranica:III- 26

Dijagram potencijala odreujemo uz referentnu toku na

udaljenosti R3 (pogledati sliku).
Potencijal u drugom dielektriku, za R2 < r < R3, se mijenja
kao:

Potencijal u prvom dielektriku:

Poetna stranica

13

11/26/2016

Stranica:III- 27

Potencijal, (r):

Dijagram promjene potencijala:

Poetna stranica

14

11/26/2016

Stranica: IV-1

Elektrostatika

Spojevi kondenzatora.

Stranica: IV-2

1. zadatak
Na kondenzatorsku mreu na slici prikljuen je izvor napajanja koji daje
istosmjerni napon od 1200 [V]. Potrebno je odrediti ekvivalentni
(ukupni) kapacitet mree, napone koji vladaju na pojedinim elementima
(kondenzatorima) kao i pripadne naboje. Zadano je:

C1 = 4 [F]
C2 = 6 [F]
C3 = 2 [F]
U = 1200 [V]

Poetna stranica

11/26/2016

Stranica: IV-3

Uvodni pojmovi

Prikljuivanjem skupine kondenzatora na istosmjerni izvor

(ili izvore) elektrine energije uspostavljaju se naponske i
nabojske prilike na pojedinim kondenzatorima u skladu s
dva osnovna zakona i to:

U sluaju serijskog spoja dva prethodno nenabijena

kondenzatora vrijedi:
U1

Q1

+
U2

Q2
-

Poetna stranica

Stranica: IV-4

Uvodni pojmovi

Za seriju prethodno nenabijenih kondenzatora openito

vrijedi:

U sluaju paralelnog spoja dva prethodno nenabijena

kondenzatora vrijedi:
+

+
Q2 U2

Q1 U1
-

Za paralelu prethodno nenabijenih kondenzatora openito

vrijedi:

Poetna stranica

11/26/2016

Stranica: IV-5

Rjeenje

Ukupni (ekvivalentni) kapacitet mree:

Naponi na kondenzatorima:

Poetna stranica

Stranica: IV-6

Naboji na kondenzatorima:

Poetna stranica

11/26/2016

Stranica: IV-7

2. zadatak
Na kondenzatorsku mreu prikljuuje se izvor napajanja koji daje
istosmjerni napon od 1200 [V]. Potrebno je odrediti napone koji vladaju
na pojedinim elementima (kondenzatorima) kao i pripadne naboje, ako
je kondenzator C1 prethodno nabijen nabojem Q10 prikazanog
polariteta. Zadano je:

C1 = 4 [F]
C2 = 6 [F]
C3 = 2 [F]
Q10 = 1 [mC]
U = 1200 [V]

Poetna stranica

Stranica: IV-8

Uvodni pojmovi
Prikljuivanjem skupine kondenzatora na istosmjerni izvor
(ili izvore) elektrine energije uspostavljaju se naponske i
nabojske prilike na pojedinim kondenzatorima u skladu s
dva osnovna zakona i to:

U sluaju prikljuenja serijskog spoja dva kondenzatora

na istosmjerni izvor, pri emu je prije toga kondenzator C1
nabijen na Q10, vrijedi:

U1

Q1

+
U2

Q2
Poetna stranica

11/26/2016

Stranica: IV-9

Uvodni pojmovi

U sluaju prikljuivanja na izvor istosmjernog napajanja

serijsko-paralelnog spoja tri kondenzatora, gdje su oba
kondenzatora prethodno nabijena prema slici vrijedi:
Q1 U1
+

+
Q2 U2

Q3 U3
-

Poetna stranica

Stranica: IV-10

Rjeenje

Nakon zatvaranja sklopke u mrei se kondenzatori nakon

nekog vremena nabiju nabojima prikazanim na slici:

Za mreu vrijedi:

Poetna stranica

11/26/2016

Stranica: IV-11

Rjeenjem sustava tri jednadbe s tri nepoznanice i

uvrtenjem poznatih vrijednosti konani naboji na
kondenzatorima iznose:

Naponi na kondenzatorima:

Poetna stranica

Stranica: IV-12

3. zadatak
U mrei prema slici kondenzator C5 ima poetni naboj Q50 naznaenog
predznaka. Koliku e promjenu napona U1 na kondenzatoru C1
uzrokovati zatvaranje sklopke S? Zadano:

C1 = 18 [F]
C2 = 20 [F]
C3 = 14 [F]
C4 = 16 [F]
C5 = 5 [F]
U = 12 [V]

Poetna stranica

11/26/2016

Stranica: IV-13

Rjeenje zadatka

Mrea prije zatvaranja sklopke moe se pojednostaviti

(kondenzatori nisu prethodno nabijeni):

Budui da kondenzatori nisu prethodno nabijeni vrijedi:

Poetna stranica

Stranica: IV-14

Prije zatvaranja sklopke kondenzatori C1 i Cekv su nabijeni

poetnim nabojem Q10, a kondenzator C5 nabojem Q50
prikazanih polariteta.
Za mreu nakon zatvaranja
sklopke vrijedi:

Poetna stranica

11/26/2016

Stranica: IV-15

Rjeenjem sustava tri jednadbe dobije se Q5:

Napon na C5:

Prije zatvaranja sklopke kondenzatori C1 nabijen je na

napon UC10:

Nakon zatvaranja sklopke kondenzator C1 nabijen je na

napon UC1:
Razlika napona na C1 prije i poslije zatvaranja sklopke:
Poetna stranica

Stranica: IV-16

4. zadatak
Sredita dviju usamljenih metalnih kugli A i B polumjera RA i RB
razmaknuta su d metara, s tim da je d >> RA. Na kugle su dovedeni
naboji QA0 i QB0, a nakon toga one se meusobno povezuju vrlo
tankom metalnom niti. Odredite, za taj sluaj, iznose polja EA i EB tik uz
povrinu kugli ako je = 0.

RA = 9 [cm]
RA = 1 [cm]
QA0 = -2.4 [nC]
QB0 = +3.2 [nC]

Poetna stranica

11/26/2016

Stranica: IV-17

Rjeenje zadatka

Nakon zatvaranja sklopke potencijali kugli

izjednaavaju (dolazi do preraspodjele naboja):

se

Uz referentnu toku u
beskonanosti:

Kugle ine sustav prikazan na slici, za koji vrijedi:

Poetna stranica

Stranica: IV-18

Rjeenjem sustava jednadbi:

Budui da je d >> RA el. polja nakon zatvaranja sklopke

iznose:

Poetna stranica