UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

SEMINARSKI RAD
SKLADINO-LOGISTIKI SISTEMI
Predmetni
nastavnik:
Asistent:
Student:
Broj indeksa:
Usmjerenje:
Godina studija:

V.Prof.dr. Abidin Deljanin

Mirza Berkovi
Elvin olak
7331
Saobraaj / Cestovni
saobraaj
2.

Rezultat rada:

Datum:31.03.2016.

SADRAJ
Uvod.3

1.
2.
3.
4.
5.

Openito o skladino-logistikim sistemima.4

Vrste skladita....5
Skladine funkcije..6
Podjela skladita.7
Skladino-logistiki sistemi8
5.1. Mjesto skladita u logistikoj industriji9
5.2. Vanije vrste skladita10
5.3. Specifinosti lukih skladita..11
5.4. Skladita prema stepenu mehanizovanosti..12
5.5. Izbor lokacije I izradnja skladita...13
5.6. Modeliranje unutranjih skladinih prostorija14
5.7. Dizajniranje racionalnog skladinog poslovanja15
5.8. Implementacija temeljnih pravila u skladinom poslovanju...16
5.9. Primjereno razmjetanje robe u skladitu...17
5.10. Pojam I posebnosti skladine logistike...18
5.11. Pojam I posebnosti skladino-logistikog sustava.19
6. Misija skladino-logistike industrije20
7. Upravljanje skladino-logistikim sustavima21
8. Specifina postolja za uskladitenje..22
9. Skladita sa okretnim regalima.23
10.Upravljanje skladitem stepen centralizacije skladita.24
11.Oblikovanje sistema za komisioniranje.25
12.Organizacija procesa I sistema za komisioniranje....26
13.Zakljuak...27
14.Literatura...28

Uvod

U ovom seminarskom radu obradit emo temu koja nosi naziv Skladinologistiki sistemi. Nastojat u da vas to bolje upoznam sa samim pojmom
skladino-logistikih sistema, njihovom namjenom I svrhom , a tako I sa pojmom
skladita njihovom podjelom, funkijom, upotrebom, misijom, sa svim vanijim
2

vrstama skladita, sa njihovom specifinou te njihovim nainom upravljanju koje

se ogleda u potivanju pravila koja se nameu prilikom skladitenja roba u
skladite te samim upravljanjem robe u skladitu I njenom razmjetanju. Nastojat
u da vam poblie objasnim izbor lokacije skladita I sve faktore koji su neophodni
kako bi odreena lokacija bila idealna za izgradnju skladita u povoljnim uslovima
te samu gradnju skladita zavisno od vrste I namjene skladita.

1. Openito o skladino-logistikim sistemima

U proteklih 5 do 10 godina proizvodna poduzea pod stalnim pritiskom poboljavanja
konkurentnosti. Veina proizvodnih poduzea dio su lanca aktivnosti namjenjenog
transformaciji sirovina u konani proizvod za krajnjeg korisnika. Globalizacija trita, novi
zahtjevi kupaca, pojaana konkurencija, tehnoloka dostignua, zahtjevi za ouvanjem
okolia, porivi su poduzeima da analiziraju i usavravaju svoju poziciju u tom lancu, ali
promatrano u kontekstu tog velikog lanca. U tom ozraju logistika se prepoznaje kao jedno
3

od vanih sredstava za postizanje istog, to navode brojni primjeri iz literature i prakse.

Efikasan logistiki sistem nuan je preduvjet breg i pouzdanijeg logistikog lanca s
optimalnim trokovima.
Skladini sistemi (skladita) su vaan, ali esto u praksi zanemaren faktor u logistikom
lancu. Uspjeno oblikovanje skladita nuan je uvjet uspjenosti procesa optimizacije cijelog
logistikog lanca. Svako je skladite dio jednog veeg logistikog lanca, te ga je potrebno
promatrati i holistikim pristupom. Isto tako, svako se skladite sastoji od odreenih podruja
i funkcija. Promatranje pojedninih podruja odnosno funkcija skladita zasebno dovodi do
suboptimalizacije, te ih je potrebno sistemno povezati, s ciljem postizanja veeg stupnja
optimalizacije. Jedan od puteva je izgradnja cjelovitog modela oblikovanja skladinog
sistema, povezivanjem postojeih modela i metoda. U radu je napravljen sistemski pregled i
analiza postojeih modela, metoda i empirijskih saznanja u oblikovanju skladita, te stanja i
trendova u skladinom menadmentu. Analizirani su modeli i metode oblikovanja skladine
zone, modeli i metode oblikovanja zone komisioniranja, te modeli i metode odreivanja
radnih ciklusa u skladitu, a teite je na istraivanju njihovih ogranienja i meuzavisnosti,
kao i implementacije empirikih saznanja u takve modele i metode.

2. Vrste skladita
Prilikom skladitenja posebno treba obratiti panju na sledea odluke o zalihama:
-Oprema skladita ukljuujui i upravu i upravljanje, - Obim centralizacije
skladita, - Dranje sopstvenog skladita ili skladita u tuem vlasnitvu, Lokacija skladita, - Visoke skladine zalih Osnovni zadatak nakog skladita se
sastoji u ekonomskom usaglaavanju razliito dimenzionisanih tokova tereta.

Motivi dranja skladita su: 1). Funkcija izjednaavanja, 2). Funkcija sigurnosti,
3). Funkcija razvrstavanja, 4). pekulativna funkcija, 5). Funkcija dorade.

3. Slika 52. Vrste skladita

Funkcija izjednaavanja je znaajna u sluaju pojave meusobnog
odstupanja potrebe za materijalom i njegovog priticanja u koliinskom smislu
i / ili u odnosu na vremensku raspodelu. Funkcija sigurnosti je znaajna u
sluaju pojave nepredvidivih rizika u poku proizvodnje uz oscilacije potreba na
tritu prodaje i zakanjenja isporuka na tritu nabavke.
Funkcija
razvrstavanja je znaajna kod oblikovanja asortimana robe u trgovini ili kod
oblikovanja vrsta proizvoda u industrijskim preduzeima odnosno kad
raspoloivi materijal na tritu, sa proizvodno tehnikog aspekta, ne odgovara
zahtevima. pekulativna funkcija je znaajna u sluaju kada se oekuje
poveanje cena na tritu nabavke ili tritu prodaje. Funkcija dorade je
znaajna u sluaju kada kod uskladitenih tereta dolazi do promene
kvaliteta1. Ovde se radi o skladitima proizvoda, poto se u tim skladitima
odvijaju pojedini proizvodni procesi.
Skladita se prema mestu u procesu stvaranja vrednosti mogu klasifikovati na:
-Ulazna (nabavna) skladita,
1 Segetlija, Z. Uvod u poslovnu logistiku. Ekonomski fakultet Osijek, 2002.

- Meuskladita,
- Prodajna skladita.
Prema stepenu centralizacije razlikujemo:
- centralizovana
-decentralizovana skladita.
Skladita se sa aspekta predmeta sortiranja dijele na:
-skladite materijala
-skladita gotovih proizvoda (robe).
Skladita se prema broju potencijalnih potroaa: dijele na:
-opte skladite
- pripremno skladite
-pomono skladite. 2
Skladita se sa aspekta zatite skladine robe od atmosferskog dejstva dijele na:
-skladite u zatvorenom prostoru zgradama
-skladite na otvorenom prostoru.

Skladita se sa obzirom na njihovu lokaciju dijele na:

-spoljno skladite
-unutranje skladite.

3. Skladine funkcije
Funkcija sortiranja kod skladita materijala obuhvata rasporeivanje razliitih vrsta ili grupa
artikala, ine se istovremeno relativno jednostavno upravlja zalihama i vri njihova kontrola.
Dok opta skladita isporuuju traene materijale svim bitnim mestima potronje u okviru
preduzea, dotle skladita pripreme daju traene materijale iz svojih zaliha samo jednom
definisanom krugu potroaa.3 Trgovinska skladita sadre samo zalihe robe za odreene stepene
proizvodnje i radne procese. Ukoliko se skladite nalazi prostorno unutar fabrike, govorimo o
2 Zelenika, R. Logistiki sustavi. Ekonomski fakultet, Rijeka, 2005.

unutranjem (internom) skladitu. Spoljna skladita se grade zbog nedostatka prostora na

matinoj lokaciji ili slue zato da skrate velika rastojanja izmeu preduzea i njihovih (spoljnih)
dobavljaa ili kupaca. Ona ak predstavljaju i neku vrstu jpomonoh skladita, jer njihove zalihe
slue dopunjavanju internih skladita.

Slika 54. Kretanje roba u skladinom centru

Klasifikacija skladita prema ugovornim varijantama:

Konsignaciona skladita
3 Zelenika, R. Logistiki sustavi. Ekonomski fakultet, Rijeka, 2005.

U konsignacionom skladitu u preduzeu kupca, dobavljai odravaju sopstvene zalihe na taj

nain to uz pomo kupca vre izraunavanje u momentu primanja informacija o potrebama za
dobrima.4 Samom kupcu niz prednosti nudi prvenstveno konsignaciono skladite i to:
- Visoku sigurnost snabdevanja,
- Nie trokove realizacije,
-Smanjene trokove vezanog kapitala

Ugovorna skladita
O ugovorenom skladitu govori se kada dobavlja u sopstvenom ili u pediterskom skladitu
odrava ugovoreni nivo i strukturu zaliha, a ova ostaje nezaraunata kupcu do mementa
isporuke. Na ovaj nain se kod kupca realizuje ista prednost kao i u sluaju konsignacionog
skladita, sa tom razlikom, da je ogranien rok spremnosti i vreme spoljnog transporta kao i
vreme kontrole ulaza.

Slika 55. Kretanje robe

4. Podjela skladita
U podna skladita se svrstavaju blok skladite i skladite u redovima. Kod skladitenja u
blokovima skladina dobra se uvaju na podu u blokovima koji pokrivaju velike
povrine. U svakoj od navedenih vrsta podnih skladita roba se moe odlagati ili
4 Pfohl, H.C. Logistik Management. Springer-Verlag, Berlin, 2004.

neslojevito u blokove ili redove. Blok skladite je podesno za odlaganje priblino

homogenih artikala koje karakterie odlaganje velikih koliina istog artikla, jer je
direktan pristup mogu samo skladinim jedinicama u prednjim redovima nekog bloka.
Robe koje se u podnim skladitima mogu skladititi u slojevima su robe neosetljive na
pritiske.

5. Slika 56. Klasifikacija skladinih objekata

Maksimalna doputena visina slaganja zavisi od: - Transportne tehnike, - Raspoloive
visine skladinog prostora, - Izdrljivosti najniih skladinih jedinica kao, - Nosivost
poda. Osnovne prednosti podnih skladita su: - Visoka fleksibilnost, - Manji investicioni
trokovi, - Zadovoljavajua iskorienost povrina odnosno prostora, - Manje potrebe za
kadrovima, - Zanemarljiva pojava smetnji, kada je skladino dobro sposobno za slaganje i
kada se ima u vidu stabilnost Osnovni nedostaci podnih skladita su: - Manja mogunost
automatizacije odnosno mehanizacije, - Potreba za ureivanjem zauzetosti skladinih
mesta, -Mogue je direktno uzimanje samo iz perifernih podruja blokova, Nepovoljnost voenja i kontrole zaliha u sluaju beeg broja artikala, - Princip
uskladitenja FIRST-IN FIRST-OUT mogu samo kod homogenih blokova odnosno
redova. Osnovna podruja primene podnih skladita: 1. Skladitenje u blokovima: Manji
broj razliitih artikala, Velike koliine po artiklu, Prosean obrt, Sposobnost slaganja
dobara za uskladitenje 2. Skladitenje u redove: Prosean broj razliitih artikala,
Prosena koliina robe po artiklu, Visok obrt, Sposobnost slaganja robe.

5.Skladino-logistiki sistemi
Da bi se shvatili najvaniji fenomeni skladinologistikih sistema, potrebno je po nekoliko misli
posvetiti ovim temama:
1) mjesto skladita u logistikoj industriji,
9

2) vanije vrste skladita,

3) specifinosti lukih skladita,
4) skladita prema stupnju mehaniziranosti,
5) izbor lokacije i izgradnja skladita,
6) modeliranje unutranjih skladinih prostorija,
7) dizajniranje racionalnoga skladinoga poslovanja,
8) implementacija temeljnih pravila u skladinome poslovanju,
9) primjereno razmjetanje robe u skladitu,
10)organizacijaskladinoga poslovanja,
11) skladini informacijski sustavi,
12) pojam i posebnosti skladine logistike,
13) pojam i posebnosti skladinologistikoga sustava,
14) misija skladinologistike industrije,
15) prostorno-vremenske dimenzije skladinologistikih sustava
16) primjereno upravljanje skladinologistikim sustavima.5

5.1.

Mjesto skladita u logistikoj industriji

O skladinoj logistici i skladinologistikim sustavima mogue je napisati posebnu knjigu,

jer se fenomeni takve logistike i takvih sustava mogu izuavati ne samo interdisciplinarno i
multidisciplinarno nego i s razliitihmotrita, primjerice: tehnikoga, tehnolokoga,
5 Zelenika, R. Logistiki sustavi. Ekonomski fakultet, Rijeka, 2005.

10

organizacijskoga, ekonomskoga, pravnoga, ekolokoga (...). Izuavati fenomene skladine

logistike i skladinologistikih sustava, zapravo, znai izuavati fenomene univerzalne i
specijalistikih logistika i fenomene skladita i skladitenja u svim moguim modalitetima i sa
svih motrita. Modelirati uspjean, uinkovit i profitabilan meuodnos logistike industrije i
skladine industrije u jedinstvenu skladinologistiku industriju, koja bi zadovoljila elje,
potrebe i potranju brojnih logistikih subjekata, nije jednostavno.
Budui da o nekim fenomenima skladita i skladitenja, kao i meuodnosu skladitenja i
logistike, postoje objavljeni i javnosti dostupni brojni rezultati istraivanja, 3''3 u nastavku se
obrauje nekoliko novih tematskih jedinica o skladinologistikim fenomenima.
Skladita se openito definiraju kao posebna mjesta, ograeni, neograeni, zatvoreni,
otvoreni, natkriveni (...) prostori koji slue za uskladitenje, smjetaj, pohranjivanje,
manipuliranje, (pre)pakiranje, oplemenjivanje, (pre)signiranje, vaganje, brojenje, mjerenje,
paketiziranje, paletiziranje, uvanje (...) i skladitenje (...) materijalnih dobara.6
Proizvoditi proizvode u logistikoj industriji i takve proizvode primjenjivati u gotovo svim
primamim, sekundarnim, tercijarnim, kvartarnim i kvintarnim djelatnostima, posebno onima u
vezi s robnim tokovima, tokovima informacija, financijskim tokovima i vlasnikim tokovima,
nije mogue bez razliitih vrsta skladita, odnosno skladine logistike i skladinologistikih
sustava.

5.2.

Vanije vrste skladita

U literaturi postoje razliite klasifikacije skladita. Ne ulazei dublje u tematiku pojedinih

klasifikacija navode se samo najvanije vrsta skladita:
Otvorena skladita. Otvorena su skladita namijenjena za uskladitenje, uvanje (...) i
iskladitenje materijalnih dobara koja nisu osjetljiva na atmosferske prilike, koja ne

6 Zelenika, R. Logistiki sustavi. Ekonomski fakultet, Rijeka, 2005.

11

zahtijevaju posebnu zatitu od krae i poseban tretman, primjerice: ruda, ugljen, kamen,
cigla, pijesak, eljezne konstrukcije, trupci (...).
Zatvorena skladita. Zatvorena su skladita namijenjena za uskladitenje, uvanje (...) i
iskladitenje veoma razliitih materijalnih dobara koja zahtijevaju posebne uvjete zatite,
uvanja, odnosno tretmana, primjerice: bijela tehnika, namjetaj, prehrambeni artikli,
roba iroke potronje (...).

Slika 57. Zatvoreno regalno skladite

Zatvorena skladita mogu biti opa ili univerzalna i specijalizirana (npr. podrumi za vino,
silosi za ito, rezervoari za naftu i nafte derivate...). Zatvorena skladita mogu biti
jednoetana, dvoetana (kao zgrada i podrum) i vieetana (kada zgrada ima vie katova
skladinoga prostora).
Natkrivena skladita. Natkrivena skladita su namijenjena za uskladitenje, uvanje (...) i
iskladitenje materijalnih dobara koja su
osjetljiva na atmosferske utjecaje (npr. cement, umjetna goriva, drvena graa.,.), kao i
posebnih vrsta roba s nestandardnim dimenzijama (npr. pojedinani komadi dui od 10 i vie
metara, ili dimenzija veih od 15m x 3m x 3m...) i pojedinanih komada nestandardne mase (npr.
pojedinani komadi vee mase od 20 tona.,.). Takva su skladita, zapravo, prostori za
skladitenje robe s jedne ili vie strana stalno zatvoreni, natkriveni krovnom konstrukcijom.
Krov se u pravilu naslanja na stupove, odnosno na zid s jedne ili dviju strana.7
Regalna skladita. Regalna skladita su odreena kombinacija etanih skladita i hangarskih
skladita. Osnovna karakteristika regalnih skladita jest odvojenost konstrukcije koja slui za
smjetaj tereta i konstrukcije koja titi robu u skladitu od atmosferskih i drugih utjecaja. 8 Regali
su relativno lagane eline konstrukcije, a nalaze se u dugim paralelno postavljenim redovima.
7 Zelenika, R. Logistiki sustavi. Ekonomski fakultet, Rijeka, 2005.
8 Segetlija, Z. Uvod u poslovnu logistiku. Ekonomski fakultet Osijek, 2002

12

Takva su skladita namijenjena za uskladiten]e, uvanje (...) i iskladitenje robe na paletama ili
tipizirane robe kojom se moe jednostavno i automatizirano manipulirati (...). U praksi postoje
razliiti tipovi regalnih skladita, primjerice:

Regali s pregradnim policama vrsto stojei, primjerice: niski regali s pregradama,

visoki regali s pregradama, protoni regali s pregradama.

Regali s pregradnim policama pokretni, primjerice: pomini regal s policama i kruni

regal s policama (horizontalni ili vertikalni regali).

Poletni regali vrsto stojei, primjerice: paletni niski regali, paletni visoki regali,
paletni dovozni regali, paletni provozni regali, paletni protoni regali.

Paletni regali pokretni, primjerice: paletni. pomoni regali, pokretni kruni regali.

Regalna skladita su potpuno automatizirana, uskladitenje, smjetaj i iskladitenje

paletizirane robe obavlja se raunalnim programima. Takva skladita mogu imati razliite
kapacitete. Mogu imati i vie od 20 etaa.
Hangarska skladita9. To su posebne vrste zatvorenih skladita prizemne izvedbe. Njihova
konstrukcija slui samo za zatitu robe od atmosferskih i drugih utjecaja. Najee su graena od
elika, a zidovi od razliitih vrsta lima. Lagana konstrukcija doputa velike raspone bez stupova
ime se dobiva velik slobodan prostor. Dimenzije takvih skladita omoguuju skladitenje
razliitih vrsta velikih koliina roba, razliitih dimenzija i razliite mase, pa i onih nestandardnih
dimenzija i masa (...). Takva skladita mogu biti razliitih veliina i do 10.000 m3.

Slika 58. Utovar robe u kontejner iz hangarskog skladita

Javna skladita. Javna skladita svojim kapacitetima, ovisno o vrstama i osnovnim
karakteristikama, pruaju usluge svim potencijalnim korisnicima, pravnim i fizikim
9 Logistika, D. J. Bloomberg, S. LeMayi J. B. Hanna.

13

osobama. Korisnici javnih skladita, koji imaju manje koliine roba i koji koriste
relativno manje povrine takvih skladita, imaju ekonomsko opravdanje u svojem
poslovanju, a za one koji stalno trebaju velike skladine povrine ekonominije je imati
vlastita skladita. I javna skladita mogu biti univerzalna ili opa i specijalizirana
skladita,
naje
prilagoena
pojedinim
gospodarskim
granama
(...).

Slika 59. Primjer javnog skladita

Privatna ili vlastita skladita. Mnoga poduzea grade, u pravilu, specijalizirana skladita za
vlastite potrebe. To su, prije svega, skladita robnotrgovinskih centara, robnoopskrbnih
centara, robnodistribucijskih centara i logistikih centara.

5.3.

Specifinosti lukih skladita

Posebnu skupinu skladita predstavljaju luka skladita, 344 koja se mogu klasificirati prema
razliitim kriterijima, primjerice:
Luka skladita prema lokaciji mogu biti: priobalna, zaobalna i pozadinska skladita.
Luka skladita prema nainu gradnje mogu biti; hangarska, etana, regalna i plivajua
skladita te rezervoari i nadstrenice.
Luka skladita prema namjeni mogu biti: skladita ope namjene ili univerzalna skladita,
kondicionirana skladita i hladnjae, silosi, skladita za fosfate, skladita za tekue terete,
skladita za kemikalije, skladita za plinovite terete, skladita za dugaku robu, skladita
s pominim krovom, skladita s izboenim krovom, skladita za opasne terete, skladita
za ive ivotinje (...).
14

U skupinu lukih skladita primjereno je ukljuiti i luka skladita otvorenoga tipa, odnosno
luke terminale, primjerice:345 vienamjenski i univerzalni terminali, kontejnerski terminali,
terminali za rasute terete (npr. ruda, ugljen...), terminali za fosfate i kalij, terminali za itarice,
terminali za naftu i naftne derivate, terminali za ukapljene plinove, terminali za opasne terete,
terminali za drvo i drvne preraevine, terminali za izvangabaritne i vrlo teke terete, terminali za
juna voa i prehrambene proizvode, terminali za ive ivotinje, kontejnerski terminali, RO-RO
terminali, FO-FO terminali, terminali za cestovna vozila, terminali za generalne terete, putniki
terminali, ostali specijalizirani luki terminali.10
Budui da su morske luke vana prometna vorita u kombiniranome i multimodalnome
transportu, primjereno je u skupinu multimodalnih lukih terminala ubrojiti i ove terminale:
luko-cestovni terminali, luko-eljezniki terminali, luko-eljezniko-cestovni terminali,
luko-rijeno-eljezniko-cestovni terminali. Uz multimodalno-luke terminale, kao skladita
otvorenoga tipa zanimljiva su i ona u kopnenim prometnim voritima, primjerice: eljeznikocestovni terminali (i obrnuto), eljezniko-cestovno-rijeni terminali, cestovno-zrani terminali,
cestovno-rijeni terminali, potansko-zrani terminali, potansko-eljezniki terminali (...). Isto
tako, treba spomenuti i specijalne terminale za tzv. unitizirane terete (tj. okrupljene
manipulacijskotransp ortne jedinice), kao to: Huckepack terminali, Bimodalni terminali, RORO- terminali, FO-FO- terminali, kontejnerski terminali, kontejnersko-Huckepack- terminali te
druge kombinacije multimodalnih terminala C).
U najirem smislu u sustave skladita i terminala, odnosno u skladinologistike sustave
primjereno je svrstati i posebna skladita, zone i centre, primjerice: 3'16 carinska skladita,
slobodne zone, robno transportne centre, robnodistribucijske centre, robnotrgovinske centre,
logistike centre (...).

5.4.

Skladita prema stepenu mehanizovanosti

Sve vrste i tipovi skladita, terminala, zona i centara, o emu je prethodno ukratko pisano, mogu
prema stupnju mehaniziranosti biti:
Robotizirana skladita. U takvim se skladitima svi poslovi obavljaju pomou robota
kojima se raunalno upravlja, a putem kamera se prate i kontroliraju pojedine operacije (...).
Automatizirana skladita. Svi se poslovi u takvim skladitima obavljaju automatizirano,
pomou raunala i odgovarajuih softverskih programa (...).
Visokomehanizirana skladita. U takvim se skladitima veina skladinih procesa obavlja
suvremenom mehanizacijom i raunalima, ali se odreene operacije obavljaju manualno (...).
Niskomehanizirana skladita. Veina se poslova u takvim skladitima obavlja manualno uz
upotrebu jednostavnije mehanizacije (...).
10 D. Regodi, prezentacija izlaganja. Sajt Univerziteta Singidunum-Crna rupapredmet Logistika.

15

5.5.

Izbor lokacije i izgradnja skladita

Da bi se sustavno mogla promiljati problematika skladinolukih sustava, potrebno je

po nekoliko reenica posvetiti izboru lokacije skladita, projektiranju i izgradnji
skladita.
Izbor lokacije skladita. Pri izboru mjesta izgradnje odgovarajueg skladita, treba
voditi rauna o brojnim imbenicima, primjerice: o mikro i makro trinim
referenci]ama; o vrstama i karakteristikama materijalnih dobara koja e se uskladitavati,
uvati, iskladitavati, distribuirati preko odreenoga skladita; o prometnoj' infrastrukturi
i prometnoj suprasrrukturi; o stupnju razvijenosti suvremenih transportnih tehnologija
(npr. kontejnerizaciji); o raspoloivim ljudskim potencijalima; o svim referencijama
bliega i daljnjega gravitacijskoga podruja, a posebno o potrebama i kupovnoj moi
potencijalnih kupaca, korisnika, potroaa; o'veliini i konfiguraciji terena; o aktualnosti
urbanistikih i prostornih planova; o stupnju razvijenosti i uinkovitosti javnoga prometa;
o stupnju razvijenosti komunalne infrastrukture; o cijeni zemljita i trokovima
izgradnje; o kapacitetima i uinkovitosti najbliih servisa; o mentalnom sklopu
stanovnitva u dotinim gravitacijskim zonama (...).
Pri izboru najpovoljnije lokacije odgovarajuega skladita mogu se koristiti razliite
metode, primjerice:347 metode odreivanja gravitacijskih zona, metode kvadratnoga
pridruivanja, metode linearnoga programiranja, metoda tona/kilometar (tj. t/km), metoda
teine (...).
Projektiranje i izgradnja skladita11.. Nakon izbora najpovoljnije lokacije
odgovarajuega skladita slijedi veoma zahtjevna faza
projektiranja i izgradnje skladita. Idejne, glavne i izvedbene projekte na osnovi
referencija investitora izgrauju specijalizirana projektantska poduzea. Sukladno
projektnom zadatku, projektnoj dokumentaciji, misiji i funkcijama nekoga skladita,
slijedi faza izgradnje dotinoga skladita. Graevinske radove na izgradnji glavne
skladine zgrade, pomonih zgrada i ureivanja prostora oko skladinih zgrada izvode
specijalizirana graevinska poduzea (...). Pri izradi projektne dokumentacije,
organizaciji izgradnje i same izgradnje skladita, investitori trebaju voditi rauna o
brojnim imbenicima, primjerice: o svakom pojedinanom trokovnom mjestu i ukupnim
trokovima izgradnje skladinoga kompleksa; o funkcionalnosti svih skladinih prostora;
o sigurnosti prilikom izgradnje, ali i sigurnosti pri eksploataciji izgraenoga skladita
(...). Primjerenost projektne dokumentacije i izgradnje nekoga skladita najizravnije ovisi
o konzistentnom definiranju i formuliranju projektnoga zadatka u kojemu posebnu
pozornost treba posvetiti: tipu i veliini skladita i rasporedu skladinih prostora; veliini
11 Zelenika, R. Logistiki sustavi. Ekonomski fakultet, Rijeka, 2005.

16

i razmjetaju vrata, prozora i zidova; nosivosti podova; veliini i nosivosti teretnih

liftova; pristupnim povrinama skladitu koje slue za uskladitenje i iskladitenje tereta
(npr. peroni, platforme, rampe...).

5.6.

Modeliranje unutranjih skladinih prostorija

Modeliranje unutranjih skladinih prostorija se odnosi na raspored prostorija s

ulazima i izlazima te nabavu i razmjetaj skladine opreme u skladinim i
manipulacijskim prostorima. Pri modeliranju unutranjih skladinih prostorija treba imati
na umu brojne imbenike, primjerice: znaajke materijalnih dobara koja se
uskladitavaju, pohranjuju (...) i iskladitavaju (npr. vrsta, koliina, dimenzije, masa,
oblik pakiranja, zapremnina, posebna svojstva robe, uestalost i obrtaj uskladitenja i
iskladitenja robe...); naini uskladitavanja, smjetaja i iskladitavanja robe; naini
dopreme robe.(do skladita) i otpreme robe (od skladita); veliinu i raspored prostorija u
skladitu koje slue za manipuliranje i smjetaj tereta; opremu u skladitu i mehanizaciju
za manipuliranje teretom; tehnike rasporeda i smjetaja tereta u prostorijama skladita.
Pri modeliranju unutranjih skladinih prostorija trebaju se potivati odreena tehnoloka,
sigurnosna, ekonomska, organizacijska, pravna (...) naela, primjerice: potivati procesna
pravila prilikom uskladitenja, smjetaja, sortiranja, tramakanja, prepakiranja,
presigniranja (...) i iskladitenja robe; omoguiti pristupanost svakoj poiljci u svim
skladinim prostorijama; omoguiti preglednost svih poiljaka u svim skladinim
prostorijama; odravati istou u skladinim prostorima; maksimalno i stalno koristiti
skladine kapacitete; maksimalno zatititi od svih potencijalnih rizika ljude u skladitu,
opremu, instalacije, skladine prostorije, uskladitenu robu; informacijskim
tehnologijama omoguiti uspjeno i uinkovito, a to, zapravo, znai kvalitetno, sigurno,
brzo i racionalno skladino poslovanje; omoguiti brzo prilagoavanje skladinoga
poslovanja novonastalim promjenama; izgraditi primjerenu organizacijsku strukturu i
organizacijsku kulturu; permanentno obrazovati i osposobljavati zaposlenike u skladitu;
usavravati tehniku i tehnologiju "manipuliranja teretom; primjereno ureivati pravne
odnose (tj. obveze i prava, a iz njih proizlaze i odgovornosti...) izmeu pravnih subjekata
u skladinom poslovanju12.

5.7.

Dizajniranje racionalnog skladinog poslovanja

U dizajniranju uspjenoga, uinkovitoga i profitabilnoga skladinoga poslovanja

menadment i zaposlenici svakoga skladinoga poduzea trebaju imati na umu brojna naela
kojih se moraju pridravati u obavljanju skladinih zadaa i poslova, kao to su:
12 Zelenika, R. Logistiki sustavi. Ekonomski fakultet, Rijeka, 2005.

17

 Maksimalno standardizirati manipulacijskotransportne jedinice, po mogunosti prema

ISO-standardima, kao npr.: roba na paletama, roba u kontejnerima, zamjenjivi sanduci (kod
Huckepack transporta), tipine veliine bala, vrea, kartona, rola (...). Mnogostruke su prednosti
manipulacija s takvim jedinicama tereta (npr. brzi utovar, istovar i pretovar; manji je rizik od
krae, oteenja, loma, curenja; maksimalna iskoritenost transportnih i skladinih kapaciteta...).
Maksimalno ubrzati robne tokove. Najee se prakticiraju dvije tehnologije i to: prva je
tehnologija tzv. polukruno kretanje robe u skladinom prostoru (proces ulaza robe i proces
izlaza robe obavlja se na istom skladinom prostoru u obliku "potkovice") i druga je tehnologija
tzv. pravolinijsko kretanje robe u skladinom prostoru (kada se proces ulaza robe obavlja na
jednoj strani skladita, a proces izlaza robe na suprotnoj strani iste skladine prostorije).
Minimaliziranje kretanja mehanizacijskih sredstava, tereta i zaposlenika u skladitima. To
se moe postii primjerenom organizacijom rada, upravljanjem robnim tokovima, upravljanjem
sredstvima rada, upravljanjem obrazovanim, osposobljenim, motiviranim i iskusnim
zaposlenicima, ali uz uvjet da je cjelokupno skladino poslovanje informatizirano, odnosno
mehanizirano i automatizirano (...).
Stvarati primjerene uvjete rada i sigurnosti zaposlenika u skladinim prostorijama.
Takvi se uvjeti mogu stvarati: primjerenom ventilacijom skladinih prostorija, odgovarajuom
temperaturom u skladinim prostorima, primjernom rasvjetom skladinih prostorija, primjerenim
preventivnim i investicijskim odravanjem sredstava za rad u skladitu, kao i skladinih
prostorija; permanentnim osposobljavanjem zaposlenika u skladinim prostorijama (...).
Stvaranje primjerenih uvjeta za profitabilno poslovanje skladinih poduzea. Takvi se
uvjeti mogu stvarati uz: maksimalno koritenje cjelokupnih skladinih kapaciteta,
minimaliziranje robnih zaliha, maksimaliziranje obrtaja robnoga prometa, smanjivanje koliina
starih zaliha (...). U upravljanju skladinim kapacitetima, potencijalima, resursima i poslovanjem
menaderi i zaposlenici skladinih poduzea trebaju imati na umu, uz ostale i ove injenice: u
ukupnim trokovima poslovanja skladinih poduzea u prosjeku sudjeluju: amortizacija i
trokovi odravanja skladinih zgrada oko 40 %, plae zaposlenika oko 45 % te ostali trokovi i
profit oko 15 %. Ili, u ukupnim distribucijskim trokovima manipulacijskoskladini trokovi
prosjeno sudjeluju s oko 30 %.13

5.8.

Implementacija temeljnih pravila u skladinom poslovanju

Da bi se skladino poslovanje organiziralo i operacionaliziralo uspjeno i uinkovito, menaderi i

zaposlenici u skladinome poduzeu bi se trebali pridravati brojnih pravila, a od kojih su
najvanija ova: velika univerzalna javna ili vlastita skladita bi trebala imati posebne prostorije
13 Zelenika, R. Logistiki sustavi. Ekonomski fakultet, Rijeka, 2005.

18

za. opasne stvari (prema meunarodnim pravnim aktima:348 ADR, RID, IMDG), za robu koja
zahtijeva poseban tretman (u smislu temperature, vlage, svjetlosti...) i za ostalu robu; opasne
stvari treba skladititi u posebna skladita koja moraju poslovati prema strogim pravnim
pravilima; roba vee mase (tj. teine) skladiti se u pravilu, prizemno, eventualno na nie etae
(npr. na prvom katu), a laka roba na vie etae; roba nestandardnih dimenzija i nestandardne
mase skladiti se u posebna skladita ili u posebne skladine prostorije; lakopokvarljiva roba se
skladiti u posebne skladine prostorije; visokovrijedna roba (npr. plemeniti metali, odnosno
predmeti od takvih metala) se skladiti u posebne skladine prostorije koje se zakljuavaju i koje
su pod posebnim nadzorom; lakolomljiva roba mora biti pakirana u odgovarajuu ambalau i s
njom se mora pozorno manipulirati; roba koja se veoma kratko zadrava u skladitu treba se
skladititi blizu mjesta iskladitenja; u skladine prostorije s ureajima za klimatizaciju i hlaenje
skladiti se roba osjetljiva na toplinu, hladnou, svjetlo, vlagu (...); na glavnom ulazu u skladite
treba postaviti plan skladinoga prostora s oznakama mjesta smjetene robe; roba se skladiti
prema odreenim pravilima, a prostori u skladitu trebaju biti oznaeni odgovarajuim oznakama
(brojevima, slovima) (...).14

5.9.

Primjereno razmjetanje robe u skladitu

Racionalno razmjetanje robe u skladinim prostorijama ovisi o brojnim imbenicima,

primjerice: prirodi robe; raspoloivom skladinom prostoru; stupnju mehanizacije, odnosno
automatizacije skladinoga poslovanja; intenzitetu obrtaja uskladitenja i iskladitenja robe;
stupnju obrazovanja, osposobljenosti, iskustvu i vjetini zaposlenika u skladitu (...). U
razmjetaju standardne robe, robe koja ne zahtijeva poseban tretman skladitenja, primjenjuju se
razliite metode, tehnike, postupci, primjerice:
Kaotini razmjetaj tereta. Bitna su obiljeja kaotinoga razmjetaja tereta da se teret
rasporeuje na trenutano slobodna mjesta u skladinim prostorima. O uskladitenju, razmjetaju
i iskladitenju vodi se precizna i aurna evidencija (...).
Raspored tereta prema postojeem planu. Sukladno postojeem planu teret se rasporeuje
najprije po abecedi, a u okviru pojedinoga slova prema rednim brojevima (...).

14 Zelenika, R. Logistiki sustavi. Ekonomski fakultet, Rijeka, 2005.

19

 Razmjetaj tereta na osnovi pravokutnoga koordinatnoga

sustava. Na osnovi poznatih i/ili procijenjenih podataka i informacija: o masi i zapremini tereta,
o uestalosti uskladitenja i iskladitenja tereta, o intenzitetu obrtaja skladitenja (...), teret se
skladiti na odreena mjesta pravokutnoga koordinatnoga sustava, prema tlocrtu skladinih
prostorija (...).
Raspored tereta prema mjestima isporuke. Takav se raspored prakticira u skladitima u
kojima se prikupljaju pojedinane poiljke
(tzv. komadne poiljke) radi zbirne otpreme brodovima, kamionima, vagonima i avionima do mjesta
isporuke (tj. luka iskrcaja, odredinih-terminala, eljeznikih kolodvora, aerodroma).
. Razmjetaj tereta na osnovi "A", "B" i "C" klasifikacije. Takav se razmjetaj tereta
prakticira u robnotrgovinskim centrima, robnodistribucijskim centrima i logistikim
centrima. Sav se teret klasificira u tri velike skupine: skupina "A " obuhvaa sve robe koje
imaju veliku masu i zapreminu, te veliki obrtaj uskladitenja i iskladitenja, a skladite se blizu
ulaza i izlaza (...); skupina "B" obuhvaa sve robe koje imaju veliku masu i zapreminu, ali mali
obrtaj uskladitenja i iskladitenja, ili robe koje imaju malu masu i zapremninu, ali veliki obrtaj
uskladitenja i iskladitenja (prema bitnim obiljejima roba skupine "B" se nalazi izmeu roba
skupine "A" i skupine ""); skupina "C" obuhvaa robe koje imaju malu masu i zapremninu te
mali obrtaj uskladitenja i iskladitenja, a skladite se najdalje od ulaza i izlaza u skladite,
odnosno skladine prostorije (...).
Razmjetaj tereta po decimalnom sustavu. Taj je raspored tereta slian onome prema
postojeem planu rasporeda tereta samo to se ne kombinira abecedni sustav sa sustavom rednih
brojeva, nego se dosljedno rabi decimalni sustav, primjerice: grupe robe su razvrstane na prvoj
razini: 1,2, 3, 4,.. .n, a podgrupe roba su razvrstane na drugoj razini: 1.1., 1.2., 1.3. ili 2.1., 2.2.,
2.3., itd.
Sve prethodno navedene metode, tehnike i postupci razmjetaja tereta u skladitima, odnosno
skladinim prostorima mogu se kombinirati u skladinom poslovanju, posebice u
megarobnodistribucijskim centrima i megalogistikim centrima. Skladini zaposlenici trebaju
poznavati metode i pravila razmjetaja tereta u skladitima,, ali ta pravila trebaju stalno
prilagoavati novim trinim, tehnolokim, organizacijskim i inim promjenama. I ne samo to.
Poznata pravila, metode i tehnike skladinoga poslovanja treba inovirati, usavravati,
modificirati, dizajnirati nove (...), a sve to kako bi se u novonastalim situacijama omoguilo
uspjeno, uinkovito i profitabilno poslovanje (...).

5.10.

Pojam i posebnosti skladine logistike

Suptilnom analizom svih primarnih, sekundarnih, tercijarnih, kvartarnih i kvintarnih

20

djelatnosti, bez obzira na stupanj njihove

razvijenosti, posebno onih djelatnosti koje su na bilo koji nain ukljuene
u upravljanje tokovima materijalnih dobara, moe se ustvrditi da vie od 90 % tih
djelatnosti ne moe postojati ni funkcionirati bez skladine logistike. To, zapravo, znai
da je skladina logistika kao znanosti i skladina logistika kao aktivnost integralni dio
svakoga procesa proizvodnje logistikih proizvoda.
Na osnovi spoznaja o vanijim fenomenima logistike indusfr-ije, a posebno transportne,
prometne, distribucijske i skladine industrije, mogue je odgovoriti na pitanje: Sto je
skladina logistika? Skladina logistika je specifina tercijarna logistika koja pomou
odgovarajuih elemenata proizvodi skladinologistike proizvode. To, zapravo, znai da
skladina logistika kao znanost i skladina logistika kao aktivnost pruanjem potpore,
podrke (...) pri uskladitenju, smjetaju i razmjetaju, razliitim skladinim
manipulacijama, iskladitenju materijalnih dobara, omoguuje brzo, sigurno i racionalno
upravljanje tokovima materijalnih dobara na brojnim i razliitim mjestima: svim vrstama
skladita, terminalima, robnotransportnih centara, robnotrgovinskih centara,
robnodistribucijskih centara, logistikih centara (...).
Skladina logistika se ispreplie i mijea s brojem i ne samo tercijarnim logistikama, a
posebice s trgovinskom logistikom,350 transportnom logistikom,351 prometnom
logistikom,352 manipulacijskom logistikom,353 distribucijskom logistikom,354
pediterskom logistikom355 (...). Budui da su znanja i aktivnosti skladine logistike, u
pravilu, ugraene u gotovo sve vrste logistika, treba imati na umu i injenicu da skladina
logistika proizvodi mnogo pozitivnih uinaka, ne samo za skladina poduzea, ali da ona
imaju svoju cijenu. Procjenjuje se da trokovi skladine logistike imaju udio u cijeni
kotanja u prosjeku oko 5 %, odnosno u prodajnoj cijeni materijalnih dobara, koja se
prodaju na inozemnom tritu, taj je udio u prosjeku oko 15 %, to ovisi o brojnim
imbenicima, primjerice: prirodi robe, duini i kvaliteti transportnih i logistikih lanaca,
zamrenosti i kvaliteti transportnih i logistikih mrea, paritetu kupoprodaje materijalnih
dobara.

21

Shema 60. Tokovi roba od sirovinske baze preko skladita do fabrike15

Na pitanje: to su skladinologistiki proizvodi? moe se rei da su to specifina

skladinologistika znanja i skladinologistike aktivnosti koji omoguuju uspjeno,
uinkovito i racionalno izravno poslovanje skladinih poduzea, ali istodobno omoguuju
takvo neizravno poslovanje brojnih logistikih subjekata u transportnim i logistikim
mreama (...).

5.11.

Pojam i posebnosti skladino-logistikog sistema

Ako se imaju na umu najvanije znaajke skladinologistike industrije, mogue je

definirati pojam skladinologistikoga sustava: Skladinologistiki sustav je sustav
meusobno povezanih i meuutjecajnih podsustava i specifinih znanja i logistikih
aktivnosti koji pomou odreenih elemenata proizvodnje u skladinoj i logistikoj
industriji omoguuju proizvodnju skladinologistikih proizvoda.
Svaka vrsta skladita, terminala, razliitih centara (...), moe imati svoju posebnu
konfiguraciju, svoje manje, ili vie sloene podsustave, koji omoguuju proizvodnju
specifinih proizvoda u skladinoj i logistikoj industriji, ali uz uvjet da .takvi sustavi
imaju kvalitetne elemente proizvodnje skladinologistikih proizvoda. Naime, kvalitetne
skladinologistike proizvode mogu proizvoditi samo oni skladinologistiki sustavi u
kojima primjereno djeluju ovi elementi:356 skladina infrastruktura, skladina
suprastruktura, predmeti skladine proizvodnje, skladini intelektualni kapital,
informacijske tehnologije, financijska imovina te ostali elementi proizvodnje
15 7.http://www.google.ba/images?hl=hr&biw=1366&bih=667&tbs

22

skladinologistikih proizvoda.

6. Misija skladino-logistike industrije

Skladina logistika kao znanost i skladina logistika kao aktivnost se odnosi na podrku,
potporu i podupiranje brojnih i sloenih aktivnosti u skladinome poslovanju, kao to su:
uskladiten)e, smjetaj i razdioba, odnosno razmjetanje materijalnih dobara i druge
operacije u skladinim prostorijama te iskladitenje takvih dobara u sklopu robnih tokova
i protoka od sirovinske baze do potroaa.

Slika 61. Misija tranportne logistike sa smjerom kretanja predmeta skladitenja16

Sukladno tome, temeljna misija skladine logistike i skladinologistikih sustava jest da
logistikim znanjima i logistikim aktivnostima prue uspjenu i uinkovitu podrku i
potporu svim aktivnim subjektima skladinome poslovanju, a da se pri tome maksimalno
zadovolje elje, potrebe i potranja svih logistikih subjekata u skladinologistikoj
industriji. Primjereno ostvarivanje temeljne misije skladinologistike industrije stvara
osnovne pretpostavke za profitabilno poslovanje . skladinih poduzea u sklopu
skladinologistikih sustava.

7. Upravljanje skladino-logistikim sustavima

167.http://www.google.ba/images?hl=hr&biw=1366&bih=667&tbs

23

Uspjeno, uinkovito i profitabilno upravljati mikro, makro, globalno i megaskladinim

logistikim sustavima, njihovim pod sustavima i pripadajuim elementima, mogu samo
obrazovani, osposobljeni, vjeti, iskusni, kreativni, inventivni, lucidni (...) skladinologistiki
menaderi i specijalizirani strunjaci za pojedine faze proizvodnje skladinologistikih
proizvoda (...). Zato?
Zato to je takvo upravljanje veoma zahtjevno i veoma sloeno. U dizajniranju i
operacionaliziranju takvih skladinologistikih sustava aktivno djeluju brojni sudionici sa
svim svojim posebnostima i vlastitim interesima, koje treba usklaivati s tehnikoga,
tehnolokoga, organizacijskoga, ekonomskoga, pravnoga, ekolokoga (...) motrita i u svim
procesima skladinologistike industrije.

8. Specifina postolja za uskladitenje

Specifina postolja za skladitenje projektuju se za ploaste, ipkaste i sirove materijale.

etiri specifina postolja koja se najvie koriste u skladitima su: - A-postolje, - Regali
sa prepustom, - Regal-jelka, - Regal-sae. A postolje (tako nazvano zbog poprenog
preseka u obliku slova A): prikladno za ploe i ipke, koje mogu da se skladite uspravno.
Regali sa prepustom sadtoje se iz postolja sa ruicom kojim se vri podupiranje sa
jedne odnosno sa dve strane.
Na prepustima se mogu odlagati ploe, ipke i sirovine pojedinano, vezano u snopove, u
slogovima ili u specijalnim posudama. Regal jelka kao posebni oblik regala se
propustima: propusti se skrauju od dole prema gore. Ovaj tip skladita slui
pojedinanom uskladitenju malih koliina po vrsti i nudi visoku transparentnost. Regal
sae slui preteno za uskladitenje dugakih tereta. Osnovni sastav lii na regal sa
taletama, gde prednja strana izgleda kao ahovska tabla. Tregrade u obliku kanala
odreuju konstrukcioni oblik.
Dubina regala iznosi, prema zahtevu, i preko 6 m. Kod veine izvedenih oblika koriste se
posude za prijem. Kod tekih materijala su postolja veinom sa valjkastim
transporterima, da bi se olakalo rukovanja kod uskladitavanja i izskladitavanja.

9. Skladita sa okretnim regalima

Skladita sa okretnim regalima se veinom sastoje iz dva skladina bloka koji su locirani
jedan iznad drugog (vertikalni princip) ili jedan pored drugog (horizontalni princip). Ti
regali sa policama ili paletama, opremljeni kao pojedinani regali, se isto kao i pokretni
regali kreu po inama.
24

Da bi odreeni regal bio pozicioniran na mesto pristupa, mora doi do odgovarajueg

pomeranja tof ali, najee i ostalih regala. Zani, kod regalnog ureaja sa dva skladina
bloka moraju se pomerati svi regali, kod skladita sa okretnim regalima koji rade po
vertikalnom principu, na eonim stranama su instalirani liftovi za dovoenje. Utovar i
istovar se mogu, kako kod vertikalnog tako i kod horizontalnog principa, ostvariti runo,
sa viljukastim kolicima ili pomou viljukara.
Ti regali sa policama ili paletama, opremljeni kao pojedinani regali, se isto kao i
pokretni regali kreu po inama. Da bi odreeni regal bio pozicioniran na mesto pristupa,
mora doi do odgovarajueg pomeranja tof ali, najee i ostalih regala.

10. Slika 62. Skica skladita sa okretnim regalima

10.Upravljanje skladitem stepen centralizacije skladita

Sistem upravljanja skladitem izvravaju dva zadatka:
1). Treba da osiguraju da se uskladitenje i izskladitenje odvija u skladu sa datim rokovima bez
potekoai sa povoljnim trokovima.

25

2). Da se sva kretanja u skladinim objektima besprekorno sagledaju tako da se ukupno stanje
mee kontrolisati.
Osnovne funkcije nekog skladita upravljakog sistema su:
- Optimizacija redosleda naloga za uskladitenje i izskladitenje,
- Lociranje naloga za uskladitenje na prazne povrine,
- Lociranje naloga za iskladitenje na odgovarajue tovarne jedinice,
- Nadzor nad regalnim transportnim vozilima i davanju uputstava za vonju,
- Identifikacija i kontrola uskladitenja i izskladitenja preko pomonih sredstava za skladitenje,
- Voenje stanja skladita (praznih i popunjenih polica),
- Evidentiranje svih uskladitenih i izskladitenih kolinina artikala.
Kod prvobitnih reenja za upravljanje skladitem po pravilu su skoro sve funkcije, koje su bile
nezavisne jedna od druge, realizovane na jednom raunaru. To je bilo povezano sa
visokimtrokovima, dugim vremenom reakcije kao i velikom broju smetnji. Razvoj u oblasti
mikroprocesorske tehnologije, pak ve danas omoguava realizaciju zadataka na vie raunara.
Ovde se npr. moe uvesti trostepena raunarska hijerarhija sa Host-raunarom, raunarom koji
upravlja skladitem i raunarom za skladine procese. Savremeni programski koncept
upravljanja skladitem treba da zadovolji sledee zahteve: - Ekonominoprilagoavanje
standardnih softvera za sve tipove skladita, - Postepeno ukljuivanje i izgradnja hijerarhijski
ralanjenog i na funkcionalne elemente usmerenog hardverskog i softverskog sistema. Optimalna distribucija funkcija upravljanja odreenim sistemskih nivoima saglasno zahtevima
organizacije preduzea, - Visoka mogunost prilagoavanja promenjenim uslovima uinaka i
funkcija u dugoronom periodu. - Visoka raspoloivost odnosno trenutno prepoznavanje
poremeaja., - Neograniena sigurnost podataka, - Brzo ponovno pokretanje nakon ispada
sistema, - Jednostavna organizacija neophodnog pogona u zavisnosti od nivoa automatizacije sa
specifinom primenom.
Prostorno decentralizovano skladitenje moe biti organizovano na razliitim lokacijama u
preduzeu prema kriterijumu materijala u/ili prema potronji. - Pri organizaciji skladitenja
prema materijalima, sledi razdvajanje skladinih materijala po vrstama dok kod podele
orijentisane prema potronji sledi oblikovanje asortimana unutar preduzea prema mestima
potrebe u procesu proizvodnje. Pufer skladite, kao varijanta decentralizovanog skladita,
ugraeno je u tok materijala kao poseban oblik meuskladita. Izgradnjom ove vrste skladita
ele se izbei smetnje u proizvodnom toku.

26

Pufer skladita smanjuju uska grla u proizvodnji i spreavaju prekide u proizvodnom procesu.
Pomou centralnog skladita postie se razionalna iskorienost prostora i povrine. Investicija u
visoke regale, koji tede prostor, ima smisla samo kod visoko iskorienosti skladinih
kapaciteta. Duga vremena pristupa i i viestruka premetanja materijala mogu se smanjiti
pomou izbora povoljne lokacije i integrisanjem skladita u procesni tok. 17

11. Oblikovanje sistema za komisioniranje

Komisioniranje mogu da obavljaju sami radnici ili iskljuivo upotrebom automata.

U komisioniranju koga komisieniranje robe vre radnici postoje dve alternative: komisionar ude po robu (statika metoda), - roba ide ka komisionaru (dinamika metoda).
Komisionar ide po robu. - Po ovoj metodi komisionar ide po robu. Od celokupne robe
koja se nalazi u regalima on uzima samo odgovarajui deo. Prethodnom odlukom po
redosledu komisioniranja moe se minimizirati preeni put komisionara.
18

Pored izvravanja komisioniranja po sistemu komisionar ide p robue, ond obavlja i

itav niz drugih aktivnosti: - Inicira sledei nalog za komisioniranja, - Odluujue sa kog
mesta u skladitu mora uzeti materijal, - Promalazi putanju do tog mesta u skladitu, Identifikuje one police u skladitu, sa koje treba da uzme materijal.
Skladita koja koriste metodu komisionar ide po robur su: - Regalna skladita sa
policama, - Blok skladite, - Protoni regalni bez pomonih transportnih sredstava kao i
sa runo upravljivim ARTV ili komisionim viljukarem, - Skladite sa pokretnim
regalima19. Roba ide ka komisionaru.
Ovde se skladine jedinice (najee iz automatizovnih skladita) transportuju prema
komisionaru. On ulzima zahtevanu koliinu delova. Na kraju se preostale skladine
jedinice vraaju natrag u skladite. Nasuprot prvo imenovanoj metodi ovde se dobija
uteda na vremenu zbog kreeg vremena komisioniranja i izbegnutog vremena za
kretanja komisionara na vee udaljenosti. U ovom radu komisionar ne naputa svoje
mesto. Skladita koja koriste metodu roba ide ka komisionaru su: - Visokoregalno
skladite sa automatskim regalnim transportnim vozilom (ARTV), - Obrtno regalno
postrojenje sa automatskim ureajem za uskladitavanje i izskladitavanje, Skladite sa
17 www.scribd.com
18
19 http://www.fpz.hr/traffic/Casopisi/Promet_01/sazetak61.htm

27

protonim regalima i sa ARTV, - Paternater ureaj. Prednosti metode komisionar ide

po robu su: - Svi faktori su u neposrednom dohvatu ruku, - Fleksibilna prema jakim
oscilacijama u zahtevima, - Krae srednje vreme protoka porudbine, - Mogua
realizacija hitnih porudbina, - Mogua realizacija uz male investicione prokove.
Prednosti metode roba ide ka komisionaru su: - Visoki uinci u komisioiranju po
komisioniaru zbog skoro sasvim eliminisanog vremena putovanja, - Mogue optimalno
oblikovanje mesta za izuzimanje robe, - Mogue korienje pomonih sredstava za
uzimanje robe kao i za druge radove, - Mogue lako odnoenje praznih pomonih
manipulativnih sredstava. Nedostaci metode komisionar ide po robu su: - Smanjen
uinak komisioniranja po komisionaru kod porudbina sa malo stavki zbog velikog
uea vremena provedenog na putu, - Nije mogue optimalno oblikovanje radnih mesta,
- Vei problemi kod ponovne dopune poiljke, - Orean prevoz praznih tovarnih
pomonih sredstava -- Nedostaci metode roba ka komisionaru su: - Samo ponski artikli
su na direktnom dohvatu, - Manje fleksibilna nasuprot jako promenljivim zahtevima, Dua prosena vremena protoka prudbine, - Moe se realizovati samo uz velike
investicione izdatke za transport i upravljanje. Kada komisioniranje robe vre maine
postoje dve alternative u komisioniranju: 1). Automati za komisioniranje, 2). Roboti za
komisioniranje. -- Automati za komisioniranje imaju veliki komisioni uinak i veoma
nizak nivo greaka.

12. Organizacija procesa I sistema za komisioniranje

Pripremanje porudbine za komisioniranje. - Polazna taka za komisoniranje je

takozvana transformacija identifikacionog mesta iz porudbine kupca u naloge za
komisioniranje.
Uz to se prispele porudbine dopunjavaju rezliitim skladinim podacima o pristupu da bi
se kompletirale neophodne informacije za pronalaenje delova u skladitu. Potrebne
informacije za dnevne aktivnosti za iskladitenje, slanje na otpremno mesto i pripremu
pakovanja, tampaju se na etiketama ili prikazuju na monitorima, ako komisioniranje
treba da se izvede bez papira. Priprema grupe artikala -- Snabdevanje iz grupa artikala u
skladitu moe se obaviti na razliite naine. Tako se moe izvesti prostorno razdvajanja
na skladite za komisioniranja i skladite za rezerve, da bi se skratio transportni put pri
komisioniranju, usled fizike blizine prostora iz kojih treba preuzimati robu. Robe u
skladitu mogu biti uskladitene ili na odreenom mestu za skladitenje ili prema
slobodnom prostoru u regalima, odnosno haotinim uskladitenjem, da bi se obezbedilo
efikasnije korienje kapaciteta skladita.
28

Jedno oslmiljeno srednje reenje predstavlja podela skladita na nepromenljive

skladitne zone za artikel A, B i C, unutar kojih se dotina roba haotino skladiti. Zbog
toga se artikli sa najveim prometom i najveim obrtom A odnosno B artikli odlau
uvek blizu otpremnog mesta, da bi se mogli brzo komisionirati. 20 Uzimanje deliminih
koliina -- Uzimanje artikala iz regala je u direktnoj zavisnosti od vrste skladita i
uskladitenog proizvoda, poto se prema veliini, teini i kvalitetu robe kao i tipu
skladita, procenjuje pogodnost manuelnog ili tehnikog opsluivanja. -- Procesi
zahvatanja robe, pritom dobijajui veliki znaaj, mogu da znaajno smanje izbugljeno
vreme.
Dalje se mora praviti principijelna razlika izmeu jednostepenog i dvostepenog
komisioniranja. Ako se na idenfifikacionom mesu objedini vie porudbina i ti narueni
artikli zajedniki uzimaju iz skladita i zajedniki prenose do otpremnog mesta, gde se u
drugom koraku razvijaju prema pojedinanim porudbenicama, onda govorimo o
dvostepenom komisoniranju. O jednostepenom komisioniranju govorimo kada se svaka
narudbenica pojedinano sakuplja i priprema. Transport robe od mesta preuzimanja do
mesta otpremanja -- Transport preuzetih koliina robe vri se uz pomo transportnih
sistema koji imaju razliite stepene automatizacije i raziite eksploatacione mogunosti.
Cilj njihovog angaovanja je minimiziranje vremena transportovanja. Naroit znaaj ima
optimiziranje kontinualnih procesa jer se time mogu znatno skratiti transportni putevi. -Velik pomak u razvoju dogodio se na podruju potpune automatizacije transportnih
sistema. -- Porast automatizacije procesa implicira vea jednolikost poslova koje treba da
izvrava ovek.
Istraivanja pokazuju da se ve u konvencionalnim skladitima od radnika ne trai neki
poseban uinak, niti iskustvo ili kvalifikacija kao ni spretnost. Nasuprot tome radnik je
izloen jednostranim telesnim naprezanjima i loim radnim uslovima. Prodaja preuzetih
koliina delova -- Preuzeti artikli donose se na meso otpremanja i tamo se po pravilu,
podvrgavaju zavrnoj kontroli i to runo uz pomo pripadajuih kontrolnih lista i
otpremnica ili automatskim uporeivanjem. -- Automatsko uporeivanje vri se
proveravanjem oitanog bar-koda ili kontrolom teine.
Kod kontrole teine, skladini raunar sumira potrebnu teinu pripadajuih artikala za
neku porudbinu i upreuje je sa utvrenom teinom u otpremi. Ukoliko postoje
odstupanja posuda se zaustavlja i proverava odnosno utvruje uzrok odstupanja. Takvom
kontrolom uveava se standard kvaliteta isporuke po vrsti i koliini robe. Postupak kod
konvencionalnog komisoniranja i komisioniranja bez papirnih dokumenata (bespapirno
komisioniranja) -- U praksi se, po pravilu, dostavljaju nalozi za komisioniranje dati u
vidu pisanog dokumenta, koje osoblje ita i zatim poziciju po poziciju obrauje.
20 Skripta predavanja iz predmeta Logistika, Fakultet Tehnikih nauka, NOVI SAD.

29

Polaznu taku za isplativo unapreenje i racionalizaciju predstavlja eliminisanje itanja

uvoenjem komisioniranja bez papira, veinom kod robe male zapremine. 21 Da bi se to
bolje iskoristile prednosti racionalizacije koje prua komisioniranje bez papira, trebalo bi
istovremeno uvesti automatske transportne sistema. -- Tok rada kod bezpapirno
komisioniranja, posmatrano oima radnika, izgleda otprilike ovako: Na trasi za
zaustavljanje u zoni komisioniranja stoji vie jo neobraenih transportnih posuda.
Na jednom estocifrenom digitalnom takozvanom pokazivau iznad zone regala svetli
broj posude, i to one koja treba sledea da se obradi. Eventualno moe da svetli i jedna
dodatna lampica, koja ukazuje na to da se radi o hitnoj poiljci. Istovremeno svetli jedan
broja na jednoj polici regala. To je ta prva pozicija naloga pa komisionar uzima artikal
pod prikazanim brojem i stavlja ga u transportnu posudu. Poto u ruci ne dri potvrdu, on
moe da radi obema rukama. -- Kada je preuzeo i odloio robu u transportnu posudu,
komisionar kratko pritiska taster pored svetlee oznake i time saoptava sistemu da je
poruena pozicija izuzeta.
Odmah zatim se pojavljuje sledei znak na drugoj polici, koji vodi komisionar prema
odreenom kriterijumima du regala. 22

13.

Zakljuak

21 Bloomberg, J.D., LeMay, S., Hanna, J.B. Logistika. MATE Zagreb, 2006.
22 Prof.dr.sc.Ratko Zelenika, Logistiki sustavi, Ekonomski fakultet u Rijeci; Rijeka
2005.

30

Kao zakljuak na temu skladino-logistiki sistemi moe se u kratkim crtama rei da su

skladita vaan ali esto zanemaren faktor u logistikom lancu ali prilikom skladitenja robe
treba se obratiti panja na vrstu skladita u koje se roba traba skladititi, na nain skladitenja
robe koje je objanjeno kroz tematske jedinice Modeliranje unutranjih sladinih prosotrija
I Primjereno razmjetanje robe u skladitu jer roba koja ulazi u skladite mora da se sortira
po odreenom rasporedu I na odreena mjesta u skladitu. Najvea panja je obraena na
izbor lokacije skladita odnosno uslove koje mora da ispunjava odreeno zemljte kako bi se
mogla uopte vriti gradnja odreenog skladita. Objanjeni su pojam I posebnosti skladinologistikih sistema kroz njegovu misiju I upravljanje. Jo smo se dotakli tematike skladita sa
okretnim regalima zbog lakeg manipulisanja robom prilikom razmjetaja odnosno prilikom
skladitenja I na kraju obraeni su sistemi za komisioniranje te organizacija procesa I sistema
za komisioniranje. Ukratko to bi bio saetak ovog rada.

14. Literatura
31

1. V. Prof. Dr. Abidin Deljanin, Skripta Logistiki sistemi, Fakultet za

saobraaj i komunikacije u Sarajevu, Sarajevo 2014.
2. Prof.dr.sc. Ratko Zelenika, Logistiki sustavi, Ekonomski fakultet u
Rijeci, Rijeka 2005.
3. Abdulah Ahmi- pretovarna i transportna mehanizacija, Fakultet za
saobraaj i komunikacije, Sarajevo.
4. http://hr.wikipedia.org/wiki/Gospodarski_zna%C4%8Daj_logistike.
5. http://www.google.ba/images?hl=hr&biw=1366&bih=667&tbs.

32