Univerzitet u Tuzli

Medicinski fakultet
v godina IX semestar

Aspartam kao prehrambeni aditiv, procjena rizika

Seminarski rad iz predmeta higijena sa zdravstvenom ekologijom

Student: Dalila Alihodzi

mentor rada: Dr. Sc. Nihada Ahmetagi

Devleta Malki
Muhammed Mosleh
Rafat Hamayel

Tuzla,decembar,2016.

Uvod

Aspartam je jedan od najpopularnijih umjetnih zaslaivaa na tritu. Iako je zaslaiva i dalje

popularan, tu se takoer suoavaju kontroverze u posljednjih nekoliko godina. Mnogi protivnici
tvrde da je aspartam zapravo lo za zdravlje. Tu se takoer tvrdi o dugoronim posljedicama.
Naalost, dok su opsena ispitivanja obavljena na aspartam, ne postoji konsenzus o tome da li je
aspartam tetan za ljudsko zdravlje.Aspartam se nalazi u mnogim ivotnim namirnicama koje se
svakodnevno konzumiraju. U ovom radu je prikazano djelovanje aspartama kao aditiva na
zdravlje ovjeka, te i rizici njegovog koritenja.

Sadraj

1. Definicija i hemijska struktura ................................................................................................... 1

2. Povijest aspartama ..................................................................................................................... 2

3. Regularnost i odobrenje aspartama ............................................................................................ 2
4. Gdje se nalazi aspartam? ................................................................................... .........................3
5. Nuspojave aspartama i njegovih produkata ............................................................................... 4
6. Djelovanje aspartama kod ena ................................................................................................. 5
7. Aspartam i rak ............................................................................................................................ 5
8. Prirodna zamjena za kontroverzni aspartam .............................................................................. 7
9. Konacno nacuno miljenje EFSA o aspartame .8
10 . Zakljucak ................................................................................................................................10

1. Definicija i hemijska struktura

Aspartam je jedan od najeih umjetnih zaslaivaa u upotrebi danas. To se prodaje pod
imenima NutraSweet i Equal. Kao prehrambeni aditiv nosi kod E951. Aspartam je dipeptid
4

umjetni zaslaiva sastoji od 82 aminokiselina fenilalanin i asparaginske kiseline plus male

koliine metanola. Amino kiseline su gradivni blokovi proteina i prirodno se nalaze u mnogim
namirnicama.
Aspartam se nalazi u vie od 6000 namirnica, jer je oko 200 puta slai od eera, zato se koristi u
malim koliinama i zato smanjuje kalorije u hrani ili piu.

Slika 1 : Hemijska struktura aspartama

Aspartam je sintetiki zaslaiva koji se sigurno koristi u hrani vie od 30 godina. Njegova
sigurnost je ocijenjena od strane razliitih regulatornih agencija u skladu sa procedurama
meunarodno priznatim. Te agencije su:
1. Food and Drug Administration (FDA)
2. Organizacija ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu
3. Svjetska zdravstvena organizacija ( SZO)
4. American Heart Association
5.

5. American Dietetic Associatio

6.
7.
8.

9. 2. Povijest aspartama
10. Ovo umjetno sladilo je 1965. godine otkrio hemiar James M. Schlatter, koji je sluajno
tijekom testiranja lijeka protiv ira na elucu otkrio sladak okus tog kemijskog
spoja.Nakon toga poela je dugotrajna borba da se dopusti koritenje aspartama u ulozi
umjetnog sladila,to nije bio jednostavan zadatak.Poznato je da amerika agencija za
hranu i lijekove (FDA) jo je 1975. nakon albe od strane znanstvenika Dr Johna
W.Oneya, dola do zakljuka da koritenje aspartama ne bi trebalo biti doputeno na
tritu zbog negativnih zdravstvenih posljedica otkrivenih prilikom testiranja.Do 1980.
godine jednoglasna odluka istraivaa i lanova FDA bila je da je aspartam opasan te da
bi se tvrtka koja pokuava uvesti aspartam na trite trebala pravno goniti.No to nije bio
kraj aspartama. Zahvaljujui trudu tvrtke koja je promicala uvoenje aspartama na trite,
1981. novi direktor FDA je odobrio upotrebu ovog tihog ubojice u hrani, a zatim i u
piima.

11.3. Regularnost i odobrenje aspartama

12. U 2013. godini, Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) zakljuila je pregled vie
od 600 naunih istraivanja o aspartamu, na osnovu ega nije bilo razloga za uklanjanje
aspartama iz trita. U isto vrijeme, umjetni zaslaivai imaju dugu povijest kontroverzi.
Aspartam je razvijen u vrijeme kada je FDA zabranila umjetne zaslaivae ciklamat i
saharin. Laboratorijski testovi su pokazali da masivne doze ova dva jedinjenja izazivaju
rak i druge poremeaje kod laboratorijskih ivotinja, dok Aspartam je zaista odobren od
strane FDA, Centar za znanost u interesu javnosti je naveo brojne studije koje otkrivaju
probleme sa zaslaivaem, ukljuujui i Harvard School of Public Health. U Sjedinjenim
Amerikim Dravama, umjetni zaslaivai kao to je aspartam su regulisana Food and
Drug Administration (FDA). Ovi proizvodi moraju biti testirani na sigurnost i odobren od
strane FDA prije nego to se mogu koristiti. FDA takoer postavlja prihvatljiv dnevni
unos (ADI) za svaku zaslaiva, koji je maksimalni iznos smatra sigurno konzumirati
svaki dan tokom ivota osobe. ADI je postavljen na oko 100 puta manje nego to je
najmanja koliina koja bi mogla dovesti do zdravstvenih problema, na osnovu studija
uinjeno u laboratoriju ivotinja.

13. FDA je postavio ADI za aspartam na 50 miligrama po kilogramu (mg / kg) tjelesne
teine. Safety Authority Evropska hrane (EFSA), kojim se ureuje prehrambene aditive u
Evropskoj uniji, preporuuje neto nie ADI za aspartam, na 40 mg / kg.
14. Da bi stavili ADI za aspartam u perspektivi, to bi bilo 3.750 miligrama dnevno za
tipinog odraslog teine 75 kilograma (oko 165 kilograma), daleko vie nego veina
odraslih uzme u svakodnevnom. A 12 unca konzerve ishrane sode obino sadri oko 192
miligrama aspartama i paket od stola zaslaivaa sadri oko 35mg. Odrasla osoba teine
165 kilograma morati da piju vie od 19 konzervi ishrane sode dnevno ili troe vie od
107 paketa da ide preko preporuenog nivoa.Kongres je otkazao zabranu saharina. Iako je
ciklamat dostupan u vie od 50 zemalja, to se ne prodaje u SAD-u.
15.

16.4. Gdje se nalazi aspartam?

17. Aspartam, Aspertame ili Nutra Sweet se nalazi u preko 6000 proizvoda, u: kolama,
gaziranim piima, vakaim gumama, sladoledima, vonim sokovima, dijetnim
proizvodima, elatinama, slatkiima, pudinzima i kolaima, bombonima, okoladama,
jogurtima, sokovima od povra i instant juhama, prehrambenim proizvodima
specijaliziranima za dijabetiare, proizvodima bez eera, kalodontima i vodicama za
ispiranje usta, vitaminskim draejama, pastilama protiv kalja i razliitim sirupima itd.
18.

19.5. Nuspojave aspartama i njegovih produkata

20. Kada se dijetni sokovi i bezalkoholna pia zaslaeni aspartamom koriste kao
nadomjestak za vodu, unos metanola moe prelaziti 250 mg na dan. To je ak 32 puta
vie od preporuene dnevne koliine. Zbog pretjeranog unosa metanola javljaju se
glavobolje,
pamenjem,

vrtoglavice, munine, probavne smetnje, slabost, groznice, problemi s

ubrzani

rad

srca,

ukoenost

nagla

bol.

Najpoznatiji problemi koji proizlaze iz pretjeranog koritenja metanola su tegobe s vidom

poput mutnog vida, smanjenja vidnog podruja, pomraenja vida, oteenja mrenice,
ak i sljepoe!
21. No ni aspartamska kiselina nije bolja od metanola. Prema istraivanjima Dr. Russela
Blaylocka, profesora neurokirurgije na medicinskom sveuilitu u Misisipiju,
aspartamska kiselina prelazi krvno modanu barijeru, unitava neurone i razara na
mozak. Dr. Blaylock upozorava da aspartamska kiselina moe uzrokovati multiplu
sklerozu, Alzheimerovu bolesti, hiperaktivnost, gubitak pamenja, Parkinsonovu bolesti i
oteenja mozga.
22. I fenilalanin je opasna supstanca. Fenilalanin koji sadri aspartam kroz dui vremenski
period moe uzrokovati emocionalne poremeaje i depresiju, glavobolje i gubitak
pamenja.
23. 1994 godine Ameriki Zavod za Zatitu Zdravlja objavio je izvjetaj o tetnosti aspartama
s dugakom listom nuspojava. Meu njima su..
-glavobolja i migrena
- vrtoglavica i munina
- depresija
- umor
- ubrzani rad srca
- gubitak pamenja
- bolovi u zglobovima
- napadaji nemira i panike
- gubitak vida i sluha
- nesanica
- ubrzan rad srca
- gubitak svijesti i smrt
24. Prema znanstvenicima koji su radili na prouavanju nuspojava aspartama, ovo umjetno
sladilo moe pogorati ili potaknuti sljedee bolesti:
- tumore na mozgu

- multipla sklerozu
- epilepsiju
- sindrom kroninog umora
- Parkinsonovu bolest
- alzheimerovu bolest
- mentalnu retardaciju
- deformacije kod novoroenadi
- fibromialgiju
- dijabetis
25. London Evening Standard izvjetava 2005.g. o klinikim pacijentima koji su bili na ivici
ludila zbog nesanice, tjeskobe i tekoa sa razmiljanjem, ije se stanje nevjerojatno
poboljalo, po prestanku uzimanja proizvoda koji sadre aspartam. Istraivanja sa
Harwardu iz 1994.g. su dijetne napitke povezala sa lomovima kostiju kod djevojica u
pubertetu. Vodi prehrambenih dodataka, koji je izdao Northern Allergy Centre iz
Australije, pod imenom aspartam navodi samo: "Aspartam ima previe tetniog
djelovanja, da bi ih nabrajali u ovom popisu.

26.
27.6. Djelovanje aspartama kod ena
28. Aspartam kod ena uzrokuje svakakve poremeaje u endokrinom sustavu, naroito jer
stimulira stvaranje prolaktina, koji se stvara u Hipofizi, prolaktin stimulira stvaranje
mlijeka za bebe ali isto tako uzrokuje abnormalnosti u menstrualnim ciklusima i uzrokuje
neplodnost. Mnogi parovi koji paze na sebe pijui i jedui proizvode koji ne sadre eer,
jer ele biti zdraviji, piju i jedu proizvode s Aspartamom i nikada ne saznaju zato ne
mogu imati djecu. Aspartam ak i unitava brakove jer uzrokuje seksualne disfunkcije
kod mukaraca kao to stvaraju frigidnost kod ena.
29.

30.7. Aspartam i rak

31. Iznimno je vano napomenuti kako se Aspartam na 30 stupnjeva Celzijeve ljestvice

pretvara u formaldehid, ne samo da interreagira s lijekovima i cjepivima ve oteuje
mitohondrije i duljinu ivota stanica, nakon ega se stanini sadraj pretvara u agente
tumora mozga i drugih kancerogenih oboljenja. Institut Ramazzini je dobio jasne dokaze
o zloudnosti Aspartama pa ipak FDA je njihov nauni rad odbila kao nevjerodostojan.
32. Znanstvenici s Ramazzini instituta u Bologni na elu s Dr. Morandom Soffrittijem
su pokazali na pokusnim ivotinjama da uestalost pojave limfoma i leukemije, te raka
mokraovoda i perifernih ivaca Schwannove stanice, ovisi o koliini konzumiranog
Aspartama. Po zakljucima ovog tima, koliine Aspartama koje odgovaraju dnevnim
preporuenim dozama za ljude, stvaraju oteenja tkiva koje uzrokuje kancerogeni
formaldehid, produkt oksidacije metanola, koji nastaje u organizmu raspadom Aspartama.
No ipak FDA je odbacila istraivanja instituta Ramazzini kao netona i neprofesionalna.
33.

34. Slika 2: rak na takoru uzrukovan aspartamom

35. Victoria Innes-Brown je napravila eksperiment sa takorima u kojemu je na 108 takora u

periodu od dvije godine i osam mjeseci ispitivala uinak Aspartama na ove ivotinje. Na
fotografiji ispod vidi se uobiajen rast tumora primijeen na takorima koji su jeli hranu i
pie zatrovano Aspartamom.

36.
37. Slika 3: uobiajen rast tumora primijeen na takorima koji su jeli hranu i pie zatrovano Aspartamom.

38. Iznimno je vano napomenuti kako se Aspartam na 30 stupnjeva Celzijeve ljestvice

pretvara u formaldehid, ne samo da interreagira s lijekovima i cjepivima ve oteuje
mitohondrije i duljinu ivota stanica, nakon ega se stanini sadraj pretvara u agente
tumora mozga i drugih kancerogenih oboljenja.
39. Znanstveni institut iz Bolonje Cancer Research Centre of the European Foundation of
Oncology and Environmental Sciences B. Ramazzini objavio je studiju o sladilu
aspartamu 2005. i 2006. godine, navodei da je aspartam viepotencijalna kancerogena
tvar koja prouzrouje maligne tumore kod ivotinja, leukemiju/limfome, posebno kod
enki takora, rak mokranih putova, kao i perifernih ivaca. EFSA je odbacila isto
istraivanje, argumentirano pobijajui protokol istraivanja, incidenciju pojave
karcinoma, uz injenice da su koliine aspartama koritene u prehrani eksperimentalnih
ivotinja prevelike. Pri tome su uzete u obzir injenice iz studije Znanstvenog odbora za
hranu DG SANCO-a o sigurnosti aspartama iz 2002. godine, u kojoj se tvrdi da ADI od
40 mg/kg tjelesne mase nije kod potroaa prekoraen, ak to vie da kod potroaa koji
unose vee koliine namirnica u koje je dodan aspartam dnevni unos ne prelazi 10 mg/ kg
tjelesne mase. Europska fondacija B.Ramazzini u kasnijim izjavama nije se slagala s
miljenjem EFSA-e, smatrajui da su koliine aspartama od 5000 mg, 2500 mg, 1000
mg, 500 mg, 20 mg, 4 mg i 0 mg po kg tjelesne mase takora dnevno upravo one kojima
se moe usporediti dnevni unos kod ovjeka. Druga studija, provedena u Finskoj, utvrdila
je da je kod najveega broja aditiva, ukljuujui i sladila, posebno kod dijabetiara
adolescenata, ADI ispod utvrenoga za pojedina sladila. Izdvojili su nitrite iji dnevni

unos kod djece dosee izmeu 39-89% ADI-ja. Najvie kontroverza izazvali su radovi
koji su povezivali odre- ene aditive (bojila i konzervanse) s promjenom ponaanja djece.
Prvi radovi na tu temu objavljeni su 1978. godine, a kasniji 2004., 2005. i 2007. godine.
McCannovo istraivanje podrao je i Znanstveni odbor FSA (Food Standards Agency)
40.

41.8. Prirodna zamjena za kontroverzni aspartam

42. Prirodna zamjena za kontroverzni aspartam su slatki steviozidi biljnog porijekla. Oni se
dobivaju iz biljke Stevia rebaudiana koja pripada porodici Compositae, a porijeklom je iz
Paragvaja. Stevija je u obliku praka dobivenog suenjem lia ili vodenog ekstrakta vrlo
slatkog okusa (300 puta slaa od obinog eera). Steviozidi ne izazivaju karijes ni
nepoeljnu toleranciju na okus, sprjeavaju nastajanje zubnog plaka, nemaju kalorija ni
tetnih nuspojava poput umjetnih sladila, otporni su na visoke temperature pa su prigodni
za pripravu kolaa (Vinkovi Vrek 2010a). Stevija snizuje razinu eera u krvi, ne utjee
na inzulin, snizuje visok krvni tlak, smanjuje osjeaj gladi te poboljava probavu
(Vinkovi Vrek 2010a).
43.

44.9. Konacno nacuno miljenje EFSA o aspartamu

45. EFSA 10.decembra.2013 godine je zavrila punu procjenu rizika za aspartam i zakljuila
da je siguran na sadanjem nivou izloenosti. Aspartam i njegovi produkti sigurni su za
ljudsku upotrebu na sadanjem nivou izloenosti. EFSA zakljuuje u svojoj prvoj
procjeni puni rizik od ovog zaslaivaa. Za obavljanje svoje procjene rizika, EFSA je
preduzela rigorozni pregled svih dostupnih naunih istraivanja o aspartamu i njegovih
produkata razgradnje, ukljuujui studije na ivotinjama i na ljudima.
46.
47. "Ovo miljenje predstavlja jedan od najopsenijih procjena rizika od aspartama ikad
poduzetih. To je korak naprijed u jaanju povjerenja potroaa na naunom temelju
sigurnosti hrane sistema EU i regulaciji prehrambenih aditiva ", rekao je predsjednik
EFSA panela o hrani aditiva i nutrijenata Izvori u hrani (ANS Panel), dr Alicja
Mortensen.
48.
49.

50. Strunjaci ANS panela su uzeli u obzir sve dostupne informacije i nakon detaljne analize,
zakljuili su da je sadanji prihvatljivi dnevni unos (ADI) od 40mg / kg tt / dan je sigurna
za iru populaciju. Meutim, kod pacijenata koji pate od fenilketonurije (PKU), ADI nije
primjenjiv, jer zahtijevaju strogo pridravanje dijetalne prehrane fenilalanina (amino
kiselina koja se nalazi u proteinima).
51.
52. Nakon detaljnog pregleda rezultata eksperimenata na ivotinjama i ljudima , strunjaci
su iskljuili potencijalni rizik od aspartama da moe izazvati oteenja gena i rak.
Strunjaci EFSA takoer su zakljuili da aspartam ne teti mozgu, nervnom sistemu i da
ne utie na ponaanja ili kognitivne funkcije u djece ili odraslih. to se tie trudnoe,
Komisija je navela da nije bilo opasnosti za fetus u razvoju od izlaganja fenilalaninu
izveden iz aspartama na sadanjem ADI (sa izuzetkom ena koje pate od PKU).
53.
54.
Miljenje jasno tvrdi da su produkti razgradnje aspartama (fenilalanin, metanol i asparaginske
kiseline) prirodno prisutni u drugim namirnicama (na primjer, metanol se nalazi u vou i povru).
Doprinos produkata razgradnje aspartama u ukupnoj ishrani izlaganje ovih supstanci je niska.
55.

56. Miljenje opisuje kriterije koji su iskoriteni za identifikaciju studije relevantne za

procjenu rizika i standardima koji se primjenjuju za procjenu naunim dokazima.
Strunjaci EFSA ispitali su sve nejasnoe vezane za evaluaciju aspartama.
57.
58. Sveobuhvatni pregled obavlja ANS panela i omogueno je nakon dva javna poziva za
podatke koji su na raspolaganju veliko tijelo naunih informacija, koje se sastoje od
objavljenih i ranije neobjavljenih podataka i studija.
59.
60. EFSA je dobio preko 200 komentara tokom javne rasprave o nacrtu miljenja (koje su se
dogodile od 9. januara 2013. do 15. februara 2013.) i svi komentari su uzeti u obzir te su
bili smatrane. Tokom konsultativne faze EFSA je takoer odrala roite sa
zainteresiranim stranama kako bi razgovarali o nacrtu miljenja i povratne informacije su
dobili od online javne rasprave. Dijalog EFSA sa akterima je otkrio da su vani aspekti
nacrta miljenja potrebni da se razjasne u krajnjem rezultatu.
61.
62. EFSA je takoer objavila tokom tog sastanka komentare na primljena miljenja od strane
javne rasprave. Njeni odgovori na te komentare i izjave od Agencije za zatitu okolia
koji su dovedeni u EFSA panju nakon zatvaranja javne rasprave. Nijedan od ovih studija
nije mijenjao EFSA zakljuak na aspartam.
63.
64.
65.
66.
67.

68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.

75.10. Zaklkjucak
76.
77. Prehrambenim aditivima smatraju se tvari poznatoga kemijskoga sastava, koje se ne
konzumiraju kao hrana, niti su tipian sastojak hrane, bez obzira na prehrambenu
vrijednost, a dodaju se hrani u svrhu poboljanja tehnolokog uinka i odravanja
senzorskih svojstava. Aditivi se dodaju hrani u postupku proizvodnje, tijekom pripreme,
obrade, prerade, oblikovanja, pakiranja, transporta i uvanja. Aspartam je jedan od
prehrambenih aditiva koji se nalazi u mnogim namirnicama koji svakodnvno se
konzumira. Istraivanja je pokazalo da je aspartam tetna supstancija koja uzrokuje
mnogu bolesti i patoloskih stanja za ovjeka zbog cega bi trebali da izbjegavamo
konzumacije istog.
78.
79.
80.
81.
82.
83.

84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.

91.Literatura

EFSA, Opinion of the Scinetifi c Panel on Food Additives, Flavournigs, Processing Aids and
Materials in contact with food on a request from the Commission related to a new long term
carcinogenicity study on aspartame , qn EFSA-Q-2005-122 , The EFSA Jurnal, Parma ,
2006,356,1-44

92.
Kemijske i fizikalne opasnosti u hrani, Bojan arkanj Dubravka Kipi ura Vasi-Raki Frane
Dela Kata Gali Marijan Kataleni Nino Dimitrov Tomislav Klapec, Osijek, 2010
93.
Anderson F.L.;T. Husoy (2007): Impact on health when sugar is repleaced with intense
sweeteners in soft drinks, soft and nectar, Report 1:2007, Norway, Vitenskapskomiteen for
mattrygghet, 10-11
Commission of the european communities (2001): Report from the commission
94.
European parlament and council (1995): Directive (95/2/EC) on food additives other than colours
and sweeteners of 20 February 1995, OJ L61, 53.
95.
96.
FAO/WHO (2008): Summary of Evaluations Performed by the Joint FAO/WHO Expert
Committee on Food Additives (JECFA 1956-2007), http://jecfa.ilsi.org/search.cfm,
97.
SCIENTIFIC OPINION (2009): Scientifi c Opinion on the re-evaluation of Allura Red AC (E
129) as a food additive, EFSA Panel on Food Additives and Nutrient Sources added to Food
(ANS) (EFSA), The EFSA Journal; 7(11):1327
98.
99.
Hansen,S. (1979): Condition for Use of Food Additives Based on a Budget for an Acceptable
Daily Intake, Journal of Food Protection 42 (5) , 429-434 .
100.

 http:// http://www.diabetes.hr/aspartam
101.
102.
http://www.ixworldhr.com/2012/03/27/rumsfeldova-kuga-uzas-aspartama-slatkog-otrova/
103.
http://www.medikus.hr/medicina/749-aspartam-slatki-ubojica.html
104.
105.
https://repozitorij.mef.unizg.hr/islandora/object/mef%3A49/datastream/PDF/view
106.
H.J. Jacobe,Aspartame Disease: An Ignored Epidemic, Sunshine Sentinel Press, Incorporated,
2001

107.
108.

Roberts H.J. (Hyman Jacobe), 1924- aspartam disease: an ignored epidemic /H.J. Roberts, 2001
charles press, publishers, INC
109.
Roberts H.J. Aspartam (Nutra Sweet) Is It Save? Sunshine Sentinel Press, Incorporated, 2001
110.
https://www.efsa.europa.eu/en/press/news/131210
111.
112.
113.