UPRAVLJANJE LJUDSKIM POTENCIJALIMA EKONOMIJA RADA I TRITE RADA

Znanje temeljni imbenik razvoja prometnoga i gospodarskog sustava

Ekonomija rada
1. Podruje ekonomije koje izuava organizaciju, funkcioniranje i rezultate trita rada;
odluke moguih i sadanjih sudionika na tritu rada; i javne mjere koje se odnose na
zaposlenost i plaanje resursa rada.
2. Problem oskudnosti rada
Evolucija relevantnih pojmova u razvoju ekonomije rada
-Persona putujui nadniari
-Personal osoblje, sluba, sektor
-Kadrovi pojam pomalo kompromitiran
-Ljudski resursi kombinacija resursa (kosci ili
kosilica)
-Ljudski imbenik ili faktor veliki kineski zid
-Ljudski kapital
-Ljudski potencijali skok preko provalije
-Intelektualni kapital kompozitni pojam
SPECIFINOSTI EKONOMIJE RADA U PROMETU
1. Problem pribavljanja (pronalaenja) potrebnoga broja radnika
Tko su pomorci, a tko eljezniari?
DAVNO JE DAVNO BILO TO ...
Uviajui koliko je teko nai mukarce voljne obavljati rad za nadnicu, Alexander Hamilton
je preporuio zapoljavanje ena i djece. U svom poznatom Izvjetaju o manufakturama,
napisanom godine 1791., Hamilton je zapazio da s industrijskim zaposlenjima ene i djeca
postaju korisniji, a djeca uz to i ranije korisna. tovie, ne samo da bi poslodavci tako nali
radnike nego bi sam poljodjelac stekao nov izvor zarade zahvaljujui porasloj radinosti
njegove ene i njihovih keri.... ak i uz to su vlasnici tvornica teko nalazili radnike.
DAVNO JE DAVNO BILO TO ... (2)
Kad je general Humphreys otvorio tvornicu za obradu drveta u Connecticutu 1803. godine
umalo nije bankrotirao prije nego to je izvrio inovaciju pretenog zapoljavanja djece.
Tako je i Samuel Slater bio prisiljen zapoljavati veinom djecu u svojoj predionici u Rhode
1

Islandu. Osoblje poznatih tvornica u Lowellu u dravi Massachusetts su inili mlade ene i
djevojke regrutirane s jenkijevskih fIrmi tamo sve od drave Maine. Novine tadanjega
vremena bile su prepune oglasa u kojima su se traile obitelji s po petoro ili estoro djece za
rad u tvornicama; agenti za zapoljavanje su bili prisiljeni ii sve do udaljenih podruja da bi
namamili nove radnike.
2. Problem fluktuacije radne snage
Poveana mogunost ljudi da relativno lako i brzo napuste posao i prijeu u neko drugo
poduzee koje im nudi veu plau, bolje uvjete rada, mogunost napredovanja i sl.
3. Problem odabira i pridobivanja radnika
Znaajne zamke zapoljavanja:
- Politiki pritisak i nepotizam,
- Postavljanje nerealnih oekivanja u opisu radnog mjesta,
- Preveliko vjerovanje potencijalnim kandidatima,
- Zapoljavanje 'ba kao ja' kandidata,
- Zanemarivanjem emocionalne inteligencije
VJEROVALI ILI NE
Kad je, na primjer, u podruju grada Bufallo, u dravi New York, u travnju 1983. godine
objavljeno da postoji 200 novih poslova u javnim slubama, preko 15 000 stanovnika tog
podruja je dolo po formulare za prijavu. Kada je u lipnju 1981. godine Procter and Gamble
nastojao popuniti 8 radnih mjesta u svom proizvodnom pogonu u St. Louis, Missouri, pojavilo
se barem 3 000 trailaca zaposlenja. Kada je McDonalds otvorio restoran u Moskvi, oglas od
jedne strane privukao je 30 000 upita, a intervjuirano je 4 000 kandidata. Nekih 300 je
zaposleno. U Hrvatskoj je u svakom pojedinom trenutku 2002. godine oko 400 000 ljudi
trailo zaposlenje, ali ga nije moglo nai.
4. Problem zadovoljstva zaposlenika
Prema istraivanju provedenom u SAD 2/3 radnika prakticira namjerno kontraproduktivno
ponaanje na radnom mjestu, ukljuujui u to pretjerano duge rukove ili pauze, spor ili
nekvalitetan rad, zloupotrebu bolovanja, opijanje ili drogiranje na radnom mjestu. 1/3 priznala
je da potkrada svoje poslodavce, a kao razlog navode osjeaj da su eksploatirani.
Nezadovoljni zaposlenici su teroristi!
Trite rada
- Poslodavci unajmljuju radnike, a radnici nalaze zaposlenje putem trita rada.
Na tom su tritu poslodavci oni koji trae, a radnici oni koji nude radno vrijeme. Postoji
stupanj dobrovoljne razmjene.
PREDMET KUPOPRODAJE:
Radnikova psihika i fizika sposobnost za proizvodnju proizvoda i usluga
MUDROSTI? (1)
- ovjek ne moe jesti osam sati na dan, ni piti osam sati na dan, ni voditi ljubav osam
sati na dan samo raditi moete osam sati na dan. Zbog toga ovjek samoga sebe i sve
druge ini tako jadnim i nesretnim. William Faulkner ameriki pisac
- Posao je teko nai. Dobar posao jo tee. Zato?
2

Ako je posao koji ovjek ima esto problem, jo mu je vei problem ako je bez
zaposlenja.
Biti zaposlen za veinu ljudi znai raditi za nekoga drugoga. To implicira nadreene i
podreene, ljude koji su gore i ljude koji su pod njima.
Neki ljudi ive za vikende; drugi poinju ivjeti kada poslije podne prestanu raditi.
Veina se ljudi zapravo moe sjetiti nekih prilika u kojima su vrlo naporno radili, na
radnim mjestima koja su od njih mnogo trila, a silno su u tome uivali.

Suodnos ponude i potranje na tritu rada

1) imbenici ponude rada brojnost stanovnitva i njegov prirodni prirataj, dobna

struktura stanovnitva, spolna struktura stanovnitva, obrazovna struktura stanovnitva,
profesionalna struktura stanovnitva, migracije stanovnitva,
2) imbenici potranje rada granina proizvodnost inputa rada, koliina i kvaliteta
potrebnoga rada, koliina i kvaliteta potrebnih inputa u proizvodnji, mogunost
supstitucije rada drugim proizvodnim inputima, obujam i struktura potreba za strunim i
tehnikim znanjima u proizvodnji robe i usluga.
Trite rada ima dvije posebne osobine u odnosu na druga trita
-na tritu rada gotovo nikada ne dolazi do ienja ili do nedostatka vika ponude
(kada nema nezaposlenosti)
- na tritu rada smanjenje nadnica moe poveati nezaposlenost umjesto da je
smanji.
Klasifikacija zanimanja na prometnom tritu rada
- Direktori poslovanja drutava prijevoza, skladitenja i veza
- Diplomirani inenjeri prometa
- Inenjeri prometa i srodni strunjaci
- Posredniki strunjaci ( pediteri i agenti), skladitari i srodna zanimanja,prometni
uredski slubenici, potari, alterski slubenici u potanskom uredu
- Zrakoplovne domaice, brodski posluitelji i kondukteri
- Vozai motornih vozila, pokretnih strojeva i brodska posada
- Transportni radnici

lanak

Pojam i tipologija prometnoga trita rada

- Prometno trite rada (traffic labor market) oznauje ponudu i potranju prometnih
radnika (zaposlenika), ukljuujui njihovu pripremu (izobrazbu), zapoljavanje,
napredovanje,zbrinjavanje, otkaze, ekanje na posao, a ponajprije konkurenciju (trino
natjecanje) i u traenju posla i na samom poslu.
- stupanj homogenosti na prometnome trite rada manje je izraen - na prometnome
tritu rada osim prometnih strunjaka javljaju se i strunjaci brojnih drugih profila
(ekonomisti, pravnici, strojari, elektrotehniari, graevinari...).

Interno i eksterno prometno trite rada

Postojanja eksternoga prometnoga trita rada dri trokove rada na relativno niskoj razini, te
zbog straha od gubitka zaposlenja poboljava proizvodnost na internom prometnom tritu
rada.
Interno prometno trite rada moe se definirati kao organizacijska jedinica prometnog
poduzea, poput primjerice Potanskog sredita Rijeka ili H prijevoza Rijeka, unutar
kojega su vrednovanje i alokacija rada odreuju administrativnim, a ne ekonomskim
mjerilima. Unutar velikih prometnih poduzea postoji detaljno razraena hijerarhiji poslova.
Vertikalno napredovanje po hijerarhiji poslova odreeno je duinom radnoga staa i traenim
vjetinama. Radnik ulazi na interno trite rada sa zanimanjem koje zahtijeva najmanje
sposobnosti. To je zanimanje istodobno spona izmeu internoga prometnoga trita rada i
eksternoga prometnoga trita rada
Interno prometno trite u trgovakom drutvu Ceste Rijeka - nadcestariji Rijeka

Uloga sindikata u tritu rada

Ugovor o radu
PRAVA RADNIKA:
1) pravo na slobodan izbor zanimanja i rada,
2) pravo na plau i naknadu,
3) pravo na sigurnost i zatitu na radu,
4) pravo na ogranieno radno vrijeme, odmore i dopuste,
5) pravo na industrijske akcije (pravo na trajk i dr.),
6) pravo na obrazovanje i inoviranje znanja,
7) pravo radnika i lanova njegove obitelji na socijalno osiguranje,
8) prava u vezi s materinstvom i njegom djece,
9) pravo na zdravstvenu zatitu i zdravstveno osiguranje,
10) pravo na zbrinjavanje u sluaju nesvojevoljne nezaposlenosti,
11) pravo na zatitu djece i mladei,
12) pravo na posebnu zatitu starijih posloprimaca,
13) pravo da radi bez prisile,
14) druga prava utvrena zakonom, podzakonskim aktima, kolektivnim
ugovorima i drugim autonomnim opim aktima i ugovorom o radu.
OBVEZE ZAPOSLENIKA:
1) da se pridravaju ugovora koji su sklopljeni i potvreni u svezi s radnim odnosom,
2) da ne potkradaju poduzee u kojem rade,
3) da ne lau i ne ire lane informacije o poduzeu i njegovim vlasnicima,
4) da sudjeluju u izgradnji ugodne radne klime,
5) da budu lojalni poduzeu u kojem rade,
6) da obavijesti poslodavca o bolesti ili nekim drugim okolnostima,
7) da se sukladno svojim sposobnostima i potrebama rada koluju, obrazuju, osposobljavaju i
usavravaju za rad,
8) da obavijeste poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad,
9) da prue poten rad za primjerenu plau,
10) da obavijeste poslodavca o svojem izumu ostvarenom na radu ili u svezi s radom,
11) da ponude ustupanje prava na izum u svezi s djelatnou poslodavca, ako
taj izum nije ostvaren na radu ili u svezi s radom,
12) da se ne natjeu s poslodavcem,
13) da nadoknade tetu koju su na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepanje
uzrokovali poslodavcu (...).
6