SVEUILITE U ZAGREBU

UITELJSKI FAKULTET
PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ RANOG I
PREDKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA
Ak.godina 2016./2017.

Kolegij: Kinezioloka metodika 2

- seminarski rad -

Pripremanje odgojitelja za sat kinezioloke kulture

Zagreb, 12. prosinca 2016. godine

SAETAK

Ovim se seminarskim radom eli prikazati na koji nain se odjitelji

pripremaju za sat tjelesne i zdravstvene kulture u vrtiima te naglasiti
vanost njihove osposobljenosti za ostvarivanje svih organizacijskih oblika
rada predvienih planom i programom tjelesne i zdravstvene kulture.
Kljune rijei: pripremanje odgojitelja, djeca,

UVOD
Dananje suvremeno drutvo i civilizaciju openito karakteriziraju ne
samo pozitivni utjecaji nego i razliiti negativni utjecaji na antropoloki
status ovjeka, a kao posljedica tih negativnih utjecaja javljaju se
nedovoljna tjelesna aktivnost, neprimjerena prehrana, prekomjerna
emocionalna optereenja i drugi. Upravo iz tog razloga uloga tjelesne i
zdravstvene kulture i sve vea, a tako i uloga odgojitelja koji u vrtiima istu
i provode. No, kako bi s

RAZRADA
Promocija tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaa uvoenje ili
prilagodbu politika koje nastoje podignuti opu svijest o cjeloivotnoj
drutvenoj i obrazovnoj vrijednosti, fizike i sportske aktivnosti. Reforme u
ovom podruju mogu biti nain da se zajednici prikae kako se to pitanje
smatra prioritetom samog vrha drave te svih lokalnih zajednica. Nadalje,
nacionalne strategije mogu sadravati mjere kao to su reforma
kurikuluma, potpora odgojiteljima i nastavnicima, pregled financija, razne
regionalne ili lokalne inicijative te druge primjerene aktivnosti. U
suprotnom zemlje koje nemaju strategiju ili inicijative velikih razmjera
ee navode nacionalne okvire i kurikularne reforme kao glavne
dokumente koje usmjeravaju tjelesnu i zdravstvenu kulturu. Iako to nisu
strategije, mogu biti vrlo detaljni dokumenti koji pokrivaju sva pitanja
razvoja. Cilj nacionalnih strategija moe se razlikovati od jedne zemlje do
druge. Gotovo sve zemlje kao glavni cilj tjelesne i zdravstvene kulture
navode fiziki, osobni i socijalni razvoj mladih. U nastavku rada pokuat e
se pribliiti okviri ili inicijative koje provodi svaka skandinavska zemlja.
Finska nudi svim roditeljima jedinstvenu i subvencioniranu javnu
djeju skrb koja prua svoj djeci pravo na vrti u okruenju pogodnom za
razvoj i individualni rast bez akademskog ili slinog pritiska. Uspjenosti
finskih uenika doprinose upravo znaaji faktori izvan same uionice.
Jedan od njih je taj to velika veina finske djece pohaa izborni
predkolski odgoj dok obavezno obrazovanje poinje u dobi od sedam

godina. Sahlberg navodi kako e Finska i dalje nastaviti raditi na istom

zadatku koji ima vie od 40 godina, a to je omoguiti svoj djeci pristup
kvalitetnom i sigurnom obrazovanju bez obzira na podrijetlo, prebivalite ili
sposobnosti. (Sahlberg, 2012.) Dodatno tome, ve u ranoj dobi za djecu u
Finskoj oni iz siromanih obitelji imaju pristup visoko kvalitetnim vrtiima,
dok u Americi veina siromane djece dobije nisko kvalitetne vrtie, ako ih
uope i dobiju. Finski model ECEC (Early Childhood Education Care) ima
dva glavna cilja, odgovarati na djeje potrebe rane dobi i osigurati rano
obrazovanje. Jedna od smjernica u finskom nacionalnom kurikulumu za
djecu rane dobi jest uenje kroz igru i uivanje u uenju pa tako i tjelesno
vjebanje u ovoj smjernici dolazi do izraaja jer se veinom provodi na
otvorenom kroz igru i istraivanja gdje su prisutni svi oblici motorikih
zadaa, a da djeca toga nisu ni svjesna.
U Norvekoj vrti polaze djeca do pete godine. Klju obrazovne
politike te drave jest da djeca i mladi imaju jednaka prava na obrazovanje
bez obzira na prebivalite, spol, socijalnu i kulturoloku pozadinu ili
posebne potrebe, slino kao i Finska. Sve aktivnosti u vrtiu planirane su ili
bazirane na dokumentu koji je doneen putem vlasti. Njegove glavne
zadae su djeci omoguiti razvoj kreativnosti, istraivanja, brige za sebe,
za druge i za prirodu, radi se takoer i na razvoju temeljnih znanja i
vjetina koje im daju mogunost sudjelovanja s obzirom na njihovu dob i
sposobnosti. Prema glavnom dokumentu po kojem vrtii rade razvija se i
svijest o tjelesnom vjebanju i usvajanju razliitih vjetina jer djeca za
razliku od mnogih europskih vrtia imaju priliku boraviti na otvorenom te
brinuti o razliitim ivotinjama koje od njih iziskuju razliite motorike
sposobnosti.
Predkolski odgoj u Danskoj se odvija u razliitim vrstama ustanova
ili centara za dnevnu njegu koji pokrivaju vrijeme prije nego to djeca uu
u obavezno obrazovanje. U Danskoj takoer, kao i u prethodne dvije
skandinavske zemlje koje su navedene prije, imaju politiku boravka na
otvorenom gdje pridaju vanost uenju raznih vjetina koje doprinose
cjelokupnom razvoju djeteta. Postoje oblici vrtia tzv. vrtii u umama,
gdje djeca provode vrijeme uz nadzor odraslih osoba pedagoga. Pedagozi
su slobodni odabrati sadraj, metode i sastaviti plan onoga to e se s
djecom raditi, ali nadreeni takoer mogu definirati principe aktivnosti.
Djeca boravei u umi se igraju, ali i ue putem igre u kojoj su ujedno
prisutni svi oblici motorikih zadaa i u kojoj su ukljuene sve
psihomotorne sposobnosti. Tako su djeca tjelesno aktivna cijelo vrijeme
boravei vani i izvravajui one zadatke koje se od njih trae.

U vedskoj vrti traje do pete godine djetetova ivota, a zadnju

godinu prije polaska u kolu je razdoblje predkole. vedski vrtii
naglaavaju vanost igre u djejem razvoju, s kurikulumom koji osigurava
djetetove individualne potrebe i interese. Takoer kao i kod svih
skandinavskih zemalja tee osiguravanju svoj djeci jednake mogunosti
obrazovanja bez obzira na spol, kulturoloke razlike i slino. Novi vedski
kurikulum iz 2011. sadri nove ope ciljeve, smjernice i silabuse pa tako
kurikulum za rani i predkolski odgoj sadri jasnije ciljeve kao to su djeji
razvoj jezika i komunikacije te znanosti i tehnologije. vedska je smatrana
vodeom zemljom kada je u pitanju uenje u prirodi odnosno outdoor
learning. Boravak u prirodi je vrlo znaajan za stjecanje iskustva kod
djeteta, takoer je dobar i za zdravlje zbog ega se interes za uenjem u
prirodi znaajno poveao u prolih 20 godina. Djeca rane dobi veinu
vremena provode u prirodi na otvorenom, istraivajui, kopajui zemlju,
penjui se na drvee nego u sobama uei slova i piui. Putem boravka u
prirodi djeca su u izravnoj tjelesnoj aktivnosti gdje odgovaraju na sve
motorike zadae koje su pred njih postavljene, a da toga nisu ni svjesni.

ZAKLJUAK
Naini organizacije tjelesnog vjebanja u skandinavskim zemljama,
prouavajui razliite internetske sadraje potaknuti su boravkom na
otvorenom, vrtiima u umama gdje djeca veinu vremena provode na
otvorenom, a ne zatvoreni u sobama. Takav nain organizacije rada
doprinosi direktno djejem zdravlju te su veinu vremena tjelesno aktivni,
vie no u odnosu na vrtie u Hrvatskoj. Putem istraivanja prirode oko sebe
djeca usvajaju razliita motorika znanja te izvravaju razliite motorike
zadae te prirodne oblike kretanja.

LITERATURA
Sahlberg, P. (2012) Lekcije iz Finske. Zagreb: kolska knjiga
Tjelesna izdravstvena kultura i sport u europskim kolama. Izvjee
Eurydicea
http://www.liikkuvakoulu.fi/ideat/luokille-0-6/koulutukset
http://www.novilist.hr/Zivot-i-stil/Tajna-uspjeha-skola-u-Finskoj-Svakih-desetgodina-obrazovanje-treba-prilagoditi-realnosti?meta_refresh=true
http://www.libela.org/prozor-u-svijet/3390-sto-mozemo-nauciti-od-finskeobrazovne-reforme/

https://webgate.ec.europa.eu/fpfis/mwikis/eurydice/index.php/Finland:Early_Child
hood_Education_and_Care
http://www.oph.fi/download/175015_education_in_Finland.pdf
http://sunrisefinland.org/curriculum/curriculum/
https://eyeonearlyeducation.com/2014/03/19/finlands-approach-to-child-careand-preschool-programs/
http://www.childresearch.net/projects/ecec/2013_01.html
http://www.samfunnskunnskap.no/?page_id=574&lang=en
https://sweden.se/society/education-in-sweden/
https://www.simplylearningtuition.co.uk/2015/11/06/swedish-education/
http://www.childrenandnature.org/2015/10/23/in-sweden-teaching-outside-is-in/

VIDEO SNIMKE
https://www.youtube.com/watch?v=Jkiij9dJfcw
https://www.youtube.com/watch?v=YrZJgZhDtjY
https://www.youtube.com/watch?v=d8bqISOTsCE