Professional Documents
Culture Documents
Geoloski Rjecnik PDF
Geoloski Rjecnik PDF
SVEUILITA U RIJECI
RJENIK
GEOLOKIH POJMOVA
Fli (eng. flysch), opisni termin za kompleks klastinih sedimentnih stijena nastalih
turbiditnim tokovima odnosno podmorskim klizanjima sedimenata. Ti sedimenti su
predhodno nastali kao posljedica brze erozije okolnog uzdignutog gorja. Za flini
kompleks karakteristina je sukcesivna izmjena sitnozrnastih sedimenata kao to su
ejlovi, siltiti i lapori s pjeenjacima. Fli moe sadravati bree, konglomerate i
vapnence. Naziv fliolike naslage rabi se za slian kompleks sedimentnih stijena.
Fline naslage paleogenske starosti rasprostranjene su u jadranskom pojasu Hrvatske.
Na tim terenima izraena je razgradnja i erozija, kao i pojave nestabilnosti na
padinama pa su esta klizita.
Fluvijalne naslage (eng. fluvial deposits) > aluvijane naslage
Fluviglacijalne naslage (eng. fluvioglacial deposits) > glacijalne naslage
Fluviokarts (eng. fluviokarst) > kr
Folijacija (eng. foliation) je strukturno obiljeje stijena koje ukljuuje ravnomjeran,
pravilan, i paralelan raspred planarnih strukturnih elemenata koji gotovo u potpunosti
proimaju volumen stijene. Primarni tip folijacije u sedimentim stijenama je
slojevitost. Najei sekundarni tipovi folijacija su kliva i kriljavost.
Fosil, okamina (eng. fossil), ostatak ili trag organizama, najee mineralizirani ili
okamanjeni (karbonatni ili opalni) ostatak organizma (kosturi, ljuture, kuice) koji se
moe nai u sedimentinim stijenama. Mnogo su rjei ostaci organskih tvari uginulih
organizama. Analizom fosilnih ostataka mogue je odrediti znaajke okolia u kojima
su sedimenti nastali. Na temelju naela superpozicije moe se pomou fosila precizno
odrediti relativna starost naslaga i izvriti rekonstrukcija geoloke povijesti nekog
podruja. Za stratigrafsku geologiju znaajni su provodni fosili, odnosno ona vrsta
organizama koja je bila vrlo rairena u relativno kratkom geolokom razdoblju.
Fosilima i razvojem ivota na Zemlji bavi se paleontologija: grana geologije blisko
povezana s biologijom.
Freatski vodonosnik (eng. phreatic aquifer) sadri slobodnu podzemnu vodu ije je
vodno lice u ravnotei s atmosferskim tlakom. Prihranjivanje se vri uglavnom
padalinama.
Gabro (eng. gabbro) > bazina intruzivna eruptivna stijena
Geodinamika (eng. geodynamics) je znanstvena disciplina koja prouava procese u
zemljinoj unutranjosti kao i na povrini kao inioca trajnih evolucijskih promjena od
postanka Zemlje kao samostalnog svemirskog tijela. To je grana ope geologije. Na
Zemlji povezano djeluju razliite vanjske i unutranje sile posljedica je promjena
stanja u litosferi i u reljefu. Svako djelovanje unutranjih sila uzrokuje promjenu
stanja u unutranjosti i na povrini Zemlje, to izaziva lanane reakcije vanjskih sila.
Geodinamika se dijeli na unutranju dinamiku Zemlje ili endodinamiku i vanjsku
dinamiku Zemlje ili egzodinamiku.
Geoelektrika mjerenja (eng. electrical surveys) je skupina metoda u geofizikim
istraivanjima kod kojih se koriste mjerenje prolaza elektrinih struja ili prirodnog
Krki vodonosnik (eng. karstic aquifer) sadri openito duboke podzemne vode, ije
se prihranjivanje vri uglavnom padalinama. Tok vode je uglavnom turbulentan.
esto je sifonalno teenje. Topografska razvodnica obino se ne poklapa s
podzemnom razvodnicom.
Krko polje (eng. polje) je duboka zatvorena depresija duljine do nekoliko desetaka
kilometara. To je najvea morfoloka pojava u kru. Dna polja veinom su zaravnjena
i pokrivena mlaim jezerskim i aluvijalnim naslagama. U dinarskom kru ta polja su
jedine vee obradive povrine, iji je postanak predisponiran tektonskim pokretima,
pa imaju pruanje SZ-JI. Kroz veinu krkih polja teku stalni ili povremeni vodotoci,
koji izviru na jednoj, a poniru na drugoj starni polja. Kada povrinski dotoci postaju
vei od mogunosti poniranja voda, neka krka polja bivaju povremeno plavljena.
Krnik (sinonim) > brea
Kvarc, kremen (eng. quartz) kristalizirani silicijski dioksid (SiO2) koji pripada
strukturnom tipu tektosilikata. Kristalizira u heksagonskom sustavu. Staklastog je
sjaja, nema kalavosti i velike je tvrdoe (7 po Mohsu). Obino je bezbojan i proziran
(prozirac), ali moe biti ljubiast (ametist), ut (citrin), sme (aavac) ili crn
(morion). Kriptokristalasti i vlaknasti agregati kremena, ovisno o izgledu, su:
kalcedon, ahat, oniks ili jaspis. Amorfni SiO2 sa sadrejem vode zove se opal. Kvarc
je vrlo est mineral, pa se nalazi u kiselim eruptivnim, kao i u sedimentnim i
metamorfnim stijenama. Vrlo je otporan na djelovanje fiziko-kemijskih initelja
razgradnje stijena. Razlikuju se nisko i visokotemperaturni varijeteti SiO2. isti
kristali kvarca se koriste u elektronskoj industriji. Kremena zemlja slui kao abrazivni
materijal, a pijesak za proizvodnju stakla.
Kvarcit (eng. quartzite) > metamorfne stijene
Kvartar (eng. Quaternary) > geoloko doba
Laterit (eng. laterite) je tlo crvenkastosmee boje kao produkt kemijskog troenja
bazinih eruptivnih stijena u uvjetima himidne tropske klime. Bogati su hidroksidima
eljeza i aluminija.
Lapor (eng. marl), mijeana karbonatno-glinovita stijena sastavljena od razliitog
odnosa zrnaca kalcita i estica gline. Laporom se smatra stijena koja sadri kalcit i 2080 % gline. Lapori s manje od 20 % gline su kalcitom bogati lapori, a oni koji sadre
vie od 80 % gline su glinoviti (glinom bogati) lapori. Lapori su vana sirovina za
proizvodnju cementa. esti su litoloki lan flia.
Ledac (sinonim) > kristal
Les, prapor (eng. loess), homogeni, obino neslojeviti, slabo okamenjeni sediment.
Izrazito je porozan. Sadri najee zrna veliine srednjeg i sitnog praha, a u manjoj
mjeri sitnog pijeska i gline. Od minerala prevladavaju zrna kvarca. Lesa u velikim
koliinama ima u istonoj Slavoniji, Baranji i Srijemu. Nastao je taloenjem eolskog
materijala, donesenog vjetrom iz velikih udaljenosti u ledenim geolokim razdobljima
nastaje u kiseloj (pH oko 5), a montmorilonit u u slabo alkalnoj sredini (pH>7).
Bentonit je smjesa montmorilonita. Svi su produkti kemijskog troenja alumosilikata
(feldspata), a pomijeani s vodom postaju plastini, a neki znatno poveavaju svoj
obujam. Svojstva minerala glina bitno ovise o grai njihovih kristala. Montmorilonit
(bentonit) odlikuje se svojstvom tiksotropije.
Mineralogija (eng. mineralogy) > mineral
Miocen (eng. Miocene) > geoloko doba
MM ljestvica (eng. Modified Mercalli scale) > MCS ljestvica
Mohoroviiev diskontinuitet (eng. Mohorovii discontinuity, Moho discontinuity)
je naziv za zonu na granici Zemljine kore i plata gdje se brzina seizmikih valova
znatno mijenja zbog promjene gustoe u unutranjosti Zemlje. Ta zona nalazi se ispod
kontinenata na prosjenoj dubini 40 km, a ispod oceana na 10 do 12 km.
Mohoroviiev diskontinuitet dobio je naziv po hrvatskom geofiziaru Andriji
Mohoroviiu (1857-1936). On je na temelju analize potresa u Pokuplju 1909. godine
dao ispravno znanstveno objanjenje te pojave te znatno pridonio otkrivanju lupinaste
grae Zemlje.
Mohsova ljestvica (eng.Mohs scale) > mineral
Morena (eng. moraine) > glacijalne naslage
Mramor (eng marble), metamorfna stijena nastala regionalnom i kontaktnom
metamorfozom (uz umjereni tlak i visoku temeraturu) vapnenaca i dolomita. Mramori
uglavnom sadre kristale kalcita. U pravilu su to kompaktne stijene, bilo homogene ili
kriljave teksture i trakastog izgleda. U smislu koritenja kao prirodni (arhitektonskograevni) kamen, pod nazivom mramor podrazumjevaju se sve kategorije tvrdih i
srednje tvrdih karbonatnih stijena sedimentnog i metamorfnog podrijetla. Obrauju se
vrlo dobro i lako. Ovisno o fiziko-mehanikim svojstvima imaju uu ili iru
primjenu. Nepostojane su prema djelovanju atmosferilija.
MSK-64 ljestvica, UNESCO ljestvica (eng. MSK-64 scale), slui za mjerenje
razornog uinka ili intenziteta potresa na povrini terena za razliku od Richterove
ljestvice koja mjeri osloboenu energiju u aritu. Nazvana je po autorina
Medvedevu, Sponheueru i Karniku. Koristi se od 1964. godine. Potpunija je od MSC
ljestvice. tetno i razorno djelovanje na graevine imaju najee potresi intenziteta
veeg od V0 MSK-64. Prema otoprnosti na razorni uinak potresa ova ljestvica
razlikuje tri tipa zgrada.
Muljnjak (eng.mudstone) > sitnoklastina vezana sedimentna stijena
Navlaka (eng. overthrust) je strukturni oblik nastao navlaenjem jedne stjenske mase
preko druge djelovanjem velikih i dugotrajnih horizontalnih tlakova u zemljinoj kori.
Manje navlake nastaju iz poleglih bora ili reversnih rasjeda. Velike navlake nazivaju
se arijai, kada pokrenute naslage mogu biti navuene na vrlo velikoj povrini.
Podzemna voda (eng. groundwater) je dio vode koji se nalazi u zemljinoj kori u
hidrolokom ciklusu kruenja vode. Glavni izvor veeg dijela podzemnih voda jesu
padaline. To je meteroski ili vadozni tip podzemnih voda. Juvenilne vode nastaju
sintezom vodika i kisika kao i kondenzacijom iz magme. Konatne ili fosilne vode su
zaostale u sedimentnim stijenama tijekom njihovog formiranja. Prema nainu kretanja
i prihranjivanja razlikuju se slobodne podzemne vode, krke podzemne vode, arteke i
subarteke podzemne vode kao i podzemne vode pukotina i ila.
Ponikva, vrtaa, dolac (eng. karst sinkhole) je okruglo ili eliptino ljevkasto
udubljenje promjera od desetak do nekoliko stotina metara ije je dno najee
pokriveno crvenicom. Ponikve su vrlo este pojave u podrujima kra. Nastale su
uruavanjem i korozijom karbonatnih stijena, posebice vapnenaca. Pojavljuju li se u
nizovima, tada obino obiljeavaju rasjednu zonu ili dodire sa stijenama manje
vodopropusnosti. Spajanjem dviju ili vie ponikava nastaju krke uvale duguljaste
udubine duljine od nekoliko stotina m do nekoliko km. Ponikve i uvale najee
nemaju povrinske vodotokove.
Ponor (eng. swallow-hole) > krko polje
Poroznost stijena (eng. rock porosity) je postotak upljina u datom volumenu stijene.
Poroznost prema nainu postanka moe biti primarna i sekundarna. Primarna
poroznost je ona poroznost koja je nastala u stijeni tijekom njenog postanka. To je
meuzrnski ili interglanularni tip poroznosti. Sekundarna poroznost je posljedica
deformacija stijena tijekom dijageneze ili uslijed djelovanja tektonskih sila pa su u
stijenama formirane pukotine. To je pukotinski tip poroznosti. Takoer postoji krki
ili disolucijski tip poroznosti kada su pukotine proirene uslijed otapanja. Primarni tip
poroznosti imaju tla (nekoherentna i koherentna) te klastine sedimentne stijene.
Sekundarni tip poroznosti imaju eruptivne i metamorfne stijene kao i veina
kemijskih i organogenih sedimentih stijena. Krki tip poroznosti razvijen je u
lakotopivim karbonatnim i evaporitnim stijenama.
Potres (eng. earthquake) je kratkotrajna vibracija prouzroena poremeajima i
pokretima u zemljinoj kori. Potresi mogu biti prirodni i umjetno izazvani. Prirodni
potresi su: tektonski, vulkanski, potresi uruavanja i dubinski. Tektonski potresi ine
oko 85 % svih potresa i izazivaju najvea ruilaka djelovanja. Nastaju uslijed
tektonskih pokreta u litosferi. Vulkanske pokrete uzrokuje kretanje magme prema
povrini. Uzrok umjetnih potresa su: eksplozije, obruavanja ili slijeganja zbog
kopanja (gorski udari), brzo punjenje ili pranjenje velikih akumulacijskih jezera i
crpljenje nafte. Hipocentar je arite potresa, a epicentar okomita projekcija na
povrini. Osloboeni valovi kod potresa su longitudinalni, transverzalni i dugi.
Longitudinali ili P-valovi, najbre se ire (do 5.000 m/s), izazivaju stezanje i
rastezanje stijena u smjeru irenja. Transverzalni ili S-valovi ire se oko 1.7 puta
sporije i vibriraju okomito na smjer irenja. Dugi ili L-valovi su najsporiji i izazivaju
istovremeno kruno i vodoravno gibanje estica. Osim mehanikih vibracija u
zemljinoj kori, potres moe biti praen zvunim i svjetlostim efektima, a pomicanja
na dnu mora mogu izazvati ogromne Tsunami valove. Snaga potresa, odnosno
koliina osloboene energije (u J) je magnituda (M). Za mjerenje osloboene energije
koristi se Richterova ljestvica. Izoseiste su zatvorene linije koje spajaju mjesta istog
intenziteta potresa na povrini. Ureaji za mjerenje potresa su seizmografi. U
drugih stijena. Neklastine sedimentne stijene (evaporiti) mogu biti kemogene, nastale
kristalizacijom iz otopine i organogene, nastale taloenjem organskih tvari ili
anorganskih skeletnih dijelova organizama. Sedimentne stijene ine svega 5 %
ukupnog volumena Zemljine kore, ali zauzimaju vie od 75 % povrine Zemlje do
dubine za koju je vezana sva ljudska djelatnost. Sedimentne stijene u Hrvatskoj imaju
veliko znaenje jer izgrauju vie od 90 % terena. Imaju iroku upotrebu kao
graevno-tehniki i prirodni (arhitektonsko-graevni) kamen.
Sedra, tufa (eng. calcareous sinter) je spuvasti, izrazito porozni tip vapnenaca
nastalih na slapovima rijeka i na izvorima izluivanjem kalcita po vodenom bilju,
posebno u podruju prskanja vode vodopada.
Seizmika mjerenja (eng. seismic surveys) je skupina metoda geofizikog
istraivanja koja koristi mjerenje umjetno izazvanih seizmikih valova. Metode plitke
seizmike temelje se na mjerenju brzine elastinih valova kroz tlo i stijenu, kao i na
izdvajanju brzina razliitih elastinih konstanti (modul elastinosti, smicanja i
deformabiliteta, Poisson-ov broj i sl.). Seizmiki valovi su umjetno izavani pomou
eksplozije ili jaeg udarca. Osnovne seizmike metode su refrakcijska i refleksijska.
Refrakcijskom metodom mogue je uspjeno izdvojiti sredine razliitih elastinih
konstanti naslaga u podlozi, a refleksijskom metodom geoloku grau.
Seizmika refleksija (eng.seismic reflection) > seizmika geofizika mjerenja
Seizmika refrakcija (eng. seismic refraction) > seizmika geofizika mjerenja
Sekundarna poroznost (eng. secondary porosity) >poroznost stijena
Serpentinit (eng. serpentinite) > magmatske stijene
Sijenit (eng. syenite) > ultrabazina intruzivna eruptivna stijena
Silicijske sedimentne stijene (eng. siliceous sedimentary rocks) sadre preteito
minerale iz skupine silicijskih oksida i hidroksida, kao to su kvarc, kalcedon, opal.
Mogu nastati biokemijskim i kemijskim izluivanjima iz vodenih otopina u kojima se
nalazi otopljena silikatna kiselina H4 SiO4 . Biogene stijene taloe se u obliku skeleta
organizama diatomeja - dijatomiti, radiolarija - radiolariti kao i spikula spuvi spikuliti. Dijagenetske stijene nastaju potiskivanjem prvobitnih minerala u procesu
silicifikacije pa nastaje stijena ronac.
Silikati (eng. silicates) su najvanija skupina petrogenih minerala iju osnovu
strukturne grae ine SiO4 tetraedi. Jezgre velikih iona kisika nalaze se na vrhovima
tetraedara, a mali ion silicija u njegovom sreditu. U kristaloj reetki silikatnih
minerala tetraedri su meusobno razliito povezani preko drugih iona ili preko iona
kisika. Silikati imaju sloen kemijski sastav. S obzirom na nain vezanja SiO4
tetraedara u kristalnoj reetki, razlikuju se osnovni strukturni tipovi silikata:
nezosilikati, sorosilikati, ciklosilikati, inosilikati, filosilikati i tektosilikati. Najvei dio
silikatnih minerala nastao je kristalizacijom iz magme pri visokim temperaturama i
preteito visokim tlakovima. Manji dio je nastao iz termalnih otopina, pri
mogu biti: primarne nastale tijekom primarnih sedimentacijskih ili eruptivnih procesa,
kao i sekundarne nastale tijekom tektonskih naprezanja i/ili metamorfizma.
Subdukcijska zona (eng. subduction zone) > zemljina kora
Sulfati (eng. sulphates) > mineral
Sulfidi (eng. sulphides) > mineral
ejl (eng. shale) > sitnozrnast, vezana klastina sedimentna stijena
krapa (eng. karren) > kr
kriljavac (eng. schist) > metamorfne stijene
ljunak (eng. gravel), akumulacija nevezanih, zaobljenih do dobro zaobljenih
stijenskih, rjee mineralnih zrna, promjera veeg od 2 mm, te promjenljive koliine
zrna dimenzija pijeska, ponegdje praha i gline. ljunak vezan u vrstu stijenu je
konglomerat.
pilja (eng. cave) > kr
Talone stijene (sinonim) > sedimentne stijene
Tekstura (eng. texture) obuhvaa geometrijske znaajke individualnih komponenti
stijene (mineralna zrna) i njihovo ureenje grau., koje je mogue odrediti na uzorku,
makroskopski ili mikroskopski. Tekstura stijene je posljedica naina postanka,
naknadnih dijagenetskih promjena, metamorfnih procesa i procesa troenja kojima je
stijena bila podvrgnuta. Tekstura stijene znaajno utjee na mehaniko ponaanje
materijala, prvenstveno na nehomogenost i anizotropiju fiziko-mehanikih svojstava.
Dva su osnovna tipa teksture: klastina i kristalasta. Stijena klastine teksture ima
detritina mineralna zrna i odlomke stijene okruene sitnozrnastom osnovom:
matriksom i cementom te upljinama (porama). Karakteristina je za klastine i
vulkanoklastine sedimente stijene. Kristalasta tekstura sastoji se od kristala i
fragmenata kristala koji su meusobno ukljeteni, gotovo bez pornog prostora.
Karakteristina je za eruptivne stijene, veinu metamorfnih stijena te za kemogene i
biogene sedimentne stijene.
Tektonska graba, tektonski rov (eng. graben) nastaje sputanjem dijele terena
izmeu dva ili vie paralelnih normalnih rasjeda. Sredinji dio grabe je relativno
sputen u odnosu na rubne dijelove.
Tektonski pokreti (eng. tectonic movements), posljedica endogenetskih procesa u
unutranjosti Zemlje. Zbog tih pokreta nastaju poremeaji u Zemljinoj kori. Oni se
svode na razlamanje primarnih stjenskih kompleksa na mjestu postanka (izdizanje,
sputanje, nagibanje i prevrtanje) ili premjetanje na veim ili manjim udaljenostima
(boranje, ljuskanje i navlaenje). Na temelju odnosa slojeva sedimentnih stijena
razlikuju se tri osnova tipa struktura: bora (savijanje slojeva bez prekida cjelovitosti
stjenske mase), rasjed (prekid cjelovitosti i pomicanje blokova po paraklazi) i
navlaka, gdje uslijed jakih tangencijalnih pokreta ili gravitacijskog klizanja vei
dijelovi stjenske mase nalijeu jedna na drugu. Ove strukturne oblike prate sustavi
pukotina.
Tektonski rov (eng. rift valley) > tektonska graba
Tercijar (eng. Tertiary) > geoloko doba
Terra rossa (eng. terrra rossa) > crvenica
Timor, horst, strenjak (eng. horst) nastaje sustavom normalnih rasjeda zbog
sputanja blokova, kod ega sredinji dio ostaje relativno izdignut. Struktura slina
timoru je prodor koji nastaje kada se starije naslage u sreditu izdiu prema povrini.
Tinjci (eng. micas) su skupina listiavih minerala koji pripadaju filosikatima pa se
savremo kalaju se u tanke listie. Sastojsci su eruptivnih (granit, riolit) i matamorfnih
stijena (tinjasti kriljavci). nalaze se i u nekim tipovima klastinih sedimentnih
stijena. Najvaniji minerali iz skupine tinjaca su muskovit, koji je otporan na troenje
i odlian izolator i biotit, neotopran na troenje pa je tetan u graevinsko-tehnikom
kamenu. Posebna ljuspiasta odlika muskovita je sericit.
Tlo (eng. soil) je tanki sloj nekonsloidiranog materijala koji se mjestimice nalazi na
povrini zemlje, a nastao je u procesu troenja vrstih stijena te erozijom i
transportom raspadnutog materijala. U genetskom smislu razlikuju se slijedei tipovi
tala:rezidualna, aluvijalna, koluvijalna, taluvijalna, glacijalna, organska, eolska i
praporna, vulkanska, evaporitna i nasuta tla. Znanost koja proava sastav i genezu tala
naziva se pedologija. U pedolokom smislu razlikuju se etiri horizonta idui od
povrine: A, B, C i D-horizont. A i B-horizont (eng. topsoil) su bioloki aktivni, Chorizont (eng. subsoil) je bioloki neaktivan, dok je D-horizont osnovna stijena (eng.
bedrock). Fiziko-mehanike znaajke tla takoer prouava mehanika tla koja je
grana geotehnike. Prema geotehnikoj klasifikaciji tla se dijele u vie skupina. etiri
osnovne skupine prema veliini zrna su: ljunak (60-2 mm), pijesak (2-0.06 mm),
prah (0.06-0.002 mm) i glina (< 0.002 mm). ljunak i pijesak su krupnozrnasta tla,
najee bez kohezije, dok su prah i glina sitnozrnasta koherenta tla. estice vee od
60 mm su valutice. Posebna skupina tala su organska tla.
Trahit (eng. trachyte) > neutralna, efuzivna eruptivna stijena
Transkurentni rasjed (eng. transcurrent fault) > rasjed
Travertin (eng. travertine) je vrsto litificirani, upljikavi, nepravilno laminirani ili
slojeviti vapnenac nastao anorganskim izluivanjem kalcita iz vruih voda oko
termalnih izvora. Travertin se koristi u graditeljstvu kao arhitektonski kamen za
oblaganje.
Trijas (eng. Triassic) > geoloko doba
Troenje stijena (eng. weathering) > razgradnja stijena