SVEUILITE / UNIVERZITET VITEZ VITEZ

FAKULTET PRAVNIH NAUKA

STUDIJ I CIKLUSA - II GODINA
SMJER: OPE PRAVO

STICANJE PRAVA
ESEJ

Travnik, 2016

SVEUILITE / UNIVERZITET VITEZ VITEZ

FAKULTET PRAVNIH NAUKA
STUDIJ I CIKLUSA - II GODINA
SMJER: OPE PRAVO

STICANJE PRAVA
ESEJ

IZJAVA: Ja, Kenan Kusi, student Sveuilita/Univerzitet Vitez Travnik,

Indeks broj: 0191-14/ROP, odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost
izjavljujem, da sam ovaj rad uradio potpuno samostalno uz koritenje citirane
literature i pomo pofesora odnosno asistenta.

PREDMET: Uvod u graansko pravo

PROFESOR: doc.dr. Fuad Purievi
VII ASISTENT: mr. Lejla Kari
STUDENTI: Kenan Kusi

1. SADRAJ
1. UVOD ............................................................................................................ 4
1.1 PRAVO VLASNITVA ......................................................................... 4
1.2 KARAKTERISTIKE PRAVA VLASNITVA ...................................... 4
2. STICANJE PRAVA VLASNITVA ............................................................ 5
2.1 STICANJE PRAVA VLASNITVA NA OSNOVU ZAKONA ............5
2.1.1 STICANJE PRAVA VLANSITVA ODRAJEM .................... 5
2.1.2 STICANJE PRAVA VLASNITVA OD NEVLASNIKA ......... 5
2.1.3 STICANJE PRAVA VLASNITVA NASTANKOM NOVE
STVARI ........................................................................................ 6
2.1.4 STICANJE PRAVA VLASNITVA SPAJANJEM ILI
MJEANJEM STVARI ................................................................ 6
2.1.5 STICANJE PRAVA VLASNITVA GRAENJEM NA
TUEM ZEMLJITU.................................................................6-7
2.1.6 STICANJE PRAVA VLASNITVA
ODVAJANJEM PLODOVA ........................................................ 7
2.1.7 STICANJE PRAVA VLASNITVA OKUPACIJOM .................7
2.2 STICANJE PRAVA VLANSITVA NA OSNOVU
PRAVNOG POSLA ...............................................................................7-8
2.3 STICANJE PRAVA VLASNITVA NASLJEIVANJEM ....................8
3. GUBITAKA PRAVA VLASNITVA ............................................................8
4. ZAKLJUAK ..................................................................................................9
5. LITERATURA ...............................................................................................10

2. UVOD
2.1 PRAVO VLASNITVA
Pravo vlasnitva je najire i najvanije stvarno pravo. To je osnovni institut svakog
pravnog sistema. U klasinom rimskom pravu pojam vlasnitva se shvatao kao
potpuna i iskljuiva pravna vlast na tjelesnoj stvari. 1 Historijski gledano u osnovi
vlasnitva lei vlast, koja se podjednako odnosila i na osobe i na stvari koje su bile
podreene vlasti efa familije. Pravo vlasnitva je stvarno pravo na odreenoj stvari,
tj. Pravo posjedovanja, koritenja i raspolaganja te stvari. Vlasnik stvari i koristima
od nje moe initi sa tom stvari to god eli, pa i da iskljui svako drugo lice od toga.
Ipak, vlasnik stvari ne smije prelaziti granice zakona i tako ga kriti, jer on
obezbjeuje zatitu interesa drugih lica, zatitu interesa i sigurnosti drave. Pravo
vlasnitva je apsolutno pravo jer djeluje erga omnes i jer je u ovom pravu
koncentrisana sva pravna vlast koja se moe imati na jednoj stvari; ono je trajno i
vremesnki neogranieno pravo, to znai da postoji dok i sama stvar i ne moe se
izgubiti zastarjelou. Zakon o vlasniko-pravnim odnosima (ZOVO) u lanu 2.
Stav1 kae: Vlasnitvo je pravo da se stvar posjeduje, koristi i da se njome raspolae,
sukladno s njenom prirodom i namjenom.

2.2 KARAKTERISTIKE PRAVA VLASNITVA

Jedinstvenost prava vlasnitva - skup vlasnikih ovlatenja je uvijek vezan
za jednog subjekta, a ako se pojavi vie subjekata suvlasnitvo, svi subjekti
se u pogledu stvari tretiraju kao jedna osoba.
Maksimalna dispozitivnost - pravo vlasnitva obuhvata cjelokupnost
ovlatenja koja se odnose na stvar. Samo vlasnik stvari moe potpuno
raspolagati sa njom poslovima inter vivos i mortis causa.
Iskljuivost prava vlasnitva - vlasnik na osnovu subjektivnog prava moe
svakome onemoguiti bilo kakav uticaj na objekt svog vlasnitva
Jednovrsnost prava vlasnitva - postoji samo jedna vrsta prava vlasnitva
kao rezultat nedjeljivosti sadraja prava vlasnitva.
Rekadentnost (elastinost) prava vlasnitva - pravo vlasnitva se
automatski vraa u svoj prvobitni obim im otpadnu ogranienja koja su na
njemu postojala.
.

Prof.dr. Marijan Horvat, Rimsko pravo, Zagreb, kolska knjiga, 1998., str. 119
4

3. STICANJE PRAVA VLASNITVA

Za sticanje prava vlasnitva potrebno je da postoji skup pravnih injenica, odnosno
osnovi sticanja vlasnitva. Pravo vlasnitva se moe stei originarnim i derivativnim
putem. ZOVO u lanu 23. Kae: Pravo vlasnitva stjee se po samom zakonu, na
osnovu pravnog posla, odlukom nadlenog organa i nasljeivanjem.

3.1 STICANJE PRAVA VLASNITVA NA OSNOVU ZAKONA

Na osnovu zakona vlasnitvo se stie u trenutku ispunjenja uslova koje nalae zakon.
Sticanje na osnovu zakona je originarno sticanje prava vlasnitva koje podrazumjeva
sticanje koje se zasniva na pravu vlasnitva prethodnika. U ovaj nain sticanja spada:
odraj (dosjelost, usucapio), sticanje od nevlasnika, stvaranje nove stvari, spajanje i
mjeanje, graenje na tuem zemljitu, odvajanje plodova, okupacija i drugi naini
predvieni zakonom.
3.1.1

ODAJ (DOSJELOST, USUCAPIO)

Odraj je sticanje prava vlasnitva na osnovu posjeda koji je trajao zakonom

odreeno vrijeme. Postoji redovan i vanredan odaj. Redovan odraj je sticanje prava
vlasnitva na osnovu kvalificiranog posjeda vrenog kroz zakonom odreeno
vrijeme. Pod kvalificiranim posjedom se smatra posjed koji je zakonit, savjestan i
istinit. Posjed je zakonit ako se zasniva na punovanom pravnom osnovu koji je
potreban za sticanje prava vlasnitva. Pravni posao koji posjed ini zakonitim nije
zakljuen sa vlasnikom, ve sa nevlasnikom, jer da je obnuto za sticanje vlasnitva sa
vlasnikom bila bi doovljna sama predaja ako su u pitanju pokretne stvari odnosno
upis u zemljine knjige ako se radi o nepokretnim stvarima. Savjestan posjed je kada
posjednik opravdano vjeruje da je stvar pribavio od vlasnika. Istinit posjed je posjed
koji nije manljiv, tj. koji nije pribavljen silom, prevarom ili zloupotrebom povjerenja.
Rok redovnog odraja za pokretne stvari je tri godine, a za nepokretne deset godina.
U ovaj rok se rauna i vrijeme za koje su prethodnici sadanjeg posjednika
posjedovali stvar kao kvalificirani posjednici. Vanredni odraj je sticanje prava
vlasnitva na osnovu samo savjesnog posjeda kroz zakonom odreeno vrijeme. Rok
vanrednog odraja za pokretne stvari je deset godina, dok je za nepokretne 20. Ovaj
nain sticanja vlansitva se koritsti kada posjednik ne moe da dokae pravnu osnovu
sticanja. I u ovom sluaju se rauna vrijeme za koje su prethodnici sadanjeg
posjednika posjedovali stvar kao kvalificirani odnosno u ovom sluaju savjesni
posjednici.
3.1.2

STICANJE PRAVA VLASNITVA OD NEVLASNIKA

Samo pod odreenim uslovima je mogue sticanje prava vlasnitva od nevlasnika.

Prema ZOVO postoje tri sluaja, gdje vlasnikom postaje:

1) Onaj ko stvar pribavi od osobe koja u okviru svoje djelatnosti stavlja u

promet takve stvari;
2) Onaj kome je vlansik predao stvar u posjed na osnovu pravnog posla koji nije
osnov za pribavljanje vlasnitva i
3) Onaj ko je stvar pribavio na javnoj prodaji.
Da bi se steklo pravo vlasnitva moraju se ispuniti sljedei kumulativni uslovi:
Sticatelj mora biti savjetan
Stvar mora biti pokretna
Pravni posao odnosno ugovor mora biti za prenos vlasnitva, mora biti
teretan i punovaan
Mora se izvriti predaja (nije potreban nikakav protek vremena)
Prema ZOVO raniji vlasnik ima pravo na povrat stvari ako ta stvar za njega ima
poseban znaaj. Pravo na povrat ima u roku od jedne godine od dana prestanka
njegovog prava vlansitva. U tom sluaju duan je da sticatelju plati naknadu u visini
prometne vrijednosti stvari.
3.1.3

STICANJE PRAVA VLASNITVA NASTANKOM NOVE STVARI

Osoba koja od svog materijala svojim radom izradi novu stvar stie na nju pravo
vlasnitva (lan 25. Stav 1 Zakona o vlaniko-pravnim odnosima).
Ovakav nain sticanja prava vlasnitva se naziva akumulacija. Ona postoji i kada
stvar pripada vlansiku, ali od ijeg ju je materijala, na osnovu pravnog posla izgradila
druga osoba. Do nastanka stvari moe doi spontano ili ovjekovom aktivnou i
moe biti novostvorena i pokretna i nepokretna stvar.
3.1.4

STICANJE PRAVA VLASNITVA SPAJANJEM ILI MJEANJEM

STVARI

Ukoliko doe do spajanja ili mjeanja stvari koje pripadaju razliitim vlasnicima i ne
mogu se razdvojiti bez znatne tete, na novoj stvari nastaje suvlasnitvo tih vlasnika.
U sluaju da je jedan od vlasnika bio nesavjestan (znao je ili je morao znati da se
njegova stvar spaja ili mjea sa tuom) onda savjestan vlasnik ima pravo u roku od
jedne godine od spajanja ili mjeanja zahtjevati da mu nova stvar u cjelosti pripadne
ili da mu nesavjestan vlasnik nadoknadi vrijednost njegove stvari. Ako jedna od
stvari ima neznatnu vrijednost u odnosu na drugu onda vlasnik vrjednije stvari stie
pravo vlasnitva na cijeloj stvari.
3.1.5

STICANJE PRAVA VLASNITVA GRAENJEM

ZEMLJITU

NA TUEM

Kada je u pitanju graenje na tuem zemljiti, tj. kada neko svojim materijalom i
radom izgradi neki graevinski objekt na tuem zemljitu ZOVO razlikuje tri
sluaja:
1) Graditelj savjestan, vlasnik zemljitva nesavjestan
Graditelj nije niti je mogao znati da gradi na tuem zemljitu, a vlasnik
zemljita se nije odmah usprotivio. U ovom sluaju graditelj stie pravo
vlasnitva i na zemljitu i na objektu koji je izgradio s tim da za zemljite
mora platiti naknadu u visini njegove prometne cijene u vrijeme donoenja
sudske odluke.
6

2) Graditelj nesavjestan, vlasnik zemljita savjestan

Graditelj je znao da gradi na tuem zemljitu, a vlasnik zemljita nije znao za
gradnju. U tom sluaju vlasnik zemljita ima tri mogunosti:
- Moe zahtjevati pravo vlasnitva na objektu s tim da je graditelju duan
platiti naknadu vrijednosti objekta u visini prosjene cijene u mjestu u
kojem se nalazi i u vrijeme donoenja sudske odluke.
- Moe zahtjevati da graditelj srui objekt i zemljite vrati u prvobitno
stanje
- Moe traiti da mu graditelj isplati prometnu vrijednost zemljita
3) Graditelj i vlasnik zemljita savjesni
Graditelj nije niti je mogao znati da gradi na tuem zemljitu, a vlasnik
zemljita nije znao za gradnju. U ovom sluaju vodi se rauna o vrijednosti
zgrade i zemljita. Ukoliko objekt vrijedi znatno vie od zemljita, vlasnitvo
e pripasti graditelju objekta, s tim da je graditelj duan da plati naknadu za
zemljite po prometnoj cijeni. Ukoliko ipak zemljite vrijedi znatno vie od
objekta, sud e vlasnitvo objekta dosuditi vlasniku zemljita, s tim da e
vlasnik zemljita graditelju platiti naknadu u visini prosjene cijene objekta u
kojem se nalazi. I trea mogunost je kada su i objekt i zemljite priblino
jednake vrijednosti, odluku o vlasnitvu donosi sud s tim da vodi rauna o
potrebama, pogotovo stambenim, graditelja i vlasnika zemljita.
Postoji jo jedna situacija koja je u praksi dosta rijetka i ZOVO je ne propisuje, a to
je: graditelj i vlasnik zemljita nesavjesni. Smatra se da u ovom sluaju vlasnik
zemljita treba imati pravo izbora da objekt zadri u svom vlasnitvu, a graditelju
isplati naknadu za objekt ili da i objekt i zemljite prepusti graditelju, a da graditelj
isplati naknadu za zemljite i naknadu za priinjenu tetu.
3.1.6

STICANJE PRAVA
(SEPARATIO)

VLASNITVA

ODVAJANJEM

PLODOVA

Plodovi do odvajanja su sastavni dijelovi plodonosne stvari i naelno pripadaju

vlasniku stvari. Odvajanjem od stvari plod postaje samostalna stvar i pripada samo
vlasniku glavne stvari. Ipak, postoje izuzetci, a to su savjestan posjednik,
plodouivalac i zakupac. Oni imaju pravo vlasnitva na odvojene plodove odnosno
imaju prednost u odnosu na vlasnika glavne stvari.
3.1.7

STICANJE PRAVA VLASNITVA OKUPACIJOM (OCCUPATIO)

Okupacija je zasnivanje vlasnitva na naputenoj pokretnoj stvari, niijoj stvari, a

pravo vlasnitva stie osoba koja ovu stvar uzme u posjed sa namjerom da je prisvoji.
Kada je u pitanju nepokretna stvar ZOVO u lanu 37. Stav 2 propisuje: Naputena
nekretnina postaje vlasnitvo Federacije, ako posebnim zakonom nije odreeno da
postaje vlasnitvo kantona, opine ili grada.

3.2 STICANJE PRAVA VLASNITVA NA OSNOVU PRAVNOG POSLA

Sticanje na osnovu pravnog posla je derivativno sticanje kod kojeg sticatelj svoje
pravo vlasnitva izvodi iz prava svog prethodnika. Za ovaj nain sticanja potrebna su
tri uslova:
1) Da je prethodni vlasnik zaista vlasnik stvari
2) Titulus - naslov sticanja, postojanje punovanog ugovora
7

3) Modus acquirendi nain sticanja, da je izvrena predaja stvari kod pokretnih

stvari ili da je izvren upis u zemljine knjige kad se radi o nepokretnim
stvarima
Predaja moe biti fizika, simbolika i fiktivna. Fiktivna predaja je prenos vlasnitva
na osnovu ugovora, pri emu se smatra da je fizika predaja izvrena, a ustvari je
nema. Postoje tri sluaja:
1) Constitutum possessorium vlasnik prenese vlasnitvo na pribavioca
ugovorom ali stvar i dalje dri kod sebe kao imalac nekog prava.
2) Traditio brevi manu neko ve dri stvar po nekom pravnom osnovu ili bez
ikakvog osnova, pa zatim kupi tu stvar i momentom zakljuenja ugovora
stekne vlasnitvo.
3) Cessio vindicationis u ovom sluaju postoje tri lica, vlasnik stvari,
pribavilac stvari i lice kod kojeg se stvar nalazi. Zakljuenjem ugovora tree
lice je duno predati stvar kupcu.
Za upis u zemljine knjige kao nain sticanja potrebna je zemljinoknjina isprava,
sudska dozvola i izvrenje upisa. Vrlo bitna posebna pretpostavka valjanosti isprave
je clausula intabulandi izriita izjava onoga ije pravo se prenosi da pristaje na
upisivanje.

3.3 STICANJE PRAVA VLASNITVA NASLJEIVANJEM

ZOVO u lanu 42. Propisuje: Nasljednik stie pravo vlasnitva na stvar u trenutku
otvaranja nasljea na imovini ostavitelja, ako zakonom nije drugaije odreeno.
Pravo vlasnitva po osnovu nasljeivanja se stie u momentu smrti ostavioca.

4. GUBITAK PRAVA VLASNITVA

Pravo vlasnitva se moe izgubiti na dva naina: relativni i apsolutni, u zavisnosti da
li se pravo vlasnitva gubi samo za dosadanjeg vlasnika ili se gubi iz pravnog
ivota. Relativni gubitak je kada druga osoba stekne pravo vlasnitva na istoj stvari,
dolazi do smjene vlasnika. Apsolutni gubitak prava vlasnitva je kad se ono ugasi iz
pravnog ivota, tj. postane res nullius, propadne ili izgubi svoji undividuanost.
Pravo vlasnitva se moe izgubiti i derelikcijom, tj. odricanjem vlasnika od prava
vlasnitva. Ono to je jako bitno pravo vlasnitva se ne moe izgubiti zastarjelou,
odnosno ne moe se izgubiti zato to ga vlasnik ne vri sve dok se stvar nalazi kod
njea.

5. ZAKLJUAK
Pravo vlasnitva je majka svih stvarnih prava i svaki student kao budui pravnik
treba dobro da zna kakvo je to pravo, njegove karakteristike, kako se stie, gubi i
zatiuje. U ovom radu u uvodnom dijelu kratko sam obradio pojam prava vlansitva
i njegove karakteristike, a zatim se u glavnom dijelu posvetila sticanju prava
vlasnitva to i jeste tema ovog seminarskog rada. Zaista je mnogo bitno kako se sve
pravo vlsnitva stei, koje su osnove za to. U mom radu osnove su sljedee: na
osnovu zakona, pravnog posla, odlukom nadlenog organa i nasljeivanjem. Razlike
izmeu ovih naina sticanja prava vlasnitva su mnogobrojne, a izmeu ostalog
razlikuju se po uslovima za sticanje kod pokretnih i nepokretnih stvari, kod rokova
zastare itd. Moda sam ipak najvie panje posvetio odraju, graenju na tueem
zemljitu i sticanju od nevlasnika. Ipak to su najei oblici sticanja prava vlasnitva.
Ono to je jako bitno za odraj je da proe odreeno vrijeme koje je zakonom
odreeno, dok je kod graenja na tuem zemljitu neophodno znati da li su graditelj i
vlasnik zemljita savjesni, nesavjesni, jer se samo na osnovu toga dosuuje u korist
jednog ili drugog.

6. LITERATURA

1. Rimsko pravo, prof.dr. Marijan Horvat, Zagreb, 1998.

2. Stvarno pravo, dr. Obren Stankovi i dr. Miodrag Orli, Beograd
3. Graansko pravo, Martin Vedri i Petar Klari. Zagreb, 1996.

10

11