J.U.

UNIVERZITET U TUZLI
RUARSKO GEOLOSKO GRADJEVINSKI FAKULTET U TUZLI
GRADJEVINSKI ODSJEK
TEORIJA POVRSINSKIH NOSACA

PRORACUN SILOSA ZA ZITARICE

TUZLA 2016
SULJKANOVI

MUHAREM

1.1.

Oenito o silosima.

Silo si su graevine u kojima se uvaju namjernice i materijali koji su

rastresitog oblika.
Za razliku od bunkera silosi su dosta izrazite visine u odnosu na irinu,
tako kod silosa
h>1,5l max.
Silosi se grade pretezno krunog oblika zbog toga sto se u zidovima
silosa javljaju preteno naponi zattezanja i njegova nosivost na
zatezanje je veoma dobra.
Tako da je potronja betona i elika minimalna a armiranje okruglih
silosa je veoma jednostavno.
Pored okruglih silosa esto se grade silosi estougaonog i osmougaonog
presjeka.
Punjenje silosa se vrsi odozgo dok se njegovo praznjenje vrsi odozdo
kroz otvore u ploama.
Izvodjenje silosa se radi kliznom oplatom sto je najracijonalnije, ali se
moze raditi i na druge nacine.
1.2.

Osnove za proraun silosa.

Prilikom punjenja i uskladitenja silosa unutar materijala javlja se

trenutno elastino naponsko stanje .
Za proraun silosa se koristi Jansenova teorija uskladistenog naponskog
stanja tom teorijom se vri analiza pritisaka na zidove silosa okno
silosa pri karakteristinim stanjima kao sto su punjenja ,praznjenja i
kada je silos u stanju mirovanja.
Tokom punjenja ,pranjenja i uskladitenja razvija se elastino ili aktivno
naponsko stanje.
Kod ovakve vrste naponskog stanja vredi mohrova analiza naponskog
stanja tj koristimo mohrov krug napona tj odnos vertikalnih i
horizontalnih napona.
Poto se radi o rastresitim materijalima moemo uvesti odnos izmeu
vertikalnih i horizontalnih sila preko ugla unutarnjeg trenja .
Na osnovu veliine ugla unutarnjeg trenja ustvari imamo i
karakteristino naponsko stanje.
Ako je 1 vertikalni napon, a 3 horizontalni napon koji se javlja usljed
djelovanja vertikalnih sila.
Odnos vertikalnih napona:
1

1sin

k= 3 = 1+ sin

Horizontalni naponi zavise od ugla unutarnjeg trenja i trenja izmeu

zrna i zidova silosa, dok vertikalni naponi zavise takodje od ugla
unutarnjeg trenja.
1.3.

Dejstva unutarnjeg materijala na zidove silosa.

Djelovanja materijala na konstrukcije vidimo sa slike zavisno od osobina

materijala.
Kod zrnastih materijala funkcija horizontalnog tlaka po visini raste
eksponencijalnom funkcijom.
Prvo rjesenje horizontalnih sila u silosu je rijesio Jensen a ta se rjeenja i
danas koriste.
Po Jensenu :

h=

gR

Optereenje na zidove silosa ovisi o vie parametare:

-opsega i osobina zrnastog materijala
-promjenjivost uslova trenja o povrine zidova silosa
-geometrija silosa
-postupak punjenja i pranjenja silosa

1.4.

Odredjivanje pritisaka na zidove silosa.

U elijama silosa se javljaju ph-horizontalni pritisak, pw-pritisak trenja,pvvertikalni pritisak.

Za svaki materijal potrebno je znati ugao unutarnjeg trenja

zapreminsku masu

rastresitog materijala

te ugao unutarnjeg trenja izmeu stijenke i

.

2.1.

Proraun pritisaka silosa.

Proraun silosa se sprovodi po Jensenovim izrazima koji je prvi uspjeo

rijesiti diferencijalnu jednainu za proraun silosa.

Diferencijalna jednaina se izvodi iz osnovnog obrazca elementarne

ravnotee:

Axpv +

xAxdz = x(pv + dpv) + pwxUxdz

A- svijetla povrina presjeka

U- unutarnji opseg presjeka

Rjeavanje diferencijalne jednaine dobijamo izraze za proraun :

max

xA
pv= xxU x

max

xA
ph= xU x

max pw=

xA
U

gdje je uvedena smjena za =1 e

xxUxz
A

gdje su:
ph
= pv
=

pw
ph

Ovi izrazi vrijede za sluaj stanja mirovanja i ovi izrazi se podudaraju sa

rezulltatom
Ispitivanja.
Meutim prilikom otvaranja zasuna dolazi do izlaenja materijala i
uruavanja elastinog svoda u materijalu koji se formira usljed mirovanja
materijala i tako se dobija poveanje pritisaka na stijenke silosa.
Pritisak prilikom uruavanja ovisi o nainu pranjenja,put kretanja
materijala i presjek elija.
Prema rezultatima ispitivanja poveanje se kree od 1,1 do 2,0 puta.
Najvei pritisak pv se deaje prilikom punjenja ,a ph pri pranjenju.

Na predhodnoj slici su prikazani oblici isticanja materijala iz silosa na

osnovu oblika i geometrijiskih karakteristika silosa.
Za odreivanje tlaka u elijama silosa pri punjenu i pranjenju rabit emo
prijedlog Timma i Windelsa gdje je navedena podjela materijala u etiri
skupine :
-

ljunak,pijesak,cement,klinker,kameno brano ,eer

ito,ugljen,kokos,vapno,letei pepeo i ugljena praina,
Kukuruz,soja,brano

itna sama,uljna sama i stona hrana

Za navedene skupine tvari daju vrijednosti

za punjenje i pranjenje

kako bi se mogli proraunavati pritisci u elijama silosa mjerodavna za

dimenzioniranje:

Kada ove parametre koristimo u Jansenovim obrazcima tada sa dovoljnom

tanou moemo optereenje nasipanja i istjecanja posmatrati
kaostatiko.

2.2 Praktine upute za dimenzioniranje.

Pritiske u elijama moemo korigovati u sljedeim sluajevime:

-

Tlak u elijama treba poveati za 20 % kada je silos okrugao ili

priblizno okrugao
Vertikalni tlak na dnu elija valja poveati zbog uruavanja
svodova prema DIN propisima za dvosruko , a prema Timmu i
Windelsu za 1,2 za zastresite do 1,6 puta za kohezijiske materijale
Porast tlaka pri uvoenju zraka u silosu zbog homogenizacije
materije (sirovina za cement) ili zbog pripomoi pri pranjenju
uzima se u obzir kako slijedi: kad se tvar homogenizira prema DIN
u se uzima ph= pv =0,6x xz

Takoe se mora voditi rauna od toga da zapreminska masa pojedinih

materijala usljed zbijanja,naruito u donjem dijelu silosa odnosno usljed
rastresanja. Tako da se naprimjer penica koja ima zapreminska masa 7,5
kN/m3 a u donjem dijelu silosa pa je zapreminska masa 8,7 kN/m3

3. Raunski primjer:
Potrebno je izvriti statiki proraun za silos u kojem e se nalaziti penica:
=9 kN/m3

= 25

Geometrijiske karakteristike presjeka silosa:

A=

7,2 x 7,2 x 3,14

=40,69 m2
4

U=7,2x 3,14=22,61 m
Parametri materijala silosa pri punjenju:
=0,35

=0,5

Parametri materijala silosa pri praznjenju:

=0,2

=1,0

Odreivanje pritisaka na ljuske silosa pri punjenju:

pu=1 e

xxUxz
A

=0,818

pr=1 e

xxUxz
A

=0,791

Odreivanje pritisaka na ljuske silosa pri punjenju:

max

xA
9 x 40,69
pv= xxU = 0,2 x 1,0 x 22,61 =80,98 kN/m2

max

xA
9 x 40,69
ph= xU = 0,20 x 22,61 =80,91 kN/m2

max pw=

xA
9 x 40,69
2
=
U
22,61 =16,20 kN/m

Zbog oblika silosa potrebno je poveati za 20 % pritiske u ljuskama silosa.

Pritisaka na ljuske silosa pri punjenju:
max

pv=92,55 kN/m2x1,2x0,818=111,06 kN/m2

max

ph=46,25 kN/m2x1,2x0,818=55,50 kN/m2

max

pw=16,20 kN/m2x1,2x0,818=19,44 kN/m2

Pritisaka na ljuske silosa pri pranjenju:

max

pv=80,98 kN/m2 x1,2x0,791=97,18 kN/m2

max

ph=80,91 kN/m2 x1,2x0,791=97,09 kN/m2

max

pw=16,20 kN/m2 x1,2x0,791=19,44 kN/m2

Pri pranjenju iz silosa zbog uruavanja svodova potrebno je uveati

vertikalne sile na lijevak silosa:
max

pv=97,18 kN/m2x1,2x1,3=139,94 kN/m2

Uporeivanje rezultata je izvreno u programu Silo strees tool:

Djelovanja u silosu pri punjenju silosa:

Djelovanje na stijenke silosa pri pranjenju: