UMJETNIKA AKADEMIJA SVEUILITA U SPLITU

ODJEL ZA LIKOVNE UMJETNOSTI

ODSJEK ZA KONZERVACIJU - RESTAURACIJU

KEMIJSKI BOJNI OTROVI

(KOLEGIJ: Toksikologija)

MENTORICA:
STUDENTICA:
Viljemka Buevi-Popovi, mr. sc.
Martina Kolar

U Splitu, 17. sijenja 2011.

KEMIJSKA BORBENA SREDSTVA

Kemijsko naoruanje spada u skupinu naoruanja za masovno unitavanje. BOt se mogu
uporabiti sa zemlje i iz zraka izravno pomou topnikih projektila, mina, zrakoplovnih bombi, raketa
i ureaja za polijevanje, diverzijom na kljunim izvorima hrane i vode ili pak neizravnim putem
razaranjem kemijskih objekata to moe dovesti do ekoloke katastrofe. Najpovoljniji meteoroloki
uvjeti za primjenu BOt su u rano jutro ili veer, kada je temperatura zraka via od temperature
zemlje, a brzina vjetra, koji pue prema objektu kontaminacije, slaba (2 do 4 m/sek) te kada nema
padalina. Kemijsko naoruanje zahvaa veliku povrinu, dugotrajnog je djelovanja, namijenjeno je
za unitavanje ili onesposobljavanje neprijatelja, ali i za podizanje fizike i moralne sposobnosti
vlastitih vojnika te je kao takvo i psiholoko oruje.

BOJNI OTROVI (BOt)

Bojni otrovi su kemijske otrovne tvari, koje svojim toksinim svojstvima izazivaju smrt ili
vremensko onesposobljavanje ivih bia, a namijenjene su za voenje kemijskog rata. Kada se
govori o BOt, misli se uglavnom na sintetske otrove.
Zbog visoke toksinosti djeluju u malim koncentracijama pa se smrtonosna doza moe udahnuti
za dvadesetak sekundi. Znaci trovanja na ljudima pojavljuju se sa stanovitim zakanjenjem.
Toksinost BOt izraava se toksinom dozom (Dt) koja predstavlja koncentraciju kojoj je
izloen organizam odreeno vrijeme (openito 1 min.).
Stupanj toksinosti BOt odreuje se kao:
a) minimalna toksinost (prag doza) - prvi znakovi otrovanja
b) nepodnoljiva ili onesposobljavajua doza (ID) - poremeaji razliitih funkcija organizma
te smanjenje radnih ili borbenih sposobnosti
c) smrtna doza (LD) - koliina BOt (mg/kg), koja izaziva smrt, a najee se izraava kao
srednja smrtna doza (LD50) koja uzrokuje 50%-nu smrtnost pokusnih ivotinja.

Bojni otrovi prodiru u organizam razliitim putevima:

- preko koe ili sluznica (kapi i aerosoli)
preko probavnih organa (plin, para, aerosoli)
preko organa za disanje

FIZIKALNO-KEMIJSKA

SVOJSTVA

BOT

Suvremeni BOt su bez boje i mirisa, brzo se ire u prostoru, dugo se zadravaju na tlu i u
atmosferi te lako prodiru u sve objekte.
Temeljne fizikalne znaajke BOt su: hlapljivost, postojanost na terenu, topljivost u vodi i
organskim otapalima.
Hlapljivost BOt izraena je isparavanjem mg BOt/m3 pod normalnim uvjetima (101,3 kPa i
20 C). Lako isparljivi BOt rabe se za iznenadnu brzu kontaminaciju zraka, a slabo hlapljivi za

kontaminaciju tla. Veina bojnih otrova su organski spojevi koji su u normalnim okolnostima
krutine, tekuine ili pare.
Postojanost BOt na terenu ovisi o njegovoj hlapljivosti, ali i o meteorolokom stanju
atmosfere i tla. Veina BOt je tea od zraka pa se zadravaju u prizemnim slojevima atmosfere i lako
prodiru u nadzemne i podzemne objekte.
Pod kemijskim svojstvima BOt podrazumijeva se reaktivnost BOt prema drugim reaktantima i
prema biolokim sustavima.

PODJELA BOT
Prema postojanosti u uvjetima njihove primjene moemo ih podijeliti na:
a) dugotrajne bojne otrove koji se na terenu mogu zadrati od nekoliko dana do nekoliko
tjedana (iperit)
b) kratkotrajne bojne otrove koji se mogu na terenu zadrati od 13 min. pa i do nekoliko sati,
ovisno o meteorolokim uvjetima (klorcijan, cijanovodik, kloracetofenon, adamsit, fosgen,
klorpikrin)
c) polupostojane bojne otrove koji se mogu zadrati nekoliko sati na terenu, pa do nekoliko
dana (V-otrovi, soman i razliiti psihokemijski otrovi)
Prema stupnju toksinosti bojni otrovi se dijele na:
1. smrtonosne: - ivani ili nervni
- mjehuriavci ili plikavci
- zaguljivci
- krvni ili opi
2. nesmrtonosne: - nadraljivci
- psihokemijski otrovi

SMRTONOSNI BOJNI OTROVI

Smrtonosni BOt su oni kod kojih je odnos smrtonosne doze prema onesposobljavajuoj mali.
Namijenjeni su iskljuivo za ubijanje. Posljedice njihove uporabe ovise o primijenjenoj dozi i o
stupnju zatite u momentu kemijskog napada.

1. ivani Bot
ivani BOt su najtoksinija kemijska borbena sredstva za masovno unitavanje. Otkriveni su
prilikom istraivanja organskih fosfata, koji su mogli posluiti kao insekticidi te se prema kemijskoj
strukturi svarstavaju u fosfate ili fosfonate. To su bezbojne tekuine, bez mirisa i okusa.
Djeluju tako da se veu na kolinesterazu te time onemoguavaju hidrolizu acetilkolina u octenu
kiselinu i kolin. Naime, acetilkolin je jedan od kemijskih spojeva koji sudjeluje u prijenosu impulsa
izmeu ivanih stanica. Posljedica djelovanja organofosfornih spojeva je nagomilavanje

acetilkolina u organizmu, to stvara teke poremeaje u funkciji ivanog sustava, a time i svih
ostalih organa.
Dijele se na dvije osnovne skupine: triloni i V-otrovi.
1.a) Triloni su razvijeni tijekom II. Svjetskog rata, a njegovi glavni predstavnici su sarin, soman i
tabun. Imaju veoma visoko vrelite (>100C), ali zbog svoje visoke otrovnosti ve kod normalnih
temperatura mogu izazvati otrovanje respiratornim putem. Apsorbiraju se pluima, koom i
probavnim sustavom.
o Sarin najhlapljiviji od ivanih Bot. Dobro se topi u vodi i vrlo je stabilan u vodenoj
otopini te je stoga najprikladniji za trovanje vode. Nije zapaljiv, a razgrauje se na 150C.
o Soman - bezbojna tekuina slabog mirisa na kamfor. Zbog svoje izrazite lipofilnosti, soman
se dobro apsorbira putem svih barijera. Izgara na temperaturi od 78C, a razgrauje se na
130C u roku od 4 sata.
o Tabun bezbojna tekuina mirisa na voe. Zapaljiv je na 78C, a razgrauje se na 150C.
Hidroliza u vodi je znatno bra nego kod sarina, pa se nakon 10 minuta kuhanja veina
tabuna raspadne. Tabun je takoer i prvi ivanih BOt koji je pripravio Schrader u Njemakoj
1937. godine u okviru istraivanja novih organskih insekticida iz skupine organskofosfornih
spojeva.
1.b) V-otrovi imaju naziv prema amerikoj terminologiji (VG, VM, VS, VX itd.). Oni su otrovniji
od trilona. Njihov glavni predstavnik je VX.
o VX slabo hlapljiva, veoma lipofilna bezbojna tekuina. Veoma se dobro apsorbira svim
putevima a posebice kroz kou. Budui da slabo hlapi i veoma je stabilan dugo se zadrava
na terenu. Iako mu je topivost u vodi slaba, zbog svoje izrazite otrovnosti mogua je
kontaminacija vode. Izgara na temperaturi od 159C, a razgrauje se na 150C u periodu od 3
dana. 1949. godine u Engleskoj ga je pripravio Ranajit Ghosh radei na sintezi novih
pesticida.
1.1. Kliniki uinci ivanih BOt:
o

MUSKARINSKI UINCI:

Respiratorni trakt: bronhokonstrikcija, stezanje u prsima s produljenim ekspirijem,

dispnoja, bol u prsima, kaalj, pojaana bronhalna se- krecija. edem plua, cijanoza, rinoreja.
Gastrointestinalni trakt: munina, povraanje, proljevi, tenezmi, nekontrolirana defekacija.
Koa i lijezde znojnice: pojaano znojenje.
lijezde slinovnice: pojaana salivacija.
Oko: mioza (uni ili bilateralna), konjunktivalna infekcija, bol u oku ili okolini oka s nejasnim
mutnim vidom zbog smetnji akomodacije, pojaano suzenje.
Srce: bradikardija.
Mokrani mjehur: uestalo nekontrolirano mokrenje.
o

NIKOTINSKI UINCI:

Popreno prugasta muskulatura: slabost, umaranje, fascikulacije, grevi miia, slabost

respiratorne muskulature s dispnojom i cijanozom.
Simpatiki gangliji: hipertenzija, tahikardija.
o SREDINJI UINCI: vrtoglavica, napetost, tjeskoba, strah, nesanica, teki snovi, glavobolja,
depresija, nejasan govor, opa slabost, konvulzije, odsutnost refleksa, depresija respiratornih i
cirkulatornih centara s ap- nojom, snienjem krvnog tlaka i komom koja zavrava smru.

1.2. Prva pomo kod otrovanja ivanim BOt:

Stavljanje zatitne maske i ubrizgavanje antidota
Izvlaenje iz kontaminiranog prostora
Primarna dekontaminacija
Ponoviti aplikacije atropina 3-5 min. nakon prvog ubrizgavanja
Sanitetsko zbrinjavanje

2. Zaguljivci
Ova skupina smrtonosnih BOt-a snano iritira sluznice te dolazi do tzv. unutranjeg guenja i
blokade dinih puteva. Zaguljivci takoer selektivno i specifino oteuju pluno tkivo te kod vee
izloenosti dovode do glavnog uzroka smrti, edema plua. Glavni predstavnici ove skupine su
fozgen, difozgen i klor.
o Fozgen bezbojan plin mirisa trulog lia ili zelenih jabuka. Iako se fozgen moe prepoznati
mirisom, prag mirisa vii je od onog za trovanje. Dobro je topiv u organskim otapalima, a
slabo u vodi. Nije zapaljiv, a razgrauje se na 80C. Osim kao BOt upotrebljava se kao
kemikalija u proizvodnji sintetskih vlakana, boja i farmaceutskih produkata.
o Difozgen bezbojna uljasta nezapaljiva tekuina. Razgrauje se na 300C, a topivost mu je
kao u fozgena.
o Klor Otkriven 1774., prepoznan kao element 1810. godine, klor je bio prvi bojni otrov
uporabljen u ratne svrhe od strane Njemaca (22. travnja 1915. godine). To je zelenouti plin
zaguljiva mirisa. Dobro se topi u alkalijama, ali i u vodi.
2.1. Toksikodinamika zaguljivaca
Znakovi trovanja zaguljivaca su nadraaj oiju i dinih puteva, drijela, peenje u nosu, stezanje
u grlu, pritisak u grudima, oteano disanje, lice otrovanog crveno do modro, retrostrenalna i
epigastrina bol, munina, neproduktivni kaalj i slabost. Nakon ovog nastupa period prikrivene
latencije: 1-4 sata kod viih doza ili 8-24 sata kod niih doza. Otrovani se osjea dobro dok u dinim
organima dolazi do ozljeda (koncentracija vea od 50 ppm izaziva edem plua). Toksini uinci
zaguljivaca pripisuju se hidrolizom nastalom HCl-u u vodenoj sredini izloenih stanica
respiratornog trakta. U krvi dolazi do redukcije parcijanog tlaka kisika arterijska hipoksemija.
U sluaju da se edem plua regredira nastupa tzv. druga latencija (3 mjeseca-1 godinu) za koje se
razvija bronhiolitis obliterans i respiratorna insuficijencija s kroninim plunim srcem kao
posljedicom. Nakon toga se razvija bronhitis koji traje neko vrijeme. Za nekoliko mjeseci ili godina
postupno se poboljavaju plune funkcije i dispnoja. 2-3 godine nakon trovanja razviju se neuroloki
simptomi, neurastenija, cerebralna oteenja, smetnje govora, epilepsija, bronhalna hiperaktivna
astma i periferni sindrom slian Raynaud-ovom.
Kod visokih koncentracija (npr. fozgen 40 mg/m3) smrt nastupa trenutano.
2.2. Prva pomo kod otrovanja zaguljivcima
Izvlaenje iz kontaminiranog prostora
Ne davati umjetno disanje!
Strogo mirovanje i davanje toplih napitaka (kava, aj)
Ako nastupi edem plua koristi se kisik

3. Mjehuriavci
Mjehuriavci ili plikavci su smrtonosni BOt dugotrajnog djelovanja. Ime su dobili zbog svog
djelovanja na koi. Imaju visok stupanj prodornosti, a djeluju s latencijom od vie sati nakon
kontaminacije. Najpoznatiji predstavnici su iperit (sumporni), duini iperit i lewisit.
o Iperit bezbojna uljasta tekuina slabog mirisa na ricinusovo ulje ili enjak. Moe se
osjetiti ve kod veoma niskih koncentracija (1 ppm). Dobro se otapa u organskim
otapalima te biljnim i ivotinjskim mastima, a slabo u void pa nije pogodan za trovanje
vode. Dugo se zadrava na tlu, a prodire i kroz razliite graevne materijale. Toka
zapaljenja mu je 105C, a razgradnje 149C. Spada u kancerogene supstance. Pvi su ga
upotrijebili Njemci kao BOt protiv zemalja Alijanse u I. Svjetskom ratu 1917. godine kod
mjesta Ypresa (Belgija).
o Duikov iperit bezbojna tekuina bez mirisa (tehniki N-iperit ima aromatski miris) i
okusa koja s vremenom mijenja boju od ute do tamne. Nije zapaljiv, ali se razgrauje na
256C. Kod normalne temperature parcijalni tlak para u atmosferi mu je veoma nizak pa se
ne primjenjuje tim putem, nego u obliku aerosola. Dobro se otapa u organskim otapalima,
ali u polarnima je nestabilan. Poznatiji je kao sredstvo za kemoterapiju karcinoma.
o Lewisit prvi su ga upotrijebili Amerikanci i to kao odgovor na njemaki iperit. To je
uljasta tekuina bez mirisa (tehniki lewisite ima miris na geranij ili zdravac). Slabo je
topiv u vodi i veoma nestabilan. U vlanom zraku brzo hidrolizira i daje klorvinilarsin koji
je iznimno otrovan. Zbog toga je lewisite prikladan za trovanje vode. Lako se apsorbira
preko svih barijera te se vee na odreene makromolekule u organizmu. Ne izgara, ali se
razlae na temperaturama iznad 100C. Englezi su izmislili protuotrov pod nazivom
British anti lewisit ili skraeno BAL. On djeluje na nain da vezuje arsen na sebe i tako
spreava njegovo vezanje na SH-skupine u organizmu.
3.1. Mehanizam djelovanja mjehuriavaca
Mjehuriavci su otrovi lokalnog i sustavnog djelovanja. Lako prodiru kroz kou i sluznice te se,
unutar 2 minute, veu za funkcionalne skupine makromolekula (posebice za SH i NH 2 skupinu
aminokiselina i nukleozida). Nakon perioda latencije od 2-12 sati (kod lewisita ve nakon 10-15
minuta) pojavljuju se kliniki uinci i to u obliku vezikula i bula po koi te nekroze tkiva na mjestu
kontaminacije. Vrlo velike doze izazivaju genetske mutacije i oteenje kromosoma.
3.2. Kliniki toksini uinci mjehuriavaca
Koa: prve promjene su stvaranje eritema uz svrbe, peckanje i bol. Potom se stvaraju mjehurii
te nakon nekoliko sati ti plikovi se spajaju u jednu bulu i pucaju. Nastaju otvorene rane koje su
podlone raznim infekcijama.
Oi: lagana iritacija, konjuktivitis, fotofobija, blefarospazam, bol i oteenje korneje. Nakon toga
nastaje i kornealna vakuolizaciia i zamuenje te smetnje vida. Kod izravnog kontakta oka s
kapljicama iperita simptomi nastaju unutar nekoliko minuta s oteenjem korneje i perforacijom, pa i
gubitkom oka.
Plua: stezanje u prsima, kihanje, suzenje, rinoreja, epistaksa, kaalj, bol u sinusima, teka
epistaksa, uporan kaalj, afonija, tahipnoja, teka dispnoja, edem plua, pneumonitis. Odgoeni
uinci: kronini bronhitis, astma, rinofaringitis, laringitis, rekurentni pneumonitis, bronhiektazije.
Probavni sustav: prvi znaci su munina, povraanje, proljev, a mogua su i krvarenja te
perforacije.

Kotana sr: supresija hematopoeze koja je ujedino i najopasniji uinak iperita. U I. Svjetskom
ratu takoer su zabiljeeni depresija, apatija te intelektualne promjene.
3.3. Pva pomo u sluaju otrovanja mjehuriavcima
Stavljanje zatitne maske
Uklanjanje kontaminirane odjee
Primarna dekontaminacija UPOD-om
Dekontaminacija se treba obaviti u roku od 2 minute!
Izvlaenje iz kontaminiranog podruja
Sanitetsko zbrinjavanje: obilno ispiranje oiju fiziolokom otopinom (ako je kontaminacija bila
kapljina), prekrivanje mjehura suhim sterilnim povojem, primjena BAL-a (u sluaju lewisita)

4. Opi bojni otrovi

Ova skupina smrtonosnih bojnih otrova razlikuje se od ostalih zbog anoksije dominantnog
simptoma u krvnoj slici. Glavni predstavnici su cijanovodina kiselina, klorcijan i arsin.
o Cijanovodina kiselina otrov koji se u obliku alkalijskih soli najradije upotrebljava u
teroristike svrhe. Koriten je u I. Svjetskom ratu i u irako-iranskom ratu. HCN je idealan
BOt jer se brzo iri i ubija a za sobom ne ostavlja toksine rezidue. Ta slaba kiselina je u
biti bezbojni plin ili tekuina mirisa na gorki badem. Izgara ve na 0C i gori plavim
plamenom, a prag razgradnje joj je 66C. Mijea se s vodom i dobro je topiva u organskim
otapalima. Budui da je vrlo nestabilna, vojni toksikolozi razvili su klorcijan.
o Klorcijan bezbojna lako hlapiva tekuina mirisa na bijeli luk. Nije zapaljiv, ali se razlae
na temperaturi iznad 100C. Slabo se otapa u vodi.
o Arsin bezbojan plin mirisa na bijeli luk. Slabo se otapa u vodi, izgara na -116C, a
razgrauje se na 280C. Ima odgoeno djelovanje na organizam. Iako je vrlo otrovan kao
BOt je nepogodan za ratovanje.
4.1. Mehanizam toksinog djelovanja krvnih BOt
Trovanje kroz dine organe, a kontaminiranom hranom i vodom kroz probavne organe. Ope
trovanje organizma uzrokuje stanino guenje i apnoju te konvulzije i gubitak svijesti.
Otrovanje HCN-om manifestira se kao: nemir, razdraljivost, slabost, nesjestica, pulzirajua
glavobolja, stezanje u prsima, dispnoja, glad za zrakom, munina, povraanje, proljev, konfutija,
konvulzija, nekontrolirano mokrenje, defekacija. Nakon 15-60 minuta dolazi do kome i potpune
arefleksije. Disanje prestaje prije zastoja srca. Karakteristika trovanja cijanidima je crvenilo koe
zbog venske krvi koja je zasiena kisikom i nema cijanoze.
Klorcijan pored opeg trovanja izaziva i suzenje.
Arsin je i ivani otrov. Znak trovanja arsinom je crvena do tamnocrvena mokraa zbog hemolize.
4.2. Prva pomo u sluaju trovanja opim BOt
Udisanje: anilnitrita, natrijnitrita i natrijevtiosulfata
Izvlaenje iz kontaminiranog prostora
Raskomotiti otrovanog radi lakeg disanja, po potrebi ga utopliti ili rashladiti

NESMRTONOSNI BOJNI OTROVI

Nesmrtonosni BOt spadaju u otrove za privremeno onesposobljavanje. Dijele se na one s
kratkotrajnim djelovanjem (nadraljivci) i na otrove za due onesposobljavanje (psihokemijski).

1. Nadraljivci
Nadraljivci su nesmrtonosni BOt za kratkotrajno onesposobljavanje u ratu, ali slue i kao
sredstva za uznemiravanje koje upotrebljava policija radi rastjerivanja prosvjednika ili istjerivanja
kriminalaca. Nadraljivci su bezbojne krutine okusa papra ili gorkog badema. Gotovo su netopivi u
vodi. Primjenjuju se u obliku vrstih aerosola ili se prevode u plinovito stanje. Dijele se na dvije
skupine: kihavce i suzavce. Glavni predstavnici su CN, DM i CS.
o CN (kloracetofenon) suzavac; skoro je neupaljiv, a razgrauje se na 248C. Dobro se
topi u alkoholu, eteru i benzenu. U alkoholno-alkalnim otopinama hidrolizira do kloridne
kiseline i hidroacetofenona.
o DM (adamsit) utozelena kristalna tvar, lako sublimira, slabo topiv u organskim
otapalima. Praktino je nezapaljiv, a razgrauje se na 195C. Zbog svojeg visokog talita,
skoro je neisparljiv.
o CS (klorbenzalmalononitril) slabo topiv u organskim otapalima, pri naglom
zagrijavanju sublimira, izgara na 197C, a razgrauje se na 315C. CS je istovremeno i
suzavac i kihavac pa je zbog svojih svojstva istisnuo iz uporabe prethodne nadraljivce.
Osim CS-a rabi se i njegov drugi oblik CS1 koji je 95% CS i 5% silikagel. Posjeduje
mutagena svojstva.
1.1. Mehanizam toksinog djelovanja nadraljivaca
Teko je precizirati razliku izmeu suzavaca i kihavaca. Primarna namjera kihavaca je iritacija
sluznice dinih puteva, bol i pritisak u prsima te jak kaalj, dok bi suzavci trebali nadraivati preteito
sluznice oka. No te se tvari veoma dobro apsorbiraju preko svih sluznica izazivajui njihovu iritaciju.
Openito, simptomi nastaju za 10-30 sekundi, ali se i uklanjaju veoma brzo iz organizma (20-30
minuta).
Osim glavnih navedenih simptoma, DM izaziva i glavobolju, guenje, muninu i povraanje dok
CS na koi moe izazvati primarni kontaktni dermatitis s mjehurima, kod oralne toksinosti teke
akutne gastroenterokolitise i perforacije te teka oteenja na pluima.
Kod veoma visokih koncentracija moe doi i do razvitka edema plua.
1.2. Prva pomo kod otrovanja nadraljivcima
Zatitna maska
Naputanje kontaminiranog podruja
Skidanje gornjeg dijela odjee
Obilno ispiranje kontaminiranih sluznica 3%-tnom vodenom otopinom sode bikarbone ili veom
koliinom vode
U sluaju gutanja suzavaca potrebno je ispiranje eluca u bolnikoj ustanovi
Lokalni anestetik koji se stavlja pod masku

 Oi NE trljati i kou NE eati ni mazati mastima i kremama!

2. Psihokemijski bojni otrovi

Ovi BOt za privremeno onesposobljavanje su kemijski i termiki veoma stabilne krutine. Nakon
II. Svjetskog rata ova je skupina BOt bila predmet brojnih istraivanja. Detaljniji podaci o njihovoj
primjeni i istraivanju su nepoznati. Neto vie zna se tek o primjeni LSD-a i BZ-a budui da su lako
nabavljivi. Psihokemijske BOt vojnici nazivaju jo i stoerni bojni otrovi jer su idealni za primjenu
kod napada na stoere protivnike vojske.
o BZ ili BUZZ (kinuklidil benzilat) kristalna bezbojna tvar bez mirisa i slabo gorkog
okusa. Zbog svoje slabe topivosti u vodu, prevodi se u hidrokloridnu sol. Razgrauje se na
170C.
o LSD (dietiamid-liserginske kiseline) bezbojna krutina mirisa na badem. Budui da je
netopiva u vodi prevodi se u topivi tartarat pomou vinske kiseline.
2.1. Mehanizam toksinog djelovanja psihokemijskih BOt
U organizam obino dospijevaju hranom ili piem, ali ni mognost udisaja nije iskljuena.
Simptomi se oituju nakon perioda latencije od 30 minuta i to uglavnom kao smetnje zapaanja,
motorne promjene (veliine, boje, udaljenost predmeta, gubitak osjeaja prostora) te kao halucinacije
ili privianja. Dok BZ djeluje depresivno izazivajui strah, nemir, poremeaj ravnotee vode u
organizmu i termoregulacije, LSD djeluje stimulativno. Pored navedenih psihikih poremeaja
dominiraju i poremeaji vegetativnog ivanog sustava.
2.2. Prva pomo pri trovanju psihokemijskim BOt
Evakuacija iz kontaminiranog podruja uz to manji tjelesni napor unesreenog
Osiguranje stalne skrbi za otrovanog u trajanju od 4 dana

DRUGI BOJNI OTROVI

Broj kemikalija primjenjivih u ratne svrhe iznimno je velik. Neki se primjenjuju za kontaminaciju
vode i hrane (pesticidi, soli odreenih metala, alkaloidi...), a neki za unitavanje poljoprivrednih
povrina ili uma (herbicidi).
Herbicidi i defolijanti
Herbicidi se rabe kao sredstva za regulaciju rasta biljaka. U ratne svrhe primjenjuju se za
unitavanje korisnih biljaka ili sterilizacije, opadanja lia, defolijacije, smanjenja prinosa, ali i
direktno tetno utjeu na zdravlje ivih bia.
Najpoznatiji predstavnici su 2,4 diklorfenoksioctena kiselina, 2,4,5 triklorfenoksioctena kiselina,
dioksin (TCDD), parakvat i kakodilna kiselina.
Prva dva herbicida izazivaju gastroenteris, kardijalnu i skeletnu miopatiju, depresiju SS-a te
porast malignih bolesti.

Doksin nastaje kao nusprodukt u proizvodnji kloriranih fenola te je ekstremno toksian. Izaziva
depresiju, anksioznost, apatiju, emocionalnu razdraivost, poremeaj hoda, bolove u miiima,
kardijalne i bubrene funkcijske promjene, hiperpigmentaciju koe, porifiriju.
Parakvat uzrokuje teka oteenja jetre i bubrega, miokarditis, parkinsonizam, plunu fibrozu i
smrt.
Kakodilna kiselina spada u skupinu organskih arsenida. Uzrokuje nepodnoljivu bol u jednjaku i
elucu uz povraanje i proljeve te smrt zbog oteenja miokarda i bubrega.
Prva pomo kod trovanja herbicidima i defolijantima
Koritenje zatitne maske
Ispiranje eluca ili provociranje povraanja (kod peroralnog trovanja)
Davanje aktivnog ugljena ili bentotita
Dekontaminacija koe sapunom i vodom
BAL kod arsenida

ZATITA OD BOJNIH OTROVA

Kao sredstva zatite od BOt primjenjuju se kolektivna i osobna sredstva zatite. U kolektivna
sredstva spadaju sklonita sa filtroventilacijskim ureajima dok u osobna sredstva zatite ubrajamo
zatitnu masku, zatitno odijelo, zatitni ogrta, rukavice i izme te zatitnu pregau.
Zatita hrane postie se uporabom staklene ili metalne ambalae i hermetikim zatvaranjem
prostora u kojem se uva.
Zatita vode postie se pokrivanjem vodenih objekata i vode plastinom folijom i ceradama, a
manje koliine vode stavljaju se u staklene, limene ili plastine posude koje se mogu hermetiki
zatvoriti.

DEKONTAMINACIJA BOJNIH OTROVA

Dekontaminacija moe biti prirodna (ishlapljivanje i hidroliza) ili tehnika mjere i postupci
koji se ine u svrhu neutralizacije ili uklanjanja BOt sa ljudi, opreme, tehnike, tla, objekata, hrane i
vode.
Dekontaminacija se moe izvesti kemijskim, fizikim ili kombiniranim postupcima. Dok se
kemijskim postupcima BOt prevodi u netoksian spoj fizikalnim se postupcima uklanja sa
kontaminirane povrine otapanjem u pogodnom otapalu, ispitanjem i mehanikim uklanjanjem.

UZIMANJE UZORAKA NA ANALIZU

Pravilno uzimanje uzoraka za analizu od temeljnog je znaenja za otkrivanje prisustva agenasa u
tretiranoj sredini. U svakoj vojsci postoji cjelovit pribor za uzimanje uzoraka koji ima sve potrebne
dijelove za pravilno uzimanje uzoraka.

10

Uzorci vode uzimaju se u kemijski iste boce s plutenim ili staklenim epom. Pri uzimanju
uzoraka iz tekuih voda potrebno je pusti da voda tee 10-15 minuta prije uzimanja uzorka. Kod
stajaih voda uzorak se uzima sa dna objekta. Uzorci iste vode iz rijeke uzimaju se uzvodno od
mjesta kontaminacije. U krugu kontaminacije potrebno je uzeti uzorak zemlje i ostatke sumnjivih
predmeta.
Uzorci hrane uzimaju se na mjestima gdje je namirnica najvie kontaminirana, to se utvruje
kod kemijske kontaminacije pomou kemijskog detektora. Sa uzorcima se uzimaju i dijelovi
ambalae. Uzorci se stavljaju u plastinu ambalau koja se zabrtvi lijepljenjem s ljepljivom trakom.
Uzorci se pakiraju u plastine posude, vreice, epruvete i boce. Pripravljeni uzorci oznae se i
alju na analizu u unaprijed odreene laboratorije. Uz uzorke obvezno se dostavlja izvjee u kome
se navode detaljni podaci znaajni za procjenu stanja.

11

Uzimanje uzoraka sumnjivih na kontaminaciju obavlja se uz koritenje sredstava osobne

zatite (maske i rukavice). Po zavretku postupka pribor za uzimanje uzoraka se
dekontaminira.

LITERATURA

F. Plavi, I. untar Uvod u analitiku toksikologiju, kolska knjiga, Zagreb, 2000

Durakovi Klinika toksikologija
http://eskola.chem.pmf.hr
http://hr.wikipedia.org