Nije Islamska zajednica odgovorna ba za sve!

U diskursu jednog dijela naeg dananjeg muslimanskog misleeg korpusa esto se moe uti
teza da se u postratnom periodu u BiH javlja mnotvo razliitih tumaenja islama. Takva teza
jeste istinita, ali djelomino. Zbilja je, u periodu iza 2. svjetskog rata uveliko nedostojalo
takvih razliitih tumaenja islama. Razlog tome jeste to u to vrijeme naa misao nije bila
naa. Naa misao je bila praena, dirigirana, sankcionirana; bila je u okovima i zatvorima.
Rijetki su oni koji su uspjeli oteti se cenzuri i autocenzuri. No, da su egzistirala razliita
tumaenja islama u periodu prije 2. svjetskog rata, dovoljno je pogledati rasprave koje su se
vodile meu tradicionalistima, racionalistima i modernistima tog perioda. Neke od tih
rasprava sabrao je dr. Enes Kari u hrestomatiji Bosanske muslimanske rasprave, a neke
druge su zabiljeene u asopisima: Hikmet, Hidaje, Gajret, Mualim, Behar, Biser itd.
Moe se iznijeti primjedba da su, gore pomenute rasprave i asopisi, bili rezervirani za
strunjake. Istina je, ali je istina i da su te rasprave nalazile put do obinog ovjeka. Jedina je
razlika to u prolosti nije bilo interneta, pa su se obini ljudi, npr. o pitanju dozvoljenosti
klanjanja namaza bez kape, raspravljali na prelima, trgovima, ulicama itd. ak i danas
problem kape ima, meu starijima, svoje pro i contra pristalice.
Sljedbe ili uenja koja nisu bila zastupljena na naem podruju do postratnog perioda jesu:
iizam, ahmedija pokret i neoharidizam, onosno tekfir ideologija. No, uticaj ove tri sljedbe
na ire vjerniko stanovnitvo je minimalan.
Daleko vei okraji u svijetu brojnih internet portala i nebrojenih Facebook statusa, odvijaju
se meu pripadnicima selefijskog tradicionalizma, popularno nazvanog vehabizam;
mezhebskog fanatizma ili te'asub; sufijskog misticizma ili tesavuf; te, donekle,
modernistikog racionalizma. to e rei da su zastupljeni skoro isti pravci razmiljanja kao i
u periodu prije 2. svjetskog rata. tavie, teme koje se obrauju su sline. Odnosno, povijest
nam se ponavlja jer smo je zaboravili.
Kod onih koji su zapamtili prijeretni period, javlja se sjeta prema prolim, boljim,
jednostavnijim vremenima kada nije bilo rasprava, svaa i problema. Da ikako mogu
pojedinci bi zabranili bilo kakvo drugaije miljenje osim svoga. Takvo miljenje nauava da
je miljenje po sebi uzronik problema. Mora se priznati da je komunistiko jednoumlje
ostavilo traga i na neke muslimane tadanjeg perioda. Osim na kratko, miljenje se ne da
zarobiti, svezati, zabraniti. Tome zorno svjedoi i pad komunizma.
U islamskom diskursu, od vremena Poslanika, s.a.v.s., pa do danas, miljenje nije bilo nikada
problem ako se kretalo unutar zacrtanih granica koje je odredio Kur'an i hadis. Naravno, bilo
je i uvijek e biti ekscesnih sluajeva koje su uzrokovale fanatine pristalice pojedinih
pravaca razmiljanja. Te ekscesne situacije se redovito deavaju meu pristalicama koje
nemaju dublje poimanje tih pravaca, odnosno meu neznalicama. Neznanje je veliki problem
u bilo kakvom tumaenju bilo ega. Taj problem nije rezerviran samo za tumaenje islama.
Danas je u naoj dravi problem tumaenje historije, dejtonskog sporazuma, bosanskog
jezika, politikih procesa itd. O svim sferama javnog ivota, u komentarima na Facebooku i
raznim internet portalima, najvie problema i svaa izazivaju upravo neznalice.
1

Kada se uzme u obzir ovako formulirano detektiranje problema, onda se moe rei da je
Islamska zajednica kriva za needuciranje stanovnitva jer je tradicionalno jedina odgovorna za
vjerouenje muslimana. No, ovo je, iako omiljeno objanjenje meu odreenim politikim
krugovima, obino simplificiranje. U prvome redu, Islamska zajednica nije u mogunosti
educirati one koji nee da se educiraju; da li razlogom to ih islam uope ne zanima ili
razlogom to se ne slau sa diskursom Islamske zajednice. U drugome redu, edukacija je
rjeavanje samo jednog dijela problema.
Drugi dio problema, pored znanja, se nazire u hadisu: Oni od vas koji su bili najbolji u
dahilijetu (predislamskom, neznaboakom dobu), najbolji su i u islamu, ako budu ueni.
(Buhari i Muslim) Iz ovog hadisa ali i iz brojnih drugih hadisa je jasno da je rije o moralnim
osobinama. Za poboljanje odnosa brojnih pravaca tumaenja islama obrazovanje je bitno, ali
nema nikakve koristi od gomilanja znanja ako ga ne prati odgoj, kultura ponaanja i moral.
Iako donekle znalci, online ratnicima nedostaje upravo komponenta moralnosti, odgoja, ope
kulture i samilosti prema oponentima. Iako se sve suprostavljene strane u svome nauku,
pozivaju na visoko moralne osobe zanemaruju upravo moralni segmenat uenja svojih
ejhova. Ibn Tejmije je nakon smrti svog najveeg neprijatelja otiao do njegove kue i
poruio njegovoj porodici da e se finansijski brinuti o njima do kraja njihovih ivota.
Dejlani je bio dotuen odnosom svojih sunarodnjaka prema psu koji ga je ujeo i kojega su
kamenovali. S druge strane, apsurdne su online rasprave i svae koje npr. pokuavaju rijeiti
pitanje noenja ferede, a iste su popraene psovkama i prijetnjama.
Iako postoje i od perioda ashaba su postojala uenja koja ne mogu nai zajedniki jezik,
odnos velikana islama, jednih prema drugima, je bio na principima islamskog morala. Ovakvi
momenti nisu interesantni online ratnicima jer se ne uklapaju u njihov mentalni sklop i njihov
defektivni i parcijalni moral. Ekstremni, kakvi su bili dok za islam nisu znali, isti su ostali i
kada su ga prihvatili.
Ukoliko su moral, kultura ponaanja, uglaenost, samilost, ukratko sve ono to bi se trebalo
dobiti kunim odgojem, bitni segmenti za ublaavanje problema koji se javljaju u interakciji
razliitih pravaca tumaenja islama, postavlja se pitanje ko je odgovoran za kuni odgoj naeg
stanovnitva?
U samoj rijei kuni odgoj nalazi se i odgovor na pitanje. No, za razliku od perioda od prije
1400 godina, danas roditelji i kuno okruenje nisu u mogunosti sami odgojiti moralnog
pojedinaca. Taj momenat je odavno primijeen, i iz tog razloga su drave podizale odgojnoobrazovne institucije, odnosno kole. Naalost, u dananjim kolama, u naoj dravi, odgojni
segment je u velikom dijelu zanemaren.
Dvije poruke za kraj: rasprava e uvijek biti, ali rezultati tih rasprava se mogu ublaiti radom
na moralu participanata rasprava; te, ako drava nije voljna imati problema sa ekstremnim
uenjima mora poraditi, zajedno sa Islamskom zajednicom, na odgoju stanovnitava. Ne moe
se nekulturan ni u Europu, a kamoli u islam.
Haris Hasii, imam u dematu Kotorsko Gornje, MIZ Doboj
2