Da li smo meu onima kojima Allah eli dobro?

U dobu interneta, drutvenih mrea, audio-vizualnih sadraja i podraaja; knjiga, odnosno svi
tekstovi koji su vei od 2 - 3 stranice, rijetko se itaju. tavie, tekstovi bez bombastinih
naslova rijetko e se i otvoriti, a kamoli proitati. Vie nije interesantno, niti se ima vremena,
niti je popularno duboko poimanje, razumijevanje i znanje bilo kojeg problema ili oblasti.
Znalci koji jo uvijek posjeduju takve rijetke vjetine smataraju se udacima, peglama,
cjepidlakama itd. Instant znanje koje se moe pokupiti na raznim portalima ili je rezultat
kuloarskih naglabanja postalo je arhetip uenosti. S druge strane, postalo je sasvim normalno
da se zadovoljavamo sa, iako ispravnim, najnunijim, ilmihalskim znanjem. A ako se nekada i
naemo u konverzaciji koju ne razumijemo, lake je mudro utati, nego se zahmetiti sa
prelistavanjem i iitavanjem pranjavih itaba koji zjape za naom panjom.
Nije dovoljno detektirati problem, a stati kod donoenja rjeenja. U tom sluaju je problem i
sama detekcija problema.
ta se krije iza muslimanske apatije, ravnodunosti i nedostatka elje za uenjem i daljnjim
razvojem? Brojna je literatura koja tretira ovu temu. Moda ta literatura nije dovoljno
kvalitetna da izrodi neku promjenu, ili moda bi ta literatura, kakve li ironije, i donijela do
nekih promijena pod uslovom da se ita. Takoer, postoji teza da su muslimani ostavili
izuavanje svjetovnih nauka, a posvetili se iskljuivo izuavanju vjerskih, to je dovelo do
stagnacije. injenica da su vjerske teme najzastupljenije kod veine drutvenih grupa, ne
znai da je pomenuta teza istinita. Osim izuzetaka, isto apatino stanje vlada i kod izuavanja
vjerskih nauka. injenica da teme o fizici nisu popularne na drutvenim mreama, ne znai
da meu muslimanima nema strunjaka fiziara koji su dobili Nobelovu nagradu za svoja
postignua. Takoer, injenica da su najprodavanije islamske knjige one koje obrauju temu
duhovnog svijeta, govori sasvim dovoljno protiv gornje teze.
Ove dvije stranice e se pokuati vratiti korijenu problema koji je naznaen u kur'anskim
ajetima i u hadisima Allahovog poslanika, s.a.v.s.; te ponuena rjeenja vrijede kako za
vjerske, tako i za svjetovne nauke.
Razumijevanje vjere jedno je od najvrijednijih djela koje postoji. Tome zorno svjedoi hadis:

Onome kome Allah eli dobro, dadne mu razumijevanje vjere.((Buhari, Sahih, 71; Muslim,
Sahih, 1037))
Kome, konkretno, Allah eli dobro? Da li Allah eli dobro onome koji je nauio brdo
injenica o neemu ali to znanje praktino ne koristi niti se po njemu ponaa? Ili, da li Allah
eli dobro neznalici koja i pored neznanja moe koristi ljudima?
Odgovor je: niti jednom, niti drugome!
tavie, obe ove kategorije su pomenute u Fatihi, prvoj kur'anskoj suri. Uenjaci koji nisu
radili po svom znanju su:
oni koji su protiv sebe srdbu izazvali; a oni koji
1

su radili bez znanja su: oni koji su zalutali. Prvo je karateristika idova, a drugo
krana.
Definiciju ispravnog znanja moemo nai u Kur'anu:

On je poslao Poslanika Svoga s Uputom i vjerom istinitom da bi je uzdigao iznad svih
vjera. A Allah je dovoljan Svjedok!((Kur'an, Feth, 28))
U komentarima ovog ajeta, znaenje rijei Uputa je korisno znanje; a rijei


istinita vjera je dobro djelo. to e rei da nema znanja bez djela i obrnuto.
Kao to je sluaj sa namazom koji ima svoju formu i sutinu, i ako se ne ispotuje jedno od
dvoje ili oboje, namaz nee biti kabul ili primljen; ista stvar je i sa znanjem i djelom po znanju
kao vanjskoj manifestaciji znanja. Drugaije reeno, Uzvieni nee dati bereketa u
preferiranju jednog nad drugim.
Ova teza moe nai potvrdu i u zavretku najdueg ajeta u Kur'anu:

... I bojte se Allaha (odnosno, radite ono to vam je naredio i uvajte se onoga to vam je
zabranio) i Allah e vas pouiti i Allah zna svaku stvar.((Kur'an, Bekare, 282))
U arapskom govornom podruju, postoji ak i mudra izreka na ovu temu:

Ko radi po onom to zna, Allah e ga poduiti onome to ne zna.
S ovim zadnjim ajetom dolazimo do jo jedne teze a koja glasi: kome Allah eli dobro,
poveava mu znanje. Konkretnije: rad po znanju dovodi do novog znanja, a novo znanje do
rada i tako u krug. Poveavanje znanja je slino poveavanju imetka. Poveavanje imetka se
vri ienjem imetka, odnosno zekatom. Dok je zekat na znanje njegovo dijeljenje. Uzvieni
Allah nije naredio Poslaniku, s.a.v.s., da trai poveavanje bilo ega dugo osim znanja((Ibn
Hader, Fethul Bari, 1/187)) i to rijeima:

... I reci: 'Gospodaru moj, Ti znanje moje proiri!'((Kur'an, Ta Ha, 114))
Iz navedenih ajeta i hadisa je sasvim jasno da neemo imati znanje bez primjenjivanja istog.
Ono to smo i nauili, bez primjene emo brzo zaboraviti. Takoer, znanje se mora, ako
planiramo imati bereketa u znanju, dijeliti; te moramo moliti Allaha za poveanje znanja.
Allah najbolje zna, ali ako se ne nalazimo u situaciji da postupamo po znanju, da redovno
molimo Uzvienog Allaha da proiri nae znanje, te ako znanje ne dijelimo; najvjerovatnije je
da se ne nalazimo meu onima kojima Allah eli dobro. Da nas Allah sauva toga.
2