REPETITORIJ

Pravila pri pruanju prve pomoi

1. Uvijek vodite brigu o svojoj sigurnosti, sigurnosti ozlijeenih osoba kao i

osoba koje su se sluajno nale na mjestu nesree.
2. Ne stvarajte paniku, postupajte brzo i svrsishodno.
3. Postupcima koje primjenjujete, prije svega ne smijete tetiti ozlijeenoj ili
naglo oboljeloj osobi. Da biste uvijek bili sigurni u svoje postupke uiti i
redovno obnavljajte znanja i vjetine prve pomoi.
4. Ne inite vie nego to je potrebno.
Opseg postupaka koje ete primijeniti u odreenoj situaciji, ovisi o
mogunostima pozivanja i brzini dolaska hitne medicinske slube.
Postupke prve pomoi koji se mogu odgoditi da se pritom ne ugrozi ivot
unesreene osobe, treba prepustiti strunim osobama.

Ciljevi pruanja prve pomoi

1. Spasiti ivot
2. Smanjiti nastanak trajnih posljedica, invaliditet.
3. Skratiti vrijeme trajanja lijeenja i rehabilitacije.

Materijal za pruanje prve pomoi

Materijale za pruanje prve pomoi dijelimo na nekoliko grupa, a bitno je

poznavati koji materijal slui za koju vrstu povrede.
STERILNI MATERIJALI - gaze, komprese, prvi zavoj, aluplast
ZAVOJNI MATERIJAL - zavoji, trokutna marama
ZATITNI MATERIJALI - rukavice, folija za davanje umjetnog disanja
OSTALA SREDSTVA I MATERIJALI - ljepljiva vrpca, igle sigurnosnice,
poliesterska
metalizirana folija,
kare, vreice
Na mjestu nesree nai ete razne predmete i materijale koji prvobitno nisu
namijenjeni pruanju prve pomoi, ali se mogu koristiti u tu svrhu. Nauite
koristiti razne predmete iz okoline za izvoenje postupaka prve pomoi.
Potraite ih na mjestu nesree i koristite se njima.

OPI POSTUPAK NA MJESTU NESREE

Iako se situacije u kojima je potrebna prva pomo znatno razlikuju, postoje 4

koraka koja na mjestu nesree, bez obzira na vrstu nesree, uvijek trebate
poduzeti:
1. Pobrinite se za sigurnost (osiguranje mjesta nesree)
2. Procijenite stanje unesreene osobe (orijentacijski pregled)
3. Pozovite pomo (pozivanje hitnih slubi)
4. Pruite potrebnu prvu pomo
Slijedei te korake pravilno ete procijeniti situaciju i pruiti prvu pomo bez
preskakanja nekog od vanih postupaka.

OSIGURANJE MJESTA NESREE

Postoje mnogi elementi koji mogu utjecati na sigurnost mjesta nesree. Od

raznih tvari do pojava i situacija. U nesigurna mjesta nesree spadaju sva
ono gdje postoji mogunost od daljnjeg nastanka povreda i/ili ugroavanja
trenutne situacije.
- ako pristup mjestu nesree nije siguran i prvu pomo ne moete pruiti
bez izlaganja opasnosti, pozovite hitne slube. Njihov dolazak priekajte
na sigurnoj udaljenosti.
- u sigurnost pristupa mjestu nesree spada i osobna zatitna oprema.
Ukoliko je mogue uvijek koristite sigurnosne rukavice da biste sprijeili
irenje infekcija izmeu sebe i unesreenih osoba. Ukoliko nemate
rukavice primijenite najlonske vreice ili neko drugo nepropusno zatitno
sredstvo.

ORJENTACIJSKI PREGLED

Ve prvi pogled na unesreenu osobu ostavit e na Vas utisak o teini

povrede i stanju u kojem se ona nalazi. Moemo primijetiti pokrete osobe,
primijetiti krvarenja i deformaciji, itd.
Primarni, prvi, orijentacijski pregled:
Primarnim pregledom provjeravamo stanje i ivotne funkcije unesreene
osobe. Kada je to mogue prvi pregled unesreene osobe napraviti u
poloaju u kojem je osoba zateena, bez suvinog pomicanja. Kada je to
nuno, pomaknite ili uklonite odjeu, ali nemojte pritom nepotrebno
pomicati osobu.
Provjera se uvijek radi istim slijedom ( ABC ):
1. Provjera stanja svijesti - ukoliko osoba svjesno otvara oi ili moe
odgovarati na pitanja ona je pri svijesti. Ukoliko nema reakcije osoba je u
stanju dubokog gubitka svijesti.
2. Provjera dinog puta ( A-Airway)- Ako osoba razgovara sa Vama, makar
i s tekoama dini put joj je otvoren. Meutim ukoliko osoba ne moe
priati ili je bez svijesti dini put joj je vjerojatno zatvoren. Nakon
otvaranja dinog puta nastaviti s pregledom.
3. Provjera disanja ( B-Breathing)- Provjeriti dali osoba die. Ako da
nastaviti s pregledom, a ukoliko ne die zapoeti oivljavanje.

4. Potraite rane koje krvare ili znakove unutarnjeg krvarenja ( CCirculation)- Vanjsko krvarenje odmah zaustaviti ili primijenite potrebne
postupke prve pomoi za sprjeavanje oka.

POZIVANJE HITNIH SLUBI

Kad se zateknete na mjestu nesree u kojoj ima ozlijeenih osoba duni

ste pozvati hitne slube i zatraiti od njih pomo. Hitne slube moete
zvati zasebno ili na broj 112 - objedinjeni broj za sve hitne slube.
Kada zovete hitnu medicinsku pomo morate se predstaviti i rei broj s
kojeg zovete. Nakon toga morate dati slijedee informacije:
TO se dogodilo i jeli jo prisutna opasnost za unesreene osobe i osobe
koje pruaju pomo.
GDJE je potrebna pomo.
KOLIKO je unesreenih osoba.
KAKVO je stanje unesreenih osoba.
Razgovor zavrava osoba u HMS-i. Slijedite dobivene upute, po potrebi
ponovite poziv. Moete zamoliti nekoga od pomonika da pozove pomo,
no ako to radite dajte toj osobi upustva kako pozvati pomo.

PRUANJE POTREBNE PRVE POMOI

Prvu pomo pruate prema upustvima koja ete ovdje nauiti. Kada
pristupate unesreenoj osobi pristupajte prijateljski. Predstavite se,
paljivo objasnite to se dogodilo i to e se dalje dogaati. Zamolite
osobu za suradnju. Objasnite primijenjene postupke, unesreenu osobu
trebate smirivati, tjeiti je, bodriti i ne ostavljati samu!
Utvrdite kako je dolo do nesree i nastanka povrede. Potrebne podatke o
nesrei saznajte od unesreene osobe ili od oevidaca ako postoje. Po
mehanizmu nastanka povrede moi ete predvidjeti ozljede na
unesreenoj osobi i njihovu teinu. Vano je saznati i broj unesreenih
osoba.
Nakon prvog pregleda na temelju kojeg procjenjujemo stanje unesreene
osobe prvo zbrinjavamo ozljede i stanja koja ugroavaju ivot ( prestanak
disanja, besvjesno stanje, jako krvarenje, ozlijede koje dovode do oka i
ok- STANJA NEODGODIVE PRVE POMOI ), a tek nakon toga i ostale
povrede koje naemo na unesreenoj osobi.
- Sekundarni, drugi, cjeloviti pregled:
Sekundarni pregled se radi nakon primjene postupaka prve pomoi na
ozljedama pronaenim prvim pregledom.
Pregled se radi u slijedu od glave prema nogama, pogledom i pipanjem
traimo znakove ozljeda na unesreenoj osobi.
Pitajte osobu za subjektivne znakove kao to su: bol, munina,
vrtoglavica, opi osjeaj slabosti, trnci, osjeaj ei, osjeaj hladnoe...
Prilikom pregleda prikupite to vie podataka o unesreenoj osobi: bolesti,
alergije. lijekovi, zadnji obrok i pie. Po mogunosti zapiite ove podatke,
te ih proslijedite HMS-i kad pristigne.

Odjeu, obuu i zatitna sredstva ne uklanjamo ako nije prijeka potreba.

Ozlijeenu osobu nemojte nepotrebno izlagati hladnoi i nemojte
nepotrebno oteivati odjeu.
Za zatitu osobe od hladnoe pokrijte je pokrivaem, kaputom, bilo kojim
odjevnim predmetom ili poliesterskom metaliziranom folijom. Unesreenu
osobu nikad nemojte pretjerano zagrijavati. Za zatitu od topline koristite
metaliziranu foliju ili Vi uz pomo nekog prirunog sredstva stvarajte
osobi hladovinu.
Unesreenu osobu pomicati samo u sluaju:
- ako je u opasnosti koju se ne moe kontrolirati niti ukloniti
- ako je upitno moete li primijeniti postupka prve pomoi bez
ugroavanja
vlastite sigurnosti
- ako joj prijeti opasnost od hladnoe ili topline
Kada dou hitne slube prenesite im vane podatke koje ste saznali o
nesrei i unesreenim osobama. Recite im to ste napravili, odgovorite na
postavljena pitanja i slijedite njihove upute.

STANJA NEODGODIVE PRVE POMOI

BESVJESNO STANJE

- Kratkotrajni gubitak svijesti nastaje zbog privremenog smanjenja dotoka

krvi u mozak, koji moe biti reakcija na bol, iscrpljenost, nedostatak
hrane, emotivni stres, dugotrajno mirno stajanje, naglo ustajanje, itd.
Osoba koja je kratkotrajno izgubila svijest pada na pod. Koa joj je esto
blijeda, hladna i znojna. U veini sluajeva osoba koja je izgubila svijest
obino se brzo i potpuno oporavi. Prilikom pada osoba se moe ozlijediti o
emu trebate voditi rauna prilikom pruanja prve pomoi. Nikada
nemojte: polijevati osobu vodom, udarati osobu po licu ili je tresti kako
biste je dozvali k svijesti, na silu davati vodu i hranu na usta dok se osoba
potpuno ne oporavi, odmah podizati osobu.
- Dugotrajni gubitak svijesti je esta i po ivot opasna pojava kod ozljede,
naglo nastupajuih bolesti, utapanja, udara elektrine struje, otrovanja,
itd.
Dubina gubitka svijesti moe biti promijenjena, pa osoba u tom stanju
moe ponekad stenjati, mumljati, pokretati pojedine dijelove tijela, imati
greve ili ne davati nikakve znakove ivota.
Gubitak svijesti praen je gubitkom tonusa/napetosti miia. Nestaju i
zatitni refleksi gutanja i kaljanja koji su odgovorni za odravanje
prohodnosti dinog puta.
Bez obzira na uzrok koji je doveo do gubitka svijesti, ivot svake osobe u
besvjesnom stanju ugroen je guenjem dok lei na leima. Najee
guenje nastaje zbog sputanja donje eljusti i padanja jezika u drijelo,
to dovodi do zaepljenja dinog puta.
Nikada nemojte: osobi koja je izgubila svijest podizati glavu, osobi davati
vodu i druge tekuine na usta, osobu ostavljati bez nadzora.

Postupak:
Nakon to ustanovimo da je osoba bez svijesti slijedimo korake:
- Prvi korak zahtjeva prizivanje pomoi, koja e nam dobro doi za
pozivanje hitnih slubi
- Zatim provjeravamo i/ili otvaramo dini put, nakon ega provjeravamo
die li osoba normalno.
- Ukoliko die stavljamo je u boni poloaj, a ukoliko ne primjenjujemo
oivljavanje
BONI POLOAJ - svrha mu je odravanje prohodnosti dinog puta,
nesmetano disanje i sprjeavanje guenja. Strana na koju okreemo
osobu ovisi o prisutnost drugih povreda, a ukoliko ih nema svejedno je na
koju stranu okreemo unesreenu osobu.

KRVARENJE

- Vanjsko krvarenje je izlazak krvi iz krvoilnog sustava na mjestu

oteenja krvne ile. Istjecanje krvi moe biti razliitog intenziteta, ovisno
o veliini rane i krvnoj ili koja je oteena.
Jako krvarenje moe biti iscrpljujue i imati dalekosene posljedice, ako se
ne zaustavi doi e do iskrvarenja, oka i smrti. Zato se prva pomo mora
pruiti bez odlaganja.
Postupak:
- Smirite i bodrite unesreenu osobu
- Postavite osobu u leei poloaj
- Uklonite odjeu koja pokriva rane koje krvare
- Zaustavite krvarenje izravnim pritiskom na ranu, a kad je to mogue
primijenite i kompresivni zavoj kako biste se mogli posvetiti drugim
ozljedama i unesreenim osobama.
Uvijek prvo primijenite direktan pritisak. Ako je rana u podruju kuka,
sjednog dijela, vrata ili prepone, to je jedini nain zaustavljanja krvarenja.
Nakon zaustavljanja krvarenja osobu postavite u autotransfuzijski poloaj

- Unutarnje krvarenje je krvarenje u neku od tjelesnih upljina: prsna

upljina, trbuna upljina, zdjelica, bedro. Uglavnom nije vidljivo pa ga
prepoznajemo po vanjskim znakovima. Vano je naglasiti da se u okviru
prve pomoi unutarnje krvarenje ne moe zaustaviti stoga je bitno da
unesreena osoba to prije doe u bolnicu.
Znakovi unutarnjeg krvarenja: izrazito blijeda, hladna i vlana koa uz
osjeaj slabosti, vrtoglavice, jake pospanosti, ei, hladnoe, munine i
straha od smrti. Unesreenoj osobi iskri pred oima i umi u uima.
Disanje moe biti povrno i ubrzano, a puls ubrzan i jedva zamjetan.
Jedino to moemo uiniti za osobu s unutarnjim krvarenjem u okviru prve
pomoi je to da ju postavimo u odgovarajui poloaj ovisno o mjestu
krvarenja.

TRAUMATSKI OK ( ok uzrokovan ozljedom)

ok je stanje opasno po ivot, a najei mu je uzrok gubitak krvi ili neke

druge tjelesne tekuine. Moe biti uzrokovan i zbog jakih bolova.
Znakovi oka su: blijeda, hladna, vlana koa, brz i kratak dah, ubrzan i
slab puls, slabost vrtoglavica, munina, povraanje, e.
Postupcima prve pomoi se ne moe sprijeiti napredovanje nastalog
oka, ali se moe sprijeiti njegov nastanak.
Postupak:
- pravodobno zaustaviti vanjsko krvarenje
- smanjiti bol sprjeavanjem pokretanja ozlijeenog dijela, po potrebi
imobilizacijom.
- stavite osobu u autotransfuzijski poloaj
AUTOTRANSFUZIJA je metoda sprjeavanja nastanka oka kod osobe
koja je izgubila puno krvi i/ili drugih tjelesnih tekuina. Metoda djeluje na
principu da krv iz ekstremiteta ljudskog tijela dovedemo u njegove vitalne
dijelove- mozak i srce, tj. da omoguimo osobi da sama sebi nadoknauje
izgubljene tekuine. To emo napraviti tako da osobu postavimo u leei
poloaj, te joj podignemo ruke i noge u visinu iznad prsa tj. glave.
Ozlijeene dijelove tijela ne podiemo ukoliko su imobilizirani ili bolni na
pomicanje.

GUENJE

Veina sluajeva guenja kod odraslih osoba dogaa se za vrijeme jela.

Djeca su najee gue stranim predmetima: kovanicama, igrakama,
bombonima.
-Kada je dini put djelomino zaepljen osoba e jako kaljati, to moe
oteati disanje.
- potiite osobu na kaljanje
- ostanite s osobom dok ne pone normalno disati
- ne inite nita vie od toga
- Kada je dini put potpuno zaepljen unesreena osoba ne moe govoriti,
kaljati ni disati. To je situacija opasna po ivot.
Postupak:
- zamolite osobu da se nagne prema naprijed
- udarite osobu do 5 puta po leima, nakon svakog provjerite dali je
problem nestao
- ako udarci nisu pomogli primijenite Haimlichov hvat do 5 puta
- ako ni to ne pomogne ponovite sve jo jednom
- ako osoba padne u nesvijest ponite oivljavanje

OZLJEDE

OTVORENE OZLJEDE

Otvorene ozljede su ozljede kod kojih je koa oteena djelovanjem neke

sile. Oteenjem koe smanjuje se obrambena sposobnost ovog zatitnog
organa ljudskog tijela, pa ozljeda predstavlja otvoren put za infekciju.
Kod otvorenih ozljeda esto su oteena i dublja tkiva i krvne ile, pa je uz
sprjeavanje infekcije, prioritet kod pruanja prve pomoi i zaustavljanje
krvarenja.
Otvorene ozljede prvo prekrivamo sterilnim materijalom kako bismo
sprijeili nastanak sekundarne infekcije. Treba paziti prilikom vaenja
sterilnog materijala iz omota da ga se pridrava za rub, te da ga se
jednom postavljenog vie ne dira.
Sterilni materijal ima funkciju i da upija krv i druge tekuine, stoga se
nakon postavljanje mora i uvrstiti na mjestu.
Naini uvrivanja sterilnog materijala:
- pomou ljepljive vrpce - najjednostavniji nain. Koristi se kod malih rana
i ogrebotina. Paziti da je koa suha prije postavljanja.
- pomou zavoja - paziti da se odabere odgovarajua veliina zavoja, te
da se na kraju zavoj uvrsti ( vezanjem, lijepljenjem, postavljanjem
ziherice )
- pomou trokutne marame - koristi se trokutna marama sloena u vrpcu
ili cjelovita.

RANE

Rane su ozljede nastale djelovanjem mehanike sile koja oteuje kou.

Iako se razlikuju po nastanku i izgledu, postupci prve pomoi uvijek su
usmjereni na zaustavljanje krvarenja, sprjeavanje nastanka i irenja
infekcije, te smanjenja bolova.
Oteen samo povrinski sloj koe
Postupak:
- isperite ranu istom, hladnom vodom dok se ne ispere prljavtina
- stavite sterilni materijal ( hanzaplast, leukoplast )
Rane kod kojih se vide kosti, miii ili druga potkona tkiva, strani
predmet u rani
Postupak:
- ne smiju se niim ispirati, predmeti se ne vade
- osobu postaviti u leei poloaj
- zaustaviti krvarenje direktnim pritiskom ili kompresivnim zavojem
- postaviti sterilni materijal i uvrstiti ga
- sprijeite bol i irenje infekcije imobilizacijo ozlijeenog djela tijela
Strano tijelo:

-strano tijelo uvrstiti u zateenom poloaju, nikako ga ne vaditi van!

- postaviti sterilni materijal na ranu oko stranog tijela
- paljivo omotati zavojem bez pomicanja stranog tijela

AMPUTACIJSKE OZLJEDE

Ozljede kod kojih dolazi do djelominog ili potpunog odvajanja dijela tijela
od ostatka. Najee nastaju djelovanjem otrog predmeta velikom silom
na neki dio tijela.
Postupak:
- postaviti osobu u leei poloaj
- ranu na batrljku pokriti sterilnim materijalom i uvrstiti ga zavojem
- ukoliko se krvarenje ne moe zaustaviti niti direktnim pritiskom niti
kompresivnim zavojem primijeniti podvezivanje > - napraviti ili nai traku
debljine oko 5 cm
- postaviti je to blie iznad rane i zatezati je dok se potpuno ne zaustavi
krvarenje
- zapisati vrijeme postavljanje vrpce
- odvojeni dio tijela zamotati u sterilni materijal, te postaviti u vreicu. Sve
skupa staviti u drugu vreicu u kojoj je kombinacija vode sa ledom. Sve
skupa otpremiti zajedno sa unesreenim u bolnicu. Zapisati vrijeme
spremanja.

OPEKOTINE

Otvorene ozljede nastale djelovanjem visoke temperature na kou ili

dublje dijelove tijela. Takoer mogu nastati djelovanjem nekih kiselina,
luina i dr.
Postupak:
-uklonite izvor topline
- postavite osobu u leei poloaj
- uklonite sav nakit na opeenom dijelu prije nego taj dio otekne
- ohladite opekotinu 15-20 min hladnom ili mlakom vodom iz slavine ili
tua
- postavite sterilni materijal - ALUPLAST
- ozlijeeni dio imobilizirati ili pustiti da miruje

OZLJEDE KOSTIJU I ZGLOBOVA

IMOBILIZACIJA - je postupak kojim se odreeni dio tijela stavlja u stanje

mirovanja. U prvoj pomoi imobilizaciju koristimo kod tekih povreda za
smanjenje bolova i sprjeavanje daljnjeg pogoranja postojee povrede.
Imobilizaciju moramo koristiti samo kada je potrebno pomicati ozlijeenu
osobu.
Izvoenje imobilizacije:
- za imobilizaciju koristimo trokutne marame i priruna sredstva: novine,
daice, deke, odjevne premete i dr.
- pridravati se pravila o tome koje dijelove treba imobilizirati da bi
odreeni dio tijela bio nepomian
KOSTI - slomljenu kost, susjedne zglobove, te 2/3 kosti uz susjedne
zglobove
ZGLOBOVI - ozlijeeni zglob i susjedne kosti
- voditi rauna o poloaju u kojem ete imobilizirati ( prirodni poloaj ), ali
nikad nemojte na silu ispravljati izoblieni dio tijela
- uvijek provjerite perifernu cirkulaciju

OZLJEDE KOSTIJU

Direktna ili indirektna sila koja djeluje na kotani sustav moe dovesti do
ozbiljnih oteenja. Ako sila dovede do loma ili pucanja kostiju, ozljedu
nazivamo PRIJELOM
Zatvoreni prijelom - koa iznad prijeloma je itava. Ako se krajevi
kostiju nisu pomakli to nazivamo stabilni prijelom, a ukoliko jesu
nestabilni. Treba paziti poto slomljeni krajevi kosti mogu potrgati krvne
ile te uzrokovati iskrvarenje i ok.
Otvoreni prijelom - iznad prijeloma je prisutna rana. Ona nastaje ili
djelovanjem sile koja je slomila kost ili kada kost probije kou. Opasni su
zbog mogunosti infekcije.
Znakovi prijeloma:
- izoblienost je siguran znak, ali nije uvijek prisutan
- oticanje i promjena boje koe od crvene do plave
- bolno pomicanje
- teko i nemogue pokretanje
- skraenje ili izvijanje ekstremiteta
- kripanje krajeva kostiju ili struganje koje unesreena osoba moe
osjetiti
Postupak:
- postavite unesreenu osobu u leei ili sjedei poloaj ( ovisno o mjestu
prijeloma)
- ukoliko osoba miruje i nije ju potrebno pomicati dovoljno je i
pridravanje ozljeenog dijela

- u sluaju potreba pomicanja osobe prijelom imobilizirati

- kod otvorenog prijeloma prvo sanirati ranu, a zatim prijelom.

OZLJEDE ZGLOBOVA

Uganue - kosti se nakon pomicanja iz prirodnog poloaja vrate natrag

na mjesto.
Iaenje - krajevi kostiju se djelomino ili potpuno pomaknu iz prirodnog
poloaja. Uzrokuje ga jaka sila koja iskree zglob u abnormalni poloaj ili
naglo stezanje miia.
Prijelom - prilikom iaenja moe doi do prijeloma kostiju zgloba.
Ponekad je teko razlikovati iaenje od prijeloma, a u tom sluaju
saniramo ozljedu kao prijelom.
Prilikom ovih povreda mogu se otetiti i okolna tkiva i miii.
Znakovi:
- bolovi i osjetljivost na dodir
- oteano ili nemogue pokretanje ozlijeenog dijela
- otekline i promjene boje koe
- deformacija
Postupak:
- ne pokuavati namjestiti ozlijeeni zglob
- ozljeeni dio mora mirovati
- ozljedu hladiti pomou hladnog obloga il ileda, ali ne due od 15 min
- podignite i uvrstite ozljeeni dio tijela u prirodnom poloaju ili
zateenom poloaju
- u sluaju potrebe imobilizirati ozljeeni dio