Professional Documents
Culture Documents
Ustavno Pravo Pitanja Za Pravosudni
Ustavno Pravo Pitanja Za Pravosudni
Ustavno Pravo Pitanja Za Pravosudni
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
Ustavna naela
- kada je ogranieno naelo javnosti, kome ono slui = garancija objektivnosti i da e se sudija bolje pripremiti za
sudjenje!
Oblici neposredne demokratije
Osnovni sud (nadlenost)
Vii sud (nadlenost)
Apelacioni sud (nadlenost)
Vrhovni Kasacioni sud (nadlenost)
Privredni sud (nadlenost)
Revizija ustava
- Sta je ustavni kontinuitet?
Narodna skuptine (pojam, nadlenost, odgovornost)
Javno tuilatvo
Parlamentarno naelo
- Redukovan predsednikim sistemom
Ustav RS i politicke stranke
- kod nas zastupljen sistem registracije koji je liberalan, umesto sistema dozvole ili sistema ignorisanja.
Naelo narodne suverenosti
- U definiciju RS uneto da je drzava SRPSKOG NARODA i svih njenih GRADJANA, cime se u suverenost pored
gradjana uvodi i nacija!
Interpelacija i poslaniko pitanje
- Koja je razlika izmeu interpelacije i poslanikog pitanja?Zato je poslaniko pitanje relativno bezopasno za Vladu?
Zato to kod poslanikog pitanja ne postoji mogunost voenja rasprave! Kod interpelacije moe da se void rasprava,
moe da se glasa o nepoverenju Vladi!
Izbor i sastav sudija ustavnog suda
- Obratiti paznju da se izmenio Zakon o Ustavnom sudu, pa sada postoje veca, a ne kao ranije da odlucuju sve u opstoj
sednici vecinom glasova!
Manjinska prava (prava pripadnika nacionalnih manjina)
- Nacionalna manjina ima MATICNU DRZAVU, za razliku od etnicke koja je nema (izuzetak su Romi kojima je priznat
status nac. manjine radi bolje integracije i izrazavanja pozitivnog stava prema njima).
- Da bi odreena zajednica bila smatrana nacionalnom manjinom neophodno je da je u pitanju grupa koja je u dugotrajnoj
i vrstoj vezi sa teritorijom RS, kao i da poseduje obeleja kao to su jezik, kultura, nacionalna i etnika pripadnost,
poreklo ili veroispovest, po kojima se razlikuju od veine stanovnitva.
ef drave (izbor, odgovornost, nadlenost, akti, organizacija)
- kome odgovara? Gradjanima. Kada Skuptina razmatra odgovornost?
- kako moe biti biran ef drave i kako je kod nas?
Dejstva odluke ustavnog suda
- Ona tu u principu trazi samo ona tri dejstva i da se objasni sta koje znaci (konacne izvrsne opsteobavezne)!
Ustavna materija (Materija ustava)
- vlast i prava ta sve spada nabrojati!
Zatita ustavom garantovanih sloboda
Naelo nezavisnosti sudstva
Naelo vladavine prava
Naelo stalnosti sudija
Vrste ustava
- bez podele Karla Levenstajna!
Vlada (izbor, sastav, vrste, ovlaenja, akti, odgovornost, nadlenost)
- Odgovornost Vlade kroz poslaniko pitanje i interpelaciju?
- ta je poslanika i neposlanika Vlada?
Ustavna alba
- koje je pravo u okviru naela pravinosti? Pravo na suenje u razumnom roku!
- po novom zakonu ne moze se ponistiti sudska odluka, a sud je obavezan da odluci o naknadi stete ako je trazena!
Birako pravo
- ta je aktivno a ta pasivno birako pravo?
- ta je jednako a ta nejednako birako pravo?
- ta je opte a ta ogranieno birako parvo?
Dravno vee tuilaca
Referendum
Mandat narodnih poslanika
Imunitet
Graanska (narodna) suverenost
Zbor graana
Poluneposredna demokratija
poslaniko pitanje
raspodela mandata
Radna tela skuptine I funkcioneri
Zakonodavni veto
Postupak donoenja zakona
Ombudsman
45.
Predsednik republike-pojam i pravna priroda
Odnos predsednika I Narodne skuptine
Predsedniki sistem
ef drave nedlenost
53.
Vlada sastav i izbor
Politika vlada
,
Savet ministara
( ,
)
Interpelacija razlika u odnosu na poslaniko pitanje
61.
Izbor sudija (ustavnog suda; kriterijumi)
Naelo javnosti u radu sudija
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
Vrhovni kasacioni sud
Dravno vee tuilaca
Okruni sudovi nadlenost
Apelacioni sud
Privredni sud nadlenost
Vii sud
Arbitraze i mirovna veca
(*
, )
(*
)
a
Ustavna alba
Sastav ustavnog suda I broj sudija
Nadlenost Ustavnog suda
= , ,
(
)?
84.
Organi aut pokrajine; nadlenosti
Pojam lokallne samouprave
Uee graana u lok samoupravi
Decenralizacija i dekoncentracija
91.