PURER ss ob Sha 129
Adriana Car-Mihec
DUBINSK! ELEMENT! KARNEVALIZACIJE
U KRLEZINU KRALJEVU
Adrana Gar-hwc. Padagosk taut, Rij, vor ananstver an
Uc: 22 stdnog 1904
‘UDR: 6962-09:885 24.09
LUpozoravajut na cinlenicu da jo miadenaéky fagendu Mioslava Kiiete KRA-
LJEVO moguée vezat uz rableovsku i nesluzbenu pucku tradoju autora se
U svom radu pri tumacenjs te arame kori Bahtnovom teorjom o kamovaliza-
of, knjzevnost. Zakjuéyei da jo KRALJEVO travestja bbliskog mila 0
Kristovu silasku na zemiju autorca analiza maogobroine Zanrovske odkike
Zanra meniveje ~ kao glavnog prenosioca karnevalskog osjecanja svijeta,
Ujedno tim putem otiriva dubinska, arhetipska znacania drame. Postavaiuc
‘zmedu ostaiog, | plianje 0 tome kako protumacii zavrénu scansku sUKU OVE
jednotinke, opredjeluje se za tumaconje kraja kao pocetka novog ciktusa
‘emicnin ih shonin zbwvanja
Prelistavajuti kriiéku iteratury posvesenu Kraljevu ~ miadenackoj dramskoj jednotinki
Mirosiava Krleze moguce je primietti da vecna autora u evojm krtickim napisima upuéujo
‘na vezanost tog djeia uz kamevalske pucke Korijone, kao i na ginjonicu da Krieza Svojm
Kraljevom gradi fantastigan i ambivalentan svijet u kojem eu olementolesnost, matorjaino-
sii, elementamosti i puékost Evrso isprepietonis mitskim, kozmickim i univerzalnim dimenz\-
jama, Glede th postavki koje nas upucyu na oslanjanje uz rableovsku i nesiu2benu puck
tradiciu obratii smo se izuzeino poticainom teoretskom modelu ~ Bahtinovo| teri 0
kamevalizacii knjZevnosti, u kojoj autor razmatia postupak neprestana | kontinurana
prevodenia razleitin obika kamevalskog folkiora _u mnogobrojne Karmevalzicane bike
ka\evnost.. Posebno zanimanje u Bantinovo) povijesno} koncepeli knjzemosti pobucuje
pajava menipeiske tradicje kao jednog od osnovnin tzvora kamevalizacije knjzevnosti, Koja
ham moze posi kao poticajan model za analizu dcramske stukture Kraljeva. U to} ipo}
modemistcko) grotesci ‘prepoznatliva su, naime, osnovna obllezja zanrova 8 podrutia
‘zbilno-smijesriog, posebno zanra menipeja. 7) su Zanrovi, po Bahtinovu sudu, glavni
renosioci Kamovaiskog osjesaia svijia te como stoga pokuSati pokazati koje su njhove
‘osnovne odlike prepoznatlive u Krleziny diel,
Definirajudi menipeju kao univerzaini Zanr »konaénin pitanja Minail Bantinisise da jo
kamevalizacia u tom Zanrovskom obiku omogucavala da se fundameniaina pitanja putem
karnevaiskog osjecanja svijeta prenose iz apstrakino—flozotske stere na Konkreino—Guln plan
likova | dogadaja, karnevaiski dinamicnin, raznovrsnin i intenzivnih.” Glede takova odredenja
* Barn, 1967 199A AR IEC, Capa eleven anwvazal.
130 TLUMENSIA, goa, 3 (tT br eS 1 "39
menipeje mogli bismo zakjuéit da je Kraljevo slobodna varijanta menipejskog Zanrovskog
Oblika, Ta Kriodina jednotinka, naime, nasaje kao Zivotni okvir | popriste 2a rjesavanje
‘mnogobrojih pitanja »u doba Kada je sve kod nas, grob drugog razreda, i sve je pokopano:
Teovetanstvo | Evropa, i moral, icazum | ogika....,°te predstavija osobit natin razenja zlaza
iz stuacije u Kojo} je mladi stvaralac shvatio da postojeéu »antipati¢ny i okrutnus sivamost
hile vise moguee izrazitisimbolickim, ezateritnim sizeima. Nastala kao o¢ajnick) krik protiv
Desmisla, strahote | gluposti svijeta i vremena, Kraljevo je groteskna drama u kojoj su
temelina pitanja ludskog bivanja pretocena u fantastiénu siku makabreskne sajamsko orgie.
‘Dramska radnja Kriezine jednocinke koncentrirana je, u vitlogu sporednih zbivania, na
melodramatiénu prigu éi nam je Ishod unapried poznat. Medutim, problem ljubavi utoj dram,
‘dnosno nemoguenost ostvarenja Kako Janezove tako i ljubavi uopce, samo je jedan, i to
Svakako ne | najvagnij, od egzistencijalni problema s Kojima nas Krleza suotava. tronijom
potpuno depatetizirana prica o vjetitu sukobu muskarca i zene Krle2i je samo osnova za
{radrju snaznih i vigeznadnin sika liudskih odnosa i egzistenciainin stuacija koje nacrastajy
Uske okvire agramerskin sudbina, te poprimaju univerzaine i kozmicke dimenzije, Do
Subinskih znacenja Kraljeva moguce je doseti analitom Zanrovskin odika te drame, kao i
razotkrivanjem postupaka karnevalizacije | arhelipskih stiuktura koje su u. njoj Koristene.
‘Moramo, osim toga, imail u vigu da je folkor, éijim se oblicima i elementima Krleza obliato u
toj drami slu2i, zasiéen tradicionainom simbolicom, te kao takav moze bili izvor konkretnih
‘predod2bi | podiaga Koja hrani mitsku intuiciu autora
Fundamenialna pitanja koja u Kraljevu Krleza dotiée mnogobrojna su. Ona su u tom
jeu predstavijena u formi pozrate Karnevalske igre o lakrcijaskom krunjenju i kasnjo)
etronizacii Kral, pak, prije no to potrazimo odgovor na pitanje na koji je nagin ta igre
ttkana u dramsku strukturu Kraljava, 2ejeli bismo ista¢i da se iza kulsa Kelezine »larmoajan-
‘ne drame« skrivau cublia, mitska znatenja. Kraljevo, naime, obluje, poput vatine pistevin
bar
eda, 1956, 296,
Siete, 19500, 244
fads 1860, 229Fuhttni ga asthe ae es 137
Potcrtavsi, istak smo snaane naturalisicke slike, prizomijenja, oksimoronske spojeve,
kamevalsku tamijarizaciu ambivalenine spojeve (sinft ~ gozba Isl), ironiéna sni2avanja
(Goglavit Oummiop)).
‘Sto se tite prkaza »crugog svjeta iz kojeg dolaze Janez Stef, Krleza na vi8o mjosta
1 dram istée da je ta) svijet potpuno istovetan sa stvamim svietom: »Mocal Gemo Kut!
Kasno jet Niu srt nije Covjek siobodan od raznin duznost.«” i =Ne znas tog, 80 to znacl
= kad se zakasni do suncal Ima i s onu stranu groba disciplina i paragratas™ i»... uno
‘sam, a ti tvrdié dani mrivaci nemalu ausgangax*. Osim toga, pisac costo u svoj