6.

OTPORNOST1

to je otpornost (engl. resilience)?

Otpornost kod djece se tumai u okviru razvojnih teorija, prevencije i intervencije. Otpornost je
sposobnost pojedinca da se uspjeno prilagodi i kompetentno funkcionira, usprkos iskustvu
kroninog

stresa

ili

neugodnosti

ili

nakon

(HandbookofChildPsychology, prema Damon,

izloenosti

produenoj

ili

tekoj

traumi

1998.). Pojedinci koji se normalno razvijaju usprkos

dugotrajnom stresu i neugodnostima, nazivaju se otpornima. Otpornost se smatra viedimenzionalnim

konstruktom, koji ukljuuje vane psiholoke vjetine i sposobnosti, ali i sposobnost pojedinca da
upotrijebi podrku obitelji, drutva i sustava u cjelini da se bolje suoi sa stresom. Otpornost nas ne titi od
loih dogaaja u ivotu, ali otporniji pojedinci se bolje snalaze, bolje funkcioniraju u stresnim situacijama.
Otpornost je povezana s:
A. individualnim kapacitetima osobe, kao to su kapacitet za stvaranje privrenosti, samoregulacije, kognitivnih vjetina i temperamenta odnosno osobnosti
B. odnosima - s obitelji, prijateljima, vrnjacima i sposobnost za socijalno prikladne interakcije
s lanovima ire zajednice
C. dostupnou resursa zajednice i mogunosti - ukljuujui edukacijske, zdravstvene,
rekreacijske i drutvene usluge
imbenici otpornosti

osobna kompetencija
socijalna kompetencija
obiteljski sklad
drutvena podrka
struktura linosti

Osobni faktori zatite - odrasli

altruizam
empatija
pozitivna slika o sebi
optimizam i pozitivna perspektiva budunosti
samoorganiziranost
unutarnji lokus kontrole(lat. locus: mjesto i franc. contrle: nadzor - opi naziv u psihologiji
za doivljeni izvor kontrole osobnoga ponaanja i posljedica koje iz njega proizlaze. Osoba
s unutarnjim lokusom kontrole sklona je preuzimanju odgovornosti za vlastita djela i
najee vjeruje da je sama odgovorna za ono to joj se u ivotu dogaa. Osoba s vanjskim

1 RESCUR Hrvatska
1

lokusom kontrole pripisuje svoje uspjehe i neuspjehe vanjskim silama, okolnostima,

djelovanju drugih ljudi i sl.)

sposobnost psiholokog distanciranja od problema
fleksibilnost (prilagodljivost)
dosljednost
obrazovanost (informiranost)
odsustvo mentalne bolesti
zaposlenost

Osobni faktori zatite -djeca

laki temperament
visoko samopouzdanje
inteligencija i nezavisnost
pozitivne vjetine suoavanja s problemima
dobra slika o sebi
sposobnost da se dobije podrka od vrnjaka i starijih
sposobnost da se zadri svojevrsna psiholoka distanca od obitelji (ako je nezadovoljavajua)
dostupnost emocionalnih veza koje potiu razvoj povjerenja, autonomije, inicijative (Erikson)

Cilj stvaranja otpornosti kod djecejestpripremiti djecu za prevladavanje prepreka u njihovom razvoju i
razviti ih u zdrave odrasle osobe, a ne eliminirati sve naslijeene potekoe i rizike u djetinjstvu, jer to nije
mogue.

Zatitniki okolinski faktori

polaenje vrtia/kole/studija
stabilno obiteljsko okruenje
podravajui odnosi
aktivno sudjelovanje u vjerskoj zajednici
pripadanje religioznoj obitelji

Zatitniki sustavi u djetetovom okruenju

vrti
kola
susjedstvo
zdravstvena zatita
crkva
klubovi omoguavanje bliskih veza s kompetentnim i podravajuim odraslim osobama i
prosocijalnim vrnjacima

Zatitniki faktori: obiteljska podrka

stabilno okruenje
mogunost uspostavljanja bliskih i njegujuih odnosa
autoritativno roditeljstvo
pozitivno obiteljsko ozraje
roditeljska ukljuenost u odgoj djeteta
organizirano kuno okruenje
2

Rizini faktori
Genetski ili bioloki rizini faktori

autizam
djeja depresija
mentalna retardacija
zlostavljanje djece koje moe rezultirati tekom adaptacijom i ozbiljnim poremeajima

ponaanja
anksioznost
ADHD
ozbiljna bolest

Demografskirizini faktori

siromatvo
neobrazovanost roditelja
manjinska pripadnost

Nepovoljni dogaaji

razvod, ponovni brak ili smrt roditelja

esta seljenja ili mijenjanje institucija
uestala hospitalizacija

Kumulativni efekt rizika:

50% djece s tri imbenika rizika razvija psihike potekoe

75% djece ako je 5 faktora rizika

Orijentacija na zatitu
American PsychologicalAssociation (2004) preporua orijentaciju na faktore zatite, a ne usredotoenost
na nedostatke koje je potrebno mijenjati ili zamijeniti.Preporua deset naina za razvoj otpornosti i samim
tim poboljanje socio-emocionalnog i kognitivnog razvoja.

10 naina razvoja otpornosti

1. Stvaranje veza
4

2. Stav da krize nisu nepremostive

3. Prihvaanje da je promjena dio ivota
4. Pomicanje prema vlastitim ciljevima
5. Poduzimanje odgovarajuih akcija
6. Traenje mogunosti za pozitivno tumaenje tekoa
7. Njegovanje pozitivnog miljenja o sebi
8. Realna slika dogaaja
9. Optimistian pogled na svijet
10. Briga o sebi

1. Stvaranje veza

Pozitivni odnosi s lanovima obitelji, prijateljima i drugima jaaju otpornost.

Vani su oni kojima je stalo do nas i koji sluaju. Najotporniji ljudi nisu sami oni trae i
dobivaju pomo drugih.

2. Stav da krize nisu nepremostive

Ne moemo izbjei stresne situacije u ivotu, ali moemo utjecati na to kako se odnosima

prema njima.
Vani su naini suoavanja sa stresnim i traumatskim situacijama.

3. Prihvaanje da je promjena dio ivota

Ako prihvatimo da se neke okolnosti ne mogu promijeniti, lake se prebacujemo na one koje
se mogu mijenjati.

4. Pomicanje prema vlastitim ciljevima

to moemo uiniti danas, ma kako sitno bilo, da se pribliimo svom cilju?

5. Poduzimanjeodgovarajuihakcija

Problemi nee nestati sami od sebe djelovanje je bolje od pasivnosti.

6. Traenje mogunosti za pozitivno tumaenje tekoa

Svako zlo za neko dobro pomae u boljem upravljanju buduim negativnim dogaanjima.
7. Njegovanje pozitivnog miljenja o sebi

Prepoznavanje vlastitih snaga/prednosti.

Orijentacija na kvalitete, a ne nedostatke.

8.Imati realnu sliku dogaaja

Nastojati ne preuveliavati problem, staviti ga u iri kontekst (kako emo na ovo to nam se
danas dogaa gledati za tjedan, mjesec, godinu dana?)

9. Zadrati optimistian pogled na svijet

Gledati na dogaaje kao izazov, a ne prijetnju.

10.Briga o sebi

Sudjelovanje u oputajuim i ugodnim aktivnostima djecu poticati na igru, sport, kazalite,

drutvene aktivnosti.