OSNOVE NOVINARSTVA Stjepan Malovi

Profesija novinar
Profesionalni standardi izvjetavanja
Mediji komunikacijska sredstva, kao to su novine, asopisi, radio ili TV postaje. Ta sredstva
posreduju izmeu oglaivaa, novinara, djelatnika za odnose sa javnou i drugih komunikatora i
njihove poruke.
Novinarstvo - struka kojom se prikupljaju, piu, ureuju i objavljuju informacije, kako za novine,
tako i druge tiskovine, radio i televiziju.
Masovni se mediji esto definiraju i kao masovna komunikacija. Michael Kunzick daje sljedeu
definiciju:
Pod masovnom komunikacijom razumiju se svi komunikacijski oblici kod kojih se informacije
prenose javno putem tehnikih distribucijskih sredstava (medijima) indirektno (dakle, uz
prostornu ili vremensku ili prostorno-vremensku udaljenost izmeu partnera u komunikaciji) i
jednostrano (dakle, bez promjene uloga izmeu onoga koji daje izjavu i onoga koji je prima)
disperzivnoj publici (za razliku od nazone publike.
James Watson i Anne Hill smatraju kako je masovna komunikacija pojam koji ukljuuje:
institucionalizirane oblike javnih poruka, njihovu proizvodnju i diseminaciju, koja ima iroko
podruje djelovanja, a ukljuuje i zamjetnu koliinu rada potrebnog za njihovu izradu te koji se
prenosi sloenim medijatorima, kao to su novine, film, snimanje na razliite nosae poruka te
fotografiju.
Denis McQuail misli kako masovni mediji moraju zadovoljit sljedeih sedam uvjeta:
1.
2.
3.
4.
5.

formalnu organizaciju
usmjerenost na mnogobrojnu publiku
javnost i otvorenost svima
publika: primatelji su heterogeni ljudi koji ive u razliitim uvjetima i na razliitim mjestima
mogu istodobno doprijeti do velikog broja ljudi koji su na velikim udaljenostima od mjesta
emitiranja poruke
6. odnos izmeu komunikatora i publike uspostavljaju osobe koje su poznate samo o svojoj ulozi
komunikatora
7. primatelji masovnih komunikacija su pojedinci ujedinjeni u masu, koja ima zajednike
interese i sline oblike ponaanja
8.
Mediji nuno ograniavaju broj informacija koje alju svojim primateljima. Novinari prikazuju samo
dio stvarnosti, nastojei dati upravo ono to jest, prema profesionalnim standardima, najvanije, a to je
ipak uvijek interpretacija dogaaja.
Mediji prema mnogim teroretiarima imaju ulogu gatekeeprea, uvara vrata koja otvaraju samo nekim
informacijama. Lance W. Bennett, ameriki teroretiar, smatra kako je uloga gatekeepera presudna za
politiki sustav SAD-a. Gatekeeperi otvaraju vrata u dva smjera: ljude putaju van i unutra. U
amarikom sustavu, kae Bennet, vrata se esto otvaraju kako bi pustila vijesti koje politiki insideri
alju brojnoj publici vani, ali rijetko se otvaraju brojnim glasvoima koji izvana ele poruiti
malobrjnima koji su unutra.

James Reston,
izvjestitelja:
1.
2.
3.

dugogodinji voditelj dopisnitva New York Timesa, istie tri bitne osobine novinara
prvo, iskreno uvjerenje kako je obaveza novinara izvijestiti to je mogue tonije
drugo, potovati tekoe posla i vanost iznesenih tema za ljude
tree je prepoznavanje dubljeg znaenja vijesti

Akronima GOYA/KOD Get Of Your Asses and Knock On Doors afera Watergate, novinari
Washington Posta.
Mnogi novinari postali su ugledne javne osobe, utjecajni lanovi drutva, opinion makeri ili osobe
ije se miljenje uvaava i koje utjee na donosenje odluka u razanim podrujeima javnog, politikog,
kulturnog i sportskog ivota. Uobiajen je naziv mediokracija , za osobe koje imaju vanu ulogu u
medijima te koje stjeu snagu i mo djelovanjem u medijima.
Imamo li na umu iznimnu snagu masovnih medija, tada je posve logino zakljuiti kako su novinari
veoma utjecajni ljudi.
Suvremeno novinarstvo temelji se na sljedeim profesionalnim standardima: istinito, tono, poteno,
nepristrano i uravnoteeno izvjetavanje.

Istina
Istinitost vijesti je temeljna kategorija. Veina novinarskih ubenika uope ne definira istinitost, jer se
o njoj ne raspravlja. Vijest je istinita ili nije vijest.
Missouri group, kae kako postoje tri tradicionalno najbolje zatite od tubi: istina, ast i poteno
komentiranje i kritika. A istina je najbolja obrana protiv tubi.

Potenje
Potenje u izvjetavanju, piu autori Missouri group, znai da ete pokutai doi do svakog mogueg
gledita na dogaaj o kojem izvjetavate. Rijetko kada je to samo jedno, esto su to dva ili vie
gledita. Potenje znai kako ete svakom tko je spomenut ili napadnut u izvjetaju omoguiti da
odgovori i iznese svoje stajalite. Potenjeznai, iznad svega, da ete uiniti sve kako nebiste bili pod
utjecajem svojih predrasuda i preduvjerenja dok izvjetavate ili ureujete.

Novinarstvo je postiglo napredak podutjecajem novinarskih udruga koje su isticale novo

naelo, koje je postalo standard procjene kvalitete novina: potenje u izvjetavanju, temeljeno
na injenicama, a stajalita i miljenja zadrana su na specijaliziranim stranicam, editorials.

Ugledni ameriki dnevni list The Washington Post ovako je definirao potenje:

Nijedan izvjetaj nije poten ako izostavlja vane injenice za razumijevanje dogaaja. Dakle,
potenje ukljuuje cjelovitost.

Nijedan izvjetaj nije poten ako sadrava u biti nevane informacije na tetu vanih injenica.
Dakle, potenje ukljuuje primjerneost (relevatnost).

Nijedan izvjetaj nije poten ako namjerno ili nenamjerno navodi ili ak zavodi itatelja na
pogrean zakljua. Dakle, potenje ukljuuje iskrenost prema itetelju.

Nijedan izvjetaj nije toan ako novinar skriva svoja opredjeljenja ili emocije iza pejorativnih
rijei kao to su odbijanje,unato svemu, moramo priznati, nesagledive posljedice.
Dakle, potenje ukljuuje jasnou izraza umjesto fraziranja.

Tonost
Tonost je najvanije obiljeje svake vijesti, bilo velike ili male, duge ili kratke. Svaka pojedinost
mora biti tona. Svako ime mora biti tono napisano, svaki citat mora biti onakav kakav je izreen, svi
brojevi koji se spominju moraju imati toan zbroj na kraju teksta.
Michael Kunzick nabraja pravila za tono opisivanje zbilje (koja je objavio W. La Roche u 8. izdanju
svojeg uebenika Uvod u praktino novinarstvo):
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Sve iznesene injenice moraju biti tone.

Nesigurni podaci moraju ostati vidljivi.
U tonost je ubrajaju i potpunosti i uravnoteenost.
Autor ne smije iznositi svoje miljenje.
Izbjegavati floskule (mogue nenamjerno miljene).
Ako je izraavanje miljenja predmet izvjetavanje, to treba oznaiti.
Bez ukrasnih, nadopunjujui injenica (neopravdane tendencije).

Uravnoteenost
Definicija uravnoteenog izvjetavanja nedvosmisleno zahtjeva od novinara prikazivanje svih strana u
sukobu ili dogaaju o kojem piu.
U teoriji medija pojavio se pojam uravnoteeno programiranje, a uveo ga je 1962. godine u
ameriku TV praksu takozvani Pilkingtonov izvjeaj kojim se reguliraju tri kriterija za uravnoteeno
ureivanje programa. Ravnotea se postie, prema Pilkingtonu, kada ureivaka politika posveuje
puno pozornost najirim moguim temama i osobama, bez obzira na njihovu vanost. Program ne
smije dati vie prostora jednom tipu popularnih emisija na tetu drugim, kvalitetnim, ali ne toliko
popularnim.

Slijepo potovanje ravnotee lako novinare i ureivake politike moe dovesti u paradoksalne
situacije. (primjer: rat, ekoloke katastrofe, politika)

Nepristranost
Nepristranost je jedan od osnovnih preduvjeta shvaanja modernog novinarstva. Novinar se u
izvjetavanju ne bi smio svrstati na bilo koju stranu. Izvjetaj treba prikazati dogaaj onakvim kakav
se dogodio, bez obzira na sklonosti novinara, koji dakako, svoja stajalita moe objaviti u komentaru.
BBC recept legendarnu nepristranost BBC-a istraivao je i poznati britanski teroretiar medija
Philip Schlesinger. Nepristanost Schlesinger definira kao sredninji element posredovanja vijesti na
BBC-ju. Pod pojmom nepristranosti mogu se svrstati pojmovi kao to su uravnoteenost, objektivnost,
odogovrnost, potenje, naklonost

No i Schlesinger se susreo s problemom. Nepristranost znai da je vijest vrijednosno

neutralna. On vrijednosnu neutralnost naziva mitom, koji je teko ostvariv, jer su djelatnici

BBC-a ukorijenjeni u britansko drutveno ureenje pa su tako, htjeli ili ne, prenositelji
odreenog drutvenog shvaanja.

Uloga komunikatora
Pojam komunikatora ukljuuje skupinu ljudi koja recipijentu prosljeuje informacije, miljenja,
zabavne sadraje, promibene i druge poruke. Pojam se zapravo odnosi na sve osobe koje sudjeluju u
komuniciranju poruke, ne samo novinare.
ovjeanstvo se posljednjih nekoliko desetljea 20. stoljea suoilo s komunikacijskom
eksplozijom. Moda je najbolji prikaz komunikacijske eksplozije dao Frederick Williams 1982.
godine. On je razvitak komunikacijskih sredstava prikazao na zamiljenoj uri od 24 sata.
Komunikacijska eksplozija poinje tek u 23.53 izumom parnog tiska. Ostalo se zbivalo u minutama,
sekundama i djeliima sekundi. A sve to vijeme ovjek je ostao isti , barem se njegov kapacitet za
prihvat informacija nije bitno mijenjao.

Harold Lasswll postavio je svoj model u kojem je definirao linearni proces kojem treba odgovoriti na
pet osnovnih pitanja:

1.
2.
3.
4.
5.

Tko? (komunikator)
Kae to? (poruka)
Na kojem kanalu? (mediji)
Komu? (publika)
S kojim uspjehom? (efekt)

Hiebert, Ungurait i Bohn razlikuju etiri stupnja komunikacije:

1. Intrapersonalna komunikacija: kad ovjek razgovara sam sa sobom. To je proces
razmiljanja prije nego to ponemo govoriti o neemu.
2. Interpersonalna komunikacija: moe biti dijadna (2 osobe), trijadna (3 osobe) ili vie osoba
komunicira meusobno. to su emocionalne i fizike veze vre, to je komunikacija dublja.
3. Skupna komunikacija: kada sudjelujemo na poslovnom sastanku, koncertu ili slino. Neki su
sudionici aktivniji od drugih. Tu je ukljuena i poslovna komunikacija.
4. Masovna komunikacija: pojavljuje se komunikator (uvijek vie od jedne osobe), koji
masovne medije koristi kako bi komunicirao s vrlo brojnom publikom.
Navedeni autori su sainili model masovnog komuniciranja koji su nazvali HUB, a koji se popularno
moe opisati kao kamen koji bacimo usred bazena, koji zatim stvara koncentrine krugove koji se od
ruba bazena odbijaju natrag na sredite. Krugovi prenose sadraj koji moe biti zabava, vijesti,
komentari itd. Prvi sredinji koncentrini krug prema tom modelu su komunikatori. Slijede kodirani
jezici, gatekeeprei, masovni mediji, regulatori, filtri, publika i zadnji koncentrini krug koji se odbija i
vraa prema sreditu jesu efekti.
HUB je komunikatore definirao kao konglomerat ili skupinu pojedinaca od kojih svaki ima specifinu
ulogu. Odlike komunikatora, prema njima, jesu kompetitivnost, veliina i sloenost,

industrijaliziranost, specijalizacija i reprezentacija pojedinih oblika komuniciranja. U svakom od

masovnih medija komunikatori su specifini i imaju svoju organizaciju koja odgovara upravo tom
mediju.
Black i Bryant razlikuju tri vrste medija:
1. Masovni mediji: novine, asopisi, knjige, radio, film i televizija.
2. Osobni mediji: temeljeni na tehnologiji koja stvara i prenosi poruke. Za razliku od masovnih
medija, korisnik je onaj tko njima upravlja.
3. Telekomunikacijski mediji: bit telekomunikacijski medija je u povezivanju pojedinaca
meusobno ili s drugim informacijskim izvorima.

Drutvena uloga medija

Mo medija je nedvojbeno velika. Poznata su stajalita kako su mediji etvrta vlast. Neki su pak
medije nazvali sedmom silom.
etri teorije o tisku postavili su ameriki znatvenici F. Siebert, T. Peterson i W. Schramm. Mediji su,
prema njima, ili autoritarni ili slobodarski. Ako su autoritarni, tada je njihova uloga podupirati vlast.
Ako su slobodoljubivi, tada trebaju sluiti pojedincu, uglavnom branei ga od vlasti, drave. etri
teorije, ili bolje reeno , etiri sustava tiska jesu: autoritarni, komunistiki, libertijanski sustav i
drutvena odgovornost.
etri su temeljne funkcije masovnih medija, prema Blacku i Bryantu: informacija, zabava,
uvjeravanje i transmisija kulture.

Mo uvjeravanja imaju svi mediji a ona se oituje u velikom broju reklamnih poruka.
Transmijsija, prijenos kulture je najrairenija, ali i najmanje razumljiva funkcija masovnih
medija.

Publika
Masovna komunikacija usmjerena je na publiku koja je brojna, ali heterogena, i iji su pripadnici
anonimni smatra Charles R. Wright.

Razlikujemo i publiku kao konzumente medijskih sadraja (audience-as-public) te publiku kao

potroaa (audience-as-client). Prva kategorija su oni koji masovne medije konzumiraju kako
bi se informirali, zabavili i slino. Druga pak kategorija postaje sve brojnija razvitkom medija
i dominatnom ulogom oglasa, pa oni mediji konzumiraju kako bi zadovoljili svoje potroake
porebe.

Denis McQuail postavio je, na primjeru TV-a, model fragmentirane publike, prema kojem
razlikujemo:
1. Unitarni, jedinstveni model koji jo predstavlja publiku openito, bez nekih podjela.
2. Pluralistiki model, koji predstavlja ogranienu unutrarnju diverzifikaciju.

3. Model jezgre i periferije (jedinstveno u raznolikosti) koji poveanjem broja kanala

omoguuje i dodatne i konkurentske alternative izvan glavnog programskog okvira.
4. Fragmentirani model koji obiljeava velika fragmentiranost i dezintegracija sredinjeg
programa. Gledatelji konzumiraju brojne programe bez pravila, a u tom je modelu povezana
publika sporadina.
McQuail smatra da danas najveim dijelom dominira publika krajnje-rubnog modela. Razlozi za to
prvenstveno lee u gotovo opem prihvaanju mainstream sadraja, kao i u prednosti medisjkih
organizacija koje razumiju funkcioniranje masovnih medija, dodajui navike publike.

Utjecaj medija na pojedince

Pojavile su se neke opepoznate i generalizirane hipoteze o utjecaju medija na pojedince:

Mediji lake stvaraju nova gledita, a tee mijenjaju postojea.

Utjecaj medija vei je meu neopredjeljenima, naroito tijekom izbora.
Utjecaj e biti znatno vei ako svi ili barem veina medija prikazuju dogaaj na isti nain
(konzistentnost).
Utjecaj medija e biti vei ako se koncentriraju na dio pojave ili dogaaja (intenzitet).
Utjecaj medija e biti vei ako se poruka, stajalita i slike esto pojavljuju (frekventnost).

Znanost o medijima razvila je metode kojima utvruje utjecaj medija na pojedince. Odreena su tri
glavna podruja utjecaja: promjena spoznaja i shvaanja; promjena stajalita i vrednota; promjena
ponaanja.
Promjena spoznaja i shvaanja je u samoj biti komunikacijskog procesa, koji poinje
pridobivanjem pozornosti publike, nastavlja se stvaranjem spoznaje te konano i optimalno nastaje
novo shvaanje.
Znastvenici se uglavnom slau da je utjecaj medija tetan na drutvene vrednote i stjalita
pojedinaca. Osnaivanje postojeih uvjerenja i bandwagon efekt su vani u ovom podruju djelovanja
medija na pojedince.
Promjene ponaanja pod utjecajem medija privlai mnogobrojne medijske istraivae, naroito one
koji se bave utjecajem televizije na ponaanje djece, izazivanje agresije, antisocijalne poremeaje i
slino.

Medijska industrija
Amerika definicija industrije masovnih medija specifina i sadrava sedam osnovnih djelatnosti:
tisak, radio, televizija, magazini i periodika, filmovi, knjige te nosai zvuka i videozapisa.
Medijska industrija ima tri temeljne funkcije, dri Shirley Biagi: biznis ili bolje reeno ostvarivanje
dobiti, primjena komunikacijskih tehnologija i tree, ona je snana politika, drutvena i kulturna
institucija. Str. 74. 76.

Prava i odgovornosti
Prava novinara i graana koja su meusobno povezana, a ponekad i sukobljena kada se radio o
informiranju javnosti:
Pravo da znaju
Pravo na zatitu vlastitog ugleda
Pravo na privatnost
Pravo na pristup
Pravo na poteno suenje
Pravo na zatitu izvora informiranja
Pravo na zatitu intelektualnog vlasnitva
Pravo na slobodnu trgovinu i izbor pri kupnji
Amerikanci su definirali i to je odgovornost medija, i to u dokumentu Povjerenstva za slobodu tiska
1947. godine.
Odgovornost masovnih medija odreuje se u pet toaka, koje mediji moraju potovati ele li biti
odgovorni drutvu a ostati slobodni:
1. Osigurati istinit, saet i razuman pregled dnevnih dogaaja u kontekstu koji ima neko znaenje
2. Osigurati forum za razmjenu komentara i kritike
3. Osigurati sredstva za uzajamno predstavljanje miljenja i stajalita razliitih drutveni skupina
i iznijeti reprezentativnu sliku drutvenih skupina
4. Razviti metode predstavljanja i objanjavanja drutvenih ciljeva i vrednota
5. Osigurati nain da se svakom lanu drutva omogui puna i svakodnevna informacija,
miljenje i osjeaj.

Cenzura i autocenzura

Cenzura je sprjeavanja da se objave informacije, a temelji se na zakonu.

Autocenzura je kad novinar sam, zbog straha ili pritiska, odlui ne pisati o nekom dogaaju ili
objaviti neku informaciju.
Opscenost je veoma prisutna u nekim masovnim medijima, pa zakonodavci reguliraju to se
moe objaviti , tko moe gledati neto i kada.

Etika novinarstva
Autori Missouri Group proglsili su sljedeih sedam smrtnih grijeha za novinarsku etiku:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Plagijat
Podmiivanje
Sukob interesa
Zadravanje informacija
Prijevara
Povreda privatnosti
Sudjelovanje u vijestima

 Gordana Vilovi je analizitajui etike prijepore u tjednicima Globus i Nacional, istraivala

sljedee kategorije: neistinito izvjetavanje, anonimni izvori, prikazivanje samo jedne strane,
naruavanje temeljnih pravo ovjeka, naruavanje prava manjiskih drutvenih skupina, propagandni
tekstovi, lo ukus i opscenost, nepodudarnost teksta i naslova.

Sve poinje dogaajem

Izvjetavanje o dogaajima
Vanost dogaaja odreuje kako e se vijest objaviti, hoe li to biti udarna vijest za naslovne stranice
novina i prve minute radijskih i televizijskih vijesti, tzv. Breaking news, ili e se odbaciti kao nevana
i nepotrebna. Urednici su oni koji odluuju hoe li se vijest objaviti i kako. Ali novinari, izvjestitelji su
ti koji pronalaze vijest.

Na mjestu dogaaja
Prometna nesrea
Ozbiljnost nesree procjenuje se prema broju mrtvih i ozljeenih, njihovoj vanosti, blizini i
okolnostima nesree.
Mogui izvori: prometna policija, sudac istraitelj, bolnice i hitna pomo. Pogrebna poduzea,
mrtvozornik. Oprez, ne procjenujte tko je skrivio nesreu i paljivo objavljujte izjave
oevidaca.