Professional Documents
Culture Documents
Toni Buzan Koristite Obe Hemisfere Mozga
Toni Buzan Koristite Obe Hemisfere Mozga
Toni Buzan Koristite Obe Hemisfere Mozga
Toni B uzan
Koristite obe
hem isfere m ozga
Beograd, 2001.
Naslov originala
Tony Buzan
Prevodilac
Branislav Marii
Recenzent
Prof, dr Miodrag Pani
Lektor
Nevena Mani
Korektor
Zorica Marii
Priprema za tampu
Studio SKRIPTA
V
tampa
Diiamantprint, Beograd
dra: 500
ISBN 86-82683-12-1
Uvod
Ova knjiga napisana je sa ciljem da vam pomogne da koristite ceo
mozak. Kada proitate knjigu znaete mnogo vie o tome kako mozak
l'unkcionie i kako ga moete koristiti na najbolji nain. Biete u stanju
da itate mnogo bre i efikasnije, moi ete da stvarate mape uma, da
lake reavate probleme i da poveate mo svoje memorije.
Ovo uvodno poglavlje vam daje osnovne napomene o sadraju
knjige i o najboljem nainu kako da joj pristupite.
POGLAVLJA
kako se pojedini elementi celine uklapaju jedan u drugi. Tako sam dobio
dobar pregled, to mi je omoguilo da samo pokucam na poglavlja
svakog predmeta pa da ostvarim savreno priseanje.
Obnavljao sam gradivo jednom nedeljno uz pomo mapa uma, a
kako su se ispiti pribliavali i ee. Crtao sam rafalne mape uma na
temelju priseanja, ne gledajui u knjige ili beleke, nego jednostavno
crtajui iz glave memorisano znanje i razumevanje predmeta. Potom
sam uporeivao rafalne sa osnovnim mapama uma, uoavajui eventu
alne razlike.
Podrobno sam proverio da li sam proitao sve neophodne knjige,
zatim sam se ograniio samo na one najznaajnije,temeljno ih prouio
i pretoio u mape uma, tako da je moje pamenje i razumevanje
dovedeno do maksimuma. Osim toga, prouavao sam sve preporuene
forme i stilove pisanja radova i koristio svoje mape uma kao strukturu
za vebanje pisanja radova i davanja odgovora na ispitna pitanja.
To sam povezao sa boljom fizikom kondicijom; trao sam tri do
pet kilometara dva do tri puta nedeljno, boravio mnogo na sveem
vazduhu, radio sklekove i unjeve i vebe istezanja. Oseao sam se
fiziki sve spremnijim to je, mislim, veoma pomoglo mojoj koncen
traciji, u skladu sa poslovicom - u zdravom tein zdrav duh. Bio sam
zadovoljan sobom, bio sam zadovoljan svojim uenjem.
ISPITI - REZULTATI
Geografija
Istorija srednjeg veka
Biznis
Ocena
5
5
5
prvo
prvo
prvo, svih vremena
Varijanta tenisa u kojoj oba igraa neizmenino plasiraju loptu ka zidu. (prim, ur.)
U
12
II
Slika 1. Mozak.
Ipak, ak i sada, kad pomou raunara i elektronskih mikroskopa
lomimo ono to verovatno predstavlja najtvri orah kojim se oveanstvo ikad zanimalo, moramo priznati d a je ukupno znanje, koje smo
dosad stekli, zapravo manje od jednog procenta onoga to bi zapravo
trebalo znati o mozgu. Kada nam se uini da eksperimenti pokazuju
14
kako mozak radi na odreeni nain, stie neki novi eksperiment koji
pokazuje sasvim drugu sliku ili se pak pojavljuje neko drugo ljudsko
bie s mozgom koji nas natera da izmenimo ceo koncept.
O n o to smo prikupili svojim naporim a do ovog trenutka zapravo
predstavlja saznanje da je mozak neuporedivo sloeniji nego to
se nekad m islilo i da, svako za koga se ironino kae da ima
prosean" mozak, ima m nogo vee sposobnosti i potencijale
nego to se do sada verovalo.
15
reci
b r o je v i
linearnost
nizovi
liste
logika
analiza
Zemlja: 13.476 km
Slika 5. Ogromna veliina poznatog univerzuma. Svaka sledea crna sfera vea je po zapremini milijardu puta od prethodne (v. tekst na str 18).
Susedne galaksije:
1. 600.000.000.000.000.000.000
Broj nije jedan iza kojeg sledi osamsto nula; sposobnost mozga
za stvaranje obrazaca ili b ro j stepeni slo b o d e " je: T o lik o veliki
da bi pisanje rukopisnih znakova standardne veliine stvorilo
liniju dugaku vise od 10,5 m iliona kilom etara. S takvim brojem
mogunosti mozak je klavijatura na kojoj bi se m o g lo odsvirati
na stotine m iliona razliitih m elodija istovrem eno. Jo ne postoji
ljudsko bie koje bi m oglo da iskoristi sav potencijal svog mozga.
Zbog toga ne prihvatam o nikakve pesimistike procene o g ra n i
cama ljudskog mozga. O n nema g ra n ica "!
ii
II
23
fotografska
ploa
predmet
reanj
24
zrak reflektovan
od predmeta ka
ploi
ogledalo
socivo
SOCIVO
usmereni
zrak
laser
razbija
zraka
staklena fotografska
ploa
zrak
ogledalo
II
27
PAANJA IPRTMENE
III
29
JU
III
Ova knjiga je prvi radni prirunik koji ima za cilj da vam pomogne
da razumete svoj superbiokompjuter, da ga negujete i brinete se za
njega i da dopustite da se razmahne u prirodnom i izvanredno velikom
rasponu intelektualnih sposobnosti koje ve poseduje.
31
Definicija itanja
Zato postoje problemi sa itanjem
Pokreti oiju pri itanju
Prednosti brzog itanja
Predrasude u vezi sa itanjem
32
IV
33
IV
umor
lenjost
dosada
nezainteresovanost
analiza
kritinost
motivacija
procenjivanje
organizacija
skretanje oiju
9
priseanje
nestrpljenje
renik
subvokal izacija
tipografija
literarni stil
selekcija
odbaci vanje
koncentracija
vraanje unazad
34
IV
3. U n u tra n ja in te g ra c ija
35
IV
IV
K re ta n je
fiksacije
pokreti oka
V
reci
IV
fiksacije
lutanje/? pogledom
pokreti oka
reci
vraanje ili skretanje nazad
pokreti oka
rei
Slika 13. Dijagram koji pokazuje pokrete oiju kod boljeg i efikas
nijeg itaa. Vie rei obuhvaenih svakom fiksacijom uz istovremeno
smanjen broj skokova unazad, vraanja i lutanja oiju.
3. Opseg fiksacije moe da se proiri na tri do pet rei istovremeno.
Ovo bi se moglo initi nemoguim, ukoliko je tano da mozak moe
da obradi samo jednu re u jednom trenutku. Meutim, mozak je u
39
IV
stanju da fiksira grupu reci stoje mnogo bolje u svakom pogledu: kad
itamo reenice, ne itamo da bismo shvatili smisao svake rei pona
osob, nego da bismo shvatili fraze koje su sastavljene od vie rei.
Proitati reenicu:
maka
na
je
sedefa
putu
na putu.
>
v*
IV
41
IV
Slika 14. Oblik koji crta " oko bez vizuelnog voenja pri pokuaju
da oformi putanju krunice.
Posle toga, zamolite prijatelja da oima sledi vrh vaeg prsta koji u
vazduhu crta zamiljenu krunicu. Zapaziete da e njegove oi gotovo
savreno slediti taj pokret i opisati krunicu slinu onoj na slici br. 15.
Slika 15. Oblik koji crta oko uz pomo vizuelnog voenja vrhom
prsta du oboda kruga.
Ovaj jednostavan eksperiment pokazuje koliko svako od nas moe
da pobolja svoje potencijale ukoliko poseduje osnovna znanja o fizi
kim funkcijama oka i mozga. U veini sluajeva, nije potreban dodatni
trening ili naporno vebanje. Kao i u prethodnom sluaju, rezultati su
trenutni.
ita ne mora, naravno, da koristi svoj prst kao vizuelni vodi, ve
u tu svrhu moe da koristi olovku ili penkalo, kao to to ini veina
prirodno brzih i efikasnih itaa. U prvom trenutku e vam se initi da
vizuelno voenje usporava itanje. To se deava zbog toga to, kako
smo ranije pomenuli, svi mi verujemo da itamo mnogo bre nego to
to zaista inimo. Zapravo, itanje uz pomo vizuelnog vodia bie
mnogo bre.
IV
P ro ire n i f o k u s
43
IV
Tn
M
ii
ii
smanjena brzina
koja izgleda kao
brzina od 50 km/h
u
ri
r,
i!
H
**
ii
ii
oznaka kojom se
naglo trai sma
njenje brzine
n
U
li
li
n
,i
a
U
IV
45
IV
co
C
M
o
05
00
CD
in
co
C
M
o
o
o
o
o
05
O
O
00
o
o
h-
o
o
CD
O
O
LT5
O
O
o
o
CO
o
o
C
M
o
o
46
47
Pam enje
PREGLED
Sistem broj-rima
Nemogu zadatak
48
Pamenje
Ponite sada:
otiao
ovaj
knjiga
rad
i
dobar
i
poetak
od
ovaj
kasno
belo
i
papir
Leonardo da Vini
svetio
od
vetina
ovaj
sopstveni
stepenik
beleka
i
jahanje
u
vreme
dom
Sada okrenite strane 53 i 54, i odgovorite na pitanja od 1 do 6.
49
T3
r\
CX
a
ro
CJl
cn
o
a
cn
o
o
c
nivo prisecanja
Pamenje
poetak uenja
kraj uenja
I______________________ 1 sat ______________________ I
51
Pamenje
zavretak jedan
uenja dan
dva
dana
jedna
sedmica
jedan
mesec
etiri
meseca
zavretak jedan
uenja dan
dva
dana
jedna
sedmica
A
jedan
mescc
A
etiri
mcseca
52
Pamenje
100%
zavretak jedan
uenja dan
dva
dana
jedna
sedmica
jedan
mesec
etiri
meseca
53
Pamenje
2. Koliko ste se pojmova, od poetka liste, setili pre nego to ste prvi
put pogreili?
3. Da li ste u stanju da se prisetite pojmova koji se ponavljaju? Ako
jeste, zabeleite ih.
4. Koliko ste se pojmova prisetili od poslednjih pet?
5. Moete li da se prisetite nekog pojma sa spiska koji se umnogome
razlikuje od drugih?
6. Koliko se pojmova, iz sredine liste, moete setiti pod uslovom da ih
ve niste spomenuli odgovarajui na prethodna pitanja?
Test 2: odgovori na Priseanje tokom uenja
Nacrtajte, kako je to prikazano u primerima na slici 17 (strane 51 i 52),
krivu koja po vaem miljenju pokazuje kako funkcionie vae pam
enje tokom perioda uenja.
1oo%
75% cd
a,
50% -
o
>
c
25% -
0%
i
zavretak jedan
uenja dan
54
dva
dana
jedna
sedmica
jedan
mesec
etiri
meseca
Pamenje
Test 3: o d g o v o ri n a te st P r is e a n je p o s le p e r io d a u e n ja
a,
50% -
O
>
iI
25% -
0% - I -------------------------------------------------------------------------------------------
poetak uenja
kraj uenja
I______________________ 1 s a t______________________ I
Pamenje
zavretak
uenja
1 sat
2 sat
3 sat
4 sat
5 sat
Slika 19. Kako vreme prolazi, tako priseanje gradiva, koje se ui,
postaje sve loije, ukoliko se mozgu ne omogui odgovarajui
odmor.
Stoga e grafikon, koji se trai u Testu 2, biti neto sloeniji nego
to su jednostavni primeri koje smo naveli. Verovatno e biti sloeniji
i od grafikona koji ste vi nacrtali u vezi sa vaim priseanjem tokom
perioda uenja. Proseni rezultati iz Testa 1 ine grafikon slian onom
na slici 20.
Sa grafikona se jasno vidi kako u normalnim uslovima i sa relativno
konstantnim razumevanjem, pamtimo vie na poetku i kraju perioda
uenja, vie injenica koje su povezane ponavljanjem, smislom, ritmom
i slino, vie pojmova koji se izdvajaju ili su jedinstveni (psiholog koji
je otkrio tu injenicu bio je Fon Restorf. Zato se taj fenomen u procesu
pamenja naziva Fon Restorfovim efektom) i mnogo manje injenica
koje se nalaze u sredini razdoblja uenja.
Ukoliko elimo da zadrimo priseanje na razumnom nivou, potrebno
je da pronaemo taku u kojoj su priseanje i razumevanje u najveem
skladu. U veini sluajeva ta taka se dogaa u vremenskom intervalu
od 20 do 50 minuta. Krai vremenski interval ne daje mozgu dovoljno
vremena da proceni ritam i organizaciju gradiva, a dui vremenski
interval rezultira stalnim smanjivanjem koliine zapamenog materi
jala (v. sliku 19).
Ako vreme uenja tokom predavanja, iz knjige ili nekog drugog
medija, iznosi, recimo, vie od dva sata, bilo bi korisno da se organizuje
56
Pamenje
100%
75%
03
ET
03
cx
o
>
c
50%
25%
0%
A
poetak uenja
kraj uenja
57
Pamenje
kriva priseanja
Kriva priseanja
+
+ + pri 2-satnom uenju
/"
Kriva priseanja
pri duem uenju
od 2 sata, bez pauze
Pamenje
Pamenje
Pamenje
61
Kreativno
razmiljanje
Nivo priscanja
1 0 0
Prvi pregled
10 minuta
Drugi pregled
24 sata
r
75%
50%
25%
Odrivo znanje za
osohu koja ne
pravi preelede
Vreme
Odrivo znanje
nakon IO minuta
Odrivo znanje
nakon 1 sedmice
Odrivo znanje
nakon 24 sata
Odrivo znanje
nakon 1 meseca
Pamenje
63
Pamenje
Test 4: o d g o v o ri na M e m o r ijs k i s is te m i
8
9
6
10
2
Rezultat:
S iste m i
64
Pamenje
Pamenje
4
leptiri
5
zet
6
azbest
7
Adam (prvi ovek na Zemlji)
am
8
9
krevet
korset
10
Da biste zapamtili datu listu pojmova, potrebno je da ih poveete na
neki upeatljiv nain sa kljunim memorijskim recima koje su rimova
njem povezane sa brojevima. Ako ovo uinite uspeno, odgovor na
pitanje kao stoje, koji pojam se nalazi pod brojem 3, bie veoma lak.
Re koja se rimuje sa 3 je fratri. Ako smo je na dovoljno upeatljiv
nain zapamtili sa pojmom pod brojem tri - maka, mentalna slika
datog pojma e se automatski pojaviti na povrini seanja.
MEMORIJSKI PRINCIPI
Miris
Ukus
Dodir
Kinestezija (svesnost poloaja i kretanja tela u prostoru).
Pamenje
2. Kretanje
U bilo kojoj mnemonikoj predstavi kretanje vaem mozgu daje ogro
man opseg mogunosti da napravi vezu sa njima i da ih na taj nain
lake zapamti. Dinamizirajui svoje mentalne slike insistirajte na trodimenzionalnosti.
3. Asocijacije
Kad god elite neto da zapamtite trebalo bi da to poveete sa neim
to je veoma vrsto vezano za va mentalni sklop, kao to je sistem
memorijskih kuka: jedan - erdan.
4. Seksualnost
Svi mi imamo odlino pamenje u ovoj oblasti, koristite je!
5. Duhovitost
Igrajte se sa svojom memorijom. Sto su vae mentalne slike zabavnije,
smenije, nerealnije i besmislenije, utoliko ete ih lake pamtiti. Salvador Dali, slikar nadrealista, jednom prilikom je rekao: Moje slike su
fotografije slikane rukom iracionalnog koje je postalo stvarno, a na
neki nain, to su slike savreno ouvanog seanja na njegova dnevna
sanjarenja i snove.
6. Imaginacija
uveni naunik Ajntajn je rekao: Imaginacija je mnogo vanija od
znanja. Znanje je ogranieno dok mata sadri u sebi ceo svet, stimulie
progres i evoluciji daje ivotni dah. to vie koristite svoju imagi
naciju, bolje ete pamtiti.
7. Numerika ureenost
Nabrajanje po brojevima daje specifinost i efikasnost principu poretka
i loginosti.
8. Simbolizam
Zamena obine ili dosadne slike onom koja je puna znaenja, poveava
verovatnou priseanja. Moete koristiti i tradicionalne simbole, kao
to su znak stop ili sijalica.
67
Pamenje
9. M u ltik o lo rn o st
Kad god je to mogue, koristite ceo spektar duginih boja kako bi vae
ideje bile pune boja, jer ete ih tako lake zapamtiti.
10. P rin cip p o re tk a
Pamenje
2: d eva <> p e r o
69
Pamenje
Zapameni pojmovi
_____________________
_____________________
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________
_____________________
_____________________
_____________________
_____________________
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________
_____________________
_____________________
___________________________________________________________________
____________________________________________________________________
_____________________
_____________________
4
5
6
7
8
9
10
Uz malo vebe uvek ete biti u stanju da se setite svih deset zadatih
pojmova ak iako koristite isti sistem. Pojmove koje treba zapamtiti
moete da uporedite sa delovima odee, a kljune memorijske rei sa
vealicama. Vealice uvek ostaju iste dok se delovi odee, okaeni o
njih, mogu menjati po potrebi. Kljune memorijske rei ostaju stalno
iste i to su one koje se rimuju sa brojevima. Kao to sam ve napomenuo,
postoje mnogi drugi memorijski sistemi uz pomo kojih je lako pamtiti,
ali bi trebalo napisati itavu knjigu (to sam ve uinio), da bi veinu
njih objasnio (v. moju knjigu Savreno pamenje). Memorijski sistem
koj i je posebno znaajan je vrhunski sistem pam enja, uz pomo kojeg
ete biti u stanju da zapamtite i hiljadu pojmova po elji, na slian nain
kao to je to kod sistema broj-rima, a daje nam i klju za pamenje
viecifrenih brojeva i datuma. Tu je jo i sistem pamenja lica i imena,
koji pomae da se izbegne veoma rairena pojava da se veina ljudi ne
moe setiti imena ili likova ljudi sa kojim su se upoznali.
NEMOGU ZADATAK
70
Pamenje
71
Pamenje
72
Tabla I
Tabla II - Mapa uma koja sumira priu Kusa hibari (v. str. 74-76)
_______________
VI
_______________
VEBA I DISKUSIJA
73
VI
KUSA - HIBARI
Lqfkadio Herne
1. Njegov kavez je visok tano dve irine japanskog palca, a irok palac
i po: kroz njegova vrataca, koja se okreu oko vertikalne osovinice,
jedva da moe da ue vrh mog malog prsta. Meutim, u tom malom
kavezu on ima dovoljno prostora - prostora da hoda, da skae, da
leti, jer on je tako mali da morate da paljivo gledate kroz smee
koprenaste ipkice kaveza da biste uhvatili njegov bljesak. Uvek
moram da okreem kavez, i to nekoliko puta uz dobro osvetljenje,
pre nego to otkrijem njegovo boravite i tada ga obino nalazim
kako se odmara u jednom od gornjih uglova, drei se, naglavake,
za svod kaveza od gaze.
Zamislite cvrka veliine komarca - sa parom antena mnogo duim
nego to je njegovo telo, i tako finim da ih moete uoiti samo
naspram svetla. Njegovo japansko ime je kusa-hibari ili u ,,prevodu - eva iz trave. Njegova trina vrednost iznosi tano dva
naest centi - sutinski mnogo vie nego vrednost zlata njegove
teine. Dvanaest centi za stvar slinu muici!... Po danu spava ili
meditira, osim kad se zabavlja mrvicom patlidana ili krastavca, koji
se mora svakog jutra staviti u njegov kavez... mukotrpno gaje drati
istim i nahranjenim: da ga vidite, pomislili biste d aje besmisleno
truditi se oko stvorenja koje je tako smeno malo.
J. Sa zalaskom sunca budi se njegova beskonano mala dua; tada soba
poinje da se puni nenom i svetom muzikom neopisive slasti-zvuk
je tanak, srebrno uborei i prodirui kao iz najtanjih elektrinih
zvona. Kako tama postaje dublja, zvuk postaje slai - ponekad tako
buja da ela kua vibrira vragolastim odjekom, a ponekad se stanjuje
do najtanje zamislive niti glasa. Bio glasan ili tih, on zadrava
natprirodnu prodornost... elu no taj atom tako peva; posustaje
samo kad zvono sa crkve proglasi raanje zore.
Ta siuna pesma je pesma ljubavi - maglovite ljubavi prema
nevienom i nepoznatom. Potpuno je nemogue d aju je on ikada
video ili upoznao u svom sadanjem ivotu. Ni njegovi preci, mnogo
generacija unazad, ne znaju bilo ta o nonom ivotu na poljima ili
o ljubavnom znaenju pesme.
74
VI
VI
*
76
VI
Mape uma
1. pasus
2. pasus
3. pasus
4. pasus
5. pasus
Sekundarne
________________
________________
________________
________________
________________
Malo nie, nai ete primere za kljune rei i fraze iz beleaka uenika
koji su radili ovu vebu. Uporedite ih sa onima koje ste vi izdvojili.
Uenici su predloili sledee kljune rei i fraze:
1. Pasus
2. Pasus
3. Pasus
4. Pasus
5. Pasus
Glavne
Sekundarne
njegov kavez
drvena vrataca
svod od gaze
mali insekt
cvrak
teina u zlatu
antene
kusa-hibari
spavati
ist i dobro hranjen
zaokupljen
apsurd
prodirui
muzika
elektrina zvona
dua
ljubav
zaljubljeno
breuljci
smrt
VI
Glavne
Sekundarne
drvena vrataca
zlato njegove teine
zaokupljen
prodirui
ljubav
otkriti prebivalite
trina vrednost
bolovi
sat svitanja
noni ivot
78
VI
79
VI
VI
VI
82
VI
Mape uma
84
&r
jhvma& GSE.
+
+ fL
Z
&
^
S
T
i
}
*
}
0v
HO***
iOOJOO.
flTUli,
t\oL
3 * - / Z W
P6IH^
**&
J&
% - .i
p s ^ s
iS
s ^
IKA
i ^ r f 2 y ^
r2<V
g il'
- ~ ,iB ,
^l**AKCtjM >10
e?^7 ^
g>*
J> ^
V '
e E ir * & r t
<ZO/MANjf
ToO
<o
85
VII
86
VII
putuju od jedne do druge osobe, ine to neizbeno u nizu, ali stvar zaista
nije u tome. Vanije je naglasiti pitanje: kako iznutra deluje mozak koji
govori i mozak koji prima rei.
A) Normalna linijska struktura - narativni (reeniki) stil beleaka
VII
VII
89
Vil
90
VII
2. Crtajte svuda po vaoj mapi uma gde to ima smisla. Slike slue da
stimuliu sve kortikalne procese i da privuku va pogled i pomognu
pamenju.
3. Rei piite velikim, tampanim slovima. Rei pisane tampanim
slovima daju pri itanju fotografiniju, jasniju, itkiju i lake
shvatljivu informaciju. Gubitak vrem ena,^! za pisanjgitampanih
slova, obilno se nadoknauje pri presliavanju.
4. Rei pisane tampanim slovima trebalo bi da budu napisane iznad
linija, a svaka linija bi trebalo da bude povezana sa ostalim linijama.
Ovo omoguava da mapa uma ima kompaktnu strukturu.
5. Rei bi trebalo da budu u Jedinicam a, odnosno, jedna re na
jednoj liniji. To obezbeuje svakoj rei mnogo vie slobodnih
kuka, to kreiranje beleakaini slobodnijim i fleksibilnijim.
6. Koristite boje svuda po mapi uma, jer e one poboljati pamenje,
privui oi i stimulisati desnu hemisferu mozga.
7. Pri kreativnim naporima ove vrste, um bi morao da ostane slobo
da/i koliko god je to mogue. Svako razmiljanje o tome u kom
smeru bi stvari trebalo da se odvijaju, ili gde bi ih trebalo ukljuiti,
neizbeno e usporiti proces.
Trebalo bi da se prisetite svega o emu va mozak razmilja u vezi
sa centralnom idejom. Budui da mozak stvara ideje mnogo bre nego
to smo u stanju da ih zapiemo, gotovo da nee biti pauze, a ukoliko
je i bude, verovatno ete primetiti da e se pero ili olovka kolebati nad
stranicom. U trenutku kad to primetite, spustiete olovku i nastaviti
dalje. Nemojte voditi brigu o redosledu ili organizaciji, jer e se, u veini
sluajeva, nametnuti sami od sebe. Ako se to i ne dogodi, konaan
redosled moete da napravite pri kraju vebe.
Na opisanu proceduru stvaranja mape uma moete da gledate kao
na proces eliminisanja svih slabih strana standardnih beleaka.
Pomou iznetih zakona stvaranja mapa uma, iznetih dosad, nacrtajte
mapu uma u vezi sa centralnom idejom ja, slino kao to je to
prikazano na slici 31.
Ponite sa vebom.
Iako prvi pokuaj sa mapiranjem uma moe da izgleda neobino,
verovatno ete primetiti da je iskustvo sa njim potpuno razliito od
onoga s metodom linearnih beleaka, i da su problemi sasvim razliiti.
91
VII
92
VII
i)
9/?TTi !Vo~
VII
Tstfnl + / v c t* ~ ^rt
dh t, yfl<yJA l, d s
(M A ^ ^ y
K+n-pf
/i\Mkv+ w^e/ 4 ^
/\^6ivciM ty ^
^yM *3 OE ( 9 M
^CU\< 44$/
T M [Asvfclfa/ Aft
0^yU J f o v z
^
aM
4stf*Psl^t/s
vu
Slika 33. Mapa uma mladia koji je prethodno dva puta pao na ispitu
iz ekonomije (v. str. 92).
VIII
VIII
S im b o li
97
Mape uma
VIII
Boje
Boje su posebno korisne kao pomono sred
stvo za pamenje i kreativnost. Slino streli
cama, mogu da se koriste za povezivanje
pojmova koji su meusobno udaljeni. Mogu
da se koriste i za oznaavanje granica iz
meu glavnih delova beleaka.
MAPE UMA I LEVII DESNI KORTEKS
VIII
Mape uma
Kada im se prvi put pokau mape uma, veina ljudi pitaju mogu li
one da se koriste sa bilo kojom linearnom svrhom, kao to je pisanje
govora ili lanaka. Ako pogledate mapu uma na tabli VII, videete kako
se dogodila takva transformacija.
Kada se mapa uma jednom kompletira, svaka traena informacija
je vidljiva i odmah dostupna. Potrebno je samo da napravite konaan
redosled izlaganja po kom e se predstaviti odreeni sadraj. Dobra
mapa uma nudi mnoge mogunosti. Kadajednom napravite izbor, svako
podruje mape moete da uokvirite razliitom bojom i oznaite rednim
brojem. Ukoliko sada elite da mapu pretoite u u pisani ili verbalni
oblik, izaberite jednostavno glavna podruja i razvijajte priu u skladu
sa njima, taku po taku, sledei logiku povezanih grana. Na taj nain
se uklanja problem stalnog pravljenja novih skica, jer se svako priku
pljanje i organizacija znanja zavravaju na nivou ele mape uma.
Korienje ovih tehnika, na univerzitetu Kembrid, omoguilo je
Edvardu Hjuzu da zapone svoju izuzetno uspenu ivotnu priu, a meni
da napiem ovu knjigu.
MAPE UMA ZA PREDAVANJA
99
VIII
100
VIu
101
VIII
102
m
Tabla V - Mapa uma V poglavlja
lt.
<VW
svu
rnfXOHl
'LAS't
6lAMPAtf
jg
y
o
y
p Y fc
ficvet
3 raj?
<&*.
-H
?**** p ^
^ y y /K
' Z S ^'fy $ $
Q
. ,
i cS C V jtV V j f
Y
r
w
.j
jt/jy
Si
- At*j
Qg/
<<#j
2Vca MWC, N ^ v .
:l* c
IX
Bezvoljni student
Udbenik kao pretnja
Stare i nove tehnike uenja
TOPMU
TOPMU: Priprema
TOPMU: Primena
TOPMU: Rezime
BEZVOLJNI STUDENT
IX
104
IX
105
IX
zapravo su samo iznova ponavljali ili svoje sopstveno ime ili jednu
jedinu re.
106
IX
107
IX
108
IX
IX
IX
Uvid
Osvrt
Vano je napomenuti na poetku, da uprkos tome to su glavni koraci
predoeni odreenim redom, ovaj redosle nikako nije od sutinskog
znaaja i moe da se menja u zavisnosti od teksta koji se prouava.
TOPMU: PRIPREMA
P re lista v a n je
Ova dva aspekta mogu biti tretirana simultano zato to je teorija na kojoj
poivaju slina.
Prva stvar koju treba uiniti kada elimo da prouimo neku knjigu,
jeste da odluimo koliko vremena emo joj posvetiti. Kada to uinimo,
trebalo bi da odluimo koliku koliinu gradiva moemo da preemo za
to vreme.
Razlog to se insistira na ta dva koraka nije proizvoljan, ve je
opravdan nalazima Getalt psihologa. (Pre nego to nastavite da itate,
uradite zadatak na sledeoj strani - slika 38.)
Getalt psiholozi otkrili su sklonost ljudskog mozga da upotpunjuje
stvari - stoga e veina italaca otkriti da su oblike na slici 38 oznaili
kao pravu liniju, valjak, kvadrat, elipsu ili oval, cik - cak liniju,
krunicu, trougao, talasasto zakrivljenu liniju, i na kraju pravougaonik.
U stvari, krunica nije krunica, ve nedovrena krunica. Mnogi
zaista vide prekinutu krunicu kao krunicu. Ostali opaaju da je
krunica prekinuta, ali pretpostavljaju daje to greka i daje crta imao
nameru da nacrta krunicu.
111
2_________________
IX
IX
IX
114
IX
IX
116
IX
IX
1.
2.
3.
4.
5.
IX
**
rezultati
podnaslovi
ilustracije
fotografij e
fusnote
beleke na marginama
tabele
grafikoni
datumi
reci pisane kurzivom
rei pisane verzalom**
statistiki podaci
Renik manje poznatih reci i izraza korienih u knjizi ili poglavlju. Nalazi se
ili na kraju knjige ili na kraju poglavlja, (prim. ur.)
Velikim slovima, (prim. ur.)
119
IX
I--------------------------------------------------------------
IX
3. Pamenjem pokreta ruke ili ake pri praenju grafikona (kinestetika memorija).
4. Vizuelnom memorijom aktiviranom ritmom i pokretima vodia.
121
IX
IX
IX
mesto
pojedinani koraci
/ I \
standardni razvoj
i
sadanji
trenutak
124
IX
Osvrt
Ako nakon osmatranja, pregleda i uvida jo uvek ima informacija koje
nedostaju da bi se ostvario cilj, pronaao odgovor na pitanja ili reio
problem, potrebno je prei na sledei korak - osvrt.
U ovoj etapi jednostavno bi trebalo da se popune podruja koja su
ostala nepopunjena, a neke oblasti preu ponovo. U veini sluajeva
otkriete da e ne mnogo vie od 70% prethodno razmotrenog gradiva
konano biti usvojeno. Tada bi trebalo da upotpunite svoju mapu uma.
Pravljenje beleki i mapiranje uma
Beleke u vezi sa uenjem pojavljuju se u dva oblika:
1. Beleke na samom tekstu u knjizi.
2. Narastajua mapa uma.
1. Beleke na samom tekstu obino ukljuuju:
a)
b)
c)
d)
e)
i)
g)
h)
i)
podvlaenje.
line komentare podstaknute tekstom.
kritike komentare.
uspravne linije na marginama za vaan ili pamenja vredan deo
teksta.
zakrivljene ili talasaste linije na marginama koje ukazuju na nejasan
ili teak deo teksta.
znakove pitanja za delove teksta za koje traite razjanjenje od
drugih.
usklinike za istaknute pojedinosti.
vae sopstvene ifre ili simboli za za ona mesta i delove koji su u
vezi sa specifinim i optim ciljevima.
mini mape uma na marginama.
ravna Unija koja oz
naava deo teksta
kojije vaan i vredno
ga je zapamtiti
ta la s a s ta lin ija
oznaava deo tek
sta kojije nejasn ili
teak
IX
126
IX
IX
IX
Slika 49. Broj ponovnih itanja dolova knjige pri primeni tehnike
organizovane primene mapa uma.
Naprotiv, onaj koji ita jo jednom od poetka do kraja, zapravo
ne ita jo jednom, ve mnogo puta. On misli da ita samo jednom, zato
to usvaja informaciju po informaciju. Ne shvata da njegova vraanja,
skokovi unazad, ponovljena itanja tekih delova, opta neorganizovanost i zaboravljanje dogaaja zbog neodgovarajueg uvida, prouzrokuju itanje materijala i desetak puta.
130
IX
Tabla VII - Mapa uma o korienju map uma (v. poglavlja Vl-IX)
U putstva
PREGLED
131
Uputstva
Uputstvci
25
50
75
100
godine starosti
Slika 52. Grafikoni kao onaj na slici 51, temelje se na statistici ljudi
koji su kolovani na tradicionalan nain. Ljudsko bie bis godinama
verovatno poboljavalo svoje sposobnosti, kad bi bilo poduavano
na nain koji bi bio u skladu sa prirodnim funkcionisanjem mozga
i koji bi ga podsticao.
Kad bi, s druge strane, mozak stalno bio upotrebljavan i kad bi se
njegovi kapaciteti irili, njegov uinak tokom starenja bi se znaajno
poboljao. To se lako moe uoiti ako obratimo panju na one starije
ljude koji su ostali aktivni i istraivaki raspoloeni, umesto da oekuju
kako e im ii sve loije kako godine budu promicale. Vrlo esto,
133
Upufstva
njihovo priseanje je gotovo savreno, a njihova sposobnost razumevanja i uenja novih podruja znanja daleko prevazilazi sposobnost
jednog zanesenog, ali mnogo mlaeg i neiskusnog mozga (v. sliku 52).
Pri prouavanju ljudskih intelektualnih sposobnosti pogreno se
pretpostavljalo da je pad koji se dogaa sa godinama, prirodan i
neizbean. Umesto toga, trebalo bi detaljnije pogledati ljude koji se
ispituju pa obaviti eksperimente kojim bi se ustanovilo kako da se
sposobnosti poveaju, umesto da se smanjuju.
inei tako, ouili smo pozitivne pomake iznad norme kod ljudi
iznad sedamdeset godina starosti, ije su karakteristike: vitalnost, op
timizam, duhovitost, fizika snaga, istrajnost, nestanost, entuzijazam,
interesovanje, naklonost ka irenju znanja, znatielja, ljubaznost, iscrp
no pamenje i senzualnost. Sve su to karakteristike koje bismo pripisali
deci!
Ustanovili smo da e, ako shvatimo, negujemo i koristimo ohe
hemisfere mozgu na nain koji smo opisali, pria Edvarda Ujuza moe
postati priom svakog eteta.
134
Pogovor
Poto ste stigli do kraja ove knjige, nadam se da ste shvatili kako to
nije kraj nego pravi poetak. S fizikom lepotom i sloenou naeg
mozga i njegovim ogromnim intelektualnim i emocionalnim mogu
nostima i snagom, s naom sposobnou da upijamo znanja i zapamtimo
ih, i sa novim tehnikama kojim emo svom mozgu dopustiti da se izrazi
i organizuje na nain koji e biti najprilagoeniji nainu na koji prirodno
funkcioniemo, itanje, studiranje, uenje i ivljenje uopte, postae
takvi kakvi moraju biti: prekrasni i lepravi postupci koji ne donose bol
i frustracije, ve zadovoljstvo i samoispunjenje.
135
Bibliografija
A tk in s o n , Richard C., and Shiffrin, Richard M. 'The Control o f Short-term
1985.
B ro w n , Mark, Memory Matters. Newton Abbot: David & Charles, 1977.
B ro w n , R., and McNeil, D. 'The "Tip-of-the-Tongue" Phenomenon.' Journal o f
Verbal Learning ancl Verbal Behavior 5, 325-37.
B u z a n , T ony. The Brain U sers Guide. N ew York: E.P. Dutton, 1983. Viking
Sides o f Your Brain. New York: E.P. Dutton, Viking Penguin NAL, 1990.
B u z a n , T ony. Master your Memory. Newton Abbot: David & Charles, 1989.
E b b in g h a u s , H. Uber das Gedchtnis. Leipzig: Duncker, 1885. op.
G e lb , Michael, Present Yourself. London: Aurum Press, 1988.
H a b e r, Ralph N. 'How We Rem em ber What We See." Scientific American, May
1970, 105.
H o w e, J. A., and Godfrey, J. Student Note-taking as an Aid to Learning. Exeter:
155-64, 1977.
K ev es, Daniel. The Minds o f Billy Milligan. New York: Random House, 1981;
1980.
Press, 1987.
P e n fie ld , W., and Perot, P. 'The Brains Record o f Auditory and Visual Experience:
1913. op.
R u ssell, Peter. The Brain Book. London: Routledge & Kegan Paul, 1966; Ark,
1984.
S ta n d in g , Lionel. 'Learning 10,000 Pictures.' Quarterly Journal o f Experimental
Psychology 25, 207-22.
S tr a tto n , George M. 'The M nemonic Feat o f the "Shass Poliak".' Physiological
Review 24, 244-7.
S u z u k i, S. Nurtured by love: a new approach to education. New York: Exposition
Press, 1969.
T h o m a s , E. J. T h e Variation o f Memory with Time for Information Appearing
1984.
O bibliotekama
UM
IP F i n e s a pokrenula je biblioteku UM sa nam erom da naoj italakoj
Prvo kolo:
\ . Toni Buzan - BRZO ITANJE
2. Toni i Bari Buzan - MAPE UMA
3. Toni Buzan - SAVRENO PAMENJE
4. Lana Izrael, Toni Buzan - MO DEJEG UMA
5. Majki Gelb, Toni Buzan - POUKA IZ UMF.TNOSTI ONGLIRANJA
6. Grejem Fuler - KAKO NAUITI STRANI JEZIK
7. Dejvid Ejkres - KAKO POLOITI ISPIT
8. Toni Buzan - KORISTITE OBE HEMISFERE MOZGA
M IS A O
IP F i n e s a pokrenula je biblioteku M ISA O kako bi naoj italakoj pub
lici pribliila najvanija svetska dostignua u istraivanju fenom ena razm i
ljanja i njihovoj prim eni u svim oblastim a ljudske egzistencije - pre svega u
dom enu posla i uenja. U prvom kolu biblioteke nai c se m ahom dela je d
nog od najveih svetskih autoriteta za razm iljanje - Edvarda de Bona.
Prvo kolo:
1.
2.
3.
4.
Edvard
Edvard
Edvard
Edvard
de
de
de
de
USPEH
IP F i n e s a pokrenula je biblioteku U SPEH sa nam erom da naoj ita
lakoj publici prezentira ekskluzivna svetska izdanja o postizanju uspeha u
svim segm entim a ivota kao to su m aterijalno, em ocionalno i duhovno bo
gatstvo.
Prvo kolo:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
B ib lio te k a U M
Izdava:
IP Finesa
RZO
Tony Buzan
Brzo itanje
U ovoj knjizi iznct je revolucionarno nov metod uz pomo koga moete dras
tino poveati svoju brzinu itanja (preko 200 stranicu na sat), a da pri tome
postignete bolje razum cvanjc i pam enje nego pri klasinom itanju.
Knjiga sadri testove i praktine primere koji omoguuju itaocu uvid u nap
redak tokom savlaivanja tehnika brzog itanja.
2
iA i i i H u n 'JJ'J
1
Toni i Bari Buzan
M ape um a
Mape uma su sredstvo za kreativnu organizaciju misli koje nam pomae da
bolje iskoristimo neogranienu mo mozga. Koristei slova, brojeve, boje,
linije, crtee sa lakoom i uivanjem postiem o izuzetne rezultate u po
slu, kreativnom razm iljanju, priprem anju predavanja i prezentacija, hvata
nju belcaka, donoenju odluka, reavanju problem a, i naroito - u pam e
nju i uenju.
kabrHirntaom
Tony Buzan
3
Lana Izrael, Tony Buzan
M o dejeg um a
postanite genije na brzaka j
Revolucionarni metod m apiranja uma za decu i odrasle!
Ova knjiga vas na lak, zabavan i jednostavan nain uvodi u svet izvanrednog
pamenja i kreativnog razmiljanja.
M a n je u e n ja , a b o lje o c e n e !
Previe dobro da bi bilo istinito? Ne, previe dobro i istinito!
Pouka iz umetnosti
ongliratija
K njiga o uenju! Autori, koristei metaforu ongliranja, prezentiraju jasan
i pragmatian metod, primcnljiv u bilo kojoj oblasti uenja.
Savlaujui umetnost relaksirane koncentracije italac otkriva novi pristup
samorazvoju, u kojem, razbijajui mentalne barijere, svoje neuspehe pretva-
ra" uspeh
- m am m m m
ima
Grejem Fuler
Dcjvid Ejkrcs
Tony Buzan
Koristite obe
hemisfere mozga
N a jp o p u la rn ija i n a jtira n ija knjiga T o n ija Buzara! Prodata u milionima prim craka irom sveta.
U ovoj knjizi najsveobuhvam ijc je prikazan Buzanov program intelektual
nog razvoja. Primena m apa uma, memorijskih tehnika, tehnika efikasnog i
tanja i uenja, i pristup planiranju vremena opisani su na izuzetno jasan i
pristupaan nain.
B ib lio te k a U M
Izdava:IP Finesa
Rada Konara I a, 11000 Beograd
tel. 011/437-127 (9-16 h);
mob. 064/113 00 88; 063/70 92 70
w w w .H nesa.edu.yu
B ib lio te k a U M
Izdava:IP Finesa
Rada Konara Ia, 11000 Beograd
tel. 011/437-127 (9-16 h);
mob. 064/113 00 88; 063/70 92 70
w w w .fin esa .ed u .y u
B ib lio te k a M IS A O
Edvard dc Bono
Edvard dc Bono
Edvard de Bono
Lateralno razmiljanje
Edvard de Bono ne tvrdi d a je izumeo ovaj mentalni proces, ali g a je svakako
prvi opisao. U svom originalnom prikazu tog procesa, on namemo koristi lateralni pristup (s podstieajmm vizuelniin primerima u jednom poglavlju) da bi
objasnio prirodu latcralnog razmiljanja.
Ovo je pionirska i sugestivna knjiga, delo naunika i istraivaa koji izuzetno i veoma jasno - misli svojom glavom.
Edvard dc Bono
Logika vode
Dr Edvard de Bono se uvek trudi da nam obezbedi praktine intelektualne alat
ke koje su veoma jednostavne za upotrebu a istovremeno izuzetno mone i efi
kasne (kao na primer, u svom uvenom delu est eira za razmiljanje). U ovoj
knjizi autor posveuje naroitu panju najjednostavnijim metodama razmiljanja
u cilju reavanja razliitih vrsta problema.
Da bi pojednostavnio reavanje problema dr De Bono nam omoguava da
uoimo slobodni tok informacija koji je veoma jednostavno modelirati i koji
nam omoguava da lako, na prvi pogled, sagledamo sve vane injenice i veze
medu njima.
VODI
N a jk o m p le in ija k n jig a o
km
Muitl-Level Rfoirtecrtug
KETINGU,
M twrk Mvii-Iuitiua
o d n o s n o m r e n o m s is te m u p la s m a n a ro b a i u s lu g a .
O v d e m o e te n a i p r e c iz n e in f o r m a c ije o o s n o v a m a i m e to
d o lo g iji ra d a u M L M - u , i n a u iti s v e F I N E S E o v o g p o s la . P r a k ti
n i, u p o tr e b ljiv i s a v e ti. A k o s le d ite p o s tu p a k i p r e p o r u k e , v a u s p e h
n e m o e iz o s ta ti!
P rv a k n jig a o M L M -u o b ja v lje n a k o d n as. O b a v e z n a lite ra tu ra u
v o m t z a a b a d m ik s
s v im N e tw o rk (MLM) k o m p a n ija m a .
wctitr k.ouKt
BOGATI
K n jig a o b ilu je
z d ra v im ra z u m o m i trg o v a k o m ra z b o rito u , n e o p h o d n im z a v au
fin a n s ijsk u b u d u n o st.
od o n ih u o b i a je n ih k n jig a o
n o v c u ... L ak o se ita , a n je n e g la v n e p o ru k e - k ao to j e o n a d a
m o ra te biti u s re d s re e n i i im ati p e tlju da b iste se o b o g a tili -v e o m a su je d n o s ta v n e .
R o b c rt K io s a k i i c ro n L . L e h tc r
D a li p r im e u je te d a m n o g i o d n a js ja jn ijih d ip lo m a c a n a ih u n i
v e r z ite ta e le d a r a d e z a o n e k o ji n ik a d n is u d i p l o m i r a l i ... n e s v r e n e s tu d e n te p o p u t B ila G e j t s a iz M a j k r o s o f t a , R i a r d a B r e n s o n a iz
V ir d in in d u s tr ije , M a jk la D o la iz D e l k o m p ju te r s a , T e d a T a m e r a iz
S i- E n - E n a ? Z a n e s v r e n e s tu d e n te k o ji su d a n a s m e u n a jb o g a tijim
lju d im a n a p la n e ti.
v a m z a to n e k i lju d i m a n j e r a d e a v i
e z a r a u ju , p la a ju m a n je p o r e z e i o s e a ju s e f in a n s ijs k i s ig u r n iji
o d o s ta lih . S tv a r j e n a p r o s t o u to m e d a n a u ite iz k o g k v a d r a n t a d a
d e lu je le i k a d .
B ib lio te k a USPEH
Izdava: IP F in esa
Rada Konara la , 11000 Beograd
tel. 011/437-127
mob. 064/113 00 88; 063/70 92 70
( 9 - 1 6 h );
wvvw.finesa.edu.vu
m/
v o d i o d tr a jn e v r e d n o s ti z a
s v a k o g k o e li d a p o s t a n e b o g a ti i n v e s t i t o r i u la e u o n o u ta
in v e s ti r a ju b o g a ti. K a o to s a m n a s lo v k a e , o v a k n jig a j e
di
vo
i o n a n e n u d i n ik a k v e g a r a n c i j e . . . b a k a o to ni m o j
b o g a ti o ta c n ije m e n i g a r a n t o v a o n i t a . . . s a m o d o b a r s a v e t.
Robert T. Kiosaki
ROfiVI
BOGAT
b o g a ti otac, siro m a n i o ta c I V
D a li s te s e ik a d a z a p ita li:
D a li v a e d e te u k o li u i k a k o d a f in a n s ijs k i o p s ta n e
u d a n a n je m s v e tu ?
PAMETNO
ta d a r a d im a k o m o j e d e te : n e v o li k o lu ; im a lo e o c e n e ;
dete ,-==-
im a p r o b l e m a s a u e n j e m ; e li d a n a p u s ti k o lu ?
K a k o d a b u d e m s ig u r a n d a m o j e d e te d o b i j a o b r a z o v a n j e
k o je e m u k o r is titi u d a l j e m iv o tu ?
P o m o z ite s v o jo j (le c i d a s e s n a u u f in a n s ij s k o j trc i!
4,-*"
z:.
-V z/ -
..
V ooo*rrfcc
l0
OTAC
dr Maksvel Mole
1r!|!|/f
ri ii n ( rjj r
P o s to ji m n o t v o n a u n ih d o k a z a k o ji p o k a z u j u d a lju d s k i m o
M dviibi
6l
L v lt.lh i
**< A
z a k i n e r v n i s is t e m p ri d o s t i z a n j u c ilje v a d e la ju s v r h o v ito , u
s k la d u s p o z n a tim p r i n c i p i m a k ib e r n e t ik e . to s e ti e n j ih o v o g
r a d a , m o z a k i n e r v n i s is t e m p r e d s t a v l j a j u u d e s a n i s lo e n
c iljn o u s m e r e n m e h a n i z a m , n e k u v r s tu u g r a e n o g u p r a v
l j a k o g s i s t e m a k o ji ra d i z a v a s k a o m e h a n i z a m u s p e h a ili
p r o t i v v a s k a o m e h a n i z a m n e u s p e h a , u z a v is n o s ti o d to g a
k a k o v i k a o o p e r a t e r n jim e u p r a v l j a t e i o d c i l j e v a k o je p r e d
n je g a p o s ta v lj a te .
B ib lio te k a USPEH
Izdava: IP Finesa
Rada Konara Ia, 11000 Beograd
tel. 011/437-127 (9-16 h);
mob. 064/113 00 88; 063/70 92 70
w w w .tin e s a .e d u .y u
Dord S. Klcjson
NAJBOGATIJI
OVEK VAVILONA
Milioni italaca imali su koristi od u
venih Vavilonskih parabola koje su
hvaljene kao najinspirativnija dela o
tednji, finansijskom planiranju i linom
bogatstvu. Jezikom koji po jednostav
nosti odgovara jeziku Biblije, ove fasci
nantne i informativne prie izvode vas
na siguran put ka uspehu i svim rados
tima koje on donosi. Proglaen za mo
derno klasino delo, ovaj bestseler vam
nudi razumevanje linih finansijskih
problema, kao i njihova reenja koja e
vas voditi do kraja ivota. Ovo je knji
ga koja otkriva tajne sticanja i uvanja
novca, kao i navoenja novca da vam
zaradi jo novca.
B ib lio te k a USPEH
Izdava:
IP Finesa
Sad raj
5
Uvod
I
Ii
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
Pogovor
8
13
29
32
48
73
85
96
103
131
135
C IP - KaTaiorMiaiiHja y iiy6jiiiKamijH
H a p o /m a
6n6;iMOTeKa C p 6 u je , E e o r p a ji
159.95
B Y 3 A H , T ohh
K o ris tite o b e h e m is f e r e m o z g a : / T o n i B u z a n ; [p re v o d ila c B ra n is la v
M a ri i J. - B e o g ra d : F in e s a , 2001 ( B e o g ra d : D ija m a n tp r in t) . - 140 str.: ilu str.;
21 c m . - (B ib lio te k a U m ; 8 )
P r e v o d d la : U s e Y o u r H e a d / T o n y B u z a n . - T ira 5 0 0 . - O a u to ru : str. 137 B ib lio g ra fija : str. 1 3 9 -1 4 0
IS B N
8 6 -8 2 6 8 3 -1 2 -1
ID = 8 7 174924
www.finesa.edu.yu