Professional Documents
Culture Documents
LASER Je Skraćenica Od Skupa Riječi
LASER Je Skraćenica Od Skupa Riječi
LASER Je Skraćenica Od Skupa Riječi
SPONTANA Emisija
1.- Atom se nalazi u osnovnom energetskom stanju E ili u nekom od pobueinih
stanja E2,E3
2.-Atom, pri prelazu iz visih nivoa u nize moe spontano emitirat foton s
energijom jednakoj delta E(npr E2 E1)
3.-Ako foton nalijece na atom on ga moze apsorbirate ako je E(energija fotona)=
delta E(razlika energija vise i nize ljuske) . Atom ne zeli dugo da se zadrzava u
stanju pobuenosti (10-8 s) i sam od sebe prelazi u nizi nivo. Tako nastaje emisija
fotona i nastaje nekoherentna svijetlost.
STIMULIRANA
Moguce je atom koji je vec u stanju pobuenosti natjerati da emitira foton prije
neg sto bi on to ucinio spontano.
Nek se atom nalazi vec u pobuenom stanju.Prije nego sto bi atom ispustio foton
samostalno(spontano), upadni foton uzrokuje vracanje atoma u osnovno
stanje pri cem se emituje pored upadnog i drugi foton istog smjera,energije i
faze. Taj proces se naziva stimulirana emisija fotona. Potrebno je postici stanje
inverzne naseljenosti(stanje kad se vecina atoma u nekoj tvari nalazi u
pobuenom stanju). Oni se u takvom stanju moraju dulje zadrzati 10-3 s, takvo
se stanje naziva metastabilno stanje. Rezultat je koherentno zraenje.
NACELO RADA
Sredstvo u kom se dogaa stimulirana emisija fotona zovemo aktivno sredstvo.ka
sredstvo se koristi razne vrste cvrstih , tekucih i plinovitih ttvari ili plazme.da bi
smo dobiliinverznu naseljenost mora se donijeti energija iz vana.
Opticko pumpanje.-energija se dovodi elektrozracenjem.izvori su bljeskalice
punkene plinom(obicno ksenon ali i hleij)za cvrste ili tekuca aktivna sredstva
Elektricno polje. Istosmjerni visokoaponski izvor.kad je plin
Elektricna struja. Poluvodic
Tipoi lasera
S cvrstom tvari- rubinski laser(Al2O3) i yag(Y3Al5O3) Laseri s vrstom jezgrom imaju
jezgru, napravljenu od kristala ili amorfne tvari, esto u obliku tapia. Zrcala mogu biti tanki
slojevi srebra napareni na krajeve tapia. Na taj nain tapi ini lasersku upljinu.
Pobuivanje atoma od kojeg se sastoji jezgra se obino provodi nekim intenzivnim izvorom
svjetla. U tu svrhu se esto koriste ksenonske bljeskalice, a u novije vrijeme LED diode, ili
poluvodiki laseri, ime se poveava energetska uinkovitost lasera. Prvi laser koji je davao
vidljivu svjetlost je bio rubinski laser. Rubinski laser koristi tapi od rubina kao lasersku
jezgru. Rubinski laser daje crvenu svjetlost valne duljine 694.3 nm. Danas se esto
koristi Nd:YAG laser, koji se sastoji od tapia itrij-alumijevog granata (YAG), dopiranog
atomimaneodimija. Nd:YAG daje infracrveno zraenje
Plinski- aargonski laser i he-ne lasr--Plinski laseri imaju laserski medij u plinovitom
stanju. Plinski laseri se obino sastoje od cijevi ispunjene plinom ili smjesom plinova, pod
odreenim tlakom. Krajevi cijevi opremljeni su zrcalima kako bi tvorili lasersku upljinu.
Pobuivanje atoma plina se obavlja elektrinim pranjenjima kroz plin u cijevi. Plinski laseri
se esto hlade strujanjem plina kroz cijev. Najee koriteni plinski laseri su: He-Ne
laser (Helij-Neon), Argonski laser ili CO2 laser.
Pulsni laseri mogu postii jako velike snage u pojedinim pulsevima, iako je prosjena
snaga lasera relativno mala. Danas se mogu napraviti laseri koji odailju 20-50
pulseva u sekundi, a pojedini pulsevi traju oko jedne femtosekunde. To znai da e
se energija, koja bi se oslobodila tijekom jedne sekunde, osloboditi u dvadesetak vrlo
kratkih pulseva.
Posebni- fel i x
Primjena
Opticki zapis informacija
Mjerenje udaljenosti
Skenei
Medicini
holografija
Laseri, zbog kvalitete svjetla, koje daju danas primjenjuju u gotovo svim ljudskim
djelatnostima. Laseri s krutom jezgrom (posebno Nd:YAG) se koriste za rezanje,
buenje i varenje. Zbog kolimiranosti laserske zrake, mogue je postii veliku
preciznost prilikom obrade materijala, pa se esto laseri koriste u kirurgiji; npr.
mogue je laserom obraditi kapilaru u oku bez oteenja okolnog tkiva i bilo kakve
operacije na oku. Laserima se moe lijeiti i kratkovidnost i dalekovidnost, obradom
one lee. Laserima se je mogue i spaliti tintu na papiru, a ostaviti papir neoteen.
Stoga se laser danas u sve veoj mjeri koristi i za ienje umjetnikih djela poput
slika, skulptura od kamena ili metala[2].
Zbog svoje monokromatinosti, laseri su iskoriteni i za novu definiciju metra. Metar
je prije bio definiran preko valne duljine spektralne linije u atomskom
spektru kriptona. Pokazalo se da laseri imaju neusporedivo otrije spektralne linije od
spomenute linije kriptona, koja je odabrana jer je to najotrija poznata spektralna
linija u prirodi, a primjenom lasera, pokazalo se da ta linija nije simetrina, pa je
nastao problem: koji dio linije uzeti kao definiciju metra. Danas je metar redefiniran
laserske zrake i na taj nain dobiti sliku o procesu unutar uzorka. Na taj nain se
istrauju najbre kemijske reakcije u prirodi.
Jako veliki laseri se koriste za istraivanja materije u uvjetima ekstremnih tlakova i
temperatura. Pomou takvih lasera mogue je provesti nuklearnu fuziju na malenim
koliinama vodika. Takvi laseri su najee kruti laseri sa jezgrom napravljenom od
stakla u koje su stavljene odreene tvari koje slue kao aktivni laserski medij.
U vojnoj tehnologiji se koriste, ili se razvijaju laseri kojima bi se unitio udaljeni
objekt, npr. balistika raketa ili satelit. Tu se koriste razliiti laseri, a primjenu su nali i
kemijski laseri, jer u