TEHNIKA KOLA BJELOVAR

Dr. Ante Starevia 24

Filip imeija

ZAVRNI RAD
Proraun i konstrukcija klipnog
mehanizma Otto i Diesel motora

Podruje rada: STROJARSTVO

Program: RAUNALNI TEHNIAR ZA STROJARSTVO

Bjelovar, listopad 2016.

TEHNIKA KOLA BJELOVAR

Dr. Ante Starevia 24

Filip imeija

ZAVRNI RAD
Proraun i konstrukcija klipnog
mehanizma Otto i Diesel motora

Podruje rada: STROJARSTVO

Program: RAUNALNI TEHNIAR ZA STROJARSTVO
Mentor: eljko Varga, prof.

Bjelovar, listopad 2016.

Nadnevak predaje rada: __________________________________________

( mentor je prihvatio pisani dio izradbu )

Potpis mentora: _________________________________________________

Ocjena izradbe zavrnog rada: ______________________________

Nadnevak obrane zavrnog rada:___________________________________

Ocjena obrane zavrnog rada:_______________________________

KONANA OCJENA:_____________________________________

( prijedlog Povjerenstva )

Povjerenstvo:
Mentor: ____________________________

Profesor struke: ______________________

Profesor struke: ______________________

Profesor struke: ______________________

Profesor struke: ______________________

Izdvojeno miljenje ili eventualni komentar:

Rad je izraen u Tehnikoj koli Bjelovar

Rad ima 56 stranice,1 zadatak, 2 tablice i 50 sliku.

KONZULTACIJSKI LIST

Ime i prezime uenika: ________________________, razred: ____________

Red
.
br.

Nadnevak konzultacija

Biljeke o napredovanju

Potpis mentora

Sadraj:
1. Uvod..........................................................................................................................7
2. Klipni mehanizam......................................................................................................8
2.1. Radni proces Otto motora i Diesel motora.........................................................9
2.2. Vrste gibanja klipnog mehanizma.....................................................................11
3. Dijelovi klipnog mehanizma.....................................................................................12
3.1. Klip....................................................................................................................13
3.1.1. Konstrukcija klipa........................................................................................18
3.1.2. Materijal i izrada klipa.................................................................................19
3.2. Osovinica klipa..................................................................................................22
3.2.1. Uleitenje osovinice..................................................................................24
3.2.2. Nove teghnologije u izradi osovinice klipa.................................................25
3.2.3. Primjeri oteenja osovinice klipa..............................................................27
3.3. Klipni prsteni (Karike)........................................................................................29
3.3.1. Klipni prsteni u motorima............................................................................32
3.4. Klipnjaa............................................................................................................38
3.4.1. Proraun klipnjae......................................................................................39
3.4.2. Oblici klipnjae............................................................................................41
3.4.3. Konstrukcijske pojedinosti..........................................................................45
3.4.3.1. Mala glava...............................................................................................45
3.4.3.2. Velika glava..............................................................................................47
3.4.3.3. Materijal i tonost izrade klipnjae...........................................................48
3.4.3.4. Opasna mjesta........................................................................................52
3.5. Koljenasto vratilo (Radilica)..............................................................................53
4. Zakljuak.................................................................................................................55
5. Literatura.................................................................................................................56

1. Uvod
Cilj ovog rada Proraun i konstrukcija klipnog mehanizma Otto i Diesel
motora je pojednostavljenje i skraenje prikazivanja dijelova klipnog mehanizma i
njihovog zadatka.
Ovaj rad je podijeljen u vie cjelina. U prvom poglavlju govori o tome emu
slui klipni mehanizam u radu motora. Nakon toga govori o tome od kojih se sve
dijelova sastoji klipni mehanizam svakog Otto i Diesel motora. Posebno emo
razraditi svaki dio klipnog mehanizma, od kojih se materijala rade. Na temelju
zadanog zadatka odrediti u proraun.
Kroz ovaj kratak uvod nadam se da sam Vam prikazao ukratko o emu govori
ovaj rad i koje emo sve dijelove obraditi.

2. Klipni mehanizam
Klipni mehanizam sastavni je dio motora sa unutarnjim izgaranjem. Njegova
svrha je to uinkovitije pretvaranje pravocrtnog gibanja klipa u rotacijsko gibanje
koljenastog vratila koje obavlja koristan rad. Takvo uzastopno gibanje rezultat je
precizno podeenog termodinamikog procesa u cilindru motora. Radi daljnjeg
razmatranja i pojanjenja kinematike klipnog mehanizma, potrebno je poznavanje
osnovnih dijelova od kojih se sastoji klipni mehanizam.

Slika 1: Klipni mehanizam

Na klipni mehanizam dijeluju razliite sile:

sile pritiska plinova

sila inercije

Sila pritiska plinova nastaje uslijed djelovanja pristiska plinova na elu klipa u cilidru
motora.
Sila inercije nastaje kao rezultat ubrzavanja i usporavanja klipa u toku rada motora.
Sastavni elementi klipnog mehanizma su:
klip (osovinica klipa, klipni prstenovi)
klipnjaa
koljenasto vratilo

Slika 2: Klipni sklop motora

2.1. Radni proces Otto motora i Diesel motora

Radni proces svih klipnih motora uvijek se sastoji od etiri ista dijela, koji slijede
jedan iza drugoga uvijek jednakim redoslijedom:

USIS (nove radne tvari)

KOMPRESIJA
EKSPANZIJA (izgaranje)
ISPUH (istroene radne tvari)

Trajanje radnog procesa izraeno je zakretom koljenastog vratila od poetne pozicije

klipa, gornje mrtve toke, u smjeru vrtnje motora. Jedan takt T, definiran je kao jedno
kretanje klipa od gornje mrtve toke (GMT) do donje mrtve toke (DMT). Prema broju
taktova potrebnih za obavljanje jednog radnog procesa razlikujemo dvotaktne (2T) i
etverotaktne (4T) motore. Kod etverotaktnog motora svaki od etiri dijela radnog
procesa traje 180, ili jedan takt. Kod dvotaktnih motora, usis i kompresija, te
ekspanzija i ispuh zajedno izvre za vrijeme trajanja jednog takta. Ukupan broj
stupnjeva potrebnih za odvijanje jednog radnog ciklusa kod 4T motora iznosi 720.
Usis: klip se kree od gornje mrtve toke do donje mrtve toke te pritom zbog
nastalog podtlaka u cilindru usisava svjeu radnu tvar kroz usisne ventile.
Kompresija: klip se kree od donje mrtve toke do gornje mrtve toke te radnoj tvari
raste tlak i temperatura. Neto prije gornje mrtve toke svjeica baca iskru te poinje
izgaranje koje traje kratki period oko gornje mrtve toke.
Ekspanzija: uslijed izgaranja, to jest dovoenja topline, radna tvar (plinovi)
ekspandira te tako tjera klip od gornje mrtve toke do donje mrtve toke te pri tome
vri koristan rad.
Ispuh: nakon ekspanzije, istroena radna tvar se izbacuje iz cilindra kroz ispune
ventile a pri tome klip se kree od donje mrtve toke do gornje mrtve toke, te vraa
u poetni poloaj kako bi cijeli radni proces krenuo ispoetka.
U Otto motoru proces ekspolozije je slijedei:
1. Usisavanje gorivo se mijea sa zrakom
2. Kompresija klip se podie, mjeavina goriva i zraka se sabija
3. Paljenje gorivo/zrak se pali svijeicom
4. Isisavanje klip se podie , gura ispune plinove kroz ispuni ventil
U Diesel motoru proces ekspolozije je slijedei:
1. Usisavanje usisni ventil se otvara, ulazi zrak, klip se sputa
2. Kompresija klip se podie, zrak se sabija (zagrijan na teperaturi veoj
od 540C)
9

3. Izgaranje i ekspanzija gorivo se ubrizgava (pravo vrijeme) paljenje,

klip se sputa
4. Isisavanje klip se podie, gura ispune plinove kroz ispuni ventil

Slika 3: Prikaz etiri takta u 4T motoru(Otto i Diesel)

Diesel motori nemaju svijeice. Oni trebaju visoke omjere sabijanja da bi proizveli
visoke temperature potrebne za automatsko paljenje goriva.
Puno je vea kompresija kod Diesel motora (14:1 do 25:1) od Otto (8:1 do 12:1). Otto
motori imaju nii omjer kompresije kako bi izbjegli automatsko paljenje. Vii omjer
kompresije dovodi do vie toplinske uinkovitosti i bolje ekonominosti goriva.

10

2.2. Vrste gibanja klipnog mehanizma

Slika 4: Vrste gibanja elemenata klipnog mehanizma

Prema slici 4.:

klip oscilira (pravocrtno) od gornje mrtve toke do dpnje mrtve toke

koljenasto vratilo rotira oko svoje osi
dio klipnjae vezan za klip preko osovinice oscilira (pravocrtno) zajedno sa

klipom
dio klipnjae vezan za letei rukavac koljena rotira oko osi koljenastog vratila

zajedno sa koljenastim vratilom

rezultirajue gibanje klipnjae moe se opisati kao njihanje

11

3. Dijelovi klipnog mehanizma

Klipni mehanizam je mehanizam koji ne pretvara samo pravocrtno, oscilirajue
gibanje u rotacijsko, nego termodinamikim procesima dobiva snagu, rad,
iskoristivost. Meutim uz prednosti postoje i nedostaci sa kojima se mehanizam mora
suoiti, a neka od njih su:

Ogranienje brzine i snage zbog sila inercije

Nejednolika sila transmisije koja zahtjeva posebne mjere glede oblika vie
cilindara, redoslijeda paljenja, uravnoteenja sila inercije i zamanjaka
Amplitude rotirajuih i oscilirajuih sila predstavljaju izrazito naprezanje u
koljenastom vratilu i pogonskom sustavu
Problemi geometrije uslijed sila i vrnih naprezanja
Podmazivanje

Pogonski sustav koljenastog vratila kod automobilskih motora obuhvaa klip sa

klipnim prstenima, osovinicu klipa, klipnjau, koljenasto vratilo sa protuutezima i
leajima.

Slika 5: Popreni presjek 4T motora.

12

3.1. Klip
Klip se sastoji iz:

ela klipa
zone ljebova za klipne prstenove
plata i uica za osovice

elo klipa veinom ima ravnu povrinu a moe biti ispupeno ili udubljeno zavisno od
vrste motora i to boljeg mijeanja radne materije. Njegova debljina uslovljena je
koliinom topline koju je potrebno odvesti iz radnog prostora.
Plat klipa slui za voenje klipa u cilindru i on na zidove cilindra prenosi bone sile
koje se javljaju pri kretanju klipnjae.
Uice klipa pernose silu klipa na osovinicu i zbog toga su one ojaane prema elu
klipa
Klip je najugroeniji dio motora. Za njegovo dobro ponaanje u pogonu treba dobro
odrediti oblik, dimenzije i materijal. Zbog toga se ve godinama konstrukcijom i
proizvodnjom klipova bave uglavnom specijalizirani proizvoai, koji nastupaju kao
partneri proizvoaa motora. Klip je jedan od glavnih razloga koji ograniavaju
poveanje brzine vrtnje klipnih motora.
Brzinu vrtnje klipnih motora ograniavaju dva glavna imbenika. To su:
1. sile inercije masa koje se kreu pravocrtno i to u klipnom mehanizmu, a tu
spada prvenstveno klip, i u razvodnom mehanizmu
2. usko grlo koje pri punjenju cilindra predstavljaju ventili.
U radu je klip izloen velikim mehanikim i toplinskim optereenjima i u tim uvjetima
on mora izvravati ove zadatke:

prenositi sile plinova na klipnjau

normalnu (bonu) silu, koja nastaje pri prenoenju sile plinova na klipnjau,

mora prenijeti na cilindar

s pomou brtvenih elemenata (karika) mora brtviti prostor izgaranja prema

kuitu radilice
toplinu koju prima od vruih plinova u cilindru mora prenijeti na cilindar, da bi
on otila dalje na rashladno sredstvo
13

kod 2T-motora vri i razvod radne tvari spomou usisnih i ispunih kanala

Slika 6: Klip

Slika 7: Klipovi raznih vrsta motora: klipovi Ottovih motora (a, b i c), te Dieselovih s podijeljenim
prostorom izgaranja (d) i s izravnim ubrizgavanjem goriva (e i f).

Da bi mogao ispuniti sve ove zadatke klip mora imati sljedea svojstva:

14

Masa klipa mora biti to manja, da bi mu sila inercije bila to manja kod veih

brzina vrtnje
Krutost ela klipa mora biti velika, u podruju leaja osovinice klipa to manja,

a plat klipa treba biti elastian

Klipni utori moraju imati veliku vrstou da ih karike ne bi rastukle
vrstoa mora biti visoka i kod povienih temperatura, naroito u podruju

ela klipa
Materijal klipa mora imati dobru toplinsku vodljivost da bi temperaturne razlike

na klipu bile to manje i da bi odvoenje topline na cilindar bilo to bolje

Klip treba biti konstruiran tako da mu je rastezanje s poveanjem temperature
to manje, da bi zranost izmeu klipa i cilindra i u hladnom stanju bila to
manja, jer je tada brtvenje bolje a buka je manja

Oblik klipa i prenoenje sile plinova preko osovinice klipa na klipnjau jako ovise o
obliku prostora izgaranja, a time i ela klipa, te o primjenjenom postupku izgaranja i o
najveim tlakovima izgaranja u cilindru. Sile na klip, zahtjev za to manjom masom,
visoke temperature klipa, naprezanja koja kod tih povienih temperatura esto idu do
same granice izdrljivosti materijala, sve to zahtijeva vrlo paljivo dimenzioniranje
samoga klipa, osovinice i uleitenja osovinice. Klip je dakle, jedan od najosjetljivijih
dijelova u motoru a njegova konstrukcija je uvijek kompromisno rjeenje ovih,
meusobno suprotnih zahtjeva. Usprkos prethodnih, danas ve vrlo usavrenih
metoda prorauna, konanu rije ima ispitivanje probnih uzoraka u samom motoru.
Projektiranje i izrada klipova spadaju u zadatke koje valja povjeriti specijaliziranim
proizvoaima s dugotrajnim iskustvom.
Temperature na klipu ovise o nizu utjecajnih veliina, kao to su proces izgaranja u
cilindru, vrsta hlaenja, optereenje itd. (vidi sliku 8.). Najvia temperatura javlja se
na elu klipa i ona kod Al-legure ne smije prijei 40 00C, jer inae dolazi do pukotina pa
ak i loma.

15

Slika 8:Radne temperature na klipovima motora za vozila kod punog optereenja. Crvena strelica
pokazuje temperaturu na rubu udubljenja u elu klipa kod Dieselovog motora s izravnim ubrizgavanjem.

Najvee temperaturne razlike izmeu klipa i cilindra su na gornjem dijelu klipa (slika
9.). Meutim dobar dodir s cilindrom ostvaruju karike pa se upravo preko njih klip
najvie i hladi.

Slika 9: Radne temperature na klipu i cilindru vodom hlaenog Dieselovog motora kod punog optereenja

16

Slika 10: Najjednostavnije hlaenje klipa brizganjem ulja iz leteega leaja. Bolje je ako je brizgaljka za
ulje smjetena u blizini leaja radilice i izravno prikljuena na tlani uljovod za podmazivanje motora
(slika 11.).

Slika 11: Intenzivno hlaenje klipa mlazom ulja pomou posebne mlaznice prikljuene na glavni uljovod
za podmazivanje leajeva radilice

17

3.1.1. Konstrukcija klipa

Oblik ela klipa (slika 7.) je izvanredno vaan jer, zajedno s glavom cilindra, odreuje
oblik prostora izgaranja koji pak u najveoj mjeri utjee na samo izgaranje. Kod
Ottovih se motora prikladnim oblikovanjem prostora izgaranja smanjuje opasnost od
detonacije a donekle i tetna emisija otrovnih tvari u ispunim plinovima. Kod
Dieselovih motora s izravnim ubrizgavanjem goriva u cilindar, prostor izgaranja se
nalazi u udubljenju na elu klipa.
Dieselovi motori s podijeljenim prostorom izgaranja imaju na elu klipa plitko
udubljenje koje pospjeuje vrtloenje zapaljene gorive smjese koja iz pretkomore ili
vrtlone komore struji u cilindar. Kod 2T-motora elo klipa zajedno s usisnim i
ispunim kanalima takoer upravlja izmjenom radne tvari u cilindru. Ukratko, oblik
ela klipa odreen je odabranim postupkom izgaranja.
Najvanije mjere i oblik klipa prikazani su na slici 12. Voenje klipa u cilindru vri se
samo na podruju plata. Zbog toga to klip uvelike odstupa od kruno simetrinog
oblika u odnosu na uzdunu os, on se u radu nejednoliko toplinski rastee. Da bi
njegova zranost u cilindru u toplom stanju bila svuda podjednaka, klip se izrauje u
poprenom presjeku ovalnog, a u uzdunom bavastog oblika.

Slika 12: Glavne kote klipa

18

3.1.2. Materijal i izrada klipa

Glavni zahtjevi na klip su to manja teina (radi smanjenja inercijskih sila), to
bolja toplinska vodljivost (radi uinkovitijeg hlaenja), zadovoljavajua vrtoa kod
povienih temperatura i to manje toplinske dilatacije(rastezanje). Tome daleko
najbolje odgovara Al-legura. Kod veih promjera i u posebnim sluajevima
primjenjuju se klipovi od SL-a kao i viedjelni klipovi izraeni od dva razliita metala,
s kanalima za hlaenje(slika 13).

Slika 13: Viedijelni klip. Kod optereenijih Dieselovih motora gornji se dio, odnosno elo klipa izrauje
od kovanog elika ili SL te se spaja vijcima na donji dio od specijalnog SL ili Al-legure. Viedijelni klipovi
veinom imaju i posebno hlaenje uljem. Kod klipa na slici ulje za hlaenje dovodi se kroz uplju
klipnjau neposredno na donju stranu ela, a kroz osovinicu u upljine iza utora klipnih karika.

Klip od Al-legura:
1. Kod povienih temperatura Al-legure se rasteu gotovo triput vie nego SL.
Zbog toga takav klip treba izvesti s velikim meuprostorom da u situaciji: vrui
klip + hladni cilindar (javlja se kod putanja motora u rad i kod naglog
optereivanja hladnog motora) ne doe do zaribavanja. Djelotvorno smanjenje
rastezanja, a time i potrebne zranosti, postie se ugradnjom regulacijskih
prstena (slika 14.) ili regulacijskih ploica u podruju provrta za osovinicu klipa
(slika 7., dio 1 na slici c), koji se nazivaju regulacijskim lanovima. Oni su
19

ugraeni tako da smanjuju rastezanje plata klipa u ravnini okomitoj na

osovinicu klipa.
2. vrstoa materijala naglo opada s povienjem temperature, naroito iznad
4000C.
3. Materijal je mekan pa ga estice koksa (nastale izgaranjem ulja) mogu lako
otetiti.
Klipovi Ottovih motora izrauju se od Al-legura, gotovo uvijek s regulacijskim
lanovima. Klipovi brzohonih Dieselovih izrauju se od Al legura, ali i od SL.

Slika 14: Regulacijski elini prsten ili regulacijske eline ploice

Klip od SL: Iako su zbog loije toplinske vodljivosti temperature na elu i u pojasu
karika na klipu od SL vee, on nema ovih nedostataka koje imaju klipovi od Al-legura.
Meutim, ivot takvoga klipa ovisi o neprekinutom i pouzdanom hlaenju uljem. Ako
se optok ulja samo nakratko prekine, klip od SL odmah zariba. Za klipove se veinom
primjenjuje SL s kuglastim grafitom. Kod velikih dvotaktnih sporohodnih Dieselovih
motora klipovi se izrauju od SL. No i jednodjelni klipovi srednjebrzohodnih
Dieselovih motora, promjera 150 do 200 mm, takoer se izrauju od SL. Ti se klipovi
ciljano hlade mlazom ulja. elino elo viedjelnoga klipa izrauje se od
vatrootpornih elika, primjerice od arenog konstrukcijskog elika. Dok se donji dio
ranije veinom izraivao kovanjem od Al-legure, danas se sve vie primjenjuje SL s
kuglastim grafitom.

20

Izrada: Klipovi od Al-legura se veinom izrauju lijevanjem u kokili a klipovi od SL se

liju u pijesku. Kod malih serija lijevanje je runo a kod velikih strojno. Brzo hlaenje
kokile dovodi do finozrnate strukture, to je povoljno za poveanje vrstoe. U kokilu
se mogu lako umetnuti regulacijski lanovi (prsteni i ploice) za smanjenje rastezanja
klipa. Visoko optereeni Al-klipovi se izrauju kovanjem u ukovnju, od komada
trupca, u nekoliko faza, a potom se termiki obrauju radi uklanjanja napetosti. Kod
kovanja se u klip ne mogu umetnuti regulacijski lanovi. Mehanika obrada se vri na
CNC strojevima.

21

3.2. Osovinica klipa

Osovinica klipa stvara spoj klipa sa klipnjaom i time prenosi silu sa klipa na
klipnjau. Zbog brzog pravolinijskog kretanja zajedno sa klipom osovinica mora imati
vrlo malu teinu jer bi se sa veom teinom pojavile i vee sile.
Osovinica klipa mora biti izraena od materijala visoke vrstoe i ilavosti. Zbog
malog zazora u uicama klipa i nepovoljnih uslova podmazivanja osovinica mora
imati visoki kvalitet obraene povrine i visoku povrinsku tvrdou.
Konstruktivni oblici osovinice klipa:

osovinice sa prolaznom rupom (normalni oblik)

osovinice sa konusnim proirenjem na krajevima rupe
osnovice sa rupom koja je zatvorena u sredini ili na jednom kraju (kod
dvotaktnih motora).

Osovinice se bue da bi imale manju teinu.

Slika 15: Konstruktivni oblici osovinice

Najnepovoljnije optereenje u normalnom radu motora pojavljuje se kod velikog

punjenja cilindra pri maloj brzini vrtnje kada je:

sila plinova na klip najvea

sila inercije, koja rastereuje osovinicu klipa, je tada beznaajno mala

22

Osigurai osovinice klipa slue da se sprijei aksijalno pomjeranje osovinice i ne

otete zidovi cilindra ona se osigurava elastinim prstenovima koji se umeu u
odgovarajua sjedita u uicama klipa. Kod nekih motora osovinica je uvrena za
klipnjau u maloj glavi, pa osigurai osovinice nisu potrebni.

Slika 16: Izgled bonih osiguraa osovinice.

23

3.2.1. Uleitenje osovinice

Kod 4-taktnih se motora primjenjuju dva razliita naina uleitenja osovinice:

labavo uleitenje u klipnjai i u klipu

osovinica vrsto uglavljena u klipnjai i labava u klipu

Slika 17: Uleitenje osovinice klipa kod 4-taktnih motora

Labavi dosjedi spadaju pritom u kategoriju prijelaznih dosjeda ali odabranih tako da
naginju pominosti. Naime, klip od Al-legure se vrlo brzo zagrije na vrlo visoku
temperaturu pa se provrt za osovinicu rastegne i dosjed postaje pomian. Kod 4taktnih motora u GMT na poetku usisa sila inercije tjera klip prema glavi cilindra, a u
DMT na kraju ekspanzije prema koljenastom vratilu. Uslijed ove promjene smjera sile
osovinica se u leaju u klipnjai pomie gore-dolje te pumpa ulje u leaj i uvjeti za
stavaranje mazivog filma su povoljni. Ista je situacija i u leaju osovinice u klipu.
Zbog toga se kod 4-taktnih motora u maloj glavi klipnjae primjenjuje klizni leaj. Kod
malih 2-taktnih Ottovih motora taj je leaj igliasti a kod 2-taktnih Dieselovih motora
je klizni, ali posebne konstrukcije.
Treba napomenuti da postoji mogunost deformiranja osovinice, postoje dvije vrte
deformacije, a to su:

savijanje

ovalne deformacije

24

3.2.2. Nove teghnologije u izradi osovinice klipa

Istraivanja su usmjerena u dva pravca. Jedan je smanjivanje trenja, s konanim
ciljem smanjivanja potronje goriva, a drugi, smanjivanje troenja osovinice i leaja
radi poveanja trajnosti motora. U tom se smislu ispituju razne prevlake, npr.
prevlaka ugljikom slinim dijamantu (DLC - Diamond Like Carbon). Osima jako
smanjenog trenja i troenja, ta prevlaka daje i dobru postojanost prema koroziji.
Keramika kao materijal osovinice klipa:

za sada samo u fazi istraivanja glavni problem: krtost

s obzirom na mehanika svojstva, najvie obeavaju silicijevi nitriti
zavrna obrada: dijamantni rezni alati i laser
cijena: jako velika
prednosti: manja masa (oko 25 %), znatno smanjeno trenje, gotovo nikakvo
troenje

Slika 18: Lijeva slika: osovinica klipa od keramike (desno) i od elika (lijevo). Desna slika: klip tvrtke
Federal Mogul i osvinica prevuena slojem DLC-a

25

Tabela 1: Usporedba elinih i keramikih materijala za osovinicu klipa

26

3.2.3. Primjeri oteenja osovinice klipa

Lomovi osovinice klipa gotovo uvijek nastaju kao rezultat veoma visokih optereenja
(slika 19.), ali i kao posljedica loe montae (slika 20.). Uslijed visokih optereenja
osovinica se najprije ovalno deformira to uzrokuje uzduno napuknue na njenim
krajevma. Ova napuklina moe nastati na unutarnjoj i vanjskoj povrini, a zatim se
iri prema unutranjosti osovinice kao posljedica zamora. U podruju izmeu glavine
u klipu i leajnog mjesta na maloj glavi klipnjae, koje je izloeno najveim sminim
naprezanjima, napuklina mijenja smjer prema van to ubrzano dovodi do potpunog
prijeloma osovinice.

Slika 19: Lijevo: Lom uslijed preoptereenja izazvanog detonantnim izgaranjem

Slika 20: Lijevo: Oteenje uslijed nepaljivog rukovanja prilikom montae.

Desno: Oteenje kao posljedica ukljetenja u glavini klipa.

27

Slika 21: Oteenje klipa kao posljedica loma osiguraa osovinice

Slika 21. prikazuje oteenje klipa kao posljedicu loma osiguraa osovinice. Uslijed
neparalelnosti osi osovinice klipa i koljenastog vratila dolazi do nesimetrinog
osciliranja klipnjae to izaziva aksijalne pomake osovinice klipa pa osovinica izbije
osigura iz utora. Jedan kraj osovinice dolazi u kontakt s cilindrom, to uzrokuje
troenje materijala na stijenci cilindra dok dijelovi oteenog osiguraa zapinju
izmeu klipa i cilindra pa to dovodi do velikog oteenja i klipa i cilindra.

Slika 22: Lom osovinice kao posljedica neparalelnosti osi osovinice i koljenastog vratila

28

3.3. Klipni prsteni (Karike)

Jednodijelnu klipnu kariku je po prvi puta primijenio John Ramsbottom (1854.). Time
je u cilindru motora s unutranjim izgaranjem omoguena primjena visokih tlakova,
neophodnih za njegov daljnji razvitak.
Zadaci klipnih prstenova:

brtviti plinove u cilindru

spreavati prolaz ulja iz prostora ispod klipa u cilindar
hladiti klip: odvoenjem topline s klipa na cilindar

Slika 23: Sile na klipnom prstenu.

Brtvenje prstena osiguravaju sami plinovi pod visokim tlakom koji uu u utor i pritisnu
prsten na donju stranu utora i na cilindar. Sama sila prednapona karike ne moe
proizvesti pritisak na cilindar koji bi bio dovoljan za brtvenje.
Pri promjeni smjera kretanja klipa (u GMT-prekrivanje ventila) karika mijenja stranu
na koju se naslanja u utoru. Ovakovo kretanje karike u utoru gore-dolje pumpa ulje s
donje na gornju stranu. Kako su temeperature plinova s gornje strane karike visoke,
postoji opasnost od koksiranja ulja i zapeenja karike u utoru. Kad koksirano ulje
onemogui njeno kretanje u utoru, karika prestaje brtviti pa vrui plinovi struje izmeu
29

klipa i cilindra u karter te vrlo brzo pregori i klip i karike. Karike su najugroenije na
Dieselovom motoru, a najugroenija je prva karika jer je ona izloena najveim
tlakovima i najviim temperaturama. Karika u pravilu strada uslijed zapeenja do
kojega dolazi zbog koksiranja ulja u utoru. Najdjelotvornija mjera protiv zapeenja je
primjena dvostrano trapezne karike u gornjem utoru. Kosi bokovi karike istiskuju ulje
iz utora i tako spreavaju zapeenje. Za malo troenje karika i cilindra, gornja karika
mora imati tvrdo kromiranu tarnu plohu a mrea honanja u cilindru mora biti gruba,
da se u njoj moe zadravati ulje.

Slika 24: Pad tlaka plinova pri prolazu kroz klipne karike.

Treperenje (lepranje) klipnih karika . Kod veih brzina vrtnje dolazi do aksijalnog
treperenja karike u utoru. To nestabilno stanje je izazvano meusobnim
naizmjeninim djelovanjem sila plinova, inercije i hidraulikih sila u sloju ulja na
cilindru. Malo optereenje motora pospjeuje pojavu treperenja karika jer je tada
razlika tlaka plinova iznad i ispod karike mala. U stanju treperenja karika dolazi do
velikog proputanja plinova iz cilindra u karter, to ima za posljedicu isto tako veliko
smanjenje snage motora. Osim treperanja u aksijalnom smjeru, u tom stanju moe
30

nastupiti i radijalno stiskanje karike. Pritisak plinova na vanjskoj strani karike

poveava njenu sklonost treperenju, dok je pritisak na stranjoj strani smanjuje. Zbog
toga je brzina vrtnje kod koje nastupa treperenje nia kod karika koje sa skoenom
kliznom plohom nego kod karika s pravokutnom plohom. Treperenje klipnih karika se
smanjuje ako se smanji sila inercije karike (nie karike), te prikladnim izborom
radijalne karakteristike.

31

3.3.1. Klipni prsteni u motorima

s bavastom tarnom plohom, sa svih strana nitrirana.

karika s nosom, od standardnog sivog lijeva.
ika od elinih traka, s lamelama s kromiranim tarnim plohama, ili s nitriranom odstojnom lamelast

Slika 25: Komplet karika za 4-taktni Ottov motor.

1. karika: 2,5 mm visoka kromirana pravokutna karika s asimetrinom bavastom tarnom plohom,
2. karika: 2,0 mm visoka negativno skoena karika s unutarnjim skoenjem. Materijal: poboljani s
3. karika: 3,0 mm visoka uljna, s profilno bruenim tarnim pojasevima, sa cilindrinom oprugom ko

Slika 26: Komplet karika za Dieselov motor za putniki automobil.

32

1. karika: 3,5 mm visoka kromirana dvostrano trapezna karika s asimetrinom bavastom tarnom
2. karika: 3,0 mm visoka, tvrdo kromirana, negativno skoena karika s unutarnjim skoenjem i ot
3. karika: 4,0 mm visoka kromirana uljna, s profilno bruenim tarnim pojasevima, s bruenom cilin

Slika 27: Komplet karika za kamionski Dieselov motor.

Slika 28: Komplet karika za brodski Dieselov motor.

1. karika:8,0 mm visoka pravokutna tvrdo kromirana karika, posebno lepovana, oblik tarne plohe
bavast i optimiran. Materijal: perlitni lijev. Trend razvoja: umjesto normalnog tvrdog kromiranja:
galvansko nanoenje tvrdog keramikog kroma ili nanoenje tvrdoga sloja plazmom.
2. karika: 8,0 mm visoka, tvrdo kromirana pravokutna, s asimetrinom bavastom tarnom plohom i
otrim vanjskim donjim bridom. Materijal: standardni sivi lijev.
3. karika: 8,0 mm visoka kromirana minutna karika s unutarnjim skoenjem i otrim vanjskim donjim
bridom. Materijal: standardni sivi lijev. Primjena: za vee povrinske pritiske.
4. karika: 12,0 mm visoka kromirana uljna karika s cilindrinom zavojnom oprugom te s profilno
bruenim tarnim pojasevima. Materijal: standardni sivi lijev. Primjena: za vee povrinske pritiske.
33

Slika 29: Uobiajeni setovi karika po jednom klipu

Slika 30: Konstruktivni oblici kompresivnih klipnih prstenova

Slika 31: Konstruktivni oblici uljnih karika

34

Slika 32: Karike: obrada tarne plohe:

a) Galvanski tvrdo kromirana ploha je znatno otpornija na troenje i na koroziju,

tragovi nagorijevanja su znatno rjei. Ako je prva karika kromirana, troenje paketa
karika smanjuje se za 30% a troenje cilindra je manje za 50%.
b) i c) Sloj molibdena (talite na ak 2620C, porozna struktura i dobra maziva
svojstva) se primjenjuje prije svega zbog velike otpornosti prema nagorijevanju.
Nanosi se vruim prskanjem pomou plamena ili plazme i to u lijeb na prstenu (sl. b)
ili na tarnu plohu prstena (sl. c). Nanoenje plazmom omoguava stvaranje metalnih
ili keramikih slojeva s visokim talitem. Otpornost na troenje i na nagorijevanje je
jo vea nego kod slojeva molibdena i tvrdog kromiranja.

35

Slika 33: Karike: oblik tarne plohe:

a) Bavasta tarna ploha,

b) asimetrina bavasta tarna ploha
c) optimirana asimetrina bavasta tarna ploha odraavaju stupanj tehnikoga
razvoja. Njihov oblik je potvren brojnim tribolokim ispitivanjima. Skoenje od 3 na
gornjoj strani prstena omoguuje djelovanje tlaka plinova u cilindru protiv tlaka iza
karike. Na taj se nain smanjuje previsoki povrinski pritisak karike na cilindar, a
ujedno se poboljava spreavanje prodiranja uljnoga filma na cilindru ispod karike u
prostor izgaranja s gornje strane karike.

36

Slika 34: Karakteristika radijalnoga pritiska karike na cilindar, uzrokovana napetou karike, odnosno
time to je karika u slobodnom stanju vea od promjera cilindra.

a) Karika za 4-taktne Ottove motore ima veliki radijalni pritisak na krajevima, to

djeluje kao priguenje protiv treperenja karike u utoru (djeluje samo kod brzina vrtnje
iznad 6500 min -1). Troenje na krajevima je kod ovih karika neto vee.
b) Kod velikih 2-taktnih motora se karika slobodno okree u utoru klipa (za razliku od
malih dvotaktnih Ottovih motora gdje se karika osigura od okretanja, vidi sl.) ali se
pritisak na krajevima karike smanjuje (on tu ak moe prijei u negativno podruje)
da krajevi karike ne bi izvirili u kanal za ispiranje cilindra. Poneki puta se ova
karakteristika primjenjuje i kod 4-taktnih motora, da bi se smanjilo troenje na
krajevima karike.
c) Karika za brzohodne Dieselove motore. Oni ne dostiu brzine vrtnje Ottovih
motora, te se stoga kod njih daje prednost karici s konstantnim radijalnim pritiskom
na cilindar, koja daje jednolinije nalijeganje karike na cilindar i time bolje brtvenje.

37

3.4. Klipnjaa
Klipnjaa (ojnica) prenosi sile s klipa na koljeno koljenastoga vratila. Kod
optereenijih Dieselovih motora kroz nju se jo dovodi i ulje za hlaenje klipa. Naziv
klipnjaa se koristi kod manjih motora, dok se ojnica susree kod veih motora i
motora s krinom glavom. Dijelovi klipnjae su mala i velika glava te struk ili tijelo
koje ih spaja. Klipnjaa mora biti to laganija jer njena masa poveava inercijske sile
u motoru. Meutim ona mora biti i dovoljno kruta, da stiskanje leaja uslijed ovalnih
deformacija velike i male glave ne bi postalo tako veliko da bi nastupilo zaribavanje
leaja. Za postizanje potrebne krutosti, struk klipnjae brzohodnih motora izrauju se
u obliku I-profila, dok je kod sporohodnih motora krunoga presjeka.

Slika 35: Razni oblici presjeka tijela klipnjae.

38

Slika 326: Konstruktivni oblici klipnjae.

3.4.1. Proraun klipnjae

Izraunaj promjer klipnjae sa zadanim vrijednostima tlaka p=50 [bar], promjerom
klipa i cilindra D=80 [mm], hoda klipa h=120[mm], modul elastinosti E=210000
[N/mm2].
Dcil=80 [mm]
Dklip=80 [mm]
h=120 [mm]
p=50 [bar]=5106 [Pa]
E=2,1105

1. Sila na povrinu klipa

p=

F
D2
0, 082
=> F=pA=p
=5 106
=25132,74 [N]
A
4
4

2. Moment tromosti
I=

Fv L2 25132,7420354
4
=
=30391,86 [ mm ]
2
5
2
E
2,110

-usvaja se stupanj sigurnosti protiv izvijanja v=20

3. Duljina klipnjae

39

L=1,3h+0,6D+150=1,3120+0,680+150=354 [mm]

4. Promjer klipnjae

d 4
4 64I
4 6430391,86
I=
= > d=
=
=28,05 [mm]
64

-usvaja se d=30 [mm]

5. Provjera stupnja sigurnosti na izvijanje
=

4L 4354
=
=47,2
d
30

<89 => 47,2<89

-zadovoljava
6. Provjera stvarnog stupnja sigurnosti na izvijanje
k =3350-6,2=3350-6,247,2=3057,36

p =

vT=

[ ]

kp
N
=>29992,7 [ 2 ]
2
cm
cm

F F
25132,74
N
= 2 =
=3555,56 [ 2 ]
2
A d
3
cm
4
4
k 29992,7
=
=8,44
p 3555,56

v T =8-10
-zadovoljava

40

3.4.2. Oblici klipnjae

Jednodijelna klipnjaa se danas u pravilu primjenjuju samo kod dvotaktnih Ottovih
motora (sl. 37.). Meutim, do kraja 1950-ih godina primjenjivale su se i kod
etverotaktnih motora (sl. 38.). Da bi se mogle ugraditi, radilica ne moe biti
jednodijelna ve mora biti mora biti sastavljena od dijelova spojenih steznim spojem.

Slika 337: Jednodijelna klipnjaa u dvotaktnom motoru motocikla MZ: iglasti leajevi u velikoj i maloj
glavi.

Slika 38: Jednodijelna klipnjaa etverotaktnog Ottovog motora motocikla NSU-Max: klizni leaj u maloj
glavi i valjni u velikoj.

Klipnjaa s poklopcem (sl. 46.) je oubiajena kod etverotaktnog motora. Razdjelna

ploha poklopca i tijela moe biti okomita na uzdunu os klipnjae (sl. 48.), ili kosa (sl.
39.). Centriranje poklopca na tijelo klipnjae vri se oblikom dosjedne plohe ili
dosjednim dijelom stabla vijka poklopca. Dosjedne plohe tijela klipnjae i poklopca
mogu biti ravne ili nazubljene. U novije vrijeme sve ee se primjenjuje odvajanje
poklopca otkidanjem, bilo u okomitoj ili u kosoj ravnini, a centriranje se vri
prijelomnom plohom (sl. 40.).
41

Slika 3934: Varijante koso podijeljene klipnjae:

a) razdjelne plohe velike glave lee u jednoj ravnini

b) razdjelne plohe lee pomaknute u dvije paralelne ravnine (brodski motori Wrtsil)
c) velika glava podijeljena je na tri dijela

Slika 350: Kovana elina klipnjaa s odlomljenim poklopcem leaja.

Centriranje poklopca na tijelu klipnjae vri se preko lomnih ploha. Ova tehnoloka
novina u proizvodnji kamionskih Dieselovih motora postignuta je intenzivnom
suradnjom proizvoaa otkivka, proizvoaa proizvodne obradne linije i DaimlerBenza. U odnosu na uobiajeno odvajanje poklopca (npr. odrezivanje i izrada
42

ozubljenja), kod odlomljenog poklopca se postie bolja okruglost provrta stegnute

klipnjae. Lomna ploha osigurava tono nasjedanje poklopca i klipnjae i preuzima
ulogu ozubljenja.

43

Klipnjae V-motora, klipnjae zvjezdastih motora. Kod V-motora dva nasuprotna

cilindra spojena su na isto koljeno koljenastog vratila. Pritom klipnjae mogu na
razne naine biti spojene s rukavcem radilice (sl. 41.). Kod zvjezdastih motora samo
glavna klipnjaa hvata na rukavac koljenastog vratila, a ostale klipnjae su
prikljuene na tu glavnu klipnjau. Hod klipa na prikljuenoj klipnjai je isti kao i na
glavnoj, ali j njegovo gibanje drugaije jer je zbog manje duljine prikljuene klipnjae
drugaiji omjer.

44

Slika 41: Klipnjae V-motora.

Za klipni mehanizam je najpovoljnija izvedba klipnjaa pored klipnjae. Ona

omoguuje ne samo iste nego i konstrukcijski jednostavne klipnjae te iste leajeve.
Meutim u tom sluaju moraju pregradne stjenke cilindarskog bloka biti savijene
zbog uzdunog pomaka, za irinu klipnjae, lijevog i desnog cilindra u jednom Velementu. To utjee nepovoljno na tok sila kroz blok. Kod vojnih zrakoplovnih klipnih
motora konstruktori su najee odabirali ravne pregradne stjenke, no time se
problem samo premjetao s bloka na klipni mehanizam.

Slika 42: Klipnjae zrakoplovnih motora iz doba Drugog svjetskog rata.

Jednodijelna klipnjaa s velikom glavom koja slui kao vanjski prsten valjnog leaja,
ugrauje se na sastavljenu Hirthovu radilicu (lijevo); glavna i prikljuena klipnjaa Vmotora (u sredini); glavna klipnjaa zvjezdastog motora s prikljuenim klipnjaama
(desno).

45

3.4.3. Konstrukcijske pojedinosti

3.4.3.1. Mala glava
Glavni problem u maloj glavi klipnjae je podmazivanje leaja osovinice klipa. Naime,
klipnjaa se oko osovinice ne okree nego samo oscilira, to oteeva stvaranje
mazivoga filma. Zbog toga treba na maloj glavi izbuiti kanale za dovod ulja, ali ne u
podruju velikih naprezanja koja opet ovise o obliku male glave. Kanali izbueni na
pogrenom mjestu opasno poveavaju opasnost loma uslijed prevelikih naprezanja i
zareznog djelovanja.

Slika 43: Konstrukcijski oblici male glave klipnjae etverotaktnog motora i podmazivanje osovinice
klipa:

a) dovod ulja izvana kroz prorez

b) dovod ulja izvana kroz provrt
c) dovod ulja iznutra, iz leteeg leaja, desno: konstrukcija steznog spoja osovinice u
klipnjai navojnim klinom kod automobilskog motora iz Drugog svjetskog rata (slinu
izvedbu danas jo moemo vidjeti samo kod srednje brzohodnih Dieselovih motora).
Kod automobilskih se motora danas stezni spoj ostvaruje preklopom.

46

Tabela 2: Tablica za izbor leaja osovinice klipa u klipnjai motora MZ TS 250(slika 37.)

47

3.4.3.2. Velika glava

Slika 44: Tijelo i poklopac klinjae mogu biti odijeljeni okomito ili koso, a centriranje poklopca moe biti
oblikom dosjedne plohe ili dosjednim dijelom stabla vijka poklopca.

Kosa razdjelna ploha velike glave se primjenjuje zato da bi se klipnjaa kod popravka
mogla izvui zajedno s klipom iz cilindra prema gore. Kod koso podijeljene klipnjae
su sile smicanja na razdjelnoj plohi velike (okomito na vijak) pa se poklopac i tijelo
klipnjae spajaju nazubljenom plohom ili drugim oblikom. U novije vrijeme se kod
lijevanih klipnjaa primjenjuje odvajanje poklopca otkidanjem, a centriranje se vri
prijelomnom plohom (slika 40.). Nakon rastavljanja prilikom popravka motora takve
se klipnjae zamjenjuju novima.

48

3.4.3.3. Materijal i tonost izrade klipnjae

Nain izrade klipnjae: glodanjem iz trupca, kovanjem, lijevanjem, sinteriranjem.
Sinteriranje je okrupnjivanje sitnozrnatih tvari u vrstu, poroznu masu grijanjem do
temperature povrinskoga taljenja zrna.
Materijali mogu biti razliiti, ovisno o namjeni motora. Za malu masu i malo
optereenje u obzir dolaze i Al-legure. Kod trkaih motora se klipnjae izrauju od
titana, ime se postie znaajno smanjenje mase. Od lijevanih materijala najee se
koristi SL s kuglastim grafitom, crni temper lijev. SL je bolji od temper lijeva jer je
jeftiniji, a i trajna titrajna vrstoa mu je vea. Kod sinter-postupka se primjenjuju
materijali Sint F30 i Sint F31. Kovanjem se klipnjaa izrauje u ukovnju. Veinom se
primjenjuju mikrolegirani elici. Za klipnjae kod koji se poklopac odvaja lomljenjem,
primjenjuje se elik s visokim sadrajem ugljika.

Slika 45: Opelove klipnjae serijskog i trkaeg motora.

49

Slika 46: Dvodijelna klipnjaa s poklopcem.

50

Slika 47: Koso podijeljene klipnjae veih kamionskih Dieselovih motora D2865/D2866 (lijevo) i D2876
(desno) tvornice MAN.

Klipnjaa najsnanijeg i najveeg motora D2876 (128166mm, 6 cilindara, 12,8

dm3, 338 kW kod 2.000 min-1) ima malu glavu suenu na gornjoj strani. Zbog
relativno male brzine vrtnje prevladavaju sile plinova, pa je pritisak vei na donjoj
strani leaja osovinice klipa.

51

Slika 48: Klipnjaa kamionskih Dieselovih motora D0824/D0826 tvornice MAN.

52

3.4.3.4. Opasna mjesta

Slika 49: Opasna mjesta na klipnjai i lomovi na prijelazu velike glave u tijelo.

53

3.5. Koljenasto vratilo (Radilica)

Koljenasto vratilo (radilica) mora preuzeti sve pogonske sile i prenijeti ih na pogonski
mehanizam vozila. Njegov oblik proizilazi iz radnog ciklusa, pa je os koljenastog
vratila izlomljena. Na koljenastom vratilu se stvara obrtni moment koji daje obrtno
kretanje. Klipovi i klipnjae su u svakom taktu izloeni ubrzanjima promjenljivog
smjera pa se javljaju inercijarne sile izazvane ubrzanjem.
Intenzitet tih sila se poveava rastuom uestalou promjene smjera kretanja i
teinom pokretnih dijelova. Pored ovih sila na koljenastom vratilu se javljaju i
centrifugalne sile koje zavise od broja obrtaja. Pod djelovanjem ovih sila koljenasta
vratila su optereena na uvijanje i savijanje.
Koljenasta vratila tokom rada usljed ovih optereenja moraju biti izraena od
odgovarajuih materijala i moraju imati prikladan oblik. Takoer da bi se ublaio
utjecaj ovih sila koljenasta vratila imaju protuutege kojima se znatno uravnoteava
djelovanje centrifugalnih sila.

Slika 50: Koljenasto vratilo (radilica).

54

Radilica moe biti:

elina kovana:
od elika za poboljavanje:
o poboljana + rukavci indukcijski kaljeni
o poboljana + kratkotrajno nitrirana (1,2 ... 2 h)

od elika za nitriranje: dugotrajno nitrirana (80 ... 120 h)

lijevana s kaljenim rukavcima

55

4. Zakljuak
Motorni ili klipni mehanizam je osnovni mehanizam motora preko kojeg se sila
pritiska plinova, nastala sagorijevanjem u cilindru, prenosi na koljenasto vratilo. Klip
se kree pravocrtno, oscilatorno,a preko klipnjae i koljenastog vratila dobiti e se
kruno kretanje koljenastog vratila koje se dalje prenosti, putem prijenosa, na kotae
motornog vozila.
Klip je osnovni pokretni dio motornog mehanizma. Na njega dijeluje sila pritiska
plinova, koja uslovljava njegovo kretanje u cilindru. Klip ima veoma znaajnu ulogu u
procesu rada motora, dirigujui pojedinim dijelovima procesa rada. Osovinicom, koja
je osigurana protiv ispadanja, povezan je sa malom glavom klipnjae.
Klipnjaa ima zadatak da silu pritiska plinova u taktu irenja prenese sa klipa na
koljenasto vratilo, pretvartajui istovremeno pravolinijsko kretanje klipa u kruno
kretanje koljenastog vratila.
Koljenasto vratilo mora preuzeti sve pogonske sile i prenijeti ih na pogonski
mehanizam vozila. Njegov oblik proizilazi iz radnog ciklusa, pa je os koljenastog
vratila izlomljena. Na koljenastom vratilu se stvara obrtni moment koji daje obrtno
kretanje. Klipovi i klipnjae su u svakom taktu izloeni ubrzanjima promjenljivog
smjera pa se javljaju inercijalne sile izazvane ubrzanjem.

56

5. Literatura
1. Mahalec, Luli, Kozarac: Konstrukcije motora
2. Zdenko Novak: Diesel motor
3. Zdenko Novak: Otto motor
4. Mehanizmi: nema autora
5. Klipni mehanizam: nema autora
6. http://www.ncheurope.com/hr/resources/difference-between-gasoline-dieselengines 28.10.2016.

57