Professional Documents
Culture Documents
Emk 2011 Komplet
Emk 2011 Komplet
PETROVI
ELEKTROTEHNIKI MATERIJALI I
KOMPONENTE
PRIRUNIK
Autor:
dr Vera V. Petrovi
Recezenti:
Izdava:
Obrada teksta:
dr Vera V. Petrovi
Korice:
Gabrijela Dimi
Tira:
220
tampa:
PREDGOVOR
Predmet Elektrotehniki materijali i komponente izuava se u
Visokoj koli elektrotehnike i raunarstva strukovnih studija na prvoj
godini studija na studijskim programima Automatika i sistemi upravljanja
vozilima, Nove energetske tehnologije i Elektronika i telekomunikacije.
Ovaj prirunik za laboratorijske vebe je usklaen sa programom
predmeta za koji je namenjen.
Materija obraena u ovom priruniku je podeljena u 10 lekcija.
Svaka lekcija predstavlja programsku celinu koja se obrauje kroz izradu
praktinog zadatka ili, za uvodne vebe, za ovladavanje odgovarajuim
softverskim alatima. Prirunik je tako osmiljen da studenti ovladaju
korienjem savremenih softverskih alata i mernih instrumenata za
analizu rada elektronskih komponenti.
Vebe su kombinacija primene softverskih alata za analizu rada
elektronskih komponenata i konkretnih merenja koja potvruju teorijske
pretpostavke i softverske analize.
Prirunik sistematski i postupno uvodi studente u teoriju i
praktina znanja u primeni elektronskih komponenti u kompleksnim
elektronskim ureajima. Ovaj prirunik e
olakati studentima
savlaivanje kako osnovnih tako i viih nivoa znanja koja su predviena
programom kole, a korisna su za studente koji e u praksi biti ukljueni
u razvoj konkretnih elektronskih ureaja, posebno u oblasti industrijske
elektronike.
SADRAJ:
Veba 1. Moodle1
Veba 2. Uvod u laboratoriju ..21
Veba 3. Otpornici ..29
Veba 4. Proirenje mernog opsega 43
Veba 5. Kondenzatori 49
Veba 6. Diode 55
Veba 7. LED diode i optiki kablovi .67
Veba 8. Tranzistori 1 .....75
Veba 9. Tranzistori 2 .....89
Veba 10. NE 555 ..........................................................................99
VEBA 1.
MOODLE
Veba 1.
Student (ime prezime, indeks):
Datum:
Pregledao:
Ocena:
WEB PRETRAIVA
Web pretraiva (Web browser) je softverska aplikacija koja vam
omoguuje da
pronaete i prikaete Web strane koji se nalaze na Web serverima. Na
Internetu moete da traite tekst, slike, video, muziku itd. pomou Web
pretraivaa. Web pretraiva vam obezbeuje brz i jednostavan pristup
informacijama na mnogim Web stranama, na raznim Web lokacijama.
Web pretraiva prevodi tekst za oznaavanje hiperteksta (html), jezik
World Wide
Web-a, i prikazuje ga. Za razliku od drugih protokola, html podrava
tekst, grafiku,
audio, video i multimedijalne formate. Web pretraivai postaju sve
moniji i optiji tako da esto slue kao portal kroz koji se dolazi do
drugih protokola na Internetu kao to su E-mail, FTP i Usenet news
groups.
Svaka Web stranica se sastoji od teksta, grafikih elemenata i veza prema
drugim
stranicama poznatijim pod nazivom linkovi. Linkovi mogu biti u formi
teksta ili slike. Ako miem preete preko linka, kursor u obliku strelice e
se pretvoriti u ruku sa ispruenim kaiprstom. Klikom na link prikazuje
se odgovarajua Web stranica ili sajt. Najpoznatiji Web pretraivai su
Internet Explorer i Mozilla Firefox.
Na slici 1.5 moete videti vie kartica koje vam omoguavaju izmenu i
dopunu nekih informacija kao i pregled vaih aktivnosti na kursu.
Kartica Ureivanje profila e se automatski otvoriti kada se prvi put
prijavite na sistem, jer sistem od vas trai da unesete vaeu i aktivnu
adresu e-pote na koju e poslati poruku za aktiviranje vaeg naloga.
U okviru kartice Ureivanje profila pored nekih polja stoji crvena
zvezdica to znai da moraju obavezno biti popunjena, a polja pored
kojih stoji zelena zvezdica ne moraju biti obavezno popunjena. Jedno
od najbitnijih polja kartice Ureivanje profila je svakako polje Adresa
e-pote (slika 1.6).
7
Slika 1.10
Teme
Teme su prepoznatljive u sredinjem delu stranice kursa. Unutar tema,
profesor ostavlja aktivnosti i resurse tj. nastavni sadraj kursa. Izgled ove
kolone moe varirati u zavisnosti od elja i preferenci nastavnika koji
kreira materijal. Na vrhu se moe nai broj teme, naziv (naslov poglavlja)
(slika 1.11).
Slika 1.11
11
Blokovi funkcija
Blokovi su delovi teksta na ekranu koji su ogranieni kvadratnim
okvirom. Oni se nalaze sa leve ili desne strane tematskog dela stranice i
imaju razliite funkcionalnosti koje su opisane u nastavku teksta.
Korisnici sajta - uesnici na kursu
Ovaj blok sadri linkove na uesnike kursa i na deo koji vam omoguava
uredivanje svog korisnikog profila. Ukoliko su korisnici sajta, od strane
12
Slika 1.13
Aktivnosti i resursi
Ovaj blok sadri linkove na sve aktivnosti i resurse koji postoje u okviru
kursa. Ikonica (slicia) koja se nalazi sa leve strane teksta je razliita za
svaki tip resursa i pomae lakem snalaenju na samom kursu.
Pretraga foruma
Ovaj blok omoguava pretraivanje svih foruma na kursu. Forumi su
specifini tipovi nastavnog sadraja i aktivnosti. Za pretraivanje je
dovoljno kliknuti na polje za upis teksta, upisati tekst koji elite nai i
pritisnuti Enter ili kliknuti miem na dugme Dalje.
13
Administracija
Administracija se odnosi na pregled ocena, mogunost izmene ifre
korisnika uz opciju da se ispiete sa kursa.
Moji kursevi
U ovom bloku su prikazani kursevi na koje ste upisani kao uesnik. U
donjem delu je link na sve kurseve koji vam omogucava da vidite listu
kurseva Moodle sajta.
Najnovije vesti
U ovom delu je dat prikaz najnovijih vesti koje su objavljene kroz forum
Novosti, sa datumom objave i imenom autora. Imate mogunost da
klikom na tekstualni link jo... proitate vest direktno na forumu Vesti i
obavetenja.
14
Kalendar
U ovom delu se prikazuje kalendar. Klikom na datume koji su razliite
boje dobijate informaciju o zakazanim aktivnostima u okviru izabranog
kursa za taj dan.
Nedavne aktivnosti
Ovde su prikazane nedavne i tekue aktivnosti koje su ujedno i linkovi na
te aktivnosti.Takoe imate opciju pregleda svih aktivnosti na kursu. Broj i
15
Predstojei dogaaji
U ovom delu date su one aktivnosti koje se prema kalendaru pojavljuju
prve. Ovaj
modul je povezan sa Kalendarom tako da klikom na linkove u ovom
modulu prikazujete Kalendar sa svim dogadajima i mogunocu kreiranja
novih dogaaja. Broj dogaaja i period koji je prikazan moe varirati i
definisan je od strane nastavnika.
Rad sa testovima
Moodle sistem omoguava korisnicima i proveru znanja uesnika kursa
kroz online testiranje. Na kursu Elektrotehniki materijali i komponente,
16
Slika 1.23
Student zapocne test klikom na dugme Zapocni test, i pre nego to dobije
prikaz
pitanja Moodle sistem ga obavetava o dozvoljenom broju pokuaja za
reavanje testa. Kada student oznai odgovore koje smatra da su tani, da
bi zavrio test i dobio povratne informacije od sistema, potrebno je da
klikne na dugme Predaj sve odgovore i zavri test koje je oznaeno na
slici 1.24
Slika 1.24
17
Slika 1.25
Slika 1.26
Slika 1.27
18
Slika1.28
Slika 1.29
19
20
VEBA 2.
UVOD U LABORATORIJU
Veba 2.
Student (ime prezime, indeks):
Datum:
Pregledao:
Ocena:
21
Laboratorija 204
CILJ
Upoznavanje sa osnovnom mernom i pomonom opremom
RADNI PRIBOR
1. Univerzalno podnoje
2. Otpornika dekada
3. Analogni multimetar
4. Digitalni multimetar sa generatorom impulsa
5. Laboratorijski izvor jednosmernog napona
6. Dvostruki generator funkcija sa frekvencmetrom
7. Osciloskop
22
1. UNIVERZALNO PODNOJE
Univerzalna ploa za spajanje mernih
i elektronskih ema.
Izvedeno je na samom kuitu
podesivo napajanje od 1 V do 18V,
fiksno napajanje +5 V i masa.
23
DECADE RESISTOR
3. ANALOGNI MULTIMETAR
Napon (merni opsezi za DC i
AC):
15V, 150V, 500V
Struja, DC:
50mA, 250mA
Otpornost, merni opsezi:
x10 , x1k
Decibel:
-20dB do 56dB u svim opsezima
za
merenje nazmeninog napona
VOLTCRAFT A801
24
MAXCOM MX-610
Frekvencija, merni
opsezi:
2kHz, 20kHz, 200kHz,
2MHz, 20MHz
Generator
pravougaonih
impulsa:
1,25kHz, 2,5kHz,
5kHz, 10kHz, 20kHz
Tranzistor hFE:
NPN i PNP
Provera ispravnosti
dioda
25
PS-2403-D
26
GENERATOR
FUNKCIJA
SA
DG2F
GENERATOR 1
Talasni oblici: sinusni, trougaoni, pravougaoni
Opseg radne frekvencije: 0,1 Hz 100 kHz
Opseg izlaznog napona: 0 20 Vpp , 0 200 mVpp
Odnos impuls/pauza: 1/10 1/100 promenljivo, 1/1 fiksno
Izlazna impedansa: 50
GENERATOR 2
Talasni oblici: sinusni, trougaoni, pravougaoni
Opseg radne frekvencije: 0,1 Hz 100 kHz
Opseg izlaznog napona: 0 20 Vpp , 0 200 mVpp
Odnos impuls/pauza: 1/10 1/100 promenljivo, 1/1 fiksno
Izlazna impedansa: 50
DC offset: 0 - 5 V
Tipovi modulacije: CAM, AM DSB, FM
BROJA (merenje frekvencije)
Tanost: 50 ppm
Maksimalna frekvencija: > 20 MHz
Broj cifara: 8 (na displeju 6)
Rezolucija [Hz]: 0.1, 1, 10
BROJA (merenje perioda, trajanja impulsa i trajanja pauze
Tanost: 50 ppm
Maksimalna duina trajanja vremenskog intervala: 16.5 s
Broj cifara: 8 (na displeju 6)
Rezolucija: 1 s
Maksimalna frekvencija: > 20 MHz
Broj cifara: 8 (na displeju 6)
Rezolucija [Hz]: 0.1, 1, 10
27
8.
OSCILOSKOP
CA 902
Vertikalni otklon:
Dva kanala: CH1, CH2, ADD, DUAL
Frekventni opseg: 2xDC-20 MHz
Vertikalni otklon od 5 mV/div do 5 V/div sa korakom 1-2-5
Ulazna impedansa 1M
paralelno sa 25 pF
28
VEBA 3.
OTPORNICI
Veba 3.
Student (ime prezime, indeks):
Datum:
Pregledao:
Ocena:
29
OTPORNICI
30
Realni otpornik
Otpornik ima najvei radni napon i struju iznad koje se otpor moe
promeniti (u nekom sluajevima i drastino) ili otpornik moe biti fiziki
oteen (na primer moe biti pregrejan ili moe pregoreti). Iako neki
otpornici imaju odreenu naponsku i strujnu klasu, veina se razvrstava
prema maksimalnoj snazi koja se odreuje prema fizikoj veliini
otpornika. Najee klase snage za ugljene i metal-film otpornike su 1/8
W (vata), 1/4 W i 1/2 W. Otpornici izraeni od metal-filmova i ugljenih
filmova su puno temperaturno, i zbog starenja, stabilniji od ugljenih
otpornika. Veliki otpornici mogu disipirati vie toplote jer imaju veu
povrinu. iani i otpornici omotani keramikom se koriste kada se trai
visoki razred snage. Realni otpornici unose i neto induktiviteta i malu
koliinu kapaciteta, koji menjaju dinamike karakteristike realnog
otpornika u odnosu na idealni otpornik. Otpornici su elementi ija se
svojstva menjaju s promenom temperature. Iako je promena otpora u
odnosu na promenu temperature vrlo nelinearna, moemo je
aproksimisati sledeim izrazom:
gde je
Vrste otpornika
Fiksni otpornici
Neki otpornici su cilindrini, s aktivnim otpornim materijalom u sredini
(maseni otpornik, vie se ne koriste) ili na povrini cilindra (film)
otpornici, i vodljivih metalnih prikljuaka izvedenih uz osu cilindra na
svakoj strani. Koriste se ugljen-film i metal-film otpornici. Otpornici
velike snage dolaze u velikim pakovanjima projektovanim da efikasno
disipiraju toplinu. Otpornici za velike snage se obino izvode kao motani
31
32
Tehnologija
33
5. prsten
(temperaturni
koeficijent)
101
1% (F)
100 ppm/K
102
2% (G)
50 ppm/K
Narandasta 3
103
15 ppm/K
uta
104
25 ppm/K
Zelena
105
0.5% (D)
Plava
106
0.25% (C)
Boja
1.prsten 2.prsten
3.prsten
(Mnoilac)
Crna
100
Smea
Crvena
Ljubiasta
10
Siva
108
Bela
10
0.1% (B)
0.05% (A)
Zlatna
0.1
5% (J)
Siva
0.01
10% (K)
Bez boje
20% (M)
SMD otpornici
SMD (eng. Surface Mount Device) otpornici imaju ispisane numerike
vrednosti na isti nain kao kod cilindrinih otpornika. SMD otpornici sa
standardnim tolerancijama se oznaavaju trocifrenim kodom, u kom prve
dve cifre predstavljaju prve dve znaajne cifre vrednosti, dok je trea
cifra potencija broja 10 (odnosno mnoilac). Na primer, 472 predstavlja
47 (prve dve cifre) pomnoeno s deset na potenciju 2 (trea cifra), tj.
47h10=47h100=47000 oma. Precizni SMD otpornici se oznaavaju s
etverocifrenim kodom u kome su prve tri cifre ujedno i prve tri znaajne
cifre vrednosti, a etvrta cifra je stepen broja 10.
34
35
Otpornici spojeni u red imaju osobinu da je struja kroz sve njih ista, ali
napon na pojedinom otporniku moe biti razliit. Zbir napona jednak je
ukupnom naponu. Odreivanje ukupnog otpora:
otpornik iste otpornosti i bilo koje vee snage, ali poto je on vei to e se
odraziti na dimenzije tampane ploe i na cenu ureaja (skuplji je).
Program Resistor Code
(Grafiki raunar boja)
Program funkcionie tako to se sa otpornika ( cilindrini otpornik sa 4
prstena ) nepoznate vrednosti oitaju boje ( pogledati tabelu standardnih
EIA kodova boja ) i ubace u program koji na ekranu izbacuje vrednost
otpornika sa njegovom tolerancijom ( % ).
Print Screen programa
37
38
II boja
II cifra
39
Redni
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
X 10
X 100
X 1K
40
X 10K
X 100K Izmerena
vrednost
Redni br.
1.
2.
R1
R2
R1+R2(izraunato) R1+R2(izmereno)
Redni br.
1.
2.
R1
R2
R1llR2(izraunato) R1llR2(izmereno)
Redni
br.
1.
2.
R1
R2
R3
R1+R2llR3(izraunato)
41
R1+R2llR3
(izmereno)
42
VEBA 4.
Veba 4.
Student (ime prezime, indeks):
Datum:
Pregledao:
Ocena:
43
PROIRENJE
ANTA
MERNOG
OPSEGA
POMOU
SPOLJNJEG
44
IAmax RA
RS
odakle je:
45
46
100
R
Slika 1.
R.B. DC(V)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
R()
IA1(mA)
47
IA2(mA)
100
Slika 2.
R.B. DC(V)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
R()
IA(mA)
48
UV(V)
VEBA 5.
KONDENZATORI
Veba 5.
Student (ime prezime, indeks):
Datum:
Pregledao:
Ocena:
49
KONDENZATORI
Kondenzatori uvaju elektrinu energiju i blokiraju protok jednosmerne
struje, dok proputaju naizmeninu struju. Kondenzatori imaju odreeni
kapacitet i on se izraava u faradima. Jedan farad predstavlja ogroman
kapacitet, tako da se kapacitet veine kondenzatora izraava u manjim
jedinicama: 1 mikrofarad (mF) = 10-6 farada (F) 1 pikofarad (pF) = 10-12
farada (F).
Vrednost kapaciteta kondenzatora obino je napisana na telu
kondenzatora. Oznaka mF ili pF ne mora postojati. Kondenzatori manjeg
kapaciteta sa brojanom oznakom u opsegu od 1 - 1000 su reda
pikofarada; kondenzatori veeg kapaciteta sa brojanom oznakom u
opsegu od .001 - 1000 su reda veliine mikrofarada. Elektrolitiki
kondenzatori obezbeuju veliki kapacitet u maloj zapremini tela. Njihovi
krajevi su polarisani i stoga moraju u strujno kolo da se prikljue u
odgovarajuem smeru.
Kondenzatori imaju dozvoljeni radni napon. On je obino napisan na telu
kondenzatora, ispod oznake za kapacitet. Dozvoljeni radni napon mora
biti vei od najveeg napona koji se moe u normalnim uslovima pojaviti
u strujnom kolu (obino napona napajanja ureaja).
Napomena: Kondenzator moe da uva naelektrisanje dugo vremena
nakon to je napajanje iskljueno. Ovo naelektrisanje moe biti opasno!
Veliki elektrolitiki kondenzatori napunjeni pod naponom od 5 do 10 V
mogu se isprazniti (rasteretiti) prespajanjem krajeva kondenzatora
rafcigerom. Kondenzatori koji su prikljueni na visoki napon napunjeni
su ogromnim koliinama naelektrisanja. Ove kondenzatore treba paljivo
prazniti pomou otpornika odgovarajue otpornosti (koristite Omov
zakon) prislonjenog izmeu prikljunih krajeva kondenzatora. Prilikom
izvoenja ove operacije treba koristiti samo jednu ruku da ne biste
istovremeno dodirnuli oba kraja kondenzatora.
Vane primene kondenzatora:
1. Uklanjanje neeljenih naponskih pikova bloka napajanja.
(Stavite kondenzator kapaciteta 0.01 - 0.1 mF izmeu krajeva naponskog
izvora koji napaja digitalna kola. Ovime spreavate neeljena okidanja
digitalnih kola.)
2. Glaanje ispravljenog naizmeninog napona u stabilan
jednosmerni napon. (Stavite kondenzator kapaciteta 100 - 10000 mF
izmeu izlaznih krajeva ispravljaa.)
3. Blokiranje jednosmernog signala i proputanje naizmeninog
50
signala.
51
II cifra
52
Izmerena
vrednost
C1
C2
C1+C2(izraunato) C1+C2(izmereno)
C1
C2
C1llC2(izraunato) C1llC2(izmereno)
C1
C2
C3
C1+C2llC3(izraunato)
53
C1+C2llC3
(izmereno)
54
VEBA 6.
DIODE
Veba 6.
Student (ime prezime, indeks):
Datum:
Pregledao:
Ocena:
55
DIODE
57
LAVINSKI PROBOJ
Nastaje kod inverzne polarizacije PN spoja. Na sobnoj temperaturi u
poluprovodniku postoje slobodnim elektroni. Kod povienog inverznog
napona ovi slobodni elektroni se ubrzavaju u smeru suprotnom od smera
elektrinog polja. Ubrzani elektroni udaraju u atome i predaju im
energiju. Primljena energija u atomu izaziva oslobaanje vie novih
elektrona, koji se takoe kreu pod dejstvom istog elektrinog polja.
Osloboeni elektroni se ubrzavaju i sudaraju sa novim atomima i
proizvode jo vie slobodnih elektrona. Vidimo da broj slobodnih
elektrona stalno raste to podsea na lavinu. Ova lavina izaziva
poveanje struje, to moe da izazove razaranje PN spoja.
58
59
60
61
Polutalasni ispravlja
ZADATAK:
AC
100
62
A
100
65
66
VEBA 7.
Veba 7.
Student (ime prezime, indeks):
Datum:
Pregledao:
Ocena:
67
LED DIODE
68
LED dioda
LED Tehnologija
Kao i kod drugih dioda struja tee od P-strane, ili katode, ka N-strani, ili
anodi, ali ne i u suprotnom smeru. Nosioci naelektrisanja elektroni i
upljine teku sa elektroda sa razliitim naponima. Kada elektron naie na
upljinu, pada na nii energrtski nivo i oslobaa energiju u obliku fotona.
70
LED diode
ZADATAK:
7.1. Povezati ponuene LED diode iz seta komponenti i obrazloiti kako
se menja njihova jaina svetlosti i od ega zavisi.
ZAKLJUAK:
71
OPTIKI KABLOVI
73
ZADATAK:
74
VEBA 8.
TRANZISTORI
Veba 8.
Student (ime prezime, indeks):
Datum:
Pregledao:
Ocena:
75
Bipolarni tranzistori
76
Slika 8.1. Konstrukcija i simbol tranzistora (a) NPN tipa, (b) PNP tipa.
77
Zbir struja, koje ulaze i izlaze iz emitora, mora biti nula. Stoga, prema
usvojenom pozitivnom smeru na slici 8.2 ukupna emitorska struja ima
vrednost:
79
Slika 8.4. Elektrini model NPN i PNP tranzistora za rad u aktivnom reimu.
81
82
Tranzistori snage:
RF Tranzistori:
83
ZADATAK 1:
ZADATAK 2:
U koju kategoriju pripadaju tranzistori na slici:
a)
b)
c)
d)
e)
_____________________
_____________________
_____________________
_____________________
_____________________
ZADATAK 3:
PROVERA ISPRAVNOSTI TRANZISTORA:
Digitalni multimetar se moe iskoristiti tako da se na brz i jednostavan
nain proveri da li su spojevi trazistora otvoreni ili kratko spojeni. Za
ovaj test moemo posmatrati tranzistor kao spoj dve diode, i za PNPiI za
NPN tranzistore. Spoj baza-kolektor je jedna dioda i spoj baza-emiter je
druga dioda.
Ispravna je ona dioda koja e pokazati jako veliki otpor (otvorena
dioda) kada je dioda inverzno polarisana i jako mali otpor kada je dioda
direktno polarisana.
84
86
87
88
VEBA 9.
TRANZISTORI
Veba 9.
Student (ime prezime, indeks):
Datum:
Pregledao:
Ocena:
89
Bipolarni tranzistori
Karakteristike tranzistora
U grafikom modelu tranzistor se moe predstaviti kao dvodimenzijalni
prikaz tj. Odnos dve promenljive pri emu se ostale dve uzimaju kao
konstante.
90
91
92
93
94
95
Potrebni elementi:
Izvor napona V2 5V
Otpornik R -1k
NPN tranzistor Q1 NPN
Indikator 12 V, 60 mW
Baterija V1 - 12V
96
Popuniti tabelu :
Ulaz
Indikator
(ukljuen,
iskljuen)
Napn
na Napon
na
tranzistoru (V)
indikatoru (V)
Logika 0
Logika 1
97
98
VEBA 10.
- TAJMER NE 555 -
Veba 10.
Student (ime prezime, indeks):
Datum:
Pregledao:
Ocena:
99
TIMER 555
1 - GND masa, 0V
2 - TRIG OUT raste, interval poinje, kada ovaj ulaz padne ispod 1/3
Vcc
3 - OUT povezuje se sa +Vcc ili GND
4 - RESET vri resetovanje tajmera ako se spoji na masu. Kad se ne
koristi treba ga spojiti na Vcc
5 - CTRL
"Control" pristupa internom naponskom razdelniku
( odsustvom 2/3 Vcc )
6 - THR interval se zavrava kada je napon THR vei od CTRL
7 - DIS otvara izlaz kolektora; prazni kondezator izmeu intervala
8 - Vcc, V+ pozitivno snabdevanje naponom je obino izmeu 3 i 15 V
555 timer IC ima tri operativna moda:
- monostabilni mod,
- astabilni mod i
- bistabilni mod.
100
ASTABILNI MULTIVIBRATOR
101
..( 2 )
...( 3 )
PRORAUN ZADATKA
f = 1,4/( R1 + 2R2 ) C .. ( 1* )
poto je T = 1/ f .. ( 4 ) onda je
T = 0,7 ( R1 + 2R2 ) C .. ( 1** )
Tm = 0,7 ( R1 + R2 ) C .. ( 2* )
Ts = 0,7 R2 C . ( 3* )
T = Tm + Ts . ( 5 )
102
357.1
5.
R1 1k
P1 13.3k
ema koja zadovoljava traene uslove dobija oblik kao na slici 6, s tim
to umesto otpornika R1 treba ubaciti granu sa potenciometrom sa slike 5,
a umesto " device " redno vezanu LED diodu ( sa zatitnim otporom ).
103
ZADATAK:
104
105
106