Professional Documents
Culture Documents
Kas - 13846 1442 2 30 PDF
Kas - 13846 1442 2 30 PDF
= $
3 5 ( ' 8 = ( 7 1 , .2
1 29 , 1 $ 5 6 7 92
P R I R U N I K Z A
P R ED U Z ETN IK O
NO VI NA R S T V O
BEOGRAD, 2014.
PRIRU NIK ZA
PREDUZETNIKO
NOVINARSTVO
Izdava:
KONRAD-ADENAUER-STIFTUNG
Medijski program za Jugoistonu Evropu
Autori:
MARKO NEDELJKOVI
MILO PETROVI
VEROLJUB ZMIJANAC
CHRISTIAN SPAHR (predgovor)
Urednik:
ALEKSANDRA POPOVI
Projektni menadment:
Dr VLADIMIR ZLATARSKY
MANUELA ZLATEVA
ALEKSANDRA POPOVI
Grafiko oblikovanje:
PREDRAG M. POPOVI
Podrka:
ANTONELA EURA
tampa:
SANIMEX, Beograd
ISBN 978-86-86661-71-5
SAD R A J
11
12
13
15
16
Optimizacija teksta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
16
18
21
22
Oblast pisanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
22
23
24
Analiza ponude . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
24
Analiza potranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
25
Analiza konkurencije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
29
Proraun profitabilnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
30
31
Biznis modeli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
32
32
32
33
34
35
36
37
37
38
40
41
42
43
45
46 | Zakljuak
PR E D GOVOR
UV OD
OSNOVE VEB
N O VIN A R STVA
10
Primer dobrih
naslova na sajtu
theguardian.com
Izvor: theguardian.com
/ screenshot
O S N O VE VEB N O VI N ARSTVA
11
12
O S N O VE VEB N O VI N ARSTVA
13
14
Primer dobre
multimedijalne prie
na sajtu latimes.com2
Izvor: latimes.com /
screenshot
O S N O VE VEB N O VI N ARSTVA
15
16
7. Optimizacija teksta
O znaaju optimizacije ve je bilo rei u prethodnim delovima.
Naglaavamo da dobra optimizacija podrazumeva upotrebu tagova na
kraju teksta, kao i kljunih rei u naslovu, meunaslovima i vie puta
O S N O VE VEB N O VI N ARSTVA
17
Kontrolna tabla na
WordPress platformi sa
Yoasts SEO plugin-om
za bolju optimizaciju
sadraja3
WordPress / screenshot
NO VI NA R ST V O
D I GI TA LNO G D O B A
Predvodnik sve veeg otvaranja prema korisnicima jeste britanski Gardijan koji
je, tokom 2012, pokrenuo i kampanju za promovisanje koncepta otvorenog
novinarstva, pozivajui graane da to vie uestvuju u proizvodnji medijskih
sadraja. Jedan od najveih zagovornika nove kulture informisanja je urednik
Gardijana, Alen Rasbrider (Alan Rusbridger), koji istie da novinari nisu jedini
strunjaci na svetu, i da njihov rad danas vie nije mogu bez saradnje i
uestvovanja italaca.
Nic Newman, The rise of social media and its impact on mainstream
journalism, Reuters Institute for the Study of Journalism, 2009.
19
20
Ibid.
21
P R ED UZ ETNI T V O
NA I NTER NE T U
Pisanje i profit
Kada je re o zaradi od veb novinarstva, fokus ove edukacije nikako nee
biti na klasinoj naplati tekstova, odnosno plaanja novinara po tekstu
ve, pre svega, na sluajevima u kojima novinar, piui za sopstveni
sajt, otvara mogunost da taj tekst i veb pozicije na sajtu i naplati.
Profit zavisi od:
Oblast pisanja
Nije svejedno da li novinar pie o temi koja je vrlo popularna i itana
ili, s druge strane, o temi ili oblasti u kojoj nema novca. Tako novinar
P R E DUZE T N I T VO N A I NTERNETU
Novinar preduzetnik-prodavac
Ako novinar preduzetnik samostalno vodi neki veb sajt i eli da ga
monetizuje, kad-tad dolazi u situaciju da prodaje oglasni prostor, deo
sajta, deo teksta, link u tekstu Idealno je kada neko zainteresovan
za oglaavanje sm kontaktira vlasnika sajta, i raspita se o ceni
prostora na sajtu, ali novinar je i tada preduzetnik-prodavac, jer
pregovara oko cene.
Od poetka je vano znati da novinarsko preduzetnitvo nije samo
pisanje. Vano je biti svestan toga da su novinaru, osim pisanja,
potrebne i osobine dobrog prodavca. Stoga je vano obratiti panju i
na to kako se sajt zove jer se ve sutra s tim imenom izlazi u javnost,
odlazi na poslovni sastanak, pregovara, bori za sopstveni brend.
Takoe, vano je imati na umu da je to konkretniji naziv sajta, sa
jasnom ciljnom grupom, uvek dobitna kombinacija za internet
marketing i, kasnije, samu prodaju. Dobar primer moe biti projekat
mobilnatelefonija.net, gde je naziv domena koncipiran iskljuivo u
pravcu mobilne telefonije, odnosno paketa i ponuda mobilnih
operatora. Sajt nije nazvan svipaketi.com ili neto apstraktnije, ve
direktno i najjednostavnije opisuje ime se sajt bavi. Sajt je ubrzo
privukao panju kompanije Telenor, a zatim i ostalih mobilnih
operatora jer je u svom nazivu jasno imao upravo ono to te
kompanije nude.
23
24
Kvalitetni tekstovi koji se nalaze na sajtu koji ima jasan naziv i jasnu
ciljnu grupu mogu biti izuzetna veb marketing sinergija. to su
tekstovi u direktnijoj vezi sa nazivom sajta, to su vee anse da sajt
bude bolje pozicioniran na Google pretrazi, automatski e privui i
veu publiku, a samim tim bie lake i monetizovati takav sajt.
Ako je fokus na prodaji oglasnog prostora, ne mora samo novinar
preduzetnik da se bavi prodajom. Uvek moe da angauje nekoga ko
e to da radi umesto njega. No, i ta osoba mora biti plaena. Praktino
gledano, ako novinar preduzetnik ima i dobre menaderske osobine,
mogue je da radi i timski.
Ako je fokus na prodaji oglasnog prostora, ne mora samo novinar
preduzetnik da se bavi prodajom. Uvek moe da angauje nekoga ko
e to da radi umesto njega. No, i ta osoba mora biti plaena. Praktino
gledano, ako novinar preduzetnik ima i dobre menaderske osobine,
mogue je da radi i timski. Ipak, postoji i nain da se ne juri direktna
prodaja, ali krenimo redom.
1. Analiza ponude
Oblast o kojoj novinar preduzetnik eli da pie nee imati smisla ako
sama po sebi nije sadrajna. to je vie potencijalnih tema, usluga,
proizvoda o kojima moe da se pie, to su vee anse za uspeh
novinarskog poduhvata.
Ovde je vano napraviti razliku izmeu konkurencije i ponude.
Konkurencija su oni veb sajtovi i preduzetnici koji su ve neto slino
P R E DUZE T N I T VO N A I NTERNETU
25
PRIMER 2: TENIS
Tenisu kao temi moe se pristupiti na dva naina: iz ugla teniskih vesti i iz ugla teniske
opreme. U oba sluaja ponuda je vrlo kvalitetna i imalo bi se o emu pisati. Ovo je, ipak,
i momenat kada se u dimenziji novinarskog preduzetnitva fokus sa klasinih novinarskih
tema, odnosno vesti, skree i na neto to nisu klasine vesti, ali se moe monetizovati.
Teniske vesti su jasne i prva su asocijacija. Ipak, treba razmisliti i o teniskoj opremi, jer
iz ugla Google pretrage, jedan takav sajt moe biti glavno mesto za one koji trae
tenisku opremu, gde je monetizacija vie nego oigledna i konkretna.
2. Analiza potranje
Postoje konkretni alati, takoe iz Google familije, koji e novinaru
preduzetniku pomoi da analizira potranju nekog proizvoda, usluga,
oblasti na internetu. U pitanju su Google Keyword Planner i Google
Trends alati.
Google Keyword Planner
Google Keyword Planner,13 nekadanji Keyword Tool, predstavlja alat
za prikaz Google pretraga u odreenoj zemlji po kljunim reima, na
Ovaj alat nalazi se na sledeoj adresi: https://adwords.google.com/ko/
KeywordPlanner/Home
13
26
Istraivanje kljunih
rei uz pomo Google
Keyword Planner-a
Izvor: Google
Keyword Planner /
screenshot
Prikaz intenziteta
pretraivanja
odreenih kljunih rei
P R E DUZE T N I T VO N A I NTERNETU
27
28
Prikaz intenziteta
pretraivanja
navedenih kljunih rei
Izvor: Google Keyword
Planner / screenshot
Google Trends
Drugi alat za analizu potranje je Google Trends14 koji prikazuje
sezonske pretrage odreenih kljunih rei. U nastavku je grafikon
pretrage fraze tennis equpment. Na grafikonu vidimo da trend
pretrage opada od 2006. do 2012. godine, kada se deava bum na
tom polju. Nakon tog perioda, pretraga ponovo opada. Ipak, ako
trend neke rei opada, ne znai da ima malo pretraga, nego da je
jednostavno manje traeno nego u nekom drugom periodu. Idealno
je pronai frazu za koju postoji trend rasta, jer to moe garantovati i
vei uspeh u budunosti, posebno ako se konkurencija ne poveava.
Ispod grafikona je dat i prikaz zemalja u kojima je najvea pretraga.
U ovom sluaju to su Filipini, sa ekstremno veom pretragom nego
druge drave, a zatim slede Velika Britanija, Australija, SAD, Kanada.
Na osnovu ovoga se moemo vratiti na alat Google Keyword planner, i
u odabiru zemalja postaviti Filipine kod pretrage kljune fraze vezane
za tenisku opremu. Ovako lokalizujemo pretragu i vidimo rezultate za
konkretnu dravu. Strateki to bi znailo da je dobra ideja pokrenuti
sajt u toj dravi, to je praktino i mogue izvesti, iz bilo kog dela sveta,
jer je ovaj posao apsolutno globalnog karaktera i rui lokalne barijere.
14
P R E DUZE T N I T VO N A I NTERNETU
29
Prikaz sezonskih
pretraga odreenih
kljunih rei
Izvor: Google Trends /
screenshot
3. Analiza konkurencije
Pretraga konkurencije na internetu vri se manuelno, putem Google
pretrage: slino analizi ponude, ali sa fokusom na veb sajtove koji bi
mogli biti konkurencija u pisanju. Logino, to je manje takvih sajtova,
vee su anse za uspeh.
Najvanija je prva stranica Google pretrage jer ona odslikava
najrelevantnije rezultate. U ovom sluaju rezultati su areni, od vanih
politikih sajtova do sajtova sa vestima. Vano je imati na umu da su
najvea konkurencija sajtovi koji su specijalizovani za temu koja se
pretrauje. Dobro prouite konkurenciju, pogledajte da li meu
rezultatima ima sajtova slinih vaoj ideji.
Imajte na umu da fraza koju ste uneli nikad nee biti jedina putem
koje e posetioci dolaziti do vaeg sajta. Kada ponete sa pisanjem,
imaete vie kljunih rei iz te oblasti, ime se poveavaju anse da
neko doe do vas. Iz tog razloga, kod analize konkurencije treba uneti
i sline kljune rei.
30
Istraivanje
konkurencije na vebu
za termin eu politics
Izvor: Google /
screenshot
4. Proraun profitabilnosti
Profitabilnost zavisi, pre svega, od oblasti o kojoj se pie. U delu
Pisanje i profit ve je naznaeno da je oblast pisanja verovatno i
kljuna u celom istraivanju i poetku rada. Finansijski gledano, nee
31
P R E DUZE T N I T VO N A I NTERNETU
Rezultati istraivanja
koji olakavaju
pronalaenje
profitabilne trine nie
Izvor: Milo Petrovi
Oblast
Ponuda
Potranja
Konkurencija
Profit
Situacija 1
Odlina
Odlina
Slaba
Odlian
Situacija 2
Slaba
Slaba
Jaka
Slab
Situacija 3
Dobra
Slaba
Jaka
Nepredvidljiv
Situacija 4
Slaba
Odlina
Slaba
Nepredvidljiv
32
Biznis modeli
U novinarskom preduzetnitvu vano je govoriti i o konkretnim
nainima zarade. Postoji nekoliko biznis modela, a, moemo rei, ova
tri su osnovna:
1. Prodaja oglasnog prostora
2. Procenat od konkretnih akcija posetioca
3. Freemium model
Svaki od navedenih modela moe doneti novac, i vrlo je vano od
poetka razmisliti o svakom navedenom modelu, u kombinaciji s
prethodnom analizom trita.
Link u tekstu
Baner u tekstu
Najvie vredi onaj prostor koji se nalazi u fokusu italaca. Iako vrlo
mali, link u tekstu moe privui vei broj klikova nego, primera radi,
baner u desnom delu sajta. Baner u tekstu je, takoe, dobra opcija, ali
samo ako je baner povezan sa tekstom, odnosno ako se odnosi na istu
temu. Baner u pozadini sajta, odnosno sama pozadina sajta na koju se
moe kliknuti je jako upadljiva, i obino nosi i najveu cenu.
Koji god prostor da se odabere, prodaja obino ide na vremenski
period, na primer, baner na mesec dana, dok postoji i opcija naplate
po prikazu, gde se vodi statistika broja prikaza. Izbegava se naplata
po kliku jer donosi najmanje novca.
Ovaj biznis model moe se primeniti na primeru opreme za tenis.
Ukoliko bi sajt objavljivao samo tekstove na temu razliite opreme za
tenis, prikupio bi dosta kljunih rei iz te oblasti. Firmi koja prodaje
opremu za tenis bi se izuzetno isplatilo da kupi baner ba na takvom
sajtu, jer je sadraj u direktnoj vezi sa onim to ta firma nudi.
P R E DUZE T N I T VO N A I NTERNETU
33
D I Z A JN I R A ZV O J
VEB SA JTA
35
Besplatan Startup Course besplatan onlajn kurs o startapima koji vam moe
pomoi da o magazinu mislite kao startapu https://www.udacity.com/course/ep245
15
36
Karakteristike
Zgrada
Veb sajt
Izgled
Funkcionlanost
Korisnost
37
38
6VSHFLF
0PHDVXUDEOH
VSHFLILQL
NRQNUHWQL
SUHSR]QDWOMLYL
MDVQLUD]XPOMLYL
PHUOMLYLPRHVH
SURYHULWLGDOLMHL
XNRMHPVWHSHQX
RVWYDUHQFLOM
Dobar model za
odreivanje ciljeva
Izvor: Veroljub
Zmijanac
$DFKLHYDEOH
RVWYDUOMLYL
XVNODGXVD
UDVSRORLYLP
UHVXUVLPD
R - (UHVXOW
RULHQWHG
RUMHQWLVDQLND
UH]XOWDWLPD
UDXQDMXL
UHDOQRUDVSRORLYH
UHVXUVH
7WLPH
FRQVWUDLQHG
YUHPHQVNL
RJUDQLHQL
LPDMXSUHFL]QR
GHILQLVDQURN]D
RVWYDULYDQMH
17
39
Ciljna
grupa 1
Ciljna
grupa 2
Ciljna
grupa 3
Socio-demografske karakteristike
Unesite broj godina, nacionalnost (ako je vana), pol, obrazovanje,
zanimanje, mesto stanovanja, brani status i druge relevantne
karakteristike ciljne grupe.
Potrebe i elje
Zato korisnik eli da se prijavi na sajt, ostavi i-mejl, koje probleme
eli da rei... Za ta je korisnik spreman da plati, ta moe da
pronae na vaem sajtu?
Konkurencija
Moda konkurencija nije oigledna u vaoj nii, ali postoji. Na
primer, konkurencija magazinu o pozoritima je i sajt koji se bavi
filmovima ili izlobama.
ivotni stil
Opiite najvanije psiholoke osobine: temperament, motivaciju,
vrednosni sistem... Da li su ove osobe spremne na promenu, ele li
nove stvari? Da li je vanija zabava od potenja, i slino.
Prihodi
Kakva je kupovna mo vae ciljne grupe? Koje proizvode i usluge, u
skladu s tim, moete ponuditi?
Jedan tipian dan
Opiite jedan tipian radni dan vae ciljne grupe. Kada i gde ustaje,
ta posle radi, kako provodi slobodno vreme... ta jede, ko su joj
prijatelji... Na kraju, kada ova osoba poseuje va veb sajt i odakle?
Proces definisanja
ciljnih grupa
Izvor: Veroljub
Zmijanac
Primer za kreiranje
korisnike persone
Izvor: Veroljub
Zmijanac
40
Konkurent
Osobine
Runners World
Tranje.info
Primer za analizu
konkurencije
Izvor: Veroljub
Zmijanac
41
Ciljevi korisnika
Svaka osoba-posetilac ima svoj kratkoroni i dugoroni cilj. Ovo su
sasvim lini ciljevi koje moemo nazvati i potrebama, eljama ili
drugaije, no, to su upravo stvari na koje va sajt treba da odgovori.
Na primer, neko ko eli da pobolja svoju kondiciju moe imati podcilj
da nae trening program ili teretanu u kojoj e da trenira.
Zbog toga je vano da spoznamo ciljeve naih korisnika, da vidimo
koji su to problemi koje korisnici imaju prilikom njihovog ispunjavanja,
i da, potom, za njih ponudimo i reenja. Na ovaj nain biemo sigurni
da na sajt kreira dodatnu vrednost za posetioce.
PREPORUKA: Kada budete kreirali sajt, naii ete na mnotvo ciljeva vaih korisnika. Na primer, moda vai korisnici vole da sluaju muziku, ali to ne znai da va sajt treba da ponudi
reenja za taj problem. to vie stvari dodajemo, to se i udaljavamo od sutine naeg poslovanja. Vratite se na sm poetak procesa kreiranja sajta, i uporedite, da li se dodatak koji nameravate da kreirate uklapa u sutinu vaeg sajta.
Problemi korisnika
Kada imamo konkretne ciljeve, moemo anailzirati i probleme sa
kojima se korisnici susreu. Na primer, cilj korisnika moe da bude da
kupi patike za tranje. Sam po sebi, ovaj cilj jeste sloen: kako
izabrati optimalne patike, po kojem kriterijumu, da li su najskuplje
patike i najbolje? ta je trenutno aktuelno i u kojem dizajnu? Gde
mogu da kupim najjeftinije odreeni model, i tako dalje.
Naa reenja
Primer analize
korisnika po modelu:
cilj problem reenje
Izvor: Veroljub
Zmijanac
Cilj
Problem
Reenje
Kupi patike za
tranje
Katalog proizvoda
Vodi za kupovinu (kviz)
Postavi pitanje ekspertu
Pronai
drutvo za
tranje
42
Cilj korisnika
Scenario
Izaberi patike
za tranje
Pronai
program
priprema za
polumaraton
...
Funckionalnosti na sajtu
Stranica: OPREMA
Sadraj: Vodi za kupovinu
patika
Sadraj: Testovi opreme
Stranica: Prodavnice opreme
(sa mapom i kontakt
podacima)
....
43
44
Primer izrade
prototipa i dizajna
korisnikog interfejsa
Izvor: Website
Design: Razor
Dragons by Felipe
Dos Santos & Luis
Francisco Baroni
Coutinho, flickr
SAVET: Kako se za medija-sajtove koristi Wordpress platforma, umesto izrade teme iz poetka,
osnivai sajta mogu potraiti jednu od bezbroj Wordpress tema koje se mogu pronai i primeniti na sajtu. Tema moe biti potpuno besplatna, a ako se plaa, cena se kree do maksimalno stotinak evra. Teme se mogu dodatno prilagoditi tako da odgovaraju informacionoj arhitekturi i
elementima vaeg sajta. Druga opcija je izrada teme iz poetka, to je dui i skuplji proces.
45
Z A KLJU A K
CIP
,
070:004.738.5(035)
005.5:004.738.5(035)
, , 1986
Prirunik za preduzetniko novinarstvo / [autori Marko
Nedeljkovi, Milo Petrovi, Veroljub Zmijanac ; Christian Spahr
(predgovor)]. Beograd : Konrad-Adenauer-Stiftung, 2014
(Beograd : Sanimex). 45 str. : ilustr. ; 25 cm
Podaci o autorima preuzeti iz kolofona. Vei pluralizam medija
kroz preduzetniko razmiljanje: str. 56. Tira 30. Napomene
i bibliografske reference uz tekst.
ISBN 978-86-86661-71-5
1. , [], 1984 2. , ,
1983 []
a) b)
COBISS.SR-ID 209577740
w w w. k a s . d e