Professional Documents
Culture Documents
Danijela Trskan PDF
Danijela Trskan PDF
Uvod
Motiviranje uenika za nastavu obuhvaa sve to (izvana ili iznutra) potie na uenje, usmjerava ga, odreuje mu intenzitet, trajanje i kakvou.
Nastavnici bi morali na svakom satu odravati pozornost, poveavati vanost
predmeta te graditi pouzdanje u sposobnosti i poticati zadovoljstvo uenika. Morali
bi redovito koristiti nastavne i motivacijske tehnike kojima poveavaju zainteresiranost i zanimanje za predmet, odnosno nastavni sadraj i kolski rad.
Motivacijske tehnike
Motivacijske se tehnike mogu konkretno odnositi na nastavno gradivo (nastavne
motivacijske tehnike) ili pak samo pokuavaju odrati pozornost uenika (motivacijske tehnike).
Marenti Poarnik, B. (2000): Psihologija uenja in pouka, Ljubljana: DZS, str. 184.
Ibid, str. 201
Motivacijske tehnike prikazane su u: Trkan, D. (2005): Motivacija in motivacijske tehnike pri pouku
zgodovine: prispevek k Didaktiki zgodovine. U: asopis za zgodovino in narodopisje, g. 41. Br. 1/2, str.
174-178.
19
Povijest u nastavi
Motivacija u nastavi sastavni je dio uvoenja, odnosno uvodnoga dijela nastavnog sata, no uz nju je potrebna i motivacija po stupnjevima, odnosno meu-motivacija pri obraivanju nastavnog gradiva. Motivacijske tehnike tako mogu biti prisutne
u svim stadijima nastavnog sata, a posebno pri ponavljanju nastavnog gradiva te
takoer prije provjere znanja i ocjenjivanja.
U nastavi se mogu koristiti sljedee nastavne motivacijske tehnike: ispunjaljke,
krialjke, mree, skrivalice, asocijacije, kvizovi i mentalne mape. Kvizovi mogu biti
jako razliiti. Mogu se natjecati svi uenici, skupine ili odreeni uenici. Kvizovi
mogu biti oblikovani i kao aktualni televizijski kvizovi. Uz njih se esto koriste i
zagonetke, rebusi, igre vjeala, kratki zvuni zapisi, kratki video zapisi, karikature,
skice, mimika, pantomima, odjea, predmeti, modeli, lopte, lutke, kola, razliite
igre (drijeb, lov na blago, i sl.), crtanje, kratke smijene priice, anegdote, citati,
metafore itd. U kolama se pak najee koriste motivacijske tehnike zapisivanja
zamisli ili brainwriting, te oluje ideja ili brainstorming.
Svrha motivacijskih tehnika u nastavi je to bre i uinkovitije uenje novih rijei,
godina, imena i dogaaja. Te se motivacijske tehnike odnose na nastavni sadraj i
motiviraju uenike za uenje novog nastavnog sadraja. Nastavnici mogu poveati
ili smanjiti zahtjevnost nastavnog sadraja uz pomo nastavnih motivacijskih tehnika (veim brojem novih pojmova i izraza i slino), a mogu ih koristiti za bilo koji
nastavni sadraj u nastavi.
Posebne su motivacijske tehnike pak namijenjene oputanju i kraem odmoru
uenika. Te tehnike su prije svega oputanje uz glazbu (s vjebama disanja), uz
kretanje (npr. dizanje ruku, ustajanje, mijenjanje rasporeda sjedenja i sl.) ili posebne
tehnike meditacije, odnosno oputanja (s naglaskom na snazi rijei). Motivacijske
tehnike oputanja mogu se koristiti na poetku nastavnog sata ili prije izvravanja
zahtjevnih zadataka.
Glazba moe pomoi u stvaranju posebnog raspoloenja uenika. Najee
se koristi kao zvuna pozadina prije poetka nastavnog sata i za vrijeme odmora.
Moe se koristiti i kao pomo ili dodatak vjebama oputanja, posebno na poetku
nastavnog sata ili prije ocjenjivanja. Glazba se moe koristiti i kao pozadina prilikom
Vie o apstraktnim uzorcima u: Znanje velja (1996): Zbornik prispevkov o miselnih vzorcih, uenju in
znanju v prihodnje. Ljubljana: Artur, str. 59-63: Zgodovina. Vie o tehnikama u: Toman, M., eko, M.
(2002): Ustvarjalne igre. U: Uitelj govornik in moderator pouka. Kako do kakovostnejega pouevanja,
Ljubljana: Zavod RS za olstvo, str. 96-113.
Zvune snimke: glazba razliitih drava, govori i razgovori ili narodne pjesme, npr. Slovenske ljudske
pesmi, I. Junake, zgodovinske, bajeslovne in pravljine pripovedne pesmi. (1996): Ljubljana: ZRC
SAZU.
Smeh stoletij: zbirka najboljih znanih anekdot. (1987): Ljubljana: Mladinska knjiga. Smeh stoletij 2:
1433 anekdot znanih osebnosti, (1998), Ljubljana: Co Libri. Vovko, A. (1996): Nasmejana zgodovina,
Ljubljana: MK.
Prirunik i CD: Globinska sprostitev, (1999): Ljubljana: CDK. Za oputanje su primjereni polagani
stavci sljedeih skladatelja: Antonio Vivaldi, Georg Friederich Haendel, Johan Sebastian Bach, Albinoni,
Corelli itd.
Glazbeni prijedlozi su u: Revolucija uenja, (2001): Ljubljana: EDUCY, str. 164, 172, 314 i u: Urbanc,
D. (1991), Superlearning. Uinkovita metoda za uenje tujih jezikov, Radovljica: Didakta, str. 9.
20
itanja ili sluanja izvornih tekstova, odnosno kao pozadina prilikom obraivanja
novog nastavnog gradiva.10 Nastavnici mogu izabrati posebnu glazbu za ponavljanje
nastavnog gradiva, te kao motivaciju za novo nastavno gradivo (klasina, narodna,
popularna glazba ...), a posebnu glazbu tijekom obraivanja nastavnog gradiva (npr.
klasina glazba 19. stoljea kako bi se privukla pozornost uenika ili barokna glazba
za sustavno izlaganje nastavnog gradiva), dok prilikom vjebanja i aktivnog sudjelovanja uenika mogu koristiti posebnu glazbu u kombinaciji s itanjem teksta ili
odgovaranjem na pitanja (individualno, u parovima ili svi uenici). Isto tako se u
nastavi mogu koristiti narodni plesovi i pjevanje narodnih ili slinih pjesama.11
Posebna motivacijska tehnika koja ukljuuje kretanje moe se koristiti prilikom
primjene metode razgovora ili prilikom utvrivanja i ponavljanja gradiva. Tako na
primjer uenici mogu odgovarati na pitanja podizanjem lijeve ruke (tona tvrdnja)
ili podizanjem desne ruke (netona tvrdnja), svi uenici mogu ustati, a onda u sluaju netone tvrdnje sjesti itd. Uz to se moe koristiti i pljeskanje rukama. U nastavi
uenici dijele nastavne/radne listove po razredu, pomau nastavniku pripraviti
nastavna pomagala i slino. Moe se koristiti i igra pri kojoj uitelj baca manju loptu
i postavlja razliita pitanja ili pak uenik baca loptu i ispituje ostale uenike. Bacanje
i hvatanje lopte trebalo bi utjecati na bre reakcije i odgovore uenika.12
Posebna tehnika oputanja i koncentracije provodi se uporabom pozitivne
sugestije koja moe potaknuti, odnosno utjecati na pozitivno raspoloenje, misli i
osjeaje. Tom tehnikom uenici i nastavnici postaju svjesni trenutka i tako ulaze u
nastavni proces. Nastavnik moe, na primjer, zapoeti nastavni sat sljedeim rijeima: Uivimo se u ovaj trenutak i udruimo sve svoje snage ... diite sve dublje
i dublje. Osjetite kako u vama raste osjeaj oputenosti i smirenosti... Svaki udah
i izdah je kao val smirujue energije koji odnosi napetosti i brige ... i otplavljuje
rastresene misli i probleme ...13
Posebna tehnika oputanja je i vizualizacija koja omoguuje da si uenici lake i
jasnije predoe eljene ciljeve. Tako nastavnik moe traiti od uenika da zamisle sebe
kako uivaju u uenju, kako brzo napreduju i stjeu vjetine.14 Nastavnik samo mora
paziti na izgovor i izbor rijei te na intonaciju. Moe rei: Opustite se i pokuajte se
prisjetiti nekog jako uspjenog nastavnog iskustva [...] Iskustvo vas je nauilo neem
jako vanom [...] Koje ste posebne kvalitete osjetili tada? [...] Radoznalost, veselje,
uznemirenost, samopouzdanje, sreu, moda jo neto? [...] Pokuajte sve to ponovno
doivjeti [...] Neka vas te kvalitete ponovno promu u cijelosti [...] I sada se polako,
vrlo postupno ... vratite u sadanjost ... i u sebi zadrite sve osjeaje koje ste upravo
doivjeli ... Neka postanu izvor svjee energije za dan koji je pred vama ...15
10
11
12
13
14
15
21
Povijest u nastavi
22
23
Povijest u nastavi
25
26
27
28
24
25
Povijest u nastavi
33 Opisi razliitih vrsta motivacija nalaze se u: Konenik, E. (2002): Nekatere vrste in predlogi motivacijskih strategij pri pouku geografije. U: Geografija v oli. Letnik XI. t. 3, str. 315.
34 Konenik, E. (2002): Nekatere vrste in predlogi motivacijskih strategij pri pouku geografije. V: Geografija
v oli, Letnik XI. t. 3, str. 15.
35 Dhority, L. (1992): Ustvarjalne metode uenja, Ljubljana: Alpha Center, str. 63-64
26
Literatura
Dhority, L. (1992): Ustvarjalne metode uenja, Ljubljana: Alpha Center.
Ferjan, T. (2003): Novi vidiki motivacije pri pouku osredinjenem na uenca. V: Didakta,
Letnik XIII. t. 70/71, str. 29-31.
Ginnis, P. (2004): Uitelj sam svoj mojster. Kako vsakega uenca pripeljemo do uspeha,
Ljubljana: Rokus.
Konenik, E. (2002): Nekatere vrste in predlogi motivacijskih strategij pri pouku geografije.
V: Geografija v oli, Letnik XI. t. 3, str. 315.
Marenti Poarnik, B. (2000): Psihologija uenja in pouka, Ljubljana: DZS.
Petty, G. (1993): Teaching Today. A Practical Guide. Stanley Thornes (Publisher) Limited.
Punik, M., arkovi Adlei, B., Bizjak, C. (2001): Razrednik v osnovni in srednji oli,
Ljubljana: Zavod RS za olstvo.
Raffini, J. P. (2003): 150 vaj za poveanje notranje motivacije pri uencih, Ljubljana: Educy.
Revolucija uenja (2001): Ljubljana: EDUCY.
Rutar Ilc, Z. (2003): Pristopi ki pouevanju, preverjanju in ocenjevanju, Ljubljana: Zavod
Republike Slovenije za olstvo.
Strmnik, F. (2001): Didaktika. Osrednje teoretine teme, Ljubljana: Znanstveni intitut
Filozofske fakultete.
Toman, M., eko, M. (2002): Ustvarjalne igre. V: Uitelj govornik in moderator pouka.
Kako do kakovostnejega pouevanja, Ljubljana. Zavod RS za olstvo, str. 96-113.
Trkan, D. (2003). Preverjanje in ocenjevanje znanja z avtentinimi nalogami pri pouku
zgodovine. V: Zgodovina v oli, Letnik XII. t. 34, str. 3137.
Trkan, D. (2003): Sodobno pisno preverjanje in ocenjevanje znanja pri zgodovini v srednji oli
na izbranih temah 20. stoletja, Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za olstvo.
Trkan, D., Gerden, V., Kunaver, V. (1999): Evropsko gospodarstvo v 18. stoletju in zaetki
moderne industrializacije v Angliji. Uporaba aktivnih unih oblik in metoda, Ljubljana:
Zavod Republike Slovenije za olstvo.
Urbanc, D. (1991): Superlearning. Uinkovita metoda za uenje tujih jezikov, Radovljica:
Didakta.
Woolfolk, A. (2002): Pedagoka psihologija, Ljubljana: Educy.
Znanje velja (1996): Zbornik prispevkov o miselnih vzorcih, uenju in znanju v prihodnje.
Ljubljana: Artur.
27
Povijest u nastavi
SUMMARY
28