5.

MILJENJE I INTELIGENCIJA
Miljenje se ubraja u ovjekove kognitivne ili spoznajne procese, ba
kao i opaanje i pamenje. U irem smislu, miljenje je svaki proces
obrade ideja, predodbi, simbola i pojmova. Ono ukljuuje razliite
procese kao to su dosjeanje, "autistiko" miljenje, imaginacija ili
matanje, uvjerenje ili stav te rasuivanje.
Govor, kao "orue" miljenja, vano je sredstvo sporazumijevanja
te sustav simbola i pravila koji olakavaju miljenje. Dobar se dio
miljenja zbiva u rijeima, frazama i reenicama pa tako dosta esto
glasno izgovaramo svoje misli. Zato su neki psiholozi pretpostavili da
nema misli bez govora. Biheviorist John B. Watson, primjerice, svodio je
miljenje na tihi govor koji se sastoji u siunim pokretima govornog
aparata.
Uz miljenje se esto povezuje i pojam inteligencije. Ona se najee
odreuje kao svojstvo uspjenog snalaenja jedinke u novim
situacijama ili, kako je drugi definiraju, opa sposobnost miljenja pri
rjeavanju problema.
Inteligencija se mjeri, i to testovima inteligencije. Prvi upotrebljivi
postupak za mjerenje inteligencije razvio je poetkom 20.
stoljea francuski psiholog Binet, koji je uveo vaan pojam mentalne
dobi. A da bi se lake mogla usporeivati inteligencija djece razliite dobi,
uveden je znani kvocijent inteligencije. On se odreuje tako da
se mentalna dob djeteta podijeli s njegovom kronolokom dobi i
zatim pomnoi sa 100.
esto se pojam inteligencija povezuje s kreativnou. Kreativnost
je sposobnost vienja stvari u novom svjetlu i rjeavanja problema
na nov i neobian nain. Ona i jest djelomino povezana s
inteligencijom: kreativni su ljudi u prosjeku inteligentniji od nekreativnih,
ali visoka inteligencija nije jamstvo kreativnosti.