Sveuilite u Zadru

Odsjek za hrvatski jezik i knjievnost

NAJPOZNATIJE LATINSKE
IZREKE:
PORIJEKLA I ZNAAJ
Seminarski rad

Kolegij: Akademsko pismo

Mentor: Ivana Petei, prof.
Student: Dominik Paveli
Zadar, sijeanj 2015.

Sadraj
1. UVOD
2. CEZAROVE IZREKE
2.1.
Veni, vidi, vici
2
2.2.
Alea iacta est
2.3.
Et tu, Brute?
3. IZREKE DRUGIH AUTORA
3.1.
Deus ex machina
4
3.2.
Mens sana in corpore sano
3.3.
O tempora, o mores!
4. ZAKLJUAK
5. LITERATURA

1
2

3
3
4

5
6
8
9

1. UVOD
2.

Kako se ve iz samog naslova da naslutiti, ovaj seminarski rad

iznosi neke od najpoznatijih izreka na latinskom jeziku, njihovo porijeklo i

istinitost te znaaj i koritenje u dananjem govoru. Teko je objektivno rei koje
su to najpoznatije izreke. Ipak, po uestalosti u njihovom koritenju moemo
otprilike rei koje su relativno poznatije, a koje manje.
3.

Za izreke koje nam dolaze iz stranih jezika primjeujemo da se

najee radi o latinskom jeziku. Meutim, to nije sasvim tono. Dovoljno je

pogledati u odreenu literaturu i doi e se do vrlo zanimljive injenice - mnoge
izreke iz latinskog jezika zapravo su reene na grkom jeziku. Rimski pjesnik
Horacije pie da je pokorena Grka pokorila divljeg pobjednika (Rim) 1.
Uzimajui u obzir da je ogroman dio starogrke kulture odneen u Rim, izjava
itekako ima smisla. Uz sve ono to kultura obuhvaa, velik dio pripada upravo
jeziku. Grki jezik ne samo da se uvelike odrazio na latinski jezik, ve je i dalje
bio prisutan. Naime, grki je jezik u rimskome drutvu bio veoma esto koriten
i njegova uporaba, iako ponekad smanjena, nikad nije sasvim potisnuta.
4.

Svakako, valja uvijek pripaziti da se kod rasprava o autentinosti

odreenih izreka govori sine ira et studio2. Premda u ovom seminarskom radu
nije rije o temi koja tei imati strogo usprostavljene strane, nije mogue da e
svatko imati jednako miljenje i stav oko vjerodostojnosti pojedinih izreka.
Takoer, uzmimo u obzir da nam je danas dostupan ogranien izvor informacija
o nekim dogaajima iz prolosti. Ta injenica dodatno umanjuje nau sigurnost
kod odreivanja istinitosti onoga to se dogodilo, a to su, u ovom sluaju, izreke.
5.

6.
7.
1 (Mitchell, 2006)
2 Bez mrnje i pristranosti - tim rijeima rimski pisac Kornelije Tacit izraava svoj stav oko
opisivanja povijesnih dogaaja.

8.
9. CEZAROVE IZREKE
2.1. Veni, vidi, vici
10.

Veni, vidi, vici ili na hrvatskom dooh, vidjeh, pobijedih

moda je najpoznatija izreka na latinskom jeziku koja se moe uti. Mnogi ju iz

neznanja esto krivo izgovaraju. Tako moemo uti vii ili vici. Dok bismo
vici mogli prihvatiti kao tradicionalni latinski izgovor 3, tono se izgovara
viki. Takoer, preciznosti radi, valja spomenuti da su Rimljani slovo V
izgovarali priblino kao Englezi slovo W.
11.

Povijesne izvore koji spominju ovu izreku nalazimo kod antikih

pisaca Svetonija i Plutarha. Njihove prie nisu u potpunosti koherentne. Pisac

Svetonije u Cezarovoj biografiji govori o tome kako je Cezar u pontskom
trijumfu, meu izloenim stvarima u procesiji, iznio natpis: dooh, vidjeh,
pobijedih4. Drugi izvor koji navodi iste rijei nalazimo kod pisca Plutarha. On
je pisao na grkom jeziku, a za razliku od Svetonija, on pie da je Cezar nakon
bitke obavijestio prijatelja Amancija u Rimu o otrini i brzini bitke trima
rijeima: dooh, vidjeh, pobijedih5.
12.

Oba pisca, Svetonije i Plutarh, ivjeli su oko sto godina nakon

Cezara i zbog toga ne moemo sa sigurnou rei ija je pria autentina.

Meutim, ono to je gotovo sigurno jest da je Cezar stvarno izrekao ili napisao
te rijei. Takoer, oba pisca tvrde da te tri rijei saimaju opis Cezarova pohoda
na narod Ponta u Maloj Aziji i njegovog kralja Farnaka II. Kratak opis te bitke
oznaava kratkou iste i brzu pobjedu.
13.

Te poznate rijei citirali su i mnogi drugi tijekom povijesti.

Primjerice, poljski kralj Jan III. Sobjeski nakon to je porazio Turke pred Beom
3 Tradicionalni se izgovor koristio od srednjega vijeka do danas. Ne razlikuje se mnogo od
klasinog izgovora kojim su govorili Rimljani.
4 Pontico triumpho inter pompae fercula trium verborum praetulit titulum veni, vidi, vici.
5 , , .

rekao je: Doli smo, vidjeli smo, Bog je pobijedio 6. Kao drugi primjer imamo
sluaj kada je amerika dravna tajnica Hillary Clinton povodom smrti libijskog
diktatora Muammera Gaddafija 2011. godine izjavila: Doli smo, vidjeli smo,
umro je7.
14.
15.
16.

2.2. Alea iacta est

17.

Jedna veoma poznata izreka koja se pak ee susree na

hrvatskom jeziku, a glasi: Kocka je baena. To su rijei velikog rimskog

vojskovoe Gaja Julija Cezara. Dok je bio u Galiji, senat ga je pozvao da
raspusti vojsku i doe u Rim jer mu je istekao mandat prokonzula. Budui da
nije htio izgubiti vlast i sigurnost koju je imao u vojsci, Cezar nije posluao
zahtjev senata. Rekavi kocka je baena Cezar je odluno krenuo preko rijeke
Rubikon prema Rimu, zapoevi tako graanski rat.
18.

Meutim, postoje mnoge zanimljive injenice u vezi ove izreke.

Naime, ve spomenuti grki pisac Plutarh izriito spominje kako je Cezar rekao
ove rijei na grkom i u neto drukijem izrazu nego to navodi rimski pisac
Svetonije. Plutarh pie: Na grkom je prisutnima uzviknuo: 'Neka kocka bude
baena', i poveo vojsku8. Kod Svetonija nalazimo onu poznatiju, ali vjerojatno
manje tonu reenicu: Cezar ree: 'Neka se ide tamo gdje zovu boji znakovi i
neprijateljska nepravda. Kocka je baena'9. Kad Plutarhovu reenicu
prevedemo s grkog na latinski dobit emo alea iacta esto. Dakle, radi se o
razlici u samo jednom slovu. Ono to nam sugestira da je Cezar vjerojatnije
rekao neka kocka bude baena jest injenica da je to govorio prije nego je
preao rijeku i zapoeo rat. Oito je prvo izrekao rijei, a onda se zaputio preko
6 Wikipedia
7 CBSNEWS
8 , , .
9 Caesar: 'eatur,' inquit, 'quo deorum ostenta et inimicorum iniquitas vocat. Iacta alea est,' inquit.

Rubikona i zato kocka jo nije bila baena. Prema tome, ako elimo biti toni i
izraziti se na jeziku na kojem je originalno reena izreka, rei emo na grkom
(it. anerftho kbos).
19. Zanimljiva je injenica kako se Cezar opet proslavio samo trima rijeima 10.
Danas se navedena izreka koristi kada izraavamo uputanje u odreenu
situaciju koja podrazumijeva velik rizik. Veina ljudi ne zna da ispravnija
inaica izreke glasi: Neka kocka bude baena. Zbog toga bi moda bilo dobro
ponekad ispraviti i uputiti osobu u ono to je vjerojatnija istina.
20.

2.3. Et tu Brute
21.

Zar i ti, Brute? navodno su posljednje rijei ve spomenutog

Gaja Julija Cezara. Kad je jednom prilikom doao u Senat, skupina urotnika
okupila se oko njega i poela ga bosti noevima jedan za drugim. Izvori navode
da su mu zadali dvadeset i tri uboda 11. Meu atentatorima je, na Cezarovo
zaprepatenje, stajao i Brut, Cezarov posinak. Iznenaen, Cezar je izvijajui se
na podu od bolova, ugledao Bruta i rekao mu: Zar i ti, Brute?.
22.

No, i oko ove izreke postoje dvojbe. Rimski pisac Svetonije

Trankvil, navodi sljedee: Na prvi ubod zajecao je bez glasa, iako su neki
ispriali kako je Marku Brutu, koji ga je napadao, rekao na grkom: 'I ti,
dijete?'12. Plutarh detaljno opisuje atentat na Cezara u senatu. Navodi kako su
ga doekali, tko mu je zadao prvu ranu i opisuje kako mu je Brut zadao jednu
ranu u prepone. No, on tvrdi da se Cezar, vidjevi Bruta meu atentatorima,
pokrio togom preko glave i nije rekao nita.
23.

Kada malo razmislimo nad ovim izvorima, vjerojatnost da je

Cezar stvarno rekao neto jako je malena. Postoji samo jedan povijesni izvor
koji spominje Cezarove rijei i uz to navodei kako su to samo neki ispriali.
10 Kao i onda kada je napisao dooh, vidjeh, pobijedih.
11 O tome piu i Svetonije i Plutarh.
12 Ad primum ictum gemitu sine voce edito, etsi tradiderunt quidam Marco Bruto irruenti
dixisse: .

Takoer, uzmimo u obzir da je Cezar u tim trenutcima bio okruen ljudima koji
su ga se spremali izbosti na smrt. Teko je zamisliti kako ga probadaju, a njega
kako uz to govori: Zar i ti, Brute?.
24.

Mnogi ovu izreku spominju zapravo krivim rijeima, odnosno

neprecizno. esto ujemo izreku Zar i ti sine Brute?, a u jedinom izvoru koji
imamo pie: I ti, dijete?. Dakako, smisao je isti, ali hoemo li biti precizni,
valjalo bi drati se onoga to uistinu pie u povijesnim izvorima. Ovu izreku
danas susreemo u situacijama kad nas odreena osoba iznenadi svojim
negativnim postupkom. Odnosno, kada neto loe uini osoba od koje to ne
bismo oekivali.
25.

26.

IZREKE DRUGIH AUTORA

3.1. Deus ex machina

27.

Na prvi pogled, ovaj nam izraz na hrvatskome zvui dosta

neobino: Bog iz stroja. Meutim, radi se o pojmu prvotno vezanom za

dramu. Pojavljuje se jo u ranim fazama nastajanja drame u Staroj grkoj.
Dramatiar Eshil prvi je koristio ovu tehniku u svrhu razrjeivanja konflikta u
tragedijama i donoenje neoekivanog kraja radnje. Glumca, koji bi glumio
jednog od grkih bogova, sputalo se jednom vrstom dizalice iznad drugog
glumca. To bi se dogodilo u neoekivano vrijeme, a donijelo bi rasplet i
zavretak koji je neto sretniji nego to bi se oekivao.
28.

Ciceron, kad govori o retorici, kae da se treba sluiti onim

figurama koje sadravaju neto neoekivano ili takvo da se ini kako se onome o
kome govorimo dogodilo neto boansko i sudbonosno 13. Primijenjujui to na
antiko kazalite Nadalje, svakakva iekivanja gledatelja u kazalitu, njihova
zadivljenost i nenadani ishodi doprinose uitku gledanja.
29.

Naziv originalno ne dolazi iz latinskog, ve iz grkog jezika. Prvi

put se spominje u jednom fragmentu s kraja etvrtog stoljea prije Krista, koji
nam je ostao od grkog komediografa Menandra 14. Naalost, iz tog fragmenta,
13 ( 2011)
14 227. fragment iz ena opsjednuta boanstvom.

koji je dijalog iz drame ena opsjednuta boanstvom, nije nam sauvano vie
od jedne kratke reenice koja glasi: Ti si po svojoj prii pravi bog iz stroja 15.
Kasnije, kako se ova tehnika koristila i u rimskoj drami, tako se i sam naziv
preveo na latinski. Od tada imamo Deus ex machina koji se sauvao sve do
danas. Meutim, ima i onih koji su kritizirali takav nain raspleta radnje kao
trivijalan i nedostatak matovitosti16.
30.

Budui da danas, uz dramu, imamo brojne naine izraavanja

umjetnosti, vei je i spektar mogunosti za koritenje ove figure. Tako

svojevrstan deus ex machina moemo prepoznati i u poznatim Tolkienovim
djelima Hobit i Gospodar prstenova17. Takoer, koristio ga je i Shakespeare u
komediji Kako vam drago, a i mnogi drugi poput Molirea i Charlesa Dickensa.
31.

3.2. Mens sana in corpore sano

32.

U zdravom tijelu zdrav duh. Ovo je izreka koju moemo uti

relativno esto, a ee se uje na hrvatskom nego na latinskom jeziku. Potjee

od rimskog pjesnika Juvenala koji je ivio na kraju prvog i na poetku drugog
stoljea. On je najpoznatiji upravo po pisanju satira u kojima se i spominje ova
izreka. U etvrtoj knjzi satira, tonije u satiri koja se zove Pogrena elja je
izvor patnje, Juvenal pie da treba moliti da bude zdrav duh u zdravom
tijelu18. Zanimljiva je injenica da se u toj istoj satiri nalazi i poznati izraz
kruha i igara19.
33.

Kao to brojne latinske izreke potjeu iz Grke, tako je i za ovu

izreku mogue da potjee iz grkog jezika. Naime, nije sigurno, ali postoji
15 <>
16 Pjesnik Antifan: Kad ne znaju to rei i potpuno odustanu od predstave, kao prst podiu
stroj i gledatelji su zadovoljeni.
17 Orlovi koji u nekoliko navrata spaavaju Gandalfa, Frodu i Sama.
18 Orandum est ut sit mens sana in corpore sano.
19 Panem et circenses

odreena slinost kod grkog filozofa Talesa20. Poznati filozof iz Mileta u svojim
spisima, u kojima govori o etici i filozofiji, izmeu ostaloga navodi: Tko je
sretan? Onaj koji ima zdravo tijelo, bogat um i estitu narav 21. Kad malo
preciznije prevedemo Juvenala dobit emo zdrav um u zdravom tijelu.
Takoer, ako uzmemo u obzir da grka rije, kojom je Tales opisao um, ima
veoma mnogo znaenja, slinost tih dvaju reenica je vea. No, isto tako
mogue je da nema nikakve poveznice izmeu Juvenala i Talesa.
34.

Sigurno je da su njih dvojica smatrali, kao i mnogi antiki umovi,

da je velika krepost odravati um i tijelo zdravim. Dakle, cijenili su ovjeka i

njegovo zdravlje smatrali vrijednijim od materijalnih bogatstava. To su obiljeja
stoike filozofije. Stoicizam ui da treba nastojati ivjeti u skladu s prirodom i
vlastitim razumom s namjerom da se postigne mir due.
35.

Zdrav duh u zdravom tijelu za Juvenala je oznaavalo teiti

idealnom skladu. Danas ta izreka uglavnom znai da odravanje tijela zdravim

dri i duh zdravim i poletnim. Rimljani su, kako se ini, imali bolje shvaanje
nego mi. Oni su smatrali da se jednako treba truditi oko tijela i oko duha, a nae,
pomalo banalizirano tumaenje, podrazumijeva samo brigu za tijelo. Ponekad je
dobro prouiti izvorno znaenje izreke jer moda ono skriva veu mudrost nego
danas.
36.

3.3. O tempora, o mores!

37. Poznata svevremenska reenica velikog Cicerona na hrvatskom glasi: O
vremena, o obiaji!. Ciceron je jedna od najpoznatijih linosti iz doba antike, a
ivio je u prvom stoljeu prije Krista. Napisao je mnoge filozofske radove,
pisma, a najvie govore po kojima je najpoznatiji. Kad je spoznao Katilinine
namjere da priprema urotu protiv vlasti i atentat na njega samog, priprema govor
koji e postati jedan od najznaajnijih govora u povijesti govor protiv Katiline.
38.

U prvom govoru22, koji je odrao u Senatu, Ciceron se ve na samom

poetku izravno obraa Katilini i postavlja mu itav niz retorikih pitanja. Govor

20 Poznat je takoer po pouku koji se danas koristi u matematici - Talesov pouak.

21 , " , , ".

poinje pitanjem: Dokle e vie, Katilino, iskoritavati nau strpljivost? 23.

Nezadovoljan onim to senat ini glede sumnji oko Katilinine urote, Ciceron je
izmeu ostaloga rekao: O vremena, o obiaji! Senat to razumije, konzul vidi, a
ovaj ipak ivi. Doista, ak i u senat dolazi 24. Tim je rijeima htio rei da je
udno to je Katilina jo iv, iako svi ve znaju da je urotnik. Zato mu je neto
kasnije u istom govoru Ciceron rekao da ga se odavno trebalo ubiti. Nekad su u
Rimskoj republici ljudi bili ubijeni zbog obine sumnje na urotu, a to se u
Ciceronovo vrijeme, izgleda, promijenilo.
39. Time se izraava zabrinutost i nezadovoljstvo najee povezano uz stanje u
dravi. Ponekad se radi o ekonomskom, ponekad o politikom, a ponekad
moralnom stanju. Uzevi to u obzir, ova se izreka danas moe primijeniti moda
vie nego ikoja druga. Koliko je samo situacija zbog kojih ju moemo izrei,
poput velike ekonomske krize ili ratova na istoku Europe i u Siriji.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
22 Napisao je etiri govora protiv Katiline.
23 Quo usque tandem abutere, Catilina, patientia nostra?
24O tempora, o mores! Senatus haec intellegit. Consul videt; hic tamen vivit. Immo vero etiam in
senatum venit.

54.

4.

ZAKLJUAK
55.

to se tie izreka, pitanje istinitosti povijesnih dogaaja nije nam

od velike vanosti. Teko je sa sigurnou utvrditi istinitost mnogih dogaaja iz

antike, a jo tee saznati to je netko tono izjavio. Vanije je ono to nam izreka
danas znai. Pokatkad pamtimo odreene reenice iz romana ili ak iz filmova,
iako znamo da se to nije stvarno dogodilo. Na isti nain moemo promatrati
latinske izreke.
56.

Izreke u govoru koristimo kada elimo izraziti saeto iskustvo, mudrost

ili pouku. Uglavnom ne navodimo odakle dolazi odreena izreka, iako ponekad
moemo uti izraze poput kao to kau ili kao to je rekao. Izreke ili izrazi,
posebno latinski, esto su spominjani meu politiarima u Hrvatskoj. Time se
eli pokazati vlastito znanje i upuenost u sloenost odreene situacije ili pak
nakratko odvui panju s predmeta rasprave na samu izreku. Ponekad se govore
na izvornom jeziku, a to je najee latinski. Quidquid Latine dictum sit, altum
videtur25. Latinski se smatra jezikom uenih ljudi i zato ovaj seminarski rad
moe pomoi svima koji ele obogatiti svoje znanje malim dijelom velike
civilizacije.

57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.

67.

68.
25 to god je reeno na latinskom, ini se duboko.

69.
70.
5. LITERATURA
71. Chris Mitchell. (2006). The Latin Library. Pristup 10. sijenja 2015. na
http://thelatinlibrary.com/cicero/cat1.shtml
72.
73. Ciceron, M. T. (2011). Partitiones oratoriae (prev. Dubravko kiljan). Zagreb:
LATINA ET GRAECA
74.
75. Corbett Daly. (2011). CBSNEWS. Pristup 15. sijenja 2015. na
http://www.cbsnews.com/news/clinton-on-qaddafi-we-came-we-saw-he-died/
76.
77. Gregory Crane (1985). Perseus Digital Library. Pristup 14. sijenja 2015. na
http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3atext%3a2008.01.0209
78.
79. Jeny, R., & Opai, V. (ur.) (2009). Povijest - velika ilustrirana enciklopedija.
Zagreb: Mozaik knjiga
80.
81. Mudri, S. (2000). Latinske izreke. Rijeka: LEO-COMMERCE
82.
83. Nepoznat autor. (2014). Wikipedia: The Free Encyclopedia. Pristup 10. sijenja

2015. na http://en.wikipedia.org/wiki/Veni,_vidi,_vici

10